(a)

osiguranje pomnog praćenja stanja likvidnosti bankarskog sektora. Trenutačna ograničenja slobodnog kretanja kapitala ( inter alia, ograničenja podizanja gotovine, isplata i transfera) pomno se prate. Cilj je primjenjivati kontrole samo tijekom razdoblja u kojem je to strogo potrebno radi smanjenja ozbiljnih rizika za stabilnost financijskog sustava. Objavljen je plan aktivnosti za postupno popuštanje kontrola na temelju ključnih rezultata i napretka provedbe programa te u skladu sa stanjem likvidnosti banaka. Srednjoročni planovi financiranja i kapitalni planovi domaćih banaka koje se oslanjaju na financiranje središnje banke ili primaju državnu potporu realistično odražavaju očekivano razduživanje bankarskog sektora i umanjuju ovisnost o posuđivanju od središnjih banaka, izbjegavajući pritom rasprodaju imovine po preniskim cijenama i kreditnu krizu. Propisi o zahtjevima za minimalnu likvidnost ažuriraju se radi sprečavanja prekomjerne koncentracije izdavatelja u budućnosti;

(b)

donošenje potrebnih regulatornih zahtjeva u pogledu povećanja omjera minimalne adekvatnosti osnovnog kapitala na 9 % do kraja 2013.;

(c)

poduzimanje koraka radi minimiziranja troškova restrukturiranja banaka za porezne obveznike. Prije odobrenja mjera državne potpore nedovoljno kapitalizirane komercijalne i zadružne kreditne institucije u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju kapital iz privatnih izvora. Svaki plan restrukturiranja službeno se odobrava u skladu s pravilima o državnim potporama prije nego što se takva državna potpora pruži. Komercijalne banke s nedostatkom kapitala mogu, ako ostale mjere nisu dovoljne, zatražiti dokapitalizacijsku potporu od države u skladu s postupcima pružanja državne potpore;

(d)

osiguravanje stvaranja kreditnog registra, pregleda i, po potrebi, izmjene postojećeg regulatornog okvira u vezi s podrijetlom zajmova i upravljačkim procesima te donošenja zakonodavstva o jačanju upravljanja komercijalnih banaka;

(e)

jačanje upravljanja banaka, uključujući zabranu posuđivanja neovisnim članovima odbora ili strankama povezanima s njima;

(f)

maksimiziranje naplate loših kredita uz minimiziranje poticaja za strateške obustave plaćanja dužnika. To uključuje ublažavanje ograničenja u vezi s oduzimanjem zaloga te valjano praćenje loših kredita i upravljanje njima;

(g)

dovršetak usklađivanja regulacije i nadzora zadružnih kreditnih institucija s regulacijom i nadzorom komercijalnih banaka;

(h)

provedba strategije za buduću strukturu, funkcioniranje i održivost sektora zadružnih kreditnih institucija, kako je predvidjela ciparska središnja banka uz savjetovanje s Komisijom, ESB-om i MMF-om;

(i)

jačanje praćenja zaduženosti korporativnog sektora i sektora kućanstava te uspostava okvira za ciljano restrukturiranje duga privatnog sektora radi olakšavanja davanja novih kredita i smanjenja kreditnih ograničenja;

(j)

daljnje jačanje okvira za suzbijanje pranja novca te provedba akcijskog plana koji osigurava provedbu poboljšanih praksa u pogledu temeljite provjere klijenata i transparentnosti poslovnih subjekata, u skladu s najboljom praksom;

(k)

predlaganje propisa o obveznom nadzoru koji se temelji na razinama kapitalizacije;

(l)

ugradnja testa otpornosti u redoviti eksterni nadzor banaka;

(m)

uvođenje obveznih zahtjeva za otkrivanje podataka kako bi se osiguralo da banke redovito izvješćuju tržište o napretku u restrukturiranju poslovanja banaka; i

(n)

uspostava pravnog okvira za novu upravljačku strukturu radi upravljanja državnim ulogom u zadružnom kreditnom sektoru.

(a)

reformu svojeg poreznog sustava za motorna vozila koja se temelji na okolišno prihvatljivim načelima, a usmjerena je srednjoročnom povećanju dodatnog prihoda;

(b)

kompenzacijski program za štedne i mirovinske fondove koji su imali depozite u banci Cyprus Popular Bank koji osigurava tretman usporediv s takvim fondovima u banci Bank of Cyprus, uzima u obzir protok novca i aktuarski položaj svakog fonda te minimizira udar na deficit opće države. S obzirom na socijalnu prirodu takvih fondova, ciljani deficit opće države za 2013. može se revidirati kako bi se uključili proračunski utjecaji ovog programa; i

(c)

potpunu provedbu konsolidacijskih mjera donesenih od prosinca 2012.

(a)

na rashodovnoj strani proračun treba uključivati: smanjenje ukupnih izdataka za socijalne transfere boljim ciljanjem; daljnje smanjenje plaća i naknada za prekovremeni rad u javnom i širem javnom sektoru; uvođenje naknade za putne karte u javnom prijevozu za studente i umirovljenike; i mjere strukturne reforme u obrazovnom sektoru radi poboljšanja iskoristivosti resursa; i

(b)

na prihodovnoj strani proračun za 2014. treba uključivati: produljenje privremenog doprinosa na bruto dohodak zaposlenika u javnom i privatnom sektoru do 31. prosinca 2016.; povećanje PDV-a; povećanja trošarina; povećanje doprinosa sustavu općeg socijalnog osiguranja.

(a)

po potrebi, daljnje reforme mirovinskog sustava u općem i javnom sektoru radi osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava, istodobno osiguravajući adekvatnost mirovina. Mogućnosti reforme predviđaju se na temelju aktuarske studije;

(b)

kontrolu rasta potrošnje zdravstvenog sustava radi osiguranja dovoljnih sredstava za osnovnu zdravstvenu skrb jačanjem održivosti strukture financiranja i učinkovitosti pružanja javne zdravstvene skrbi; provođenje nacionalnog zdravstvenog sustava osiguravajući njegovu financijsku održivost u pružanju opće skrbi;

(c)

poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje i proračunskog postupka pomoću efikasnog srednjoročnog proračunskog okvira u sklopu poboljšanog upravljanja javnim financijama, čime se doprinosi naporima za konsolidaciju proračuna, istodobno uzimajući u obzir potrebu osiguravanja dovoljnih sredstava za temeljne sektore, kao što su obrazovanje i zdravstvena skrb. Taj je okvir potpuno usklađen s Direktivom Vijeća 2011/85/EU (3) i Ugovorom o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, potpisanim u Bruxellesu 2. ožujka 2012.;

(d)

donošenje odgovarajućeg pravnog i institucionalnog okvira za javno-privatna partnerstva, osmišljenog u skladu s najboljom praksom;

(e)

razradu programa radi stvaranja solidnog sustava korporativnog upravljanja za poduzeća u vlasništvu države ili polujavna poduzeća te započinjanje plana privatizacije koji će pomoći poboljšanju ekonomske učinkovitosti i obnovi održivosti duga;

(f)

razradu i provedbu sveobuhvatnog plana reforme radi poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti naplate i administracije poreza, uključujući mjere za suzbijanje poreznih prijevara i utaja te očuvanje cjelovite i pravovremene provedbe zakona i standarda mjerodavnih za međunarodnu poreznu suradnju i razmjenu poreznih informacija;

(g)

reformu poreznog režima za nepokretnu imovinu;

(h)

reformu javne uprave radi poboljšanja njezina djelovanja i ekonomičnosti, posebice preispitujući veličinu i funkcionalnu organizaciju javnih službi te uvjete zapošljavanja u njima kako bi se osiguralo djelotvorno korištenje državnih resursa i pružanje kvalitetne usluge stanovništvu;

(i)

reformu cjelokupne strukture i razina socijalne pomoći radi postizanja učinkovite upotrebe resursa i osiguranja odgovarajuće ravnoteže između socijalne pomoći i poticaja za zapošljavanje. Planirana reforma javne pomoći osigurava da socijalna pomoć služi kao sigurnosna mreža koja jamči minimalni prihod onima koji ne mogu postići osnovni životni standard, uz istovremenu zaštitu poticaja za zapošljavanje; i

(j)

podvrgavanje javnih financija sveobuhvatnoj reviziji kako bi se, inter alia, procijenili razlozi koji su doveli do gomilanja prekomjernog duga.

(a)

plana za uvođenje za infrastrukturu potrebnu za iskorištavanje prirodnog plina, uzimajući u obzir komercijalne mogućnosti i rizike;

(b)

sveobuhvatnog prikaza regulatornog režima i organizacije tržišta za restrukturirani energetski sektor i izvoz plina, uključujući odgovarajući prodajni okvir za opskrbu off-shore plinom usmjeren na maksimiziranje prihoda; i

(c)

plana za uspostavu institucionalnog okvira za upravljanje resursima ugljikovodika, uključujući fond za resurse, koji bi trebao primati javni prihod od off-shore iskorištavanja plina i njime upravljati te koji je osnovan na temelju međunarodno priznatih najboljih praksa.