03/Sv. 69

HR

Službeni list Europske unije

179


32012R0223


L 075/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 223/2012

od 14. ožujka 2012.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o gnojivima s ciljem prilagodbe njezinih priloga I. i IV. tehničkom napretku

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (1), a posebno njezin članak 31. stavke 1. i 3.,

budući da:

(1)

Člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 predviđa se da se gnojivo koje pripada tipu gnojiva navedenom u Prilogu I. toj Uredbi i u skladu je s uvjetima utvrđenima u toj Uredbi može označiti kao EZ gnojivo.

(2)

Tipovi gnojiva navedeni u Prilogu I. Uredbi (EZ) No 2003/2003 uključuju neke tipove koji se mogu prodavati samo u obliku finog praha, i druge tipove koji se također mogu prodavati u obliku suspenzije. Gnojiva u obliku suspenzije predstavljaju manji rizik za zdravlje poljoprivrednika kada se koriste u uvjetima pod kojima bi upotreba finih prahova dovela do udisanja prašine. Kako bi se smanjila izloženost poljoprivrednika prašini, mogućnost korištenja suspenzija trebala bi se proširiti tako da uključi tipove gnojiva s mikro-hranjivim tvarima mangana, a raspon sastojaka dozvoljenih u postojećim suspenzijama gnojiva bora i bakra također bi se trebao proširiti.

(3)

Uredbom (EZ) br. 2003/2003 predviđena je uporaba kompleksirajućih agensa kao sastojaka u gnojivima s mikro-hranjivim tvarima. Međutim, ni jedno takvo gnojivo nije označeno kao EZ gnojivo jer popis odobrenih kompleksirajućih agensa još nije utvrđen u Prilogu I. toj Uredbi i jer nema oznaka tipa za gnojiva koja sadrže kompleksirajuće agense. Budući da su prikladni kompleksirajući agensi (soli lignosulfonske kiseline – dalje u tekstu: „LS”) sada dostupni, oni bi se trebali dodati popisu odobrenih kompleksirajućih agensa i trebale bi se izraditi odgovarajuće oznake tipa. Postojeće oznake tipa za otopine gnojiva također bi se trebale prilagoditi tako da omoguće upotrebu kompleksirajućih agensa, ali svaka takva otopina smije sadržavati samo jedan kompleksirajući agens kako bi se olakšale službene kontrole.

(4)

Nova pravila za otopine i suspenzije mikro-hranjivih tvari zahtijevaju ponovno označivanje tih tipova gnojiva. Međutim, gnojiva označena u skladu sa starim pravilima ostat će na zalihi neko vrijeme. Proizvođačima bi se stoga trebalo omogućiti dovoljno vremena da pripreme nove oznake i da prodaju sve postojeće zalihe.

(5)

Uredbom (EZ) br. 2003/2003 predviđen je skup pravila za označivanje miješanih gnojiva s mikro-hranjivim tvarima, ali se ne predviđaju odgovarajuće oznake tipa u Prilogu I. toj Uredbi. Uredbom (EU) br. 137/2011 uvedena je tablica E.2.4. u odjeljak E.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 koja sadrži odgovarajuće oznake tipa i jasnija pravila za mješavine gnojiva s mikro-hranjivim tvarima. Međutim, tablica E.2.4. traži neke informacije o označivanju, koje u određenim slučajevima ne bi bile u skladu s onima koje se traže člankom 6. stavkom 6. i člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2003/2003. Tablicu E.2.4. treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. Trebalo bi odobriti prijelazno razdoblje da se gospodarskim subjektima omogući da se prilagode novim pravilima i prodaju svoje zalihe miješanih gnojiva s mikro-hranjivim tvarima.

(6)

N,N’-di(2-hidroksibenzil)etilendiamin-N,N’-dioctena kiselina (dalje u tekstu: „HBED”) organski je kelatni agens za mikro-hranjive tvari. Posebno, željezo kelirano HBED-om se koristi za ispravljanje manjka željeza i uklanjanje ferokloroza kod velikog broja raznih voćaka. Uklanjanje ferokloroze i njezinih simptoma osigurava zeleno lišće, dobar rast i razvoj ploda. Željezom kelirani oblik HBED-a odobren je u Poljskoj bez ikakve štete za okoliš. HBED bi stoga trebalo dodati popisu ovlaštenih organskih kelatnih agensa za mikro-hranjive tvari u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003. Međutim, primjereno je osigurati prijelazno razdoblje tako da se HBED odobri nakon objavljivanja odgovarajuće EN norme.

(7)

Dicijandiamid/1,2,4 triazol (dalje u tekstu: „DCD/TZ”) i 1,2,4 triazol/3-metilpirazol (dalje u tekstu: „TZ/MP”) inhibitori su nitrifikacije koji se koriste u kombinaciji s gnojivima koja sadrže hranjivi dušik u obliku ureje i/ili amonijeve soli. Ti inhibitori produljuju dostupnost dušika usjevima, smanjuju ispiranje nitrata i smanjuju emisije dušikovog oksida u atmosferu.

(8)

N-(2-nitrofenil)fosforni triamid (dalje u tekstu: „2-NPT”) inhibitor je ureaze namijenjen dušičnim gnojivima koja sadrže ureju da povećaju dostupnost dušika biljkama dok istodobno smanjuju emisije amonijaka u atmosferu.

(9)

DCD/TZ, TZ/MP i 2-NPT godinama se koriste u Njemačkoj, a DCD/TZ i TZ/MP u Češkoj Republici, gdje se pokazalo da su učinkoviti i ne predstavljaju nikakav rizik za okoliš. DCD/TZ, TZ/MP i 2-NPT bi se stoga trebali dodati na popis ovlaštenih inhibitora nitrifikacije i ureaze u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 kako bi bili šire dostupni poljoprivrednicima u čitavoj Uniji.

(10)

Uredbom (EZ) br. 2003/2003 zahtijeva se kontrola EZ gnojiva u skladu s metodama uzorkovanja i analize koje su opisane u Prilogu IV. toj Uredbi. Međutim, neke od tih metoda nisu međunarodno priznate i trebale bi se zamijeniti EN normama koje je nedavno razvio Europski odbor za normizaciju.

(11)

EN norme obično se potvrđuju međulaboratorijskom usporedbom kako bi se brojčano odredila umnoživost i ponovljivost analitičkih metoda. Trebala bi se stoga napraviti razlika između potvrđenih EN normi i nepotvrđenih metoda kako bi se utvrdile one EN norme koje su dokazale statističku pouzdanost.

(12)

Kako bi se pojednostavnilo zakonodavstvo i olakšala buduća revizija, primjereno je zamijeniti cijeli tekst analitičkih metoda u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 s upućivanjem na EN norme koje je objavio Europski odbor za normizaciju.

(13)

Uredbu (EZ) br. 2003/2003 bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 32. Uredbe (EZ) br. 2003/2003,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene

1.   Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

2.   Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Točka 1.(a), točka (b) podtočka i., točka (c) podtočke i. i ii., točka (d) podtočka i., točka (e) podtočka i., točka (f) podtočka i. i točka 2. Priloga I. primjenjuju se do 4. travnja 2013.

Prilog I. točka 3. unos 11. primjenjuje se od 4. srpnja 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2012.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 304, 21.11.2003., str. 1.


PRILOG I.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 mijenja se kako slijedi:

1.

Odjeljak E.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

U odjeljku E.1.1., unos 1.f zamjenjuje se sljedećim:

„1.f

Borno gnojivo u suspenziji

Proizvod dobiven taloženjem tipova 1 a i/ili 1 b i/ili 1 c i/ili 1 d u vodi

2 % ukupnog B

Oznaka mora uključivati nazive prisutnih elemenata

Ukupni bor (B)

Bor (B) topljiv u vodi, ako je prisutan”

(b)

Odjeljak E.1.2. mijenja se kako slijedi:

i.

unos 2.c zamjenjuje se sljedećim:

„2.c

Otopina kobaltovog gnojiva

Vodena otopina tipova 2 a i/ili 2 b ili 2 d

2 % Co, topljiv u vodi

Kada se miješaju tipovi 2 a i 2 d, kompleksirana frakcija Co, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %

Oznaka mora uključivati:

1.

naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan

2.

naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % kobalta, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

ili

naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom, ako je prisutan

Kobalt (Co) topljiv u vodi

Kobalt (Co) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % kobalta, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

Kobalt (Co) kompleksiran odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom

Neobavezno: ukupni kobalt (Co) keliran odobrenim kelatnim agensom(ima)”

ii.

dodaje se sljedeći unos 2.d:

„2.d

Kompleks kobalta

Proizvod topljiv u vodi koji sadrži kobalt kemijski vezan s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom

5 % Co, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % kobalta topljivog u vodi

Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Kobalt (Co) topljiv u vodi

Ukupni kobalt (Co) kompleksiran”

(c)

Odjeljak E.1.3 mijenja se kako slijedi:

i.

unos 3.f zamjenjuje se sljedećim:

„3.f

Otopina bakrovog gnojiva

Vodena otopina tipova 3 a i/ili 3 d ili 3 i

2 % Cu, topljiv u vodi

Kada se miješaju tipovi 3 a i 3 i, kompleksirana frakcija Cu, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %

Oznaka mora uključivati:

1.

naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan

2.

naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % bakra, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

ili

naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Bakar (Cu) topljiv u vodi

Bakar (Cu) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % bakra, topljivog u vodi, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

Bakar (Cu) kompleksiran odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom

Neobavezno: ukupni bakar (Cu) keliran odobrenim kelatnim agensom(ima)”

ii.

unos 3.h zamjenjuje se sljedećim:

„3.h

Bakrovo gnojivo u suspenziji

Proizvod dobiven otapanjem tipova 3 a i/ili 3 b i/ili 3 c i/ili 3 d i/ili 3 g u vodi

17 % ukupnog Cu

Oznaka mora uključivati:

1.

naziv(e) aniona, ako je prisutan

2.

naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % bakra, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

Ukupni bakar (Cu)

Bakar (Cu) topljiv u vodi, ako je prisutan

Bakar (Cu) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % bakra, topljivog u vodi, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom”

iii.

dodaje se sljedeći unos 3.i:

„3.i

Kompleks bakra

Proizvod topljiv u vodi koji sadrži bakar kemijski vezan s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom

5 % Cu, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % bakra topljivog u vodi

Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Bakar (Cu) topljiv u vodi

Ukupni bakar (Cu) kompleksiran”

(d)

Odjeljak E.1.4. mijenja se kako slijedi:

i.

unos 4.c zamjenjuje se sljedećim:

„4.c

Otopina željezovog gnojiva

Vodena otopina tipova 4 a i/ili 4 b ili 4 d

2 % Fe, topljiv u vodi

Kada se miješaju tipovi 4 a i 4 d, kompleksirana frakcija Fe, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %

Oznaka mora uključivati:

1.

naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan

2.

naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % željeza, topljivog u vodi, ako je prisutno, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

ili

naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Željezo (Fe) topljivo u vodi

Željezo (Fe) kelirano svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % željeza, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

Željezo (Fe) kompleksirano odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom

Neobavezno: ukupno željezo (Fe) kelirano odobrenim kelatnim agensom(ima)”

ii.

dodaje se sljedeći unos 4.d:

„4.d

Kompleks željeza

Proizvod topljiv u vodi koji sadrži željezo kemijski vezano s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom

5 % Fe, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % željeza topljivog u vodi

Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Željezo (Fe) topljivo u vodi

Ukupno željezo (Fe) kompleksirano”

(e)

Odjeljak E.1.5. mijenja se kako slijedi:

i.

unos 5.e zamjenjuje se sljedećim:

„5.e

Otopina manganovog gnojiva

Vodena otopina tipova 5 a i/ili 5 b ili 5 g

2 % Mn, topljiv u vodi

Kada se miješaju tipovi 5 a i 5 g, kompleksirana frakcija Mn, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %

Oznaka mora uključivati:

1.

naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan

2.

naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % mangana, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

ili

naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Mangan (Mn), topljiv u vodi

Mangan (Mn) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % mangana, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

Mangan (Mn) kompleksiran odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom

Neobavezno: ukupni mangan (Mn) keliran odobrenim kelatnim agensom(ima)”

ii.

dodaju se sljedeći unosi 5.f i 5.g:

„5.f

Manganovo gnojivo u suspenziji

Proizvod dobiven otapanjem tipova 5 a i/ili 5 b i/ili 5 c u vodi

17 % ukupnog Mn

Oznaka mora uključivati:

1.

naziv(e) aniona, ako je prisutan

2.

naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % mangana, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

Ukupni mangan (Mn)

Mangan (Mn) topljiv u vodi, ako je prisutan

Mangan (Mn) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % mangana, topljivog u vodi, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

5.g

Kompleks mangana

Proizvod topljiv u vodi koji sadrži mangan kemijski vezan s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom

5 % Mn, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % mangana topljivog u vodi

Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Mangan (Mn) topljiv u vodi

Ukupni mangan (Mn) kompleksiran”

(f)

Odjeljak E.1.7. mijenja se kako slijedi:

i.

unos 7.e zamjenjuje se sljedećim:

„7.e

Otopina cinkovog gnojiva

Vodena otopina tipova 7 a i/ili 7 b ili 7 g

2 % Zn, topljiv u vodi

Kada se miješaju tipovi 7 a i 7 g, kompleksirana frakcija Zn, topljivog u vodi, mora iznositi najmanje 40 %

Oznaka mora uključivati:

1.

naziv(e) mineralnog(ih) aniona, ako je prisutan

2.

naziv svakog odobrenog kelatnog agensa koji kelira najmanje 1 % cinka, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

ili

naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Cink (Zn), topljiv u vodi

Cink (Zn) keliran svakim odobrenim kelatnim agensom koji kelira najmanje 1 % cinka, topljivog u vodi, ako je prisutan, i koji se može identificirati i količinski odrediti europskom normom

Cink (Zn) kompleksiran odobrenim kompleksirajućim agensom koji se može identificirati europskom normom

Neobavezno: ukupni cink (Zn) keliran odobrenim kelatnim agensom(ima)”

ii.

dodaje se sljedeći unos 7.g:

„7.g

Kompleks cinka

Proizvod topljiv u vodi koji sadrži cink kemijski vezan s jednim odobrenim kompleksirajućim agensom

5 % Zn, topljivog u vodi, i kompleksirana frakcija moraju biti najmanje 80 % cinka topljivog u vodi

Oznaka mora uključivati naziv odobrenog kompleksirajućeg agensa koji se može identificirati europskom normom

Cink (Zn) topljiv u vodi

Ukupni cink (Zn) kompleksiran”

2.

u odjeljku E.2, tablica E.2.4. zamjenjuje se sljedećim:

„Br.

Oznaka tipa

Podaci o načinu proizvodnje i osnovnim zahtjevima

Minimalni udio hranjivih tvari (maseni postotak)

Podaci o izražavanju hranjivih tvari

Ostali zahtjevi

Ostali podaci o oznakama tipa

Deklarirani udio hranjivih tvari

Oblici i topljivost mikro-hranjivih tvari

Ostali kriteriji

1

2

3

4

5

6

1

Mješavina mikro-hranjivih tvari

Proizvod dobiven miješanjem dvaju ili više gnojiva tipova E.1 ili dobiven otapanjem i/ili suspendiranjem dvaju ili više gnojiva tipova E.1. u vodi

1.

5 % ukupnog udjela za krutu mješavinu

ili

2.

2 % ukupnog udjela za tekuću mješavinu

Pojedinačne mikro-hranjive tvari u skladu s odjeljkom E.2.1.

Nazive svih prisutnih mikro-hranjivih tvari i njihovi kemijski simboli, navedena po abecednom redu njihovih kemijskih simbola, zatim naziv(e) njihovih protu-iona odmah nakon oznake tipa

Ukupni udio svake mikro-hranjive tvari izražen kao maseni postotak gnojiva, osim kada je mikro-hranjiva tvar potpuno topljiva u vodi.

Udio topljiv u vodi svake mikro-hranjive tvari izražen kao maseni postotak gnojiva, gdje je topljivi udio najmanje polovica ukupnog udjela. Ako je mikro-hranjiva tvar potpuno topljiva u vodi, deklarira se samo sadržaj topljiv u vodi.

Ako je mikro-hranjiva tvar kemijski povezana s organskom molekulom, mikro-hranjiva tvar se deklarira odmah, nakon udjela topljivog u vodi kao maseni postotak gnojiva, uz jedan od izraza ‚kelirano s’ ili ‚kompleksirano s’, s nazivom svih odobrenih kelatnih ili kompleksirajućih agensa, kako je određeno u odjeljku E.3. Naziv organske molekule može se zamijeniti njezinim inicijalima.

Ispod obvezne ili neobavezne deklaracije navodi se sljedeća izjava: ‚Upotrijebiti samo gdje je stvarno potrebno. Ne prelaziti primjeren omjer doze’.”

3.

Odjeljak E.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„E.3.1.   Kelatni agensi (1)

Kiseline ili natrijeve, kalijeve ili amonijeve soli od:

Br.

Oznaka

Druga oznaka

Kemijska formula

CAS broj kiseline (2)

1

Etilendiamintetraoctene kiseline

EDTA

C10H16O8N2

60-00-4

2

2-hidroksietiletilendiamintrioctene kiseline

HEEDTA

C10H18O7N2

150-39-0

3

dietilentriaminpentaoctene kiseline

DTPA

C14H23O10N3

67-43-6

4

etilendiamin- N,N’-di[(orto-hidroksifenil)octene kiseline]

[o,o] EDDHA

C18H20O6N2

1170-02-1

5

etilendiamin- N-[(orto-hidroksifenil)octene kiseline]- N’-[(para-hidroksifenil)octene kiseline]

[o,p] EDDHA

C18H20O6N2

475475-49-1

6

etilendiamin- N,N’-di[(orto-hidroksi-metilfenil)octene kiseline]

[o,o] EDDHMA

C20H24O6N2

641632-90-8

7

etilendiamin- N-[(orto-hidroksi-metilfenil)octene kiseline]- N’-[(para-hidroksi-metilfenil)octene kiseline]

[o,p] EDDHMA

C20H24O6N2

641633-41-2

8

etilendiamin- N,N’-di[(5-karboksi-2-hidroksifenil)octene kiseline]

EDDCHA

C20H20O10N2

85120-53-2

9

etilendiamin- N,N’-di[(2-hidroksi-5-sulfofenil)octene kiseline] i njezini kondenzacijski proizvodi

EDDHSA

C18H20O12N2S2 + n*(C12H14O8N2S)

57368-07-7 i 642045-40-7

10

Iminodijantarne kiseline

IDHA

C8H11O8N

131669-35-7

11

N,N’-di(2-hidroksibenzil)etilendiamin-N,N’-dioctene kiseline

HBED

C20H24N2O6

35998-29-9

(1)  Kelatni agensi moraju se identificirati i količinski odrediti prema europskim normama koje obuhvaćaju gore navedene kelatne agense.”"

4.

Odjeljak E.3.2 zamjenjuje se sljedećim:

„E.3.2.   Kompleksirajući agensi (3)

Sljedeći kompleksirajući agensi su dopušteni samo kod proizvoda za fertigaciju i/ili primjenu na lišću, osim za Zn lignosulfonat, Fe lignosulfonat, Cu lignosulfonat i Mn lignosulfonat koji se mogu primijeniti izravno na tlo.

Kiseline ili natrijeve, kalijeve ili amonijeve soli od:

Br.

Oznaka

Druga oznaka

Kemijska formula

CAS broj kiseline (4)

1

Lignosulfonske kiseline

LS

Kemijska formula nije dostupna

8062-15-5

5.

U odjeljku F.1. dodaju se sljedeći unosi:

„2

Proizvod koji sadrži dicijandiamid (DCD) i 1,2,4-triazol (TZ)

EC# EINECS br. 207-312-8

EC# EINECS br. 206-022-9

Najmanje 2,0

Najviše 4,0

 

Omjer mješavine 10:1

(DCD:TZ)

3

Proizvod koji sadrži 1,2,4-triazol (TZ) i 3-metilpirazol (MP)

EC# EINECS br. 206-022-9

EC# EINECS br. 215-925-7

Najmanje 0,2

Najviše 1,0

 

Omjer mješavine 2:1

(TZ:MP)”

6.

U odjeljku F.2. dodaje se sljedeći unos:

„2

N-(2-nitrofenil)fosforni triamid (2-NPT)

EC# EINECS br. 477-690-9

Najmanje 0,04

Najviše 0,15”

 

 


(2)  Samo za informaciju.

(3)  Kompleksirajući agensi moraju se identificirati prema europskim normama koje obuhvaćaju gore navedene kompleksirajuće agense.”

(4)  Samo za informaciju


PRILOG II.

Odjeljak B Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 mijenja se kako slijedi:

1.

Metode od 3.1.1. do 3.1.4. zamjenjuju se sljedećim:

„Metoda 3.1.1.

Ekstrakcija fosfora topljivog u mineralnim kiselinama

EN 15956: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u mineralnim kiselinama

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 3.1.2.

Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % mravlje kiseline

EN 15919: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % mravlje kiseline

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.3.

Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % limunske kiseline

EN 15920: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u 2 % limunske kiseline

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.4.

Ekstrakcija fosfora koji je topljiv u neutralnom amonijevom citratu

EN 15957: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora koji je topljiv u neutralnom amonijevom citratu

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.”

2.

Metode od 3.1.5.1. do 3.1.5.3. zamjenjuju se sljedećim:

„Metoda 3.1.5.1.

Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na 65 °C

EN 15921: Gnojiva – Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na 65 °C

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.5.2.

Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na sobnoj temperaturi

EN 15922: Gnojiva – Ekstrakcija topljivog fosfora prema Petermannu na sobnoj temperaturi

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 3.1.5.3.

Ekstrakcija fosfora topljivog u Joulievom lužnatom amonijevom citratu

EN 15923: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u Joulievom lužnatom amonijevom citratu

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.”

3.

Metoda 3.1.6. zamjenjuje se sljedećim:

„Metoda 3.1.6.

Ekstrakcija fosfora topljivog u vodi

EN 15958: Gnojiva – Ekstrakcija fosfora topljivog u vodi

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.”

4.

Metoda 3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„Metoda 3.2.

Određivanje ekstrahiranog fosfora

EN 15959: Gnojiva – Određivanje ekstrahiranog fosfora

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.”

5.

Metode 7.1. i 7.2. zamjenjuju se sljedećim:

„Metoda 7.1.

Određivanje finoće usitnjavanja (suhi postupak)

EN 15928: Gnojiva – Određivanje finoće usitnjavanja (suhi postupak)

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 7.2.

Određivanje finoće usitnjavanja mekih prirodnih fosfata

EN 15924: Gnojiva – Određivanje finoće usitnjavanja mekih prirodnih fosfata

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.”

6.

Metode od 8.1. do 8.5. zamjenjuju se sljedećim:

„Metoda 8.1.

Ekstrakcija ukupnog kalcija, ukupnog magnezija, ukupnog natrija i ukupnog sumpora u obliku sulfata

EN 15960: Gnojiva – Ekstrakcija ukupnog kalcija, ukupnog magnezija, ukupnog natrija i ukupnog sumpora u obliku sulfata

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 8.2.

Ekstrakcija ukupnog sumpora prisutnog u različitim oblicima

EN 15925: Gnojiva – Ekstrakcija ukupnog sumpora prisutnog u različitim oblicima

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 8.3.

Ekstrakcija kalcija, magnezija, natrija i sumpora (u obliku sulfata) topljivih u vodi

EN 15961: Gnojiva – Ekstrakcija kalcija, magnezija, natrija i sumpora (u obliku sulfata) topljivih u vodi

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 8.4.

Ekstrakcija sumpora topljivog u vodi gdje je sumpor u različitim oblicima

EN 15926: Gnojiva – Ekstrakcija sumpora topljivog u vodi gdje je sumpor u različitim oblicima

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.

Metoda 8.5.

Ekstrakcija i određivanje elementarnog sumpora

EN 16032: Gnojiva – Ekstrakcija i određivanje elementarnog sumpora

Za ovu metodu analize nije napravljen prstenasti test.”

7.

Sljedeća metoda 8.11. se umeće:

„Metoda 8.11.

Određivanje kalcija i formijata u kalcijevom formijatu

EN 15909: Gnojiva – Određivanje kalcija i formijata u kalcijevim lisnim gnojivima

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.”

8.

Metoda 11.3. zamjenjuje se sljedećim:

„Metoda 11.3.

Određivanje željeza keliranog s o,o-EDDHA, o,o-EDDHMA i HBED

EN 13368-2: Gnojiva – Određivanje kelatnih agensa u gnojivima kromatografijom. Dio 2: Određivanje Fe keliranog s o,o-EDDHA, o,o-EDDHMA i HBED ionskom kromatografijom

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.”

9.

Sljedeće metode 11.6, 11.7 i 11.8 se umeću:

„Metoda 11.6.

Određivanje IDHA

EN 15950: Gnojiva – Određivanje N-(1,2-dikarboksietil)-D,L-asparaginske kiseline (Iminodijantarna kiselina, IDHA) pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 11.7.

Određivanje lignosulfonata

EN 16109: Gnojiva – Određivanje iona mikro-hranjivih tvari kompleksiranih u gnojivima – Identifikacija lignosulfonata

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 11.8.

Određivanje udjela kompleksiranih mikro-hranjivih tvari i kompleksiranih frakcija mikro-hranjivih tvari

EN 15962: Gnojiva – Određivanje udjela kompleksiranih mikro-hranjivih tvari i kompleksiranih frakcija mikro-hranjivih tvari

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.”

10.

Sljedeće metode 12.3., 12.4. i 12.5. se umeću:

„Metoda 12.3.

Određivanje 3-metilpirazola

EN 15905: Gnojiva – Određivanje 3-metilpirazola (MP) pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 12.4.

Određivanje TZ

EN 16024: Gnojiva – Određivanje 1H,1,2,4-triazola u urei i u gnojivima koja sadrže ureu – Metoda pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.

Metoda 12.5.

Određivanje 2-NPT

EN 16075: Gnojiva – Određivanje N-(2-nitrofenil) triamida fosforne kiseline (2-NPT) u urei i u gnojivima koja sadrže ureu – Metoda pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC)

Za ovu metodu analize napravljen je prstenasti test.”