32012R0966

UREDBA (EU, Euratom) br. 966/2012 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 25. listopada 2012.

o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002

SADRŽAJ

Zajednička izjava o pitanjima vezanim za višegodišnji financijski okvir

Zajednička izjava o rashodima za objekte iz članka 203.

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o članku 203. stavku 3.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 322., u vezi s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegovim člankom 106.a,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

DONIJELI SU OVU UREDBU:

DIO 1.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

GLAVA I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za donošenje i izvršenje općeg proračuna Europske unije te za financijsko izvještavanje i reviziju računa.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na izvršenje proračuna Agencije za opskrbu Euratom.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

Članak 3.

Usklađenost sekundarnog zakonodavstva s ovom Uredbom

1.   Odredbe o izvršenju prihoda i rashoda proračuna koje se nalaze u temeljnom aktu moraju biti u skladu s proračunskim načelima iz glave II. dijela prvog.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., svaki prijedlog ili izmjena prijedloga podnesena zakonodavnom tijelu, koja sadrži odstupanja od odredbi osim onih iz glave II. dijela prvog ili od delegiranih akata donesenih u skladu s ovom Uredbom, moraju jasno ukazati na takva odstupanja i u uvodnim izjavama i obrazloženjima tih prijedloga moraju biti navedeni točno određeni razlozi kojima se ta odstupanja opravdavaju.

Članak 4.

Razdoblja, datumi i rokovi

Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove (10), primjenjuje se na rokove utvrđene ovom Uredbom, osim ako nije drukčije predviđeno.

Članak 5.

Zaštita osobnih podataka

Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje zahtjeve Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (11) i Uredbe (EZ) br. 45/2001.

GLAVA II.

PRORAČUNSKA NAČELA

Članak 6.

Poštovanje proračunskih načela

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja koje zahtijeva djelotvornu i učinkovitu unutarnju kontrolu i transparentnosti, kako je propisano ovom Uredbom.

POGLAVLJE 1.

Načela jedinstva i točnosti proračuna

Članak 7.

Područje primjene proračuna

1.   Proračun obuhvaća:

2.   U proračunu se evidentiraju jamstva za poslove uzimanja i davanja zajmova koje je sklopila Unija, uključujući poslove vezane za Europski mehanizam za financijsku stabilnost i Instrument za uravnoteženje bilance plaćanja u skladu s člankom 49. stavkom 1. točkom (d).

Članak 8.

Posebna pravila o načelima jedinstva i točnosti proračuna

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 83., nijedan prihod ne smije biti prikupljen ili rashod izvršen ako nije unesen u liniju proračuna.

2.   Ne smije se preuzeti obveze za rashode ili odobriti rashod izvan okvira odobrenih sredstava.

3.   Odobrena sredstva moguće je unijeti u proračun samo ako su namijenjena za stavku rashoda koja se smatra potrebnom.

4.   Kamate na plaćanja predfinanciranja iz proračuna nisu plative Uniji, osim ako je drukčije predviđeno u sporazumima o delegiranju, uz iznimku sporazuma koji su sklopljeni s trećim zemljama ili tijelima koje su te zemlje odredile. U slučajevima u kojima je to predviđeno, te se kamate ponovno koriste za odgovarajuće djelovanje, odbijaju od zahtjeva za plaćanje u skladu s člankom 23. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) ili se osigurava njihov povrat.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o obračunavanju kamata ostvarenih od plaćanja predfinanciranja.

POGLAVLJE 2.

Načelo jedne godine

Članak 9.

Definicija

Odobrena sredstva unesena u proračun odobravaju se za jednu financijsku godinu koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

Članak 10.

Vrsta odobrenih sredstava

1.   Proračun obuhvaća diferencirana odobrena sredstva, koja se sastoje od odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje, te nediferencirana odobrena sredstva.

2.   Odobrena sredstva za preuzimanje obveza obuhvaćaju ukupne troškove pravnih obveza preuzetih u financijskoj godini podložno članku 86. stavku 4. i članku 189. stavku 2.

3.   Odobrena sredstva za plaćanje obuhvaćaju plaćanja za preuzete pravne obveze u financijskoj godini i prošlim financijskim godinama.

4.   Stavci 1. i 2. ovog članka ne dovode u pitanje posebne odredbe glava I., IV. i VI. dijela drugog i ne sprečavaju da obveze po odobrenim sredstvima preuzmu u cijelosti ni da se proračunske obveze preuzimaju u godišnjim obrocima.

Članak 11.

Računovodstvo prihoda i odobrenih sredstava

1.   Prihodi u financijskoj godini knjiže se u poslovnim knjigama za financijsku godinu na temelju iznosa prikupljenih tijekom te financijske godine. Međutim, vlastita sredstva za mjesec siječanj sljedeće financijske godine mogu se staviti na raspolaganje unaprijed u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1150/2000 od 22. svibnja 2000. o provedbi Odluke br. 2007/436/EZ, Euratom o sustavu vlastitih sredstava Zajednica (12).

2.   Unosi u vezi s vlastitim sredstvima od poreza na dodanu vrijednost, dodatnih sredstava koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku i drugih financijskih doprinosa, mogu se uskladiti u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 1150/2000.

3.   Odobrena sredstva za financijsku godinu koriste se isključivo za pokrivanje rashoda odobrenih i plaćenih tijekom te financijske godine te za pokrivanje nepodmirenih iznosa za obveze iz proteklih financijskih godina.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za odobrena sredstva u financijskoj godini.

4.   Obveze se knjiže u poslovnim knjigama na temelju pravnih obveza knjiženih do 31. prosinca. Iznimno, ukupne proračunske obveze iz članka 86. stavka 4. i sporazumi o financiranju iz članka 189. stavka 2. sklopljeni s trećim zemljama, knjiže se u poslovnim knjigama na temelju proračunskih obveza do 31. prosinca.

5.   Plaćanja se knjiže u poslovnim knjigama za financijsku godinu na temelju plaćanja koja je računovodstveni službenik izvršio najkasnije do 31. prosinca predmetne godine.

6.   Odstupajući od stavaka 3., 4. i 5., rashodi Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi knjiže se u poslovnim knjigama za financijsku godinu u skladu s pravilima utvrđenim u glavi I. dijela drugog.

Članak 12.

Preuzimanje obveza po odobrenim sredstvima

Kad je proračun konačno donesen, obveze za odobrena sredstva unesena u proračun mogu se preuzimati od 1. siječnja, osim ako je drukčije predviđeno u glavi I. i glavi VI. dijela drugog.

Članak 13.

Ukidanje i prijenos odobrenih sredstava

1.   Odobrena sredstva koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su odobrena ukidaju se.

Međutim, ona mogu biti prenesena u sljedeću financijsku godinu samo na temelju odluke predmetne institucije najkasnije do 15. veljače, u skladu sa stavcima 2. i 3. ili biti automatski prenesena u skladu sa stavkom 4.

2.   Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u okviru diferenciranih odobrenih sredstava i nediferenciranih odobrenih sredstava, za koje obveze na kraju financijske godine još nisu preuzete, mogu se prenijeti:

3.   Odobrena sredstva za plaćanje mogu se prenijeti u iznosima potrebnima za pokrivanje postojećih preuzetih obveza ili preuzetih obveza povezanih s prenesenim odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza kada odobrena sredstva za plaćanja predviđena za određene linije u proračunu za sljedeću financijsku godinu nisu dovoljna za pokrivanje potreba.

Predmetna institucija najprije koristi sredstva odobrena za tekuću financijsku godinu i ne koristi prenesena sredstva dok ona prethodna nisu iscrpljena.

4.   Nediferencirana odobrena sredstva u visini obveza pravilno ugovorenih na kraju financijske godine automatski se prenose samo na sljedeću financijsku godinu.

5.   Predmetna institucija obavješćuje Europski parlament i Vijeće do 15. ožujka o svakoj donesenoj odluci o prijenosu, te za svaku proračunsku liniju navodi kako je na svaki prijenos primijenila kriterije iz stavaka 2. i 3.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 14., odobrena sredstva stavljena u pričuvu i odobrena sredstva za rashode za osoblje ne prenose se. Za potrebe ovog članka rashodi za osoblje obuhvaćaju primitke i naknade članovima i osoblju institucija na koje se primjenjuje Pravilnik o osoblju.

7.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za ukidanje i prijenos odobrenih sredstava.

Članak 14.

Pravila za prijenos namjenskih prihoda

Prijenos namjenskih prihoda iz članka 21. te neiskorištenih, a raspoloživih odobrenih sredstava na dan 31. prosinca koja proizlaze iz tih prihoda, mora poštovati sljedeća pravila:

Članak 15.

Opoziv odobrenih sredstava

Ne dovodeći u pitanje članke 178. i 182., kada se odobrena sredstva opozivaju u financijskoj godini nakon financijske godine u kojoj su unesena u proračun kao posljedica potpunog ili djelomičnog neizvršavanja djelovanja za koja su bila određena, predmetna odobrena sredstva se ukidaju.

Članak 16.

Pravila koja se primjenjuju u slučaju kasnog donošenja proračuna

1.   Ako proračun nije konačno donesen na početku financijske godine, primjenjuje se postupak propisan u članku 315. prvom stavku UFEU-a (privremeni režim dvanaestina). Preuzimanje obveza i plaćanja mogu se izvršavati u okviru ograničenja utvrđenih u stavku 2. ovog članka.

2.   Obveze se mogu preuzimati prema poglavljima do najviše jedne četvrtine ukupnih odobrenih sredstava odobrenih za predmetno poglavlje u prošloj financijskoj godini, uvećano za jednu dvanaestinu za svaki mjesec koji istekne.

Ne smiju se prekoračiti ograničenja odobrenih sredstava predviđena u nacrtu proračuna.

Plaćanja se mogu izvršavati mjesečno po poglavlju do najviše jedne dvanaestine odobrenih sredstava dodijeljenih za predmetno poglavlje u prethodnoj financijskoj godini. Zbroj, međutim, ne smije prijeći jednu dvanaestinu odobrenih sredstava predviđenih u istom poglavlju nacrta proračuna.

3.   Smatra se da se odobrena sredstva dodijeljena u odgovarajućem poglavlju prethodne financijske godine, kako je navedeno u stavcima 1. i 2., odnose na izglasana odobrena sredstva u proračunu, uključujući izmjene proračuna, a nakon usklađenja za prijenose izvršene tijekom te financijske godine.

4.   Ako nastavak djelovanja Unije i upravljanje to zahtijevaju, Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, može odobriti rashode koji su veći od jedne privremene dvanaestine, ali koji ne smiju prijeći ukupno četiri privremene dvanaestine, osim u propisno opravdanim slučajevima, kako za preuzimanje obveza tako i za plaćanja preko i iznad onih koji se automatski stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavcima 1. i 2. Vijeće bez odgode prosljeđuje odluku o odobravanju Europskom parlamentu.

Odluka stupa na snagu 30 dana od dana donošenja, osim ako Europski parlament:

Dodatne dvanaestine odobravaju se u cijelosti i nisu djeljive.

5.   Ako za dano poglavlje odobravanje četiriju privremenih dvanaestina dodijeljenih u skladu sa stavkom 4. nije dovoljno za pokrivanje rashoda potrebnih za osiguravanje kontinuiteta djelovanja Unije u području na koje se odnosi predmetno poglavlje, moguće je iznimno dopustiti prekoračenje odobrenih sredstava unesenih u odgovarajuće poglavlje u proračunu tijekom prethodne financijske godine. Europski parlament i Vijeće postupaju u skladu s postupcima predviđenima stavkom 4. Međutim, ni u kojem slučaju ne smiju se prekoračiti ukupan iznos odobrenih sredstava raspoloživ u proračunu za prethodnu financijsku godinu ili u nacrtu proračuna, kako je predložen.

POGLAVLJE 3.

Načelo uravnoteženosti

Članak 17.

Definicija i područje primjene

1.   Prihodi i odobrena sredstva za plaćanja moraju biti uravnoteženi.

2.   Unija i tijela iz članka 208. ne smiju uzimati zajmove u okviru proračuna.

Članak 18.

Saldo financijske godine

1.   Saldo svake financijske godine unosi se u proračun za sljedeću financijsku godinu kao prihod u slučaju viška ili kao odobrena sredstva za plaćanje u slučaju manjka.

2.   Procjene takvih prihoda ili odobrenih sredstva za plaćanje unose se u proračun tijekom postupka donošenja proračuna te u pismu izmjene podnesenom u skladu s člankom 39. Procjene se pripremaju u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 1150/2000.

3.   Nakon privremenog financijskog izvještavanja za svaku financijsku godinu, svaka nepodudarnost između tih izvještaja i procjena unosi se u proračun za sljedeću financijsku godinu putem izmjene proračuna koja se odnosi samo na tu nepodudarnost. U takvom slučaju, Komisija je dužna u roku 15 dana od podnošenja privremenih financijskih izvještaja dostaviti nacrt izmjene proračuna istodobno Europskom parlamentu i Vijeću.

POGLAVLJE 4.

Načelo obračunske jedinice

Članak 19.

Uporaba eura

1.   Višegodišnji financijski okvir i proračun sastavljaju se i izvršavaju u eurima, te se i računi iskazuju u eurima. Međutim, za potrebe novčanog toka iz članka 68. stavka 1., računovodstveni službenik, a u slučaju knjiga blagajne, blagajnici te za potrebe administrativnog upravljanja Komisije i ESVD-a, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, ovlašteni su izvršavati operacije u drugim valutama kako je utvrđeno u delegiranim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o tečaju konverzije eura i drugih valuta.

POGLAVLJE 5.

Načelo univerzalnosti

Članak 20.

Definicija i područje primjene

Ne dovodeći u pitanje članak 21., ukupni prihodi pokrivaju ukupna odobrena sredstva za plaćanja. Ne dovodeći u pitanje članak 23., svi prihodi i rashodi iskazuju se u cijelosti bez međusobnog usklađivanja.

Članak 21.

Namjenski prihodi

1.   Vanjski namjenski prihodi i unutarnji namjenski prihodi koriste se za financiranje određenih stavki rashoda.

2.   Sljedeće čini vanjske namjenske prihode:

3.   Sljedeće čini unutarnje namjenske prihode:

4.   Temeljni akt može također namijeniti prihode koje utvrđuje određenim stavkama rashoda. Osim ako je temeljnim aktom drukčije određeno, takvi prihodi čine unutarnje namjenske prihode.

5.   Proračun obuhvaća linije koje uključuju vanjske namjenske prihode i unutarnje namjenske prihode te ako je moguće, navodi iznos.

Namjenski se prihodi mogu uključiti u nacrt proračuna samo u iznosima koji su sigurni na datum utvrđivanja nacrta proračuna.

6.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o utvrđivanju strukture za uključenje vanjskih i unutarnjih namjenskih prihoda i osiguravanje odgovarajućih odobrenih sredstava te o pravilima za doprinose država članica istraživačkim programima. Nadalje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o primicima od sankcija određenih u skladu s člankom 126. stavkom 11. UFEU-a te o namjenskim prihodima od sudjelovanja država EFTA-e u određenim programima Unije.

Članak 22.

Donacije

1.   Komisija može prihvatiti svaku donaciju u korist Unije, kao što su zaklade, subvencije, darovi i legati.

2.   Prihvaćanje donacije u vrijednosti od 50 000 eura ili više koja uključuje financijsko davanje koje prelazi 10 % vrijednosti donacije, uključujući naknadne troškove, podliježe odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća koji o tome odlučuju u roku od dva mjeseca od datuma primitka zahtjeva Komisije. Ako tijekom tog razdoblja nije uložen nikakav prigovor, Komisija donosi konačnu odluku o prihvaćanju donacije.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za prihvaćanje donacija Uniji.

Članak 23.

Pravila o odbicima i usklađenjima deviznog tečaja

1.   Sljedeći se odbici mogu izvršiti od zahtjeva za plaćanje koji se potom odobravaju za plaćanje u neto iznosu:

Usklađenja iz točke (d) prvog podstavka mogu se izvršiti izravno odbitkom od novog privremenog plaćanja ili plaćanja preostalog iznosa istom primatelju plaćanja u okviru poglavlja, članka i financijske godine u odnosu na koju je iznos preplaćen.

Računovodstvena pravila Unije primjenjuju se na odbitke iz prvog podstavka točaka (c) i (d).

2.   Troškovi dostavljenih proizvoda ili pruženih usluga Uniji, koji uključuju poreze koje države članice vraćaju u skladu s Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije, terete proračun za iznose bez poreza.

3.   Troškovi dostavljenih proizvoda ili pruženih usluga Uniji, koji uključuju poreze koje vraćaju treće zemlje na temelju odgovarajućih sporazuma, mogu teretiti proračun za:

4.   Moguće je usklađenje tečajnih razlika koje nastanu pri izvršenju proračuna. Konačna dobit ili gubitak uključuje se u saldo za godinu.

5.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o računovodstvu poreza čiji se povrat može zatražiti.

POGLAVLJE 6.

Načelo specifikacije

Članak 24.

Opće odredbe

Odobrena sredstva određuju se za posebne namjene prema glavama i poglavljima. Poglavlja se dalje dijele na članke i stavke.

Članak 25.

Prijenosi od strane institucija, osim Komisije

1.   Svaka institucija osim Komisije može u svojem dijelu proračuna prenositi odobrena sredstva:

2.   Tri tjedna prije izvršavanja prijenosa iz stavka 1., institucija o svojoj namjeri obavješćuje Europski parlament i Vijeće. U slučaju da postoje opravdani razlozi na koje u tom razdoblju ukaže Europski parlament ili Vijeće, primjenjuje se postupak utvrđen u članku 27.

3.   Svaka institucija osim Komisije može predložiti Europskom parlamentu i Vijeću, u vlastitom dijelu proračuna, prijenose s jedne glave na drugu koji prelaze graničnu vrijednost od 10 % odobrenih sredstava za godinu navedenu u liniji s koje se sredstva trebaju prenijeti. Ti prijenosi podliježu postupku utvrđenom u članku 27.

4.   Svaka institucija osim Komisije može u svojem dijelu proračuna izvršiti prijenos između članaka bez prethodnog obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća.

5.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o izračunu postotaka prijenosa od strane institucija, osim Komisije.

Članak 26.

Prijenosi od strane Komisije

1.   Komisija može u svojem dijelu proračuna, samostalno:

Tri tjedna prije izvršavanja prijenosa iz prvog postavka točke (b), Komisija o svojoj namjeri obavješćuje Europski parlament i Vijeće. U slučaju da postoje opravdani razlozi na koje u tom razdoblju ukaže Europski parlament ili Vijeće, primjenjuje se postupak utvrđen u članku 27.

Iznimno od odredbi drugog podstavka, tijekom zadnja dva mjeseca financijske godine, Komisija može samostalno prenijeti odobrena sredstva koja se odnose na rashode za osoblje, vanjske suradnike i ostale suradnike, s jedne glave na drugu do najviše 5 % odobrenih sredstava za tu godinu. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće u roku od dva tjedna od svoje odluke o tim prijenosima.

2.   Komisija može, unutar svog dijela proračuna, odlučiti o sljedećem prijenosu odobrenih sredstava s jedne glave na drugu, pod uvjetom da o toj odluci odmah obavijesti Europski parlament i Vijeće:

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za izračun postotaka unutarnjih prijenosa od strane Komisije i osnovama zahtjeva za prijenos.

Članak 27.

Prijedlozi prijenosa koje institucije podnose Europskom parlamentu i Vijeću

1.   Svaka institucija istodobno podnosi svoje prijedloge prijenosa Europskom parlamentu i Vijeću.

2.   Europski parlament i Vijeće donose odluku o prijenosu odobrenih sredstava kako je predviđeno u stavcima 3. do 6. ovog članka, osim ako je drukčije određeno u glavi I. dijela drugog.

3.   Osim u hitnim okolnostima, Europski parlament i Vijeće odlučuju, a potonje kvalificiranom većinom, o svakom prijedlogu prijenosa u roku od šest tjedana od kad obje institucije prime takav prijedlog.

4.   Prijedlog prijenosa prihvaća se ako u roku od šest tjedana nastupi bilo što od sljedećeg:

5.   Šestotjedno razdoblje iz stavka 3. smanjuje se na tri tjedna u sljedećim slučajevima, osim ako Europski parlament ili Vijeće zatraže suprotno:

6.   Ako Europski parlament ili Vijeće izmijene iznos prijenosa, a druga institucija ga je odobrila ili se suzdržava od postupanja, ili ako su i Europski parlament i Vijeće izmijenili iznos prijenosa, manji od ta dva iznosa smatra se odobrenim, osim ako predmetna institucija povuče svoj prijedlog prijenosa.

Članak 28.

Posebna pravila o prijenosima

1.   Odobrena sredstva mogu se prenijeti samo na proračunske linije za koje su u proračunu odobrena sredstva ili koje imaju oznaku „pro memoria”.

2.   Odobrena sredstva u iznosu namjenskih prihoda mogu se prenijeti samo ako se ti prihodi koriste u svrhe za koje su namijenjeni.

Članak 29.

Prijenosi podložni posebnim odredbama

1.   Na prijenose u okviru glava proračuna predviđenih za Europski fond za jamstva u poljoprivredi, strukturne fondove, Kohezijski fond, Europski fond za ribarstvo i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i istraživanje primjenjuju se posebne odredbe iz glava I., II., i III. dijela drugog.

2.   Europski parlament i Vijeće na prijedlog Komisije donose odluke o prijenosima kojima se dopušta korištenje pričuve za pomoć u nuždi. Za svako hitno djelovanje podnosi se zasebni prijedlog.

Za potrebe ovog stavka primjenjuje se postupak iz članka 27. stavka 3. i članka 27. stavka 4. Ako se Europski parlament i Vijeće ne slože s prijedlogom Komisije i ne mogu postići zajedničko stajalište o korištenju te pričuve, suzdržavaju se od postupanja po prijedlogu prijenosa Komisije.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o zahtjevima za prijenose iz pričuve za pomoć u nuždi.

POGLAVLJE 7.

Načelo dobrog financijskog upravljanja

Članak 30.

Načela ekonomičnosti, učinkovitost i djelotvornosti

1.   Odobrena sredstva koriste se u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

2.   Načelo ekonomičnosti zahtijeva da su sredstva kojima se institucija koristi u obavljanju svojih djelatnosti pravodobno dostupna, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni.

Načelo učinkovitosti odnosi se na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava i postignutih rezultata.

Načelo djelotvornosti odnosi se na postizanje određenih postavljenih ciljeva i željenih rezultata.

3.   Za sva područja aktivnosti koje obuhvaća proračun postavljaju se određeni, mjerljivi, dostižni, odgovarajući i vremenski utvrđeni ciljevi. Postizanje tih ciljeva za svaku se aktivnost prati pokazateljima uspješnosti te svako tijelo nadležno za raspodjelu sredstava dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću podatke iz članka 38. stavka 3. točke (e). Ti se podaci dostavljaju godišnje, najkasnije u dokumentima uz nacrt proračuna.

4.   Radi boljeg odlučivanja, institucije provode ex ante i ex post evaluacije u skladu sa smjernicama Komisije. Takve se evaluacije primjenjuju na sve programe i aktivnosti koje povlače za sobom znatnu potrošnju te se rezultati evaluacije dostavljaju Europskom parlamentu, Vijeću i upravnim proračunskim korisnicima.

5.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o ex ante evaluaciji, evaluaciji u međurazdoblju i ex post evaluaciji.

Članak 31.

Obvezni financijski izvještaj

1.   Uz svaki prijedlog ili inicijativu koje Komisija, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („visoki predstavnik”) ili država članica podnose zakonodavnom tijelu, a koji mogu imati učinak na proračun, uključujući i promjenu broja radnih mjesta, mora se priložiti financijski izvještaj i ex ante evaluacija predviđena člankom 30. stavkom 4.

Svakoj izmjeni prijedloga ili inicijative podnesene zakonodavnom tijelu koja može imati značajan učinak na proračun, uključujući promjene broja radnih mjesta, prilaže se financijski izvještaj koji je pripremila institucija koja predlaže izmjenu.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o zahtjevima vezanima uz financijski izvještaj.

2.   Tijekom proračunskog postupka Komisija osigurava potrebne podatke za usporedbu između promjena potrebnih odobrenih sredstava i početnih predviđanja koja su navedena u financijskom izvještaju, s obzirom na napredak u odlučivanju o prijedlogu ili inicijativama dostavljenim zakonodavnom tijelu.

3.   Kako bi se smanjio rizik prijevare i nepravilnosti, financijski izvještaj iz stavka 1. pruža informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole, procjenu troškova i koristi kontrola koje taj sustav podrazumijeva te ocjenu očekivane razine rizika od pogreške, kao i postojeće i planirane mjere za sprečavanje i zaštitu od prijevara.

Takva analiza uzima u obzir ljestvicu i vrstu vjerojatnih pogrešaka, kao i specifične uvjete predmetnog područja politike te odgovarajuća primjenjiva pravila.

Članak 32.

Unutarnja kontrola izvršenja proračuna

1.   Proračun se izvršava u skladu s djelotvornom i učinkovitom unutarnjom kontrolom primjerenom za svaki način izvršavanja i u skladu s odgovarajućim pravilima pojedinih sektora.

2.   Za potrebe izvršenja proračuna, unutarnja kontrola definira se kao postupak koji se primjenjuje na svim razinama upravljanja te čija je namjena razumno osiguravanje postizanja sljedećih ciljeva:

3.   Djelotvorna unutarnja kontrola temelji se na najboljim međunarodnim praksama i posebno obuhvaća sljedeće:

4.   Učinkovita unutarnja kontrola temelji se na sljedećim elementima:

5.   Ako je tijekom izvršenja razina pogreške neprestano visoka, Komisija utvrđuje slabosti sustava kontrole, analizira troškove i koristi mogućih korektivnih mjera i poduzima ili predlaže odgovarajuće postupanje, kao što je pojednostavnjenje primjenjivih odredbi, poboljšanje sustava kontrole i preinačenje programa ili sustava isporuke.

Članak 33.

Isplativost sustava kontrole

Kod dostavljanja revidiranih ili novih prijedloga potrošnje, Komisija procjenjuje troškove i koristi sustava kontrole, kao i razinu rizika od pogreške iz članka 31. stavka 3.

POGLAVLJE 8.

Načelo transparentnosti

Članak 34.

Objava financijskih izvještaja, proračuna i izvješća

1.   Proračun se donosi i izvršava te se financijsko izvještavanje izvršava u skladu s načelom transparentnosti.

2.   Predsjednik Europskog parlamenta objavljuje proračun i njegove izmjene, nakon konačnog donošenja, u Službenom listu Europske unije.

Proračuni se objavljuju u roku od tri mjeseca od datuma kada je objavljeno da su konačno doneseni.

Konsolidirani godišnji financijski izvještaji te izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju koje sastavlja svaka institucija, objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za privremenu objavu proračuna.

Članak 35.

Objava podataka o primateljima i drugih podataka

1.   Podaci o poslovima uzimanja i davanja zajmova koje je Unija ugovorila za treće stranke navode se u Prilogu proračunu.

2.   Komisija daje na raspolaganje, na odgovarajući način i pravodobno, podatke o primateljima, kao i narav i svrhu mjera koje se financiraju iz proračuna, pri čemu se potonje izvršavaju izravno u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (a) te podatke o primateljima koje dostave subjekti, osobe i države članice kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna na temelju drugih načina izvršavanja.

Obveza određena prvim podstavkom primjenjuje se i na druge institucije u vezi s njihovim primateljima.

3.   Ovi se podaci stavljaju na raspolaganje uz poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, a posebno zaštite osobnih podataka.

Kad je riječ o fizičkim osobama, objava se ograničava na ime i mjesto primatelja, ugovoren iznos i svrhu sklapanja ugovora. Objava tih podataka temelji se na odgovarajućim kriterijima, kao što je periodičnost sklapanja ugovora ili vrsta ili važnost sklapanja ugovora. Kriteriji objave i razina detaljnosti objavljenih podataka uzimaju u obzir posebnosti sektora i svakog načina izvršavanja.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o utvrđivanju detaljnih pravila o objavi podataka o primateljima. Razina detaljnosti podataka i kriterija definira se, prema potrebi, u odgovarajućim pravilima pojedinih sektora.

GLAVA III.

DONOŠENJE I STRUKTURA PRORAČUNA

POGLAVLJE 1.

Donošenje proračuna

Članak 36.

Procjene prihoda i rashoda

1.   Svaka institucija, osim Komisije, izrađuje procjenu svojih prihoda i rashoda koju šalje Komisiji te istodobno, za informaciju, Europskom parlamentu i Vijeću, prije 1. srpnja svake godine.

2.   Visoki predstavnik savjetuje se s članovima Komisije odgovornima za razvojnu politiku, politiku susjedstva i međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krizne situacije, u pogledu njihovih odgovornosti.

3.   Komisija izrađuje svoje procjene koje također šalje, izravno i nakon usvajanja, Europskom parlamentu i Vijeću.

Pri pripremi vlastitih procjena Komisija koristi informacije iz članka 37.

Članak 37.

Projekcija proračuna tijelâ iz članka 208.

Svako tijelo iz članka 208., u skladu sa svojim aktom o osnivanju, dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću procjenu svojih prihoda i rashoda, uključujući plan radnih mjesta i nacrt programa rada, do 31. ožujka svake godine.

Članak 38.

Nacrt proračuna

1.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja prijedlog koji sadržava nacrt proračuna do 1. rujna godine koja prethodi godini izvršavanja tog proračuna. Navedeni prijedlog prosljeđuje na uvid i nacionalnim parlamentima.

Nacrt proračuna sadrži sažeti opći račun prihoda i rashoda Unije i konsolidirane procjene iz članka 36. Može sadržavati i procjene drukčije od procjena koje su izradile institucije.

Nacrt proračuna mora biti slijediti strukturu i prikaz utvrđene u člancima 44. do 49.

Svakom dijelu nacrta proračuna prethodi uvod koji sastavlja predmetna institucija.

Komisija sastavlja opći uvod u nacrt proračuna. Opći uvod obuhvaća financijske tablice koje uključuju glavne podatke po glavama i obrazloženja promjena u odobrenim sredstvima od jedne financijske godine do druge, po kategorijama rashoda višegodišnjeg financijskog okvira.

2.   Kako bi pružila što točnija i pouzdanija predviđanja utjecaja zakonodavstva na snazi i zakonodavnih prijedloga u tijeku na proračun, Komisija nacrtu proračuna prilaže financijsko programiranje za sljedeće godine.

Financijsko programiranje ažurira se nakon donošenja proračuna kako bi se unijeli rezultati proračunskog postupk i druge odgovarajuće odluke.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za financijsko programiranje.

3.   Komisija prilaže nacrtu proračuna:

4.   Kada Komisija povjeri izvršenje proračuna javno-privatnim partnerstvima (JPP), nacrtu proračuna prilaže radni dokument u kojem se navodi:

Međutim, kad javno-privatna partnerstva koriste financijske instrumente, informacije vezane uz te instrumente uključuju se u radni dokument iz stavka 5.

5.   Kad Komisija koristi financijske instrumente, nacrtu proračuna prilaže radni dokument u kojem se navodi sljedeće:

6.   Komisija nacrtu proračuna također prilaže dodatne radne dokumente koje smatra korisnima za podupiranje svojih proračunskih zahtjeva.

7.   U skladu s člankom 8. stavkom 5. Odluke Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje (14) te kako bi se osigurala proračunska transparentnost u području vanjskog djelovanja Unije, Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s nacrtom proračuna, radni dokument koji na sveobuhvatan način prikazuje:

8.   Radni dokument iz stavka 7. također:

Članak 39.

Pismo izmjene nacrta proračuna

Na temelju novih podataka koji nisu bili dostupni u vrijeme donošenja nacrta proračuna, Komisija može, na vlastitu inicijativu ili zahtjev drugih institucija u pogledu njihovog dijela proračuna, dostaviti pismo izmjene nacrta proračuna istodobno Europskom parlamentu i Vijeću prije nego se sazove Odbor za mirenje iz članka 314. UFEU-a. Pisma mogu uključivati pismo izmjene kojim se osobito ažuriraju procjene rashoda za poljoprivredu.

Članak 40.

Obveze država članica koje proizlaze iz donošenja proračuna

1.   Predsjednik Europskog parlamenta proglašava proračun konačno donesenim u skladu s postupkom iz članka 314. stavka 9. UFEU-a i članka 106.a Ugovora o Euratomu.

2.   Nakon što je proračun proglašen konačno donesenim, svaka država članica od 1. siječnja sljedeće financijske godine ili od datuma proglašenja konačnog donošenja proračuna ako je to nakon 1. siječnja, obvezna je Uniji podmiriti dospjela plaćanja utvrđena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1150/2000.

Članak 41.

Nacrti izmjene proračuna

1.   Komisija može predstaviti nacrte izmjene proračuna koji se posebno temelje na prihodima, u sljedećim slučajevima:

Komisija može predstaviti nacrte izmjene proračuna koje se prvenstveno temelje na rashodima ako postoje neizbježne, izvanredne ili nepredvidive okolnosti, posebno u pogledu aktivacije Fonda solidarnosti Europske unije.

2.   Druge institucije osim Komisije dostavljaju Komisiji zahtjeve za izmjenu proračuna u okolnostima jednakima onim navedenima u stavku 1.

Prije predstavljanja nacrta izmjene proračuna, Komisija i ostale institucije ispituju opseg ponovne raspodjele odgovarajućih odobrenih sredstava, uzimajući u obzir bilo kakve očekivane neiskorištenosti odobrenih sredstava.

Članak 40. primjenjuje se na izmjenu proračuna. Izmjena proračuna mora biti potkrijepljena upućivanjem na proračun čije se projekcije izmjenjuju.

3.   Komisija dostavlja svoje nacrte izmjene proračuna istodobno Europskom parlamentu i Vijeću do 1. rujna svake financijske godine, osim u opravdanim izvanrednim okolnostima ili u slučaju aktivacije Fonda solidarnosti Europske unije za što se nacrt izmjene proračuna može dostaviti u bilo koje doba godine. Zahtjevima za izmjenu proračuna može priložiti mišljenje drugih institucija.

4.   Europski parlament i Vijeće raspravljaju o nacrtu izmjene proračuna uzimajući u obzir hitnosti izmjena.

5.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o nacrtu izmjena proračuna.

Članak 42.

Prijevremena dostava projekcija i nacrta proračuna

Komisija, Europski parlament i Vijeće mogu se dogovoriti oko skraćivanja određenih rokova za dostavljanje projekcija te oko donošenja i dostave nacrta proračuna. Takav dogovor, međutim, ne smije imati učinak skraćivanja ili produljivanja razdoblja predviđenih za razmatranje tih tekstova u skladu s člankom 314. UFEU-a i člankom 106.a Ugovora o Euratomu.

POGLAVLJE 2.

Struktura i prikaz proračuna

Članak 43.

Struktura proračuna

Proračun se sastoji od sljedećeg:

Članak 44.

Proračunska nomenklatura

1.   Europski parlament i Vijeće razvrstavaju prihode Komisije te prihode i rashode drugih institucija u skladu s vrstom ili namjenom u glave, poglavlja, članke i stavke.

2.   Izvještaj o rashodima za dio proračuna koji se odnosi na Komisiju priprema se na temelju nomenklature koju su donijeli Europski parlament i Vijeće te koja je razvrstana prema namjeni.

Svaka glava odnosi se na područje politike, a svako poglavlje u pravilu odgovara aktivnosti.

Svaka glava može uključivati odobrena sredstva za poslovanje i administrativna odobrena sredstva.

Administrativna odobrena sredstva u okviru glave grupiraju se u jedno poglavlje.

3.   Kad se prikazuju prema namjeni, administrativna odobrena sredstva za pojedine glave razvrstavaju se kako slijedi:

Svi administrativni rashodi Komisije koji se istodobno primjenjuju na nekoliko glava, utvrđuju se u odvojenom sažetom izvještaju i razvrstani su prema vrsti.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o razvrstavanju proračuna.

Članak 45.

Zabrana negativnih prihoda

1.   Proračun ne smije sadržavati negativne prihode.

2.   Vlastita sredstva koja se plaćaju na temelju Odluke Vijeća 2007/436/EZ, Euratom, od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica (15), jesu neto iznosi te se kao takvi iskazuju u sažetom izvještaju o prihodima u proračunu.

Članak 46.

Rezervacije

1.   Svaki dio proračuna može uključivati glavu „rezervacije”. Odobrena sredstva unose se pod tu glavu ako:

Odobrenim sredstvima pod tom glavom može se koristiti samo nakon prijenosa u skladu s postupkom utvrđenim u članku 26. stavku 1. podstavku 1. točki (c) ove Uredbe, ako je donošenje temeljnog akta podložno postupku iz članka 294. UFEU-a, te u skladu s postupkom utvrđenim u članku 27. ove Uredbe u svim drugim slučajevima.

2.   U slučaju ozbiljnih teškoća u izvršavanju, Komisija može tijekom financijske godine predložiti da se proračunska sredstva prenesu u glavu „rezervacije”. Europski parlament i Vijeće donose odluku o tim prijenosima kako je predviđeno člankom 27.

Članak 47.

Negativna pričuva

Dio proračuna za Komisiju može uključivati „negativnu pričuvu”, koja je ograničena na najviši iznos od 200 000 000 eura. Takva pričuva, koja se unosi pod odvojenu glavu, obuhvaća samo odobrena sredstva za plaćanja.

Negativnu pričuvu potrebno je povući prije kraja financijske godine putem prijenosa u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 26. i 27.

Članak 48.

Pričuva za pomoć u nuždi

1.   Dio proračuna koji se odnosi na Komisiju uključuje pričuvu za pomoć u nuždi trećim zemljama.

2.   Pričuva iz stavka 1. povlači se prije isteka financijske godine putem prijenosa u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 27. i 29.

Članak 49.

Prikaz proračuna

1.   U proračunu se iskazuju:

2.   Uz dokumente iz stavka 1., Europski parlament i Vijeće mogu proračunu priložiti i druge odgovarajuće dokumente.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o prikazu proračuna, uključujući utvrđivanje stvarnih rashoda u posljednjoj financijskoj godini za koju su računi zatvoreni, primjedbe uz proračun i planove radnih mjesta.

Članak 50.

Pravila o planovima radnih mjesta za osoblje

1.   Planovi radnih mjesta opisani u članku 49. stavku 1. točki (c) predstavljaju apsolutno ograničenje za svaku instituciju ili tijelo; nije moguće nikakvo imenovanje izvan postavljenog ograničenja.

Međutim, osim za razrede AD 16, AD 15 i AD 14, svaka institucija ili tijelo može promijeniti svoje planove radnih mjesta do najviše 10 % odobrenih radnih mjesta, podložno sljedećim uvjetima:

Institucija o svojoj namjeri obavješćuje Europski parlament i Vijeće tri tjedna prije provedbe izmjene iz drugog podstavka. U slučaju da postoje opravdani razlozi na koje u tom razdoblju ukaže Europski parlament ili Vijeće, institucija ne provodi promjene i primjenjuje se postupak utvrđen u članku 41.

2.   Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka, učinci rada u nepunom radnom vremenu koje je odobrilo tijelo za imenovanje mogu se, u skladu s Pravilnikom o osoblju, izjednačiti s drugim imenovanjima.

POGLAVLJE 3.

Proračunska disciplina

Članak 51.

Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom

Proračun mora biti u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom.

Članak 52.

Usklađenost akata Unije s proračunom

Ako provedba akta Unije premašuje odobrena sredstva raspoloživa u proračunu, taj se akt može provesti u financijskom smislu samo nakon što se proračun u skladu s tim izmijeni.

GLAVA IV.

IZVRŠENJE PRORAČUNA

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 53.

Izvršenje proračuna u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja

1.   Komisija izvršava prihode i rashode proračuna u skladu s ovom Uredbom na vlastitu odgovornost te u okviru ograničenja odobrenih sredstava.

2.   Države članice surađuju s Komisijom tako da se odobrena sredstva koriste u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o izvršavanju proračuna u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te o podacima o prijenosima osobnih podataka za potrebe revizije.

Članak 54.

Temeljni akt i iznimke

1.   Potrebno je donijeti temeljni akt prije nego što se mogu koristiti odobrena sredstva unesena u proračun za bilo koje djelovanje Unije.

2.   Odstupajući od stavka 1. sljedeće je moguće izvršiti bez temeljnog akta, pod uvjetom da su djelovanja koja se namjeravaju financirati u nadležnosti Unije:

Nakon predstavljanja nacrta proračuna, Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o aktivnostima iz prvog podstavka točaka (a) i (b) koje također obuhvaćaju ocjenu rezultata i predviđeno praćenje.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o temeljnom aktu i iznimkama popisanima u stavku 2. ovog članka.

Članak 55.

Izvršenje proračuna od strane institucija, osim Komisije

Komisija dodjeljuje ostalim institucijama potrebne ovlasti za izvršenje dijelova proračuna koji se na njih odnose.

ESVD i Komisija mogu dogovoriti detaljne aranžmane kako bi omogućili izvršavanje administrativnih odobrenih sredstava delegacija Unije. Ti aranžmani ne sadrže odstupanja od ove Uredbe ili delegiranih akata donesenih u skladu s ovom Uredbom.

Članak 56.

Delegiranje ovlasti za izvršenje proračuna

1.   Komisija i svaka druga institucija mogu delegirati ovlasti za izvršenje proračuna unutar svojih službi, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi i u skladu s vlastitim unutarnjim propisima te u skladu s ograničenjima propisanima instrumentom o delegiranju ovlasti. Tako ovlaštene osobe mogu djelovati samo u okviru izričito dodijeljenih ovlasti.

2.   Međutim, Komisija može delegirati svoje ovlasti za izvršenje proračuna u vezi s odobrenim sredstvima za poslovanje iz svog dijela proračuna na šefove delegacija Unije. O tome istodobno obavješćuje Visokog predstavnika. Kad šefovi delegacija Unije djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje Komisije na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti, oni primjenjuju pravila Komisije za izvršenje proračuna i podliježu istim dužnostima, obvezama i odgovornostima kao i bilo koji drugi dužnosnik za ovjeravanje Komisije na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti.

Komisija može povući delegiranje ovlasti u skladu s vlastitim pravilima.

Za potrebe prvog podstavka, Visoki predstavnik poduzima potrebne mjere kako bi omogućio suradnju delegacija Unije i službi Komisije.

Članak 57.

Sukob interesa

1.   Svim financijskim izvršiteljima i drugim osobama uključenim u izvršenje proračuna i upravljanje proračunom, uključujući pripremne akte za navedeno, te u reviziju i kontrolu proračuna, zabranjuje se poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do sukoba njihovih interesa s interesima Unije.

Ako postoji taj rizik, dotična osoba suzdržava se od takve radnje i upućuje pitanje dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti koji u pisanom obliku potvrđuje postoji li sukob interesa. Dotična osoba o tome obavješćuje i svojeg nadređenog. Ako se utvrdi postojanje sukoba interesa, dotična osoba prestaje činiti sve radnje vezane za predmetno pitanje. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja osobno poduzima daljnje odgovarajuće radnje.

2.   Za potrebe stavka 1., sukob interesa postoji ako je ugroženo nepristrano i objektivno obnašanje funkcije financijskog izvršitelja ili druge osobe iz stavka 1., iz obiteljskih, emotivnih, političkih ili nacionalnih razloga, ekonomskog interesa ili bilo kojeg drugog zajedničkog interesa s primateljem.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. u kojima se utvrđuje što može činiti sukob interesa, zajedno s postupkom koji treba slijediti u takvim slučajevima.

POGLAVLJE 2.

Načini izvršenja

Članak 58.

Načini izvršenja proračuna

1.   Komisija izvršava proračun na sljedeće načine:

2.   Komisija je i dalje odgovorna za izvršenje proračuna u skladu s člankom 317. UFEU-a i obavješćuje Europski parlament i Vijeće o poslovima koje su obavili subjekti i osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu sa stavkom 1. točkom (c) ovog članka. Ako je subjekt ili osoba kojoj su povjerene zadaće izvršenja proračuna navedena u temeljnom aktu, financijski izvještaj predviđen člankom 31. uključuje potpuno obrazloženje odabira tog subjekta ili osobe.

3.   Subjekti i osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu sa stavkom 1. točkom (c) ovog članka, u potpunosti surađuju u zaštiti financijskih interesa Unije. Sporazumi o delegiranju predviđaju pravo Revizorskog suda i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti iz UFEU-a u vezi s revizijom sredstava.

Komisija povjerava zadaće izvršenja proračuna subjektima i osobama iz stavka 1. točke (c) ovog članka, pod uvjetom da postoje transparentni, nediskriminirajući, djelotvorni i učinkoviti postupci revizije vezani za stvarno izvršavanje tih zadaća.

4.   Svi se sporazumi o delegiranju stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću na njihov zahtjev.

5.   Subjekti i osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu sa stavkom 1. točkom (c) ovog članka osiguravaju, u skladu s člankom 35. stavkom 2., odgovarajuću godišnju ex post objavu podataka o primateljima. Komisiju se obavješćuje o mjerama poduzetim po tom pitanju.

6.   Subjekti i osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu sa stavkom 1. točkom (c) ovog stavka nemaju status dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti.

7.   Komisija ne smije dodijeliti trećim osobama izvršne ovlasti ako one uključuju široko diskrecijsko pravo koje podrazumijeva donošenje političkih odluka.

8.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o načinima izvršenja proračuna, uključujući izravno upravljanje, izvršavanje ovlasti delegiranih izvršnim agencijama i posebne odredbe o neizravnom upravljanju s međunarodnim organizacijama, s tijelima iz članaka 208. i 209., s tijelima javnog prava ili tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, s tijelima uređenima privatnim pravom države članice i kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva te s tijelima kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u ZVSP-u.

Članak 59.

Podijeljeno upravljanje s državama članicama

1.   Ako Komisija izvršava proračun podijeljenim upravljanjem, zadaće izvršenja prenose se na države članice. Komisija i države članice poštuju načela dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti i nediskriminacije te osiguravaju vidljivost djelovanja Unije kad upravljaju sredstvima Unije. U tu svrhu, Komisija i države članice ispunjavanju svoje obveze kontrole i revizije te preuzimaju nastale odgovornosti utvrđene u ovoj Uredbi. Dodatne odredbe utvrđuju se u pravilima pojedinih sektora.

2.   Pri provedbi zadaća vezanih uz izvršenje proračuna, države članice poduzimaju sve potrebne mjere, uključujući zakonodavne, regulatorne i administrativne mjere, kako bi zaštitile financijske interese Unije, osobito:

Kako bi zaštitile financijske interese Unije, države članice, poštujući načelo proporcionalnosti i u skladu s ovim člankom te odgovarajućim pravilima pojedinih sektora, provode ex ante i ex post kontrole uključujući, prema potrebi, terenske provjere reprezentativnih uzoraka transakcija ili uzoraka transakcija koji se temelje na riziku. Također osiguravaju povrat nepropisno plaćenih sredstva i kad je potrebno pokreću pravne postupke s tim u vezi.

Države članice određuju učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne sankcije primateljima ako su predviđene sektorskim pravilima ili posebnim odredbama nacionalnog zakonodavstva.

Kao dio procjene rizika te u skladu sa sektorskim pravilima, Komisija nadzire sustave upravljanja i kontrole uspostavljene u državama članicama. Komisija u svojem revizorskom radu poštuje načelo proporcionalnosti i uzima u obzir razinu procijenjenog rizika u skladu sa sektorskim pravilima.

3.   U skladu s kriterijima i postupcima utvrđenim u sektorskim pravilima, države članice određuju, na odgovarajućoj razini, tijela odgovorna za upravljanje sredstvima Unije i njihovu kontrolu. Ta tijela mogu obavljati i zadaće koje nisu povezane s upravljanjem sredstvima Unije i mogu povjeriti drugim tijelima neke od svojih zadaća.

Pri odlučivanju o imenovanju tijela, države članice mogu temeljiti svoju odluku na tome jesu li sustavi upravljanja kontrole u osnovi isti kao već postojeći sustavi iz prethodnog razdoblja i jesu li bili učinkoviti.

Ako rezultati revizije i kontrole pokažu da imenovana tijela više nisu u skladu s kriterijima određenim pravilima pojedinih sektora, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nedostaci u provedbi zadaća tih tijela budu uklonjeni, uključujući okončanjem imenovanja u skladu s pravilima pojedinih sektora.

Pravila pojedinih sektora utvrđuju ulogu Komisije u postupku određenom ovim stavkom.

4.   Tijela određena u skladu sa stavkom 3. dužna su:

5.   Tijela određena u skladu sa stavkom 3. dužna su, do 15. veljače sljedeće financijske godine, dostaviti Komisiji:

Financijski izvještaji iz prvog podstavka točke (a) te sažetak iz prvog podstavka točke (b) popraćeni su mišljenjem neovisnog revizorskog tijela, sačinjenim u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima. U tom se mišljenju utvrđuje daju li financijski izvještaji istinit i vjeran prikaz zakonitosti i pravilnosti rashoda čija je nadoknada zatražena od Komisije, kao i ispravnosti rada postojećih sustava kontrole. U mišljenju se također navodi dovodi li revizija u pitanje navode u izjavi o upravljanju iz prvog podstavka točke (a).

Komisija iznimno može produljiti rok od 15. veljače do 1. ožujka, po obavijesti predmetne države članice.

Države članice mogu, na odgovarajućoj razini, objaviti podatke iz ovog stavka.

Dodatno, države članice mogu dati izjave potpisane na odgovarajućoj razini koje se temelje na podacima iz ovog stavka.

6.   Kako bi osiguralo da se sredstva Unije koriste u skladu s primjenjivim pravilima, Komisija:

Komisija okončava, u cijelosti ili djelomično, prekid rokova plaćanja ili suspenziju plaćanja nakon što država članica dostavi svoje primjedbe i odmah nakon što poduzme potrebne mjere. Godišnje izvješće o radu iz članka 66. stavka 9. obuhvaća sve obveze iz ovog podstavka.

7.   Sektorska pravila uzimaju u obzir potrebe programa europske teritorijalne suradnje, posebno vezano uz sadržaj izjave o upravljanju, postupak određen stavkom 3. i revizijsku funkciju.

8.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o podijeljenom upravljanju s državama članicama, uključujući stvaranje registra tijela odgovornih za upravljanje sredstvima Unije i njihovu kontrolu, te o mjerama promicanja najboljih praksi.

Članak 60.

Neizravno upravljanje

1.   Subjekti i osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) moraju poštovati načela dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti i nediskriminacije te osiguravati vidljivost djelovanja Unije kad upravljaju sredstvima Unije. Pri upravljanju sredstvima Unije moraju jamčiti razinu zaštite financijskih interesa Unije jednaku zaštiti koja se zahtijeva na temelju ove Uredbe, uz poštovanje:

2.   Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, subjekti i osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu s člankom 58 stavkom 1. točkom (c), dužni su, u skladu s načelom proporcionalnosti:

Osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna iz članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke viii. donose svoja financijska pravila uz prethodnu suglasnost Komisije. One moraju ispuniti sve zahtjeve utvrđene u točkama (a) do (e) ovog stavka najkasnije šest mjeseci od početka trajanja njihova mandata. Ako na kraju tog razdoblja samo djelomično ispunjavaju navedene zahtjeve, Komisija poduzima odgovarajuće korektivne mjere za nadziranje i podržavanje izvršenja povjerenih im zadaća.

3.   Subjekti i osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) moraju sprečavati, prepoznati i ispravljati nedostatke i prijevare pri provedbi zadaća vezanih uz izvršenje proračuna. U tu svrhu, poštujući načelo proporcionalnosti, provode ex ante i ex post kontrole uključujući, prema potrebi, provjere na licu mjesta reprezentativnih uzoraka transakcija ili uzoraka transakcija koji se temelje na riziku, kako bi osigurali da se djelovanja financirana iz proračuna uistinu provode i točno izvršavaju. Također moraju osigurati povrat nepropisno plaćenih sredstva i kad je potrebno pokrenuti pravne postupke s tim u vezi.

4.   Komisija može suspendirati plaćanja subjektima i osobama kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c), osobito kad se utvrde sustavne pogreške koje dovode u pitanje pouzdanost sustava unutarnje kontrole predmetnog subjekta ili osobe ili zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija.

Neovisno o članku 92., odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može prekinuti, u cijelosti ili djelomično, plaćanja tim subjektima i osobama za potrebe provedbe daljnjih provjera kad:

5.   Ne dovodeći u pitanje stavak 7., subjekti i osobe kojima su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c), dostavljaju Komisiji:

Uz dokumente iz prvog podstavka dostavlja se mišljenje neovisnog revizorskog tijela, sačinjenim u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima. U tom se mišljenju utvrđuje daju li financijski izvještaji istinit i vjeran prikaz, funkcioniraju li postojeći sustavi kontrole dobro i jesu li osnovne transakcije zakonite i pravilne. U mišljenju se također navodi dovodi li revizija u pitanje navode izjave o upravljanju na temelju prvog podstavka točke (b).

Dokumenti iz prvog podstavka dostavljaju se Komisiji najkasnije 15. veljače sljedeće financijske godine. Mišljenje iz drugog podstavka dostavlja se Komisiji najkasnije 15. ožujka.

Obveze utvrđene u ovom stavku ne dovode u pitanje sporazume sklopljene s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama. Navedeni sporazumi uključuju najmanje obvezu tih međunarodnih organizacija i trećih zemalja da Komisiji svake godine dostave izjavu da je tijekom predmetne financijske godine doprinos Unije korišten i knjižen u skladu sa zahtjevima određenim u stavku 2. i obvezama utvrđenim u tim sporazumima.

6.   Ne dovodeći u pitanje stavak 7., Komisija:

7.   Stavci 5. i 6. ne primjenjuju se na doprinos Unije subjektima koji podliježu posebnom postupku davanja razrješnice iz članka 208.

8.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o neizravnom upravljanju, uključujući uspostavu uvjeta neizravnog upravljanja u skladu s kojima sustavi, pravila i postupci subjekata i osoba moraju biti jednaki onima Komisije, kao i izjave o upravljanju i izvještaje o usklađenosti, te postupke za ispitivanje i prihvaćanje financijskih izvještaja i za isključivanje iz financiranja Unije rashoda za koje izvršene isplate čine povredu primjenjivih pravila.

Članak 61.

Ex ante ocjene i sporazumi o delegiranju

1.   Prije nego povjeri zadaće izvršenja proračuna subjektima ili osobama u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c), Komisija pribavlja dokaz o tome da se ispunjavaju zahtjevi određeni člankom 60. stavkom 2. podstavkom 1. točkama (a) do (d).

U slučaju bitnih promjena u sustavima ili pravilima nekog subjekta ili osobe kojoj su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c), ili u postupcima vezanim za upravljanje sredstvima Unije koje je povjereno tom subjektu ili osobi, predmetni subjekt ili osoba o tome bez odlaganja obavješćuje Komisiju. Komisija ponovno ispituje sporazume o delegiranju sklopljene s predmetnim subjektom ili osobom kako bi osigurala neprestano ispunjavanje zahtjeva određenih člankom 60. stavkom 2. podstavkom 1. točkama (a) do (d).

2.   Osim ako je subjekt kojem su povjerene zadaće izvršenja proračuna naveden u temeljnom aktu, Komisija odabire subjekt iz jedne od kategorija navedenih u članku 58. stavku 1. točki (c) podtočkama ii., v., vi. i vii., uzimajući u obzir narav zadaća koje se povjeravaju subjektu, kao i iskustvo te poslovnu i financijsku sposobnost predmetnih subjekata. Odabir mora biti transparentan, opravdan na temelju objektivnih razloga i ne smije prouzrokovati sukob interesa.

3.   Sporazumima o delegiranju određuju se zahtjevi utvrđeni u članku 60. stavku 2. podstavku 1. točkama (a) do (d). Jasno definiraju zadaće povjerene subjektu i sadrže obvezu predmetnih subjekata ili osoba da će ispuniti obveze utvrđene u članku 60. stavku 2. podstavku 1. točkama (e) i (f) te da će se suzdržati od radnji koje mogu prouzročiti sukob interesa.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o ex ante ocjeni pravila i postupaka neizravnog upravljanja i o sadržaju sporazuma o delegiranju.

Članak 62.

Izvršne agencije

1.   Komisija može delegirati ovlasti izvršnim agencijama za izvršenje cijelog ili dijela programa ili projekta Unije, u ime Komisije i pod njezinom odgovornošću, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statuta izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće vezane uz upravljanje programima Zajednice (16). Izvršne agencije osnivaju se Odlukom Komisije i pravne su osobe u skladu s pravom Unije.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o izvršavanju ovlasti delegiranih izvršnim agencijama.

2.   Za izvršavanje odgovarajućih odobrenih sredstava za poslovanje zadužen je direktor izvršne agencije.

Članak 63.

Ograničenja delegiranja ovlasti

1.   Komisija ne povjerava zadaće vezane za izvršenje sredstava Unije, uključujući plaćanje i povrat, vanjskim subjektima ili tijelima iz privatnog sektora, osim u slučaju iz članka 58. stavka 1. točke (c) podtočaka v., vi. i vii., ili u određenim slučajevima kad predmetna plaćanja:

2.   Komisija može vanjskim subjektima ili tijelima iz privatnog sektora koji ne pružaju javne usluge, povjeriti sljedeće zadaće na temelju ugovora: zadaće tehničke ekspertize te administrativne, pripremne ili pomoćne zadaće koje ne uključuju izvršavanje javnih ovlasti ili primjenu ovlaštenja za odlučivanje na temelju diskrecijskog prava.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o povjeravanju zadaća određenim vanjskim subjektima ili tijelima iz privatnog sektora u skladu s pravilima o nabavi određenima glavom V. dijela prvog.

POGLAVLJE 3.

Financijski izvršitelji

Odjeljak 1.

Načelo razdvajanja dužnosti

Članak 64.

Razdvajanje dužnosti

1.   Dužnosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika razdvajaju se i međusobno se isključuju.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o pravima i obvezama svih financijskih izvršitelja.

Odjeljak 2.

Dužnosnik za ovjeravanje

Članak 65.

Dužnosnik za ovjeravanje

1.   Svaka institucija izvršava dužnosti dužnosnika za ovjeravanje.

2.   Za potrebe ove glave, pojam „osoblje” odnosi se na osobe obuhvaćene Pravilnikom o osoblju.

3.   Svaka institucija delegira dužnosti dužnosnika za ovjeravanje osoblju odgovarajuće razine, u skladu s uvjetima iz vlastitog poslovnika. Institucije u svojim unutarnjim administrativnim pravilima navode osoblje kojem delegiraju te dužnosti, opseg delegiranih ovlasti, kao i mogućnost za osobe kojima su te ovlasti delegirane da ih dalje delegiraju na druge osobe.

4.   Ovlasti dužnosnika za ovjeravanje delegiraju se ili dalje delegiraju samo osoblju.

5.   Odgovorni dužnosnici za ovjeravanje djeluju unutar ograničenja iz instrumenta delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti. Odgovornom dužnosniku za ovjeravanje može pomagati jedan član osoblja ili više njih, povjerenih njemu na odgovornost, za obavljanje određenih poslova potrebnih za izvršenje proračuna i financijsko izvještavanje.

6.   Kad šefovi delegacija Unije djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti u skladu s člankom 56. stavkom 2., oni odgovaraju Komisiji kao instituciji odgovornoj za definiranje, izvršavanje, nadzor i procjenu njihovih dužnosti i odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti. Komisija o tome istodobno obavješćuje Visokog predstavnika.

7.   Odgovornom dužnosniku za ovjeravanje može pomagati osoblje koje je, pod njegovom odgovornošću, zaduženo za određene zadaće potrebne za izvršenje proračuna i financijsko izvještavanje te izvješćivanje o upravljanju. povjereno na odgovornost Osoblje koje pomaže odgovornim dužnosnicima za ovjeravanje podložno je članku 57.

8.   Svaka institucija obavješćuje Revizorski sud, Europski parlament i Vijeće o imenovanju i opozivu dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, unutarnjih revizora i računovodstvenih službenika te o svim unutarnjim propisima koje donese vezano za financijska pitanja.

9.   Svaka institucija obavješćuje Revizorski sud o imenovanju blagajnika te o odlukama o delegiranju ovlasti na temelju članka 69. stavka 1. i članka 70.

10.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o pomoći odgovornim dužnosnicima za ovjeravanje i o unutarnjim propisima kojima se uređuju delegiranja ovlasti.

Članak 66.

Ovlasti i dužnosti dužnosnika za ovjeravanje

1.   Dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je u svakoj instituciji za izvršenje prihoda i rashoda, u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, te za osiguranje usklađenosti sa zahtjevima zakonitosti i pravilnosti.

2.   Za potrebe stavka 1., dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti uspostavlja, u skladu s člankom 32. i minimalnim standardima koje je prihvatila svaka institucija te uzimajući u obzir rizike povezane s upravljačkim okruženjem, kao i vrstu financiranih djelovanja, organizacijsku strukturu i sustave unutarnje kontrole prikladne za izvršavanje njegovih dužnosti. Uspostava takve strukture i sustava potkrepljuje se sveobuhvatnom analizom rizika koja uzima u obzir njihovu isplativost.

3.   Kako bi izvršio rashode, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje preuzima proračunske i pravne obveze, potvrđuje rashode i odobrava plaćanja, te poduzima pripremne radnje za izvršenje odobrenih sredstava.

4.   Izvršenje prihoda obuhvaća sastavljanje procjena iznosa potraživanja, utvrđivanje dodijeljenih prava čiji je povrat potrebno osigurati i izdavanje naloga za povrat. Ono prema potrebi uključuje odluku o odricanju od utvrđenih dodijeljenih prava.

5.   Svaka operacija podliježe barem ex ante kontroli operativnih i financijskih obilježja operacije, koja se temelji na analizi dokumenata i raspoloživim rezultatima već provedenih kontrola.

Ex ante kontrole obuhvaćaju pokretanje i provjeru operacije.

Provjeru predmetne transakcije provodi osoblje drukčije od osoblja koje je pokrenulo postupak. Osoblje koje provodi provjeru ne odgovara članovima osoblja koji su pokrenuli operaciju.

6.   Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti može provesti ex post kontrole kako bi provjerio već odobrene operacije nakon ex ante kontrole. Te se kontrole mogu organizirati na temelju uzorka prema riziku.

Ex ante kontrole provodi osoblje koje nije odgovorno za ex post kontrole. Osoblje odgovorno za ex post kontrole ne odgovara članovima osoblja odgovornima za ex ante kontrole.

Kada dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja provodi financijske revizije korisnika kao ex post kontrole, predmetna revizijska pravila moraju biti jasna, usklađena i transparentna te moraju poštovati prava, kako Komisije, tako i korisnika nad kojima se provodi revizija.

7.   Osoblje odgovorno za kontrolu upravljanja financijskim poslovanjem mora biti stručno osposobljeno. Dužni su poštovati posebni kodeks stručnih standarda koje je utvrdila svaka institucija.

8.   Ako član osoblja koji je uključen u financijsko upravljanje i kontrolu poslova smatra da je odluka koju mora na zahtjev nadređenog izvršiti ili prihvatiti nepravilna ili u suprotnosti s načelima dobrog financijskog upravljanja ili pravilima struke koja taj član osoblja mora poštovati, on pisanim putem obavješćuje dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti. Ako naveden član osoblja to učini u pisanom obliku, njegov nadređeni dužan je odgovoriti u pisanom obliku. Ako nadređeni ne poduzme nikakvu radnju ili potvrdi prvotnu odluku ili uputu, a član osoblja smatra da takva potvrda ne predstavlja zadovoljavajući odgovor na njegovo pitanje, član osoblja o tome pisanim putem obavješćuje dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti. Ako taj dužnosnik ne poduzme nikakvu radnju, član osoblja o tome obavješćuje odgovarajuće povjerenstvo iz članka 73. stavka 6.

U slučaju nezakonitog djelovanja, prijevare ili korupcije koji mogu nanijeti štetu interesima Unije, član osoblja obavješćuje tijela određena na temelju primjenjivog zakonodavstva. Ugovori s vanjskim revizorima koji provode revizije financijskog upravljanja Unije moraju sadržavati obvezu vanjskog revizora da dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti obavijesti o bilo kakvoj sumnji na nezakonito djelovanje, prijevaru ili korupciju koju mogu nanijeti štetu interesima Unije.

9.   Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti izvješćuje svoju instituciju o ispunjavaju svojih dužnosti u obliku godišnjeg izvješća o radu koje sadrži financijske podatke i podatke o upravljanju, uključujući rezultate kontrola, u kojima izjavljuje da, osim ako je drukčije izraženo u bilo kakvim rezervama vezanim uz određena područja prihoda i rashoda, može razumno jamčiti da:

Izvješće o radu sadrži rezultate poslova vezano uz utvrđene ciljeve, rizike povezane s tim poslovima, korištenje osiguranih sredstava kao i učinkovitost i djelotvornost sustava unutarnje kontrole, uključujući sveukupnu procjenu troškova i koristi kontrola.

Komisija najkasnije do 15. lipnja svake godine dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću sažetak godišnjih izvješća o radu za prethodnu godinu. Godišnje izvješće o radu dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti također se stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću.

10.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o ex ante i ex post kontrolama, čuvanju popratnih dokumenata, kodeksu stručnih standarda, nepoduzimanju radnji od strane dužnosnika za ovjeravanje, prijenosu podataka računovodstvenom službeniku i izvješćima o postupcima o kojima se pregovaralo.

Članak 67.

Ovlasti i dužnosti šefova delegacija Unije

1.   Ako šefovi delegacija Unije djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti u skladu s člankom 56. stavkom 2., oni blisko surađuju s Komisijom u vezi s pravilnim izvršenjem sredstava kako bi osobito osigurali zakonitost i pravilnost financijskih transakcija, poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja pri upravljanju sredstvima i djelotvornu zaštitu financijskih interesa Unije.

U tu svrhu, oni poduzimaju potrebne mjere za sprečavanje bilo koje situacije koja bi mogla dovesti u pitanje odgovornost Komisije za izvršenje proračuna koja im je dalje delegirana, kao i svakog sukoba prioriteta koji bi mogao imati učinak na izvršenje zadaća financijskog upravljanja koje su im dalje delegirane.

Ako nastupi situacija ili sukob iz drugog podstavka, šefovi delegacija Unije bez odgađanja o tome obavješćuju odgovorne glavne direktore Komisije i ESVD-a. Glavni direktori poduzimaju odgovarajuće korake za rješavanje situacije.

2.   Ako se sami šefovi delegacija Unije nađu u situaciji iz članka 66. stavka 8., oni upućuju predmet posebnom povjerenstvu za financijske nepravilnosti uspostavljenom u skladu s člankom 73. stavkom 6. U slučaju nezakonitog djelovanja, prijevare ili korupcije koji mogu nanijeti štetu interesima Unije, oni obavješćuju tijela određena na temelju mjerodavnog zakonodavstva.

3.   Šefovi delegacija Unije koji djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti u skladu s člankom 56. stavkom 2., izvješćuju svojeg dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti kako bi potonji mogao uključiti njihova izvješća u svoje godišnje izvješće o radu iz članka 66. stavka 9. Izvješća šefova delegacija Unije uključuju podatke o učinkovitosti i djelotvornosti postojećih sustava unutarnje kontrole u njihovim delegacijama, kao i o upravljanju poslovima koji su im dodijeljeni na temelju daljnjeg delegiranja ovlasti te pružaju jamstvo iz članka 73. stavka 5. trećeg podstavka. Ta se izvješća prilažu godišnjem izvješću o radu dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti i stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir, prema potrebi, njihovu povjerljivost.

Šefovi delegacija Unije u potpunosti surađuju s institucijama koje su uključene u postupak davanja razrješnice, te dostavljaju, prema potrebi, sve potrebne dodatne podatke. U tom se smislu od njih može zatražiti prisustvovanje sastancima odgovarajućih tijela i pomaganje odgovornom dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti.

4.   Šefovi delegacija Unije koji djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti u skladu s člankom 56. stavkom 2., odgovaraju na zahtjeve dužnosnika Komisije za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti na zahtjev same Komisije ili, u kontekstu razrješnice, na zahtjev Europskog parlamenta.

5.   Komisija osigurava da daljnje delegiranje ovlasti nije štetno za postupak davanja razrješnice na temelju članka 319. UFEU-a.

Odjeljak 3.

Računovodstveni službenik

Članak 68.

Ovlasti i dužnosti računovodstvenog službenika

1.   Svaka institucija imenuje računovodstvenog službenika koji je odgovoran u svakoj instituciji za sljedeće:

Odgovornosti računovodstvenog službenika ESVD-a odnose se samo na dio proračuna ESVD-a koji izvršava ESVD. Računovodstveni službenik Komisije ostaje odgovoran za cjelokupan dio proračuna koji se odnosi na Komisiju, uključujući računovodstvene poslove koji se odnose na odobrena sredstva koja su dalje delegirana šefovima delegacija Unije.

Računovodstveni službenik Komisije također djeluje kao računovodstveni službenik ESVD-a u vezi s izvršenjem dijela proračuna ESVD-a, podložno članku 213.

2.   Računovodstveni službenik Komisije odgovoran je za utvrđivanje računovodstvenih pravila i usklađenih kontnih planova u skladu s glavom IX. dijela prvog.

3.   Računovodstveni službenik pribavlja od dužnosnika za ovjeravanje sve potrebne podatke za sastavljanje financijskih izvještaja koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja institucija i izvršenja proračuna. Dužnosnici za ovjeravanje jamče pouzdanost podataka.

4.   Prije nego što institucija ili tijelo iz članka 208. usvoji financijske izvještaje, potpisuje ih računovodstveni službenik, čime potvrđuje da u razumnoj mjeri jamči da izvještaji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja institucije ili tijela iz članka 208.

U tu svrhu, računovodstveni službenik provjerava jesu li financijski izvještaji pripremljeni u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 143. i računovodstvenim postupcima iz stavka 1. točke (d) ovog članka te jesu li u financijskim izvještajima knjiženi svi prihodi i rashodi.

Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti prosljeđuju sve podatke koje su računovodstvenom službeniku potrebni da bi ispunio svoje dužnosti.

Dužnosnici za ovjeravanje ostaju u potpunosti odgovorni za pravilno korištenje sredstava kojima upravljaju, zatim za zakonitost i pravilnost rashoda koje kontroliraju te za cjelovitost i točnost podataka proslijeđenih računovodstvenom službeniku.

5.   Računovodstveni službenik ovlašten je provjeriti dobivene podatke te izvršiti sve daljnje provjere koje smatra potrebnima da bi potpisao financijske izvještaje.

Računovodstveni službenik izvršava rezervacije, ako je potrebno, objašnjavajući točno njihovu narav i opseg.

6.   Osim ako je drukčije određeno ovom Uredbom, samo je računovodstveni službenik ovlašten upravljati novcem i novčanim ekvivalentima. Računovodstveni službenik odgovoran je za njihovo čuvanje.

7.   U okviru provođenja programa ili djelovanja, mogu se otvoriti fiducijarni računi u ime i za Komisiju kako bi se subjektu kojem su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkama ii., iii., v. ili vi., omogućilo upravljanje njima.

Ti se računi otvaraju pod odgovornošću dužnosnika za ovjeravanje odgovornog za provedbu programa ili djelovanja, a u dogovoru s računovodstvenim službenikom Komisije.

Navedenim se računima upravlja pod odgovornošću dužnosnika za ovjeravanje.

8.   Računovodstveni službenik Komisije utvrđuje pravila o otvaranju fiducijarnih računa, upravljanju i zatvaranju fiducijarnih računa te o njihovom korištenju.

9.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o ovlastima i dužnostima računovodstvenog službenika, uključujući njegovo imenovanje i prestanak dužnosti, njegovo mišljenje o računovodstvenom sustavu i sustavu popisa imovine, upravljanju riznicom i bankovnim računima, potpisima na financijskim izvještajima, upravljanju saldom računa, prijenosu i mjenjačkim poslovima, načinima plaćanja, dokumentaciji pravnih osoba i čuvanju popratnih dokumenata.

Članak 69.

Ovlasti koje računovodstveni službenik može delegirati

1.   U izvršavanju svojih dužnosti, računovodstveni službenik može prenijeti neke zadaće na svoje podređeno osoblje.

Te se zadaće utvrđuju u instrumentu delegiranja.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o osobama ovlaštenima za upravljanje financijskim izvještajima u lokalnoj jedinici.

Odjeljak 4.

Blagajnik

Članak 70.

Knjiga blagajne

1.   Za plaćanje malih iznosa, osim vlastitih sredstava, te za naplatu prihoda može se uspostaviti knjiga blagajne kako je određeno delegiranim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom.

Međutim, u području pomoći za upravljanje kriznim situacijama i djelovanja humanitarne pomoći u smislu članka 128., knjiga blagajne može se koristiti bez ograničenja iznosa uz poštovanje razine odobrenih sredstava za odgovarajuće proračunske linije za tekuću financijsku godinu, kako su odredili Europski parlament i Vijeće.

2.   Za knjigu blagajne osigurava računovodstveni službenik institucije te su za nju odgovorni blagajnici koje imenuje računovodstveni službenik institucije.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o uvjetima za knjige blagajne, uključujući maksimalne iznose koje isplaćuju blagajnici i o pravilima za vanjska djelovanja, uključujući pravila vezana za odabir blagajnika, osiguravanje sredstava za knjigu blagajne, provjere od strane dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenih službenika i poštovanje postupaka javne nabave. Nadalje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za uspostavu knjiga blagajne i o blagajnicima u delegacijama Unije.

POGLAVLJE 4.

Odgovornost financijskih izvršitelja

Odjeljak 1.

Opća pravila

Članak 71.

Opoziv delegiranja i suspenzija dužnosti dodijeljenih financijskim izvršiteljima

1.   Tijelo koje je imenovalo odgovorne dužnosnike za ovjeravanje može bilo kada opozvati, privremeno ili konačno, njihovo delegiranje ili daljnje delegiranje ovlasti.

2.   Tijelo koje ga je imenovalo može bilo kad, privremeno ili konačno, suspendirati s dužnosti dužnosnika za ovjeravanje ili blagajnike.

3.   Ovaj članak ne dovodi u pitanje disciplinske mjere poduzete protiv financijskih izvršitelja iz stavaka 1. i 2.

Članak 72.

Odgovornost dužnosnika za ovjeravanje vezano za nezakonite aktivnosti, prijevaru ili korupciju

1.   Ovo poglavlje ne dovodi u pitanje kazneno-pravnu odgovornost financijskih izvršitelja iz članka 71. prema mjerodavnom nacionalnom pravu i važećim odredbama o zaštiti financijskih interesa Unije i borbi protiv korupcije koja uključuje dužnosnike Unije ili dužnosnike država članica.

2.   Ne dovodeći u pitanje članke 73., 74. i 75. ove Uredbe, na svakog odgovornog dužnosnika za ovjeravanje, računovodstvenog službenika ili blagajnika primjenjuje se disciplinska mjera i plaćanje odštete u skladu s Pravilnikom o osoblju. U slučaju nezakonitih radnji, prijevare ili korupcije koje mogu nanijeti štetu interesima Unije, predmet se upućuje nadležnim tijelima određenima u skladu s važećim zakonodavstvom, a posebno OLAF-u.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje, računovodstvenih službenika i blagajnika u slučaju nezakonite aktivnosti, prijevare ili korupcije.

Odjeljak 2.

Pravila koja se primjenjuju na odgovorne dužnosnike za ovjeravanje

Članak 73.

Pravila koja se primjenjuju na dužnosnike za ovjeravanje

1.   Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za plaćanje odštete utvrđene u Pravilniku o osoblju.

2.   Obveza plaćanja odštete primjenjuje se osobito ako odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, namjerno ili krajnjom nepažnjom:

3.   Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti koji smatra da je odluka donesena pod njegovom odgovornošću nepravilna ili u suprotnosti s načelima dobrog financijskog upravljanja, pisanim putem obavješćuje tijelo koje je delegiralo ovlasti. Ako tijelo koje delegira ovlast tada pruži obrazloženu pisanu uputu dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja ili daljnjeg delegiranja ovlasti za donošenje navedene odluke, dužnosnik za ovjeravanje ne smatra se odgovornim.

4.   Ako se ovlasti dalje delegiraju unutar njegove službe, dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja i dalje je odgovoran za učinkovitost i djelotvornost postojećih sustava unutarnjeg upravljanja i kontrole te za odabir dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti.

5.   U slučaju daljnjeg delegiranja ovlasti na šefove delegacija Unije, dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti odgovoran je za definiranje sustava unutarnjeg upravljanja i kontrole, kao i njihovu učinkovitost i djelotvornost. Šefovi delegacija Unije odgovorni su za odgovarajuću uspostavu i funkcioniranje tih sustava, u skladu s uputama dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, i za upravljanje sredstvima i poslovima koje u okviru svoje odgovornosti obavljaju unutar delegacije Unije. Prije nego što preuzmu njihove dužnosti, dužni su završiti posebne obuke o zadaćama i odgovornostima dužnosnika za ovjeravanje i izvršenju proračuna.

Šefovi delegacija Unije izvješćuju o svojim odgovornostima na temelju prvog podstavka ovog stavka, u skladu s člankom 67. stavkom 3.

Svake godine šefovi delegacija Unije pružaju dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti jamstvo o sustavima unutarnjeg upravljanja i kontrole uspostavljenima u njihovoj delegaciji, kao i o upravljanju poslovima koji su im dalje delegirani te o njihovim rezultatima, kako bi se dužnosniku za ovjeravanje omogućilo pripremanje njegove izjave o jamstvu predviđene člankom 66. stavkom 9.

6.   Svaka institucija osniva posebno povjerenstvo za financijske nepravilnosti ili sudjeluje u zajedničkom povjerenstvu koje je osnovalo nekoliko institucija. Povjerenstva djeluju neovisno i utvrđuju je li nastupila financijska nepravilnost te njezine moguće posljedice.

Na temelju mišljenja tog povjerenstva institucija odlučuje hoće li pokrenuti postupke radi disciplinske mjere ili plaćanje odštete. Ako povjerenstvo utvrdi sustavne probleme, ono dostavlja izvješće s preporukama dužnosniku za ovjeravanje i dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, osim ako je potonji osobno uključen, kao i unutarnjem revizoru.

7.   Ako šefovi delegacija Unije djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti u skladu s člankom 56. stavkom 2., posebno povjerenstvo za financijske nepravilnosti koje je uspostavila Komisija u skladu sa stavkom 6. ovog članka, nadležno je za predmete iz članka 56. stavka 2.

Ako povjerenstvo otkrije sustavne probleme, ono šalje izvješće s preporukama dužnosniku za ovjeravanje, Visokom predstavniku i dužnosniku Komisije za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, osim ako je potonji osobno uključen, kao i unutarnjem revizoru.

Na temelju mišljenja povjerenstva Komisija može zatražiti od Visokog predstavnika da u svojstvu tijela za imenovanje pokrene postupak radi disciplinske mjere ili plaćanje odštete protiv dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti, ako se nepravilnosti odnose na nadležnosti Komisije koje su im dalje delegirane. U tom slučaju Visoki predstavnik poduzima odgovarajuće mjere u skladu s Pravilnikom o osoblju kako bi se provele odluke o disciplinskoj mjeri ili plaćanju odštete, prema preporuci Komisije.

Države članice u potpunosti podržavaju Uniju u izvršavanju, na temelju članka 22. Pravilnika o osoblju, bilo koje odgovornosti privremenog osoblja na koje se primjenjuje članak 2. točka (e) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica.

8.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima koja se primjenjuju na dužnosnike za ovjeravanje na temelju delegiranja ovlasti, uključujući potvrdu upute i ulogu povjerenstva za financijske nepravilnosti.

Odjeljak 3.

Pravila koja se primjenjuju na računovodstvene službenike i blagajnike

Članak 74.

Pravila koja se primjenjuju na računovodstvene službenike

1.   Računovodstveni službenik podliježe disciplinskoj mjeri ili plaćanju odštete, kako je predviđeno Pravilnikom o osoblju i u skladu s njim. Računovodstveni službenik osobito može odgovarati ako je počinio jedan od sljedećih oblika propusta:

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o odgovornosti računovodstvenih službenika u slučaju drugih oblika propusta.

Članak 75.

Pravila koja se primjenjuju na blagajnike

1.   Blagajnik podliježe disciplinskoj mjeri ili plaćanju odštete, kao što je određeno i u skladu s Pravilnikom o osoblju. Blagajnik osobito može odgovarati ako je počinio jedan od sljedećih oblika propusta:

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o odgovornosti blagajnika u slučaju drugih oblika propusta.

POGLAVLJE 5.

Prihodi

Odjeljak 1.

Stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava

Članak 76.

Vlastita sredstva

1.   Procjena prihoda koji se sastoje od vlastitih sredstava, kako je navedeno u Odluci 2007/436/EZ, Euratom, unosi se u proračun u eurima. Stavlja se na raspolaganje u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 1150/2000.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima koja se primjenjuju na vlastita sredstva.

Odjeljak 2.

Procjena iznosa potraživanja

Članak 77.

Procjena iznosa potraživanja

1.   Kad odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ima dovoljne i pouzdane podatke o mjeri ili situaciji koja bi mogla prouzročiti dug prema Uniji, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje procjenjuje iznos tog potraživanja.

2.   Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje usklađuje procijenjen iznos potraživanja čim sazna za događaj koji mijenja mjeru ili situaciju koja je prouzrokovala procjenu.

Kod pripreme naloga za povrat na osnovi mjere ili situacije koja je prethodno prouzrokovala procjenu iznosa potraživanja, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje usklađuje tu procjenu.

Ako je nalog za povrat sastavljen na isti iznos kao prvotna procjena iznosa potraživanja, ta se procjena smanjuje na nulu.

3.   Odstupajući od stavka 1., ne obavlja se procjena iznosa potraživanja prije nego što država članica stavi na raspolaganje Komisiji iznose vlastitih sredstava utvrđenih u Odluci 2007/436/EZ, Euratom, koje države članice plaćaju u utvrđenim vremenskim razdobljima. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje izdaje nalog za povrat s obzirom na te iznose.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o procjeni iznosa potraživanja.

Odjeljak 3.

Utvrđivanje iznosa potraživanja

Članak 78.

Utvrđivanje iznosa potraživanja

1.   Utvrđivanje iznosa potraživanja postupak je kojim odgovorni dužnosnik za ovjeravanje:

2.   Vlastita sredstva koja su Komisiji stavljena na raspolaganje te svaki iznos potraživanja iznosa koji je utvrđen kao nesporan, u fiksnom iznosu i dospio, mora se utvrditi u nalogu za povrat koji se upućuje računovodstvenom službeniku, nakon čega se dužniku šalje obavijest o terećenju, pri čemu nalog za povrat i obavijest o terećenju sastavlja odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

3.   Mora se osigurati povrat pogrešno plaćenih iznosa.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o utvrđivanju iznosa potraživanja, uključujući postupke i popratne dokumente, te o zateznoj kamati.

Odjeljak 4.

Odobravanje povrata

Članak 79.

Odobravanje povrata

1.   Odobravanje povrata postupak je kojim odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, izdavanjem naloga za povrat daje uputu računovodstvenom službeniku da osigura povrat iznosa potraživanja koji je utvrdio dotični odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

2.   Institucija može formalno odrediti iznos potraživanja od dužnika koji nisu države članice na temelju odluke izvršive u smislu članka 299. UFEU-a.

Ako učinkovita i pravodobna zaštita financijskih interesa Unije to zahtijeva, Komisija može, u izvanrednim okolnostima, donijeti izvršivu odluku o potraživanjima u vezi s osobljem na koje se primjenjuje Pravilnik o osoblju i u korist drugih institucija, a na njihov zahtjev.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o pripremi naloga za povrat.

Odjeljak 5.

Povrat

Članak 80.

Pravila o povratu

1.   Računovodstveni službenik postupa prema nalogu za povrat za iznose potraživanja koje je propisno utvrdio odgovorni dužnosnik za ovjeravanje. Dužnosnik za ovjeravanje postupa s dužnom pažnjom kako bi osigurao da Unija primi svoj prihod te osigurava zaštitu njezinih prava.

Računovodstveni službenik osigurava povrat iznosa njihovim prijebojem s istovrsnim potraživanjima Unije prema dužniku koji, s druge strane, ima potraživanja prema Uniji. Ta su potraživanja nesporna, u fiksnom iznosu i dospjela.

2.   Ako se dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja planira odreći povrata utvrđenog iznosa potraživanja, osigurava da je to odricanje pravilno i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti. Odluka o odricanju mora biti obrazložena. Dužnosnik za ovjeravanje može delegirati odluku o odricanju.

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja može, u cijelosti ili djelomično, ukinuti utvrđen iznos potraživanja. Djelomično ukidanje utvrđenog iznosa potraživanja ne podrazumijeva odreknuće od nekog utvrđenog prava Unije.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o načinu povrata, uključujući povrat prijebojem, postupku povrata zbog propusta dobrovoljnog plaćanja, dodatnom roku plaćanja, povratu novčanih i drugih kazni, odricanju od povrata i ukidanju utvrđenog iznosa potraživanja.

3.   Država članica je u prvom stupnju odgovorna za provođenje kontrola i revizija te za osiguranja povrata nepropisno potrošenih iznosa, kako je predviđeno pravilima pojedinih sektora. Komisija neće izvršavati financijske ispravke nepravilnosti koje su države članice same utvrdile i ispravile.

4.   Komisija izvršava financijske ispravke za države članice kako bi iz financiranja Unije isključila rashode nastale kršenjem mjerodavnog prava. Komisija temelji svoje financijske ispravke na utvrđenim nepropisno potrošenim iznosima i financijskim učincima na proračun. Ako je te iznose nemoguće točno utvrditi, Komisija može primijeniti ekstrapolirane ili paušalne ispravke u skladu sa sektorskim pravilima.

Kad odlučuje o iznosu financijske ispravke, Komisija uzima u obzir narav i ozbiljnost kršenja mjerodavnog prava te financijske učinke na proračun, uključujući manjkavosti sustava upravljanja i kontrole.

Kriteriji za utvrđivanje financijskih ispravaka i postupka koji se treba primjenjivati mogu se utvrditi u sektorskim pravilima.

5.   Metodologija primjene ekstrapoliranih ili paušalnih ispravaka utvrđuje se u skladu sa sektorskim pravilima s ciljem omogućavanja Komisiji da zaštiti financijske interese Unije.

Članak 81.

Zastara

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe posebnih propisa te primjenu Odluke 2007/463/EZ, Euratom, na dodijeljena prava Unije u odnosu na treće strane i na dodijeljena prava trećih strana u odnosu na Uniju, primjenjuje se rok zastare od pet godina.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o zastari.

Članak 82.

Nacionalni tretman prava Unije

U slučaju stečaja, prava Unije imaju isti povlašteni tretman kao i prava iste naravi dodijeljena javnim tijelima država članica u kojima se vode postupci povrata.

Članak 83.

Novčane kazne, ugovorne kazne i pripadajuće kamate koje je odredila Komisija

1.   Primljeni iznosi od novčanih kazni, ugovornih kazni i ostalih financijskih sankcija te pripadajuće kamate ili drugi prihod ostvaren od njih, ne knjiže se kao proračunski prihod sve dok Sud Europske unije može poništiti odluku kojom su one određene.

2.   Iznosi iz stavka 1. knjiže se kao proračunski prihodi u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u godini nakon što su iscrpljeni svi pravni lijekovi. Iznosi koji se nakon odluke Suda Europske unije trebaju vratiti subjektu koji ih je platio, ne knjiže se kao proračunski prihodi.

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se na odluke o poravnavanju računa ili financijskim ispravcima.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za iznose primljene od novčanih kazni, ugovornih kazni i pripadajućih kamata.

POGLAVLJE 6.

Rashodi

Članak 84.

Odluke o financiranju

1.   Svaka stavka rashoda preuzima se kao obveza, potvrđuje, odobrava i plaća.

2.   Osim u slučaju odobrenih sredstava koja je moguće izvršiti bez temeljnog akta, u skladu s člankom 54. stavkom 2. prvim podstavkom točkom (e), institucija ili tijela kojima je institucija delegirala ovlasti donose odluku o financiranju prije preuzimanja obveze za rashode.

3.   U odluci o financiranju iz stavka 2. mora biti naveden cilj koji se želi postići, očekivani rezultati, način provedbe i ukupan iznos. Također sadrži opis aktivnosti koje treba financirati, iznose raspoređene za svaku aktivnost i indikativan raspored provedbe.

U slučaju neizravnog upravljanja, u odluci o financiranju navodi se i subjekt ili osoba kojoj su povjerene zadaće izvršenja proračuna u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c), kriterije korištene pri odabiru subjekta ili osobe te zadaće povjerene tom subjektu ili osobi.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za odluke o financiranju.

Odjeljak 1.

Preuzimanje obveza za rashode

Članak 85.

Vrste obveza

1.   Preuzimanje proračunske obveze je postupak rezerviranja odobrenih sredstava potrebnih za pokrivanje naknadnih plaćanja kako bi se ispunile preuzete pravne obveze.

Preuzimanje pravne obveze je radnja kojim dužnosnik za ovjeravanje preuzima ili uspostavlja obvezu koja rezultira terećenjem.

Proračunske i pravne obveze donosi isti dužnosnik za ovjeravanje, osim u propisno opravdanim slučajevima predviđenim delegiranim aktima donesenim u skladu s ovom Uredbom.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o vrstama obveza, preuzimanju ukupnih obveza, pojedinačnom pravu potpisa i o administrativnim rashodima pokrivenim okvirnim obvezama.

3.   Proračunske obveze potpadaju u jednu od sljedećih kategorija:

4.   Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke samo ako je to određeno temeljnim aktom te ako su povezane s administrativnim rashodima.

Članak 86.

Pravila koja se primjenjuju na obveze

1.   S obzirom na mjere zbog kojih može nastati rashod na teret proračuna, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje mora prvo preuzeti proračunsku obvezu prije nego što preuzme pravnu obvezu prema trećim stranama ili prenese sredstva u uzajamni fond na temelju članka 187.

2.   Obveza preuzimanja proračunske obveze prije preuzimanja pravne obveze predviđene stavkom 1. ne primjenjuje se na pravne obveze sklopljene nakon objave o kriznoj situaciji u okviru plana kontinuiteta poslovanja, u skladu s postupcima koje je donijela Komisija ili druga administrativno autonomna institucija.

3.   U slučaju djelovanja humanitarne pomoći, djelovanja civilne zaštite i pomoći za upravljanje kriznim situacijama, obveza određena stavkom 1. ne primjenjuje se ako djelotvornost intervencije Unije zahtijeva da Unija sklopi pravnu obvezu s trećim stranama odmah i prije nego što knjiženje pojedinačne proračunske obveze bude nemoguće. Proračunske obveze knjiže se bez odlaganja nakon sklapanja pravne obveze s trećim stranama.

4.   Pridržavajući se posebnih odredbi glave IV. dijela drugog, ukupne proračunske obveze pokrivaju ukupan trošak odgovarajućih pojedinačnih pravnih obveza preuzetih do 31. prosinca godine n + 1.

Pridržavajući se članka 85. stavka 4. i članka 203. stavka 2., pojedinačne pravne obveze koje se odnose na pojedinačne ili okvirne proračunske obveze, zaključuju se do 31. prosinca godine n.

Na kraju razdoblja iz prvog i drugog podstavka, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje opoziva neiskorištena salda tih proračunskih obveza.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje prije potpisivanja evidentira u proračunske račune i knjiži kao opću obvezu iznos svake pojedinačne pravne obveze preuzete na temelju ukupne obveze.

5.   Preuzete proračunske i pravne obveze za djelovanja koja traju dulje od jedne financijske godine imaju konačan datum izvršenja utvrđen u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, osim u slučaju rashoda za osoblje.

Svaki dio takvih preuzetih obveza koji nije izvršen šest mjeseci od tog datuma opoziva se u skladu s člankom 15.

Iznos proračunske obveze koja odgovara pravnoj obvezi za koju nisu izvršena plaćanja u smislu članka 90. u roku od dvije godine od potpisivanja pravne obveze opoziva se, osim kad se taj iznos odnosi na spor u tijeku ispred sudova ili arbitražnih tijela ili kad postoje posebne odredbe utvrđene u propisima pojedinih sektora.

6.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o proračunskim i pravnim obvezama uključujući evidentiranje pojedinih obveza.

Članak 87.

Provjere koje se primjenjuju na obveze

1.   Kad se preuzimaju proračunske obveze, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava da:

2.   Kad se pravna obveza evidentira vlastoručnim ili elektroničkim potpisom, dužnosnik za ovjeravanje osigurava da:

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o provjerama koje se primjenjuju na obveze.

Odjeljak 2.

Potvrđivanje rashoda

Članak 88.

Potvrđivanje rashoda

1.   Potvrđivanje rashoda je postupak u kojem odgovorni dužnosnik za ovjeravanje:

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o utvrđivanju detaljnih pravila o potvrđivanju rashoda, uključujući odobravanje plaćanja rashoda za osoblje te privremena plaćanja i plaćanja preostalih iznosa na temelju ugovora o javnoj nabavi i bespovratnih sredstava, plaćanja predfinanciranja potvrđenih kao ispravnih te obrasce „odobreno za plaćanje” i „potvrđeno kao ispravno”.

Odjeljak 3.

Odobravanje rashoda

Članak 89.

Odobravanje rashoda

1.   Odobravanje rashoda je postupak u kojem odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, nakon provjere da su proračunska sredstva na raspolaganju nalaže računovodstvenom službeniku, izdavanjem naloga za plaćanje, da izvrši plaćanje iznosa rashoda koji je naveden- odgovorni dužnosnik za ovjeravanje potvrdio.

Ako se obavljaju povremena plaćanja za pružene usluge, uključujući usluge najma, ili dostavljenu robu, dužnosnik za ovjeravanje može u skladu s obavljenom analizom rizika, naložiti primjenu sustava izravnog terećenja.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za odobravanje rashoda, uključujući utvrđivanje obveznih podataka na nalozima za plaćanje, te za provjere naloga za plaćanje od strane dužnosnika za ovjeravanje.

Odjeljak 4.

Plaćanje rashoda

Članak 90.

Vrste plaćanja

1.   Plaćanje se obavlja na osnovi predočenog dokaza da je odgovarajuća aktivnost u skladu s odredbama temeljnog akta ili ugovora te obuhvaća jedan ili više sljedećih poslova:

2.   U proračunskom računovodstvu razlikuju se vrste plaćanja iz stavka 1. u vrijeme kad je svako od tih plaćanja izvršeno.

3.   Računovodstvena pravila iz članka 152. uključuju pravila o obračunavanju predfinanciranja u poslovnim knjigama i o priznavanju prihvatljivosti troškova.

4.   Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje redovito obračunava plaćanja predfinanciranja u skladu s gospodarskom naravi i rokovima osnovnog projekta.

Kad odgovorni dužnosnik za ovjeravanje smatra da nije učinkovito zatražiti financijski izvještaj od korisnika i izvoditelja tada, za bespovratna sredstva ili ugovore iznad 5 000 000 eura, od njih pribavlja podatke o ukupnoj potrošnji barem jednom godišnje.

Za potrebe drugog podstavka, uključuju se odgovarajuće odredbe u ugovore, odluke i sporazume o odobravanju bespovratnih sredstava, kao i u sporazume o delegiranju.

Ovaj stavak ne dovodi u pitanje posebna pravila utvrđena u glavi IV. dijela drugog.

5.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o vrstama plaćanja i popratnoj dokumentaciji.

Članak 91.

Plaćanje ograničeno na dostupna sredstva

Plaćanje rashoda obavlja računovodstveni službenik u okviru raspoloživih sredstava.

Odjeljak 5.

Rokovi za izvršenje rashoda

Članak 92.

Rokovi

1.   Plaćanja se izvršavaju u roku:

2.   Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može suspendirati rok za plaćanje kad:

Ako odgovorni dužnosnik za ovjeravanje primi na znanje podatke koji dovode u pitanje prihvatljivost rashoda iz zahtjeva za plaćanje, on može suspendirati rok za plaćanje kako bi se provjerilo, uključujući na licu mjesta, da je rashod uistinu prihvatljiv.

3.   Vjerovnici na koje se ovo odnosi obavješćuju se o razlozima navedene suspenzije.

4.   Ako suspenzija traje dulje od dva mjeseca, vjerovnik može zatražiti odluku odgovornog dužnosnika za ovjeravanje o eventualnom nastavku suspenzije.

5.   Osim u slučaju država članica, protekom rokova utvrđenih u stavku 1., vjerovnik ima pravo na kamatu.

6.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o rokovima za plaćanje i o određivanju okolnosti u kojima vjerovnici prema kojima plaćanja kasne imaju pravo na zateznu kamatu koja se knjiži na teret linije s koje je plaćena glavnica.

POGLAVLJE 7.

Sustavi informacijske tehnologije i e-vlada

Članak 93.

Elektroničko upravljanje operacijama

1.   Ako se izvršavanjem prihoda i rashoda upravlja pomoću računalnih sustava, dokumenti mogu biti potpisani računalnim ili elektroničkim postupkom.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o elektroničkom upravljanju operacijama.

Članak 94.

Prijenos dokumenata

Podložno prethodnom sporazumu između institucija i navedenih država članica, međusobni prijenos dokumenata može se obavljati elektroničkim putem.

Članak 95.

E-vlada

1.   U slučaju podijeljenog upravljanja, sve službene razmjene podataka između država članica i Komisije izvršavaju se na načine navedene u sektorskim pravilima. Tim se pravilima propisuje interoperabilnost prikupljenih ili primljenih podataka prenesenih tijekom upravljanja proračunom.

2.   Institucije i izvršne agencije te tijela iz članka 208. utvrđuju i primjenjuju jednoobrazne standarde za elektroničku razmjenu podataka s trećim stranama koji sudjeluju u postupcima javne nabave i dodjele bespovratnih sredstava. Posebno su dužni, u najvećoj mogućoj mjeri, osmisliti i primjenjivati rješenja za dostavu, pohranu i obradu podataka dostavljenih u postupcima javne nabave i dodjele bespovratnih sredstava i u tu svrhu uspostaviti „područje elektroničke razmjene podataka” za podnositelje zahtjeva, natjecatelje i ponuditelje.

3.   Komisija redovito izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku provedbe e-vlade.

POGLAVLJE 8.

Načela upravljanja

Članak 96.

Dobro upravljanje

1.   Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje bez odlaganja priopćava potrebu za podnošenje dokaza i/ili dokumentacije, njihov oblik i obvezni sadržaj te, prema potrebi, indikativne rokove završetka postupaka sklapanja ugovora.

2.   Kad, zbog očite administrativne pogreške podnositelja zahtjeva ili ponuditelja, podnositelj zahtjeva ili ponuditelj propusti dostaviti dokaz ili dati izjave, komisija za evaluaciju ili, prema potrebi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, dužna je, osim u propisno opravdanim slučajevima, od podnositelja zahtjeva ili ponuditelja zatražiti da pruži podatke koji nedostaju ili da pojasni dokazne dokumente. Takvi podaci ili pojašnjenja neće bitno promijeniti ponudu ili uvjete nadmetanja.

Članak 97.

Pravna sredstva

Ako postupovna radnja nekog dužnosnika za ovjeravanje negativno utječe na prava podnositelja zahtjeva ili ponuditelja, korisnika ili izvoditelja, ta radnja mora sadržavati uputu o raspoloživim pravnim sredstvima za osporavanje navedenog akta u upravnim i/ili sudskim postupcima.

Posebno treba naznačiti narav pravnog sredstva, tijelo ili tijela ispred kojih se može uložiti, kao i rokove ostvarivanja prava na njega.

POGLAVLJE 9.

Unutarnji revizor

Članak 98.

Imenovanje unutarnjeg revizora

1.   Svaka institucija uspostavlja funkciju unutarnje revizije koja se obavlja obavljati u skladu s odgovarajućim međunarodnim standardima. Unutarnji revizor kojeg je imenovala institucija odgovoran je toj instituciji za potvrđivanje ispravnosti djelovanja sustava i postupaka izvršenja proračuna. Unutarnji revizor ne može biti dužnosnik za ovjeravanje ni računovodstveni službenik.

2.   Za potrebe unutarnje revizije ESVD-a, šefovi delegacija Unije koji djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti u skladu s člankom 56. stavkom 2. podliježu ovlastima provjere unutarnjeg revizora Komisije u vezi s financijskim upravljanjem koje im je dalje delegirano.

Unutarnji revizor Komisije također djeluje kao unutarnji revizor ESVD-a u pogledu izvršenja dijela proračuna ESVD-a, podložno članku 213.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o imenovanju unutarnjeg revizora.

Članak 99.

Ovlasti i dužnosti unutarnjeg revizora

1.   Unutarnji revizor savjetuje svoju instituciju o poslovanju s rizicima, izdavanjem neovisnih mišljenja o kvaliteti sustava upravljanja i kontrole te izdavanjem preporuka za poboljšanje uvjeta za izvršavanje poslova i promicanje dobrog financijskog upravljanja.

Unutarnji revizor odgovoran je posebno za:

2.   Unutarnji revizor izvršava svoje dužnosti u vezi sa svim djelatnostima i službama institucije. Unutarnji revizor ima potpun i neograničen pristup svim podacima potrebnim za izvršavanje njegovih dužnosti, ako je potrebno i na licu mjesta, uključujući u državama članicama i u trećim zemljama.

Unutarnji revizor uzima u obzir godišnje izvješće dužnosnika za ovjeravanje i sve druge utvrđene podatke.

3.   Unutarnji revizor izvješćuje instituciju o svojim nalazima i preporukama. Institucija osigurava poduzimanje mjera na osnovi preporuka koje proizlaze iz revizija. Unutarnji revizor također podnosi instituciji godišnje izvješće o unutarnjoj reviziji u kojem se navodi broj i vrsta provedenih unutarnjih revizija, izdane preporuke i mjere poduzete na temelju tih preporuka.

4.   Institucija daje kontaktne podatke unutarnjeg revizora fizičkim ili pravnim osobama koje sudjeluju u operacijama rashoda za potrebe povjerljivog obraćanja unutarnjem revizoru.

5.   Institucija svake godine Europskom parlamentu i Vijeću prosljeđuje izvješće koje sadrži sažetak broja i vrste provedenih unutarnjih revizija, izdanih preporuka i mjera poduzetih na temelju tih preporuka.

6.   Izvješća i nalazi unutarnjih revizora, kao i izvješće institucije, dostupni su javnosti tek nakon što unutarnji revizor potvrdi mjere poduzete za njihovu provedbu.

7.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o ovlastima i dužnostima unutarnjeg revizora.

Članak 100.

Neovisnost unutarnjeg revizora

1.   Institucija propisuje posebna pravila koja se primjenjuju na unutarnjeg revizora, a ona moraju biti takva da jamče njegovu potpunu neovisnost u obavljanju dužnosti, te kojima se utvrđuje njegova odgovornost.

Ako je unutarnji revizor član osoblja, on u potpunosti neovisno obavlja svoje isključive revizorske funkcije i preuzima odgovornost kako je utvrđeno u Pravilniku o osoblju i delegiranim aktima donesenim u skladu s ovom Uredbom.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o neovisnosti i odgovornosti unutarnjeg revizora, uključujući pravo unutarnjeg revizora na pokretanje postupaka pred Sudom Europske unije.

GLAVA V.

JAVNA NABAVA

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Odjeljak 1.

Područje primjene i načela sklapanja ugovora

Članak 101.

Definicija ugovora o javnoj nabavi

1.   Ugovori o javnoj nabavi jesu ugovori s financijskim interesom, koji su sklopljeni u pisanom obliku između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više naručitelja u smislu članaka 117. i 190. kako bi, za plaćanje cijene u cijelosti ili djelomično iz proračuna, dobili pokretnu i nepokretnu imovinu, izvođenje radova ili pružanje usluga.

Takvi ugovori obuhvaćaju:

2.   Okvirni ugovori su ugovori sklopljeni između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više javnih naručitelja, čija je svrha utvrditi uvjete koji se primjenjuju na ugovore koje je potrebno sklopiti tijekom predviđenog razdoblja, osobito vezano za cijenu, i, prema potrebi, predviđenu količinu. Njih uređuju odredbe ove glave u vezi s postupkom sklapanja ugovora, uključujući oglašavanje.

3.   Osim članaka 106. do 109. ova se glava ne primjenjuje na bespovratna sredstva ili na ugovore o tehničkoj pomoći sklopljene s EIB-om ili Europskim investicijskim fondom.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o definiranju i području primjene ugovora o javnoj nabavi, uključujući okvirne i posebne ugovore.

Članak 102.

Načela koja se primjenjuju na ugovore o javnoj nabavi

1.   Svi ugovori o javnoj nabavi koji se financiraju u potpunosti ili djelomično iz proračuna moraju poštovati načela transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije.

2.   Za sve ugovore o javnoj nabavi potrebno je osigurati prikupljanje ponuda na najširoj mogućoj osnovi, osim kad se primjenjuje pregovarački postupak iz članka 104. stavka 1. točke (d).

Javni naručitelji ne smiju neprimjereno koristiti okvirne ugovore ili tako da njihova svrha ili učinak bude sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja.

Odjeljak 2.

Objavljivanje

Članak 103.

Objavljivanje ugovorâ o javnoj nabavi

1.   Javni naručitelji objavljuju sve ugovore koji prelaze granične vrijednosti iz članaka 118. ili 190. u Službenom listu Europske unije.

Pozivi na nadmetanje objavljuju se unaprijed, osim u slučajevima iz članka 104. stavka 2., a za ugovore o uslugama iz Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (17).

Objavljivanje određenih podataka nakon što je ugovor sklopljen može se izbjeći ako bi to otežalo primjenu prava, ako bi to bilo u suprotnosti s javnim interesom ili ako bi to nanijelo štetu zakonitim poslovnim interesima javnih ili privatnih poduzeća ili ako bi to moglo narušiti pošteno tržišno natjecanje među njima.

2.   Ugovori čija je vrijednost ispod graničnih vrijednosti iz članaka 118. ili 190. te ugovori o uslugama iz Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ oglašavaju se odgovarajućim sredstvima.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o zahtjevima za oglašavanje ugovora i objavu obavijesti.

Odjeljak 3.

Postupci nabave

Članak 104.

Postupci nabave

1.   Postupci nabave imaju jedan od sljedećih oblika:

Ako su za ugovor o javnoj nabavi ili okvirni ugovor zainteresirane dvije ili više institucija, izvršnih agencija ili tijela iz članaka 208. i 209. te kad postoji mogućnost postizanja bolje učinkovitosti, predmetni javni naručitelji nastoje provesti postupak nabave na međuinstitucionalnoj razini.

Ako je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni ugovor potreban za provođenje zajedničkog djelovanja između jedne institucije te jednog ili više javnih naručitelja iz država članica, postupak nabave mogu zajednički provesti institucija i javni naručitelji, i to u određenim situacijama koje treba navesti u delegiranim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom.

Zajednička nabava može se provesti s državama EFTA-e i zemljama kandidatkinjama za pristupanje Uniji, ako je takva mogućnost izričito predviđena bilateralnom ili multilateralnom ugovoru.

2.   Za ugovore čija vrijednost prelazi granične vrijednosti iz članaka 118. ili 190., korištenje pregovaračkog postupka odobrava se samo u slučajevima određenima delegiranim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o vrstama postupaka javne nabave, zajedničkoj javnoj nabavi, ugovorima male vrijednosti i plaćanju na temelju faktura.

Članak 105.

Sadržaj dokumentacije za nadmetanje

Dokumentacija za nadmetanje mora dati potpun, jasan i točan opis predmeta ugovora te navesti razloge za isključenje, uvjete sposobnosti i kriterije za odabir ponude koji se primjenjuju na ugovor.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o sadržaju e dokumentacije za nadmetanje, uključujući mogućnost i uvjete revizije cijene i tehničkih specifikacija.

Članak 106.

Razlozi za isključenje koji se primjenjuju na sudjelovanje u postupcima nabave

1.   Natjecatelji ili ponuditelji isključuju se iz sudjelovanja u postupcima nabave ako:

Prvi podstavak točke od (a) do (d) ne primjenjuju se na kupnju robe pod posebno povoljnim uvjetima od dobavljača koji prestaje s obavljanjem poslovne djelatnosti ili od stečajnog upravitelja ili likvidatora u skladu s dogovorom s vjerovnicima ili sličnom postupku u skladu s nacionalnim pravom.

Prvi podstavak točke od (b) do (e) ne primjenjuju se ako natjecatelji ili ponuditelji mogu dokazati da su donesene odgovarajuće mjere protiv osoba ovlaštenih za zastupanje, odlučivanje ili kontrolu nad njima, na koje se primjenjuje odluka iz prvog podstavka točaka (b) ili (e).

2.   U slučaju pregovaračkog postupka u kojima se zbog tehničkih ili umjetničkih razloga ili razloga vezanih za zaštitu isključivih prava ugovor može sklopiti samo s određenim gospodarskim subjektom, institucija može odlučiti da ne isključi dotičnog gospodarskog subjekta na temelju razloga iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (c) i (d) ., ako je to nužno kako bi se osigurao kontinuitet pružanja usluga te institucije. U tim slučajevima institucija propisno obrazlaže svoju odluku.

3.   Natjecatelji ili ponuditelji moraju potvrditi da nisu u nekoj od situacija iz stavka 1. Međutim, javni naručitelj može odustati od zahtjeva za tom potvrdom za ugovore vrlo male vrijednosti.

Za potrebe pravilne primjene stavka 1. natjecatelj ili ponuditelj, kad to zahtijeva javni naručitelj, mora:

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o:

Članak 107.

Razlozi za isključenje koji se primjenjuju na sklapanje ugovora

1.   Ugovor se ne smije sklopiti s natjecateljima ili ponuditeljima koji su tijekom postupka nabave za taj ugovor:

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o razlozima za isključenje koji se primjenjuju tijekom postupka nabave i o utvrđivanju dokaza koji se mogu smatrati dostatnim za dokazivanje nepostojanja situacije za isključenje. Nadalje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o trajanju isključenja.

Članak 108.

Središnja baza podataka o isključenjima

1.   Središnja baza podataka o isključenjima koju uspostavlja i kojom upravlja Komisija, sadrži podatke o natjecateljima i ponuditeljima koji se nalaze u jednoj od situacija iz članka 106. zatim iz članka 109. stavka 1. prvog podstavka točke (b). i članka 109. stavka 2. iz točke (a). Ta baza podataka zajednička je institucijama, izvršnim agencijama i tijelima iz članka 208. Europski parlament i Vijeće svake se godine izvješćuje o broju novih slučajeva i o ukupnom broju slučajeva unesenih u bazu podataka.

2.   Tijela država članica i trećih zemalja kao i tijela, osim onih iz stavka 1., koja sudjeluju u izvršavanju proračuna u skladu s člankom 58. i člankom 61., dostavljaju odgovornom dužnosniku za ovjeravanje podatke o natjecateljima i ponuditeljima koji se nalaze u nekoj od situacija iz članka 106. stavka 1. prvog podstavka točke (e), ako je ponašanje dotičnog gospodarskog subjekata naštetilo financijskim interesima Unije. Dužnosnik za ovjeravanje zaprima te podatke te traži od računovodstvenog službenika da ih unese u bazu podataka.

Tijela iz prvog podstavka imaju pristup podacima pohranjenim u bazi podataka i mogu ih uzeti u obzir, prema potrebi i na svoju odgovornost, pri sklapanju ugovora povezanih s izvršavanjem proračuna.

3.   ESB, EIB i Europski investicijski fond imaju pristup podacima sadržanim u bazi podataka za potrebe zaštite svojih vlastitih sredstava i mogu ih uzeti u obzir, prema potrebi i na svoju odgovornost, pri sklapanju ugovora u skladu sa svojim pravilima o nabavi.

Oni Komisiji dostavljaju podatke o natjecateljima i ponuditeljima koji se nalaze u nekoj od situacija iz članka 106. stavka 1. prvog podstavka točke (e), ako je ponašanje dotičnog gospodarskog subjekata naštetilo financijskim interesima Unije.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za središnju bazu podataka o isključenjima, uključujući utvrđivanje standardiziranih postupaka i tehničkih specifikacija za rad s bazom podataka.

5.   Pristup se može odobriti tijelima trećih zemalja samo ako su pravila utvrđena u članku 9. Uredbe (EZ) br. 45/2001 zadovoljena i nakon evaluacije svakog slučaja zasebno.

Članak 109.

Administrativne i financijske sankcije

1.   Javni naručitelj može izreći administrativne i/ili financijske sankcije:

U svim slučajevima, međutim, javni naručitelj mora dotičnoj osobi prvo omogućiti da iznese svoje primjedbe.

2.   Kazne iz stavka 1. moraju biti proporcionalne važnosti ugovora i težini povrede te mogu uključivati:

3.   Kako bi ojačale zaštitu financijskih interesa Unije, institucije mogu odlučiti, u skladu s načelom proporcionalnosti, objaviti svoje odluke o izricanju administrativnih ili ( financijskih sankcija iz stavka 1. nakon što je postupak određen stavkom 1. u potpunosti poštovan.

Odluka o objavi odluke o izricanju administrativnih ili financijskih sankcija iz prvog podstavka posebno uzima u obzir ozbiljnost povrede, uključujući njezin učinak na financijske interese i sliku Unije, proteklo vrijeme od nastupanja povrede, trajanje i ponavljanje povrede, namjeru ili stupanj nepažnje dotičnog subjekta te mjere koje je dotični subjekt poduzeo da popravi situaciju.

Odluka o objavi uključuje se u odluku o izricanju administrativnih ili financijskih sankcija i izričito predviđa objavu odluke o izricanju sankcija ili njezinog sažetka na internetskim stranicama institucije.

S ciljem osiguravanja odvraćajućeg učinka, objavljen sažetak uključuje ime osobe odgovorne za povredu, kratak opis povrede, predmetni program i trajanje isključenja i/ili iznos financijskih sankcija.

Odluka se objavljuje nakon što su iscrpljeni pravni lijekovi protiv odluke ili nakon isteka rokova za ulaganje pravnih lijekova, a objava ostaje na internetskim stranicama do kraja razdoblja isključenja ili do 6 mjeseci nakon plaćanja financijskih sankcija kad te kazne čine jedinu izrečenu mjeru.

Kad je riječ o fizičkim osobama, odluka o objavi donosi se uzimajući u obzir pravo na privatnost i poštujući prava predviđena Uredbom (EZ) br. 45/2011.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o administrativnim i ili financijskim sankcijama za ponuditelje ili natjecatelje koji su dali lažne izjave, učinili značajne pogreške, počinili nepravilnosti ili prijevaru ili prekršili svoje ugovorne obveze.

Članak 110.

Kriteriji za odabir ponude

1.   Ugovori se sklapaju na temelju kriterija za odabir ponude koji se primjenjuju na sadržaj ponuda nakon provjere sposobnosti gospodarskih subjekata koji nisu isključeni u skladu s člankom 106. i 107. te člankom 109. stavkom 2. točkom (a), u skladu s uvjetima sposobnosti sadržanima u dokumentima vezanim za poziv za podnošenje ponuda.

2.   Ugovori se sklapaju postupkom automatskog sklapanja ugovora ili postupkom za najbolju vrijednost za novac.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za određivanje uvjeta sposobnosti i kriterija za odabir ponude. Nadalje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o dokumentima koji dokazuju ekonomsku i financijsku sposobnost i o dokazima tehničke i stručne sposobnosti te o detaljnim pravilima o elektroničkim dražbama i izuzetno niskim ponudama.

Članak 111.

Podnošenje ponuda

1.   Načini podnošenja ponuda moraju biti takvi da osiguraju stvarno nadmetanje te da sadržaj ponuda ostane povjerljiv sve dok se sve istodobno ne otvore.

2.   Komisija osigurava odgovarajućim sredstvima i primjenom članka 95. da ponuditelji unesu sadržaj ponuda i prateće dokaze u elektroničkom formatu („e-javna nabava”).

Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku provedbe ove odredbe do 28. listopada 2014., a nakon toga redovito.

3.   Ako smatra prikladnim i proporcionalnim, javni naručitelj može zahtijevati od ponuditelja da unaprijed dostave jamstvo kao osiguranje da neće povući podnesenu ponudu.

4.   Izuzev ugovora male vrijednosti iz članka 104. stavka 3., zahtjeve i ponude otvara povjerenstvo za otvaranje koje se imenuje u tu svrhu. Odbija se svaka ponuda ili zahtjev za koji povjerenstvo za otvaranje utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete.

5.   Svi zahtjevi za sudjelovanje ili ponude za koje je povjerenstvo za otvaranje utvrdilo da ispunjavaju propisane uvjete, ocjenjuju se na temelju kriterija propisanih u dokumentima koji se odnose na poziv na dostavu ponuda kako bi se javnom naručitelju predložilo sklapanje ugovora ili provedba elektroničke dražbe.

6.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za podnošenje ponuda i utvrđivanje rokova za zaprimanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, o dopuštenom vremenu pristupa pozivu za podnošenje dokumentacije za nadmetanje i o rokovima u hitnim slučajevima. Nadalje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za načine komunikacije i o detaljnim pravilima za mogućnost jamstva vezanog za ponudu, otvaranje ponude, zahtjeve za sudjelovanje i Komisiju za evaluaciju ponuda i zahtjeva za sudjelovanje.

Članak 112.

Načela jednakog postupanja i transparentnosti

1.   Dok je postupak javne nabave u tijeku, svi kontakti između javnog naručitelja i natjecatelja ili ponuditelja moraju ispunjavati uvjete kojima se osigurava transparentnost i jednako postupanje. Oni ne smiju dovesti do izmjene uvjeta ugovora ili uvjeta izvorne ponude.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o načelima jednakog postupanja i transparentnosti. Nadalje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o dopuštenom kontaktu između javnog naručitelja i ponuditelja tijekom postupka sklapanja ugovora, minimalnim zahtjevima pisane evidencije o evaluaciji i minimalnim podacima u odluci koju je donio javni naručitelj.

Članak 113.

Odluka o sklapanju ugovora

1.   Dužnosnik za ovjeravanje odlučuje s kim ugovor treba biti sklopljen u skladu s uvjetima sposobnosti i kriterijima za odabir ponude, unaprijed utvrđenim u dokumentima koji se odnose na poziv za podnošenje ponuda i u pravilima javne nabave.

2.   Javni naručitelj obavješćuje sve natjecatelje ili ponuditelje čiji su zahtjevi ili ponude odbijeni o razlozima na temelju kojih je donesena odluka, kao i o trajanju roka mirovanja iz članka 118. stavka 2. Javni naručitelj obavješćuje sve ponuditelje koji ispunjavaju razloge za isključenje i uvjete sposobnosti i koji to zahtijevaju pisanim putem, o značajkama i relativnim prednostima odabrane ponude, kao i o imenu ponuditelja s kojim se sklapa ugovor.

Međutim, određene podatke ne treba objaviti ako bi objavljivanje ometalo primjenu prava, ako bi bilo u suprotnosti s javnim interesom ili ako bi štetilo zakonitim poslovnim interesima javnih ili privatnih poduzeća ili ako bi narušilo pošteno tržišno natjecanje među tim poduzećima.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za odluku o sklapanju ugovora i potpisivanju i provedbi ugovora.

Članak 114.

Poništenje postupka nabave

Prije nego što je ugovor potpisan, javni naručitelj može odustati od nabave ili poništiti postupak sklapanja ugovora, a natjecatelji ili ponuditelji nemaju pravo potraživati bilo kakvu naknadu.

Odluka mora biti opravdana i s njom je potrebno upoznati natjecatelje ili ponuditelje.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za poništenje postupka nabave.

Odjeljak 4.

Jamstva i korektivne mjere

Članak 115.

Jamstva

Osim u slučaju ugovora male vrijednosti, javni naručitelj može, ako to smatra prikladnim i proporcionalnim za svaki slučaju posebno i podložno analizi rizika, zahtijevati od izvoditelja da dostave jamstvo kako bi:

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za jamstva koja se traže od izvoditelja, uključujući kriterije analize rizika.

Članak 116.

Pogreške, nepravilnosti i prijevare u postupku

1.   Ako se u postupku sklapanja ugovora pojave značajne pogreške, nepravilnosti ili prijevara, javni naručitelj suspendira postupak te može poduzeti sve potrebne mjere, uključujući i poništenje postupka.

Ako se nakon sklapanja ugovora utvrdi da je u postupku sklapanja ugovora ili pri izvršenju ugovora bilo značajnih pogrešaka, nepravilnosti ili prijevara, javni naručitelj može, ovisno o fazi u kojoj se nalazi postupak, odustati od sklapanja ugovora ili suspendirati njegovo izvršenje ili, ako je potrebno, raskinuti ugovor.

Ako se takve pogreške, nepravilnosti ili prijevara mogu pripisati izvoditelju, javni naručitelj dodatno može odbiti izvršiti plaćanja, osigurati povrat već plaćenih iznosa ili raskinuti sve ugovore sklopljene s tim izvoditeljem, proporcionalno težini pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o suspenziji ugovora u slučaju pogrešaka, nepravilnosti ili prijevare.

POGLAVLJE 2.

Odredbe koje se primjenjuju na ugovore koje institucije sklapaju za svoj račun

Članak 117.

Javni naručitelj

1.   Institucije se smatraju javnim naručiteljima u slučaju ugovora koje sklapaju za svoj račun. U skladu s člankom 65. delegiraju potrebne ovlasti za obavljanje funkcije javnog naručitelja.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o delegiranju funkcije javnog naručitelja, uključujući utvrđivanje odgovarajućih razina za izračun graničnih vrijednosti.

Članak 118.

Primjenjive granične vrijednosti

1.   Pridržavajući se glave IV. dijela drugog, Direktiva 2004/18/EZ utvrđuje granične vrijednosti kojima se utvrđuje:

2.   Pridržavajući se iznimaka i uvjeta koji se navode u delegiranim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom, javni naručitelj u vezi s ugovorima iz Direktive 2004/18/EZ ne potpisuje ugovor ili okvirni ugovor s uspješnim ponuditeljem do isteka roka mirovanja.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o primjenjivim graničnim vrijednostima, zasebnim ugovorima i ugovorima s grupama, procjeni vrijednosti određenih ugovora i o roku mirovanja prije potpisivanja ugovora.

Članak 119.

Pravila o sudjelovanju u postupcima nadmetanja

1.   Sudjelovanje u postupcima nadmetanja otvoreno je pod jednakim uvjetima svim fizičkim i pravnim osobama obuhvaćenim područjem primjene Ugovorâ te svim fizičkim i pravnim osobama u trećim zemljama s kojima Unija ima poseban sporazum u području javne nabave pod uvjetima utvrđenima u tom sporazumu.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za dokaze koji se trebaju dostaviti u vezi s pristupom ugovorima.

2.   OLAF izvršava ovlaštenje koje je Komisiji dodijeljeno Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na licu mjesta koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (18), za provjere i inspekcije na licu mjesta u državama članicama i, u skladu sa sporazumima o suradnji i međusobnoj pomoći na snazi, u trećim zemljama i prostorijama međunarodnih organizacija.

Članak 120.

Pravila o nabavi Svjetske trgovinske organizacije

Ako se primjenjuje multilateralni Sporazum o javnoj nabavi sklopljen u okviru Svjetske trgovinske organizacije, ugovori su također otvoreni za državljane država koje su ratificirale taj sporazum, pod uvjetima određenim tim sporazumom.

GLAVA VI.

BESPOVRATNA SREDSTVA

POGLAVLJE 1.

Područje primjene i oblik bespovratnih sredstava

Članak 121.

Područje primjene bespovratnih sredstava

1.   Bespovratna sredstva izravni su financijski doprinosi u obliku donacija iz proračuna za financiranje:

Bespovratna sredstva uređuju se pisanim sporazumom ili odlukom Komisije koja je priopćena uspješnom podnositelju zahtjeva za bespovratnim sredstvima.

Komisija može uspostaviti sigurne elektroničke sustave za razmjenu podataka s korisnicima.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima za detaljno navođenje područja primjene bespovratnih sredstava i za pravila kojima se utvrđuje hoće li se koristiti sporazumi o bespovratnim sredstvima ili odluke o dodjeli bespovratnih sredstava. Nadalje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o elektroničkom sustavu razmjene podataka, uključujući uvjete pod kojima se dokumenti dostavljeni putem tih sustava, uključujući sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava, smatraju izvornicima i potpisanima, te o korištenju okvirnih partnerstava.

2.   Bespovratna sredstva u smislu ove glave ne čini sljedeće:

3.   Rabati na kamatne stope i subvencije na naknade za jamstva smatraju se bespovratnim sredstvima pod uvjetom da se u okviru iste mjere ne kombiniraju s financijskim instrumentima iz glave VIII. dijela prvog.

Takvi rabati i subvencije podliježu odredbama ove glave, izuzev sljedećeg:

4.   Svaka institucija može dodijeliti bespovratna sredstva za aktivnosti u području komunikacije kad iz opravdanih razloga korištenje postupaka javne nabave nije prikladno.

Članak 122.

Korisnici

1.   Kad više subjekata zadovoljava uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava, a zajedno čine jedan subjekt, taj se subjekt može smatrati jedinim korisnikom, uključujući ako je subjekt osnovan upravo za potrebe provođenja djelovanja koje se treba financirati iz bespovratnih sredstava.

2.   Za potrebe ove glave sljedeći se subjekti smatraju subjektima povezanima s korisnikom:

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima o minimalnom sadržaju sporazuma o bespovratnim sredstvima ili odluka o dodjeli bespovratnih sredstava, osobito ako se bespovratna sredstva dodjeljuju nekolicini subjekata, o određenim obvezama koordinatora, ako postoji, i drugih korisnika, primjenjivom režimu odgovornosti i uvjetima za dodavanje ili izuzimanje korisnika.

Članak 123.

Oblici bespovratnih sredstava

1.   Bespovratna sredstva mogu imati jedan od sljedećih oblika:

2.   Pri utvrđivanju odgovarajućeg oblika bespovratnih sredstava, u najvećoj se mogućoj mjeri uzimaju u obzir potencijalni interesi korisnika i računovodstvene metode.

3.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o pravilima za različite oblike bespovratnih sredstava, uključujući bespovratna sredstva male vrijednosti.

Članak 124.

Jednokratni iznosi, troškova po jedinici i paušalno financiranje

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe temeljnog akta, korištenje jednokratnih iznosa, troškova po jedinici ili paušalnog financiranja odobrava se na temelju odluke Komisije kojom se osigurava poštovanje načela jednakog postupanja prema korisnicima u istoj kategoriji djelovanja ili programa rada.

Kad najviši iznos po dodjeli bespovratnih sredstava ne prelazi iznos bespovratnih sredstava male vrijednosti, odobrenje može dati odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

2.   Odobrenje se potkrepljuje najmanje sljedećim:

3.   Ako se odobri primjena uobičajene prakse troškovnog računovodstva korisnika, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može ex ante procijeniti usklađenost te prakse pod uvjetima određenima stavkom 2. ili pomoću odgovarajuće strategije ex post kontrola.

Ako je usklađenost uobičajene prakse troškovnog računovodstva korisnika s uvjetima iz stavka 2. utvrđena ex ante, jednokratni iznosi, iznosi troškova po jedinici ili paušalnog financiranja utvrđeni primjenom navedene prakse neće se osporavati ex post kontrolama.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može smatrati da je uobičajena praksa troškovnog računovodstva korisnika u skladu s uvjetima iz stavka 2. ako je prihvaćaju nacionalna tijela na temelju usporedivih programa financiranja.

4.   Odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili sporazumom o bespovratnim sredstvima može se odobriti ili nametnuti, u obliku paušalnih iznosa, financiranje korisnikovih neizravnih troškova od najviše 7 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova djelovanja, osim kad korisnik prima bespovratna sredstva za poslovanje koja se financiraju iz proračuna. Gornja granica od 7 % može se prijeći na temelju obrazložene odluke Komisije.

5.   Vlasnici malih i srednjih poduzeća i druge fizičke osobe koje ne primaju plaću, mogu prijaviti kao prihvatljive troškove osoblja, rad obavljen u okviru nekog djelovanja ili programa rada na temelju troškova po jedinici utvrđenih odlukom Komisije.

6.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 210. o detaljnim pravilima vezanima uz jednokratne iznose, troškove po jedinici i paušalno financiranje.

POGLAVLJE 2.

Načela

Članak 125.

Opća načela koja se primjenjuju na bespovratna sredstva

1.   Na dodjelu bespovratnih sredstava primjenjuju se načela transparentnosti i jednakog postupanja.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 130. bespovratna sredstva ne smiju biti kumulativna i ni dodijeljena unatrag.

3.   Bespovratna sredstva uključuju sufinanciranje ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena u glavi IV. dijela drugog.

Osim ako je drukčije navedeno u ovoj Uredbi, propisi koji uređuju političke stranke na europskoj razini i pravila o njihovom financiranju utvrđeni su u Uredbi (EZ) br. 2004/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o propisima koji uređuju političke stranke na europskoj razini i pravilima o njihovom financiranju (20).

4.   Bespovratna sredstva ne smiju imati svrhu ni učinak ostvarivanja dobiti u okviru djelovanja ili programa rada korisnika („načelo zabrane ostvarivanja dobiti”).

Prvi podstavak ne primjenjuje se na: