12/Sv. 004

Službeni list Europske unije

115

32012R0139

L 047/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.2011.

UREDBA VIJEĆA (EURATOM) br. 139/2012

od 19. prosinca 2011.

o utvrđivanju pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta u neizravnim djelovanjima iz Okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju te za širenje rezultata istraživanja (2012. - 2013.)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegove članke 7. i 10.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije podnesen nakon savjetovanja sa Znanstvenim i tehničkim odborom,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda,

budući da:

(1)

Odlukom Vijeća 2012/93/Euratom (3) donesen je Okvirni program Europske zajednice za atomsku energiju za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2012. - 2013.) (dalje u tekstu „Okvirni program”). Komisija je odgovorna za osiguranje provedbe Okvirnog programa i njegovih posebnih programa, uključujući povezane financijske aspekte.

(2)

Okvirni program trebao bi se provoditi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) i Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (5).

(3)	Okvirni program također bi se trebao provoditi u skladu s pravilima o državnim potporama, a posebno pravilima o državnim potporama za istraživanje i razvoj, trenutačno predviđenima u okviru Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj te inovacije (6).

(4)

Okvirni program zadržava opći opseg i načela iz Sedmog okvirnog programa Zajednice donesenog na temelju Odluke Vijeća 2006/970/Euratom od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2007. - 2011.) (7).

(5)

Pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta trebala bi pružiti usklađeni, sveobuhvatni i transparentni okvir kako bi se osigurala najučinkovitija moguća provedba, uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem lakog pristupa svim sudionicima kroz pojednostavljene postupke u skladu s načelom proporcionalnosti.

(6)

Okvirni bi program trebao imati koristi od inicijative Komisije za pojednostavljenje provedbe okvirnih programa za istraživanje, uključene u Odluku Komisije C(2011) 174 od 24. siječnja 2011. o trima mjerama za pojednostavljenje provedbe Odluke br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2006/970/Euratom. Tom se Odlukom Komisije mijenja predložak sporazuma o bespovratnim sredstvima, utvrđen prema Odluci 2006/970/Euratom.

(7)	Tim bi se pravilima trebalo nastaviti olakšavati korištenje intelektualnog vlasništva koje razviju sudionici, uzimajući također u obzir način na koji su sudionici organizirani na međunarodnoj razini, istodobno štiteći zakonite interese drugih sudionika i Zajednice.

(8)	Okvirni bi program trebao promicati sudjelovanje iz najudaljenijih regija Unije kao i iz širokog opsega poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta.

(9)	S ciljem osiguranja usklađenosti i transparentnosti trebala bi se primjenjivati definicija mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP) iz Preporuke Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (8).

(10)	Potrebno je utvrditi minimalne uvjete sudjelovanja kao opće pravilo te za posebna neizravna djelovanja iz Okvirnog programa.

(11)	Sudjelovanje bi trebalo biti omogućeno svim pravnim subjektima koji ispune minimalne uvjete. Sudjelovanje koje prelazi minimalne uvjete trebalo bi osigurati učinkovitu provedbu dotičnog neizravnog djelovanja.

(12)	Međunarodne organizacije koje se bave razvojem suradnje u području nuklearnih istraživanja i osposobljenosti u Europi, uglavnom sastavljene od država članica ili pridruženih zemalja, trebalo bi poticati na sudjelovanje u Okvirnom programu.

(13)	Trebalo bi također predvidjeti sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama i sudjelovanje međunarodnih organizacija, kako je sadržano u članku 101. Ugovora. Takvo bi sudjelovanje trebalo biti opravdano u smislu većeg doprinosa ciljevima Okvirnog programa.

(14)	U skladu s člankom 198. Ugovora, pravni subjekti iz neeuropskih područja pod jurisdikcijom država članica mogu sudjelovati u Okvirnom programu.

(15)	Potrebno je odrediti uvjete pod kojima se sudionicima u neizravnim djelovanjima dodjeljuju financijska sredstva Zajednice.

(16)

Potrebno je da Komisija utvrdi dodatna pravila i postupke, pored onih iz Financijske uredbe i Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 te iz ove Uredbe, kojima se uređuje dostava, ocjenjivanje i odabir prijedloga, dodjela bespovratnih sredstava i postupci žalbe sudionika. Osobito bi se trebala uspostaviti pravila za korištenje neovisnih stručnjaka.

(17)

Trajanje Okvirnog programa ograničeno je na dvije godine, dok će Sedmi okvirni program Unije, donesen Odlukom br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja, tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. - 2013.) (9), sa sličnim pravilima kao Sedmi okvirni program Zajednice, biti usporedno na snazi do kraja 2013. godine. Stoga je prikladno primijeniti pravila slična onima za Sedmi okvirni program Unije i izbjeći veće izmjene za sudionike.

(18)

Pored pravila i postupaka predviđenih u Financijskoj uredbi i Uredbi (EZ, Euratom) br. 2342/2002, za uređenje ocjenjivanja pravne i financijske održivosti sudionika u neizravnim djelovanjima prema Okvirnom programu, Komisija bi trebala utvrditi dodatna pravila i postupke za Okvirni program. Ta bi pravila trebala uspostaviti ispravnu ravnotežu između zaštite financijskih interesa Unije i pojednostavljenja i olakšanja sudjelovanja pravnih subjekata u Okvirnom programu. Kako bi se osigurala dosljedna provjera postojanja i pravnog statusa sudionika te njihove operativne i financijske sposobnosti za izvođenje neizravnih djelovanja te kako bi se izbjegle veće izmjene za sudionike, za Okvirni se program preporučuje primjena pravila donesenih na temelju Odluke Komisije C(2007) 2466 od 13. lipnja 2007., kojima se osigurava dosljedna provjera postojanja i pravnog statusa sudionika te njihove operativne i financijske sposobnosti za izvođenje neizravnih djelovanja za koje primaju bespovratna sredstva sukladno Sedmom okvirnom programu Unije i Sedmom okvirnom programu Zajednice.

(19)

U tom kontekstu Financijska uredba, Uredba (EZ, Euratom) br. 2342/2002 i Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (10), između ostalog, uređuju zaštitu financijskih interesa Unije, sprečavanje prijevara i nepravilnosti, postupke za povrat dugovanja prema Komisiji, isključivanje iz ugovora i postupaka dodjele bespovratnih sredstava te povezane sankcije, revizije, provjere i inspekcije od strane Komisije i Revizorskog suda.

(20)	Sudionici bi trebali primiti financijski doprinos Zajednice bez nepotrebnog odlaganja.

(21)

Sporazumi sklopljeni za svako djelovanje trebali bi predvidjeti nadzor i financijsku kontrolu od strane Komisije ili njezinog ovlaštenog zastupnika, kao i revizije od strane Revizorskog suda i provjere na terenu koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u skladu s postupcima iz Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (11).

(22)

Komisija bi trebala pratiti neizravna djelovanja koja se provode prema Okvirnom programu kao i sam Okvirni program i njegove posebne programe. Kako bi se osiguralo učinkovito i usklađeno praćenje i ocjenjivanje provedbe neizravnih djelovanja, Komisija bi trebala uspostaviti i održavati odgovarajući informacijski sustav.

(23)	Okvirni program trebao bi odražavati i promicati opća načela utvrđena u Preporuci Komisije 2005/251/EZ od 11. ožujka 2005. o Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu ponašanja pri zapošljavanju istraživača (12) poštujući njihov dobrovoljni karakter.

(24)	Pravila o širenju rezultata istraživanja trebala bi osigurati da sudionici prema potrebi zaštite svoje intelektualno vlasništvo stvoreno u djelovanju te da koriste i šire te rezultate.

(25)

Uz poštovanje prava nositelja intelektualnog vlasništva, ta bi se pravila trebala oblikovati tako da se sudionicima i, prema potrebi, njihovim pridruženim subjektima s poslovnim nastanom u nekoj državi članici ili pridruženoj zemlji, osigura pristup informacijama koje su unijeli u projekt, znanjima na temelju istraživačkog rada tijekom projekta, u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za izvođenje istraživačkog rada ili za korištenje stečenog znanja.

(26)

„Jamstveni fond za sudionike”, ustanovljen na temelju Sedmog okvirnog programa Zajednice i kojim upravlja Komisija, trebao bi nastaviti s djelovanjem i pokrivati dugovane iznose partnera koji ne ispunjavaju financijske obveze prema Okvirnom programu. Uspostavom tog fonda unaprijeđeno je pojednostavljenje i olakšano sudjelovanje, istodobno štiteći financijske interese Unije na način koji je prikladan i za Okvirni program.

(27)	Doprinosi Zajednice zajedničkom poduzeću osnovanom na temelju članaka 45. do 51. Ugovora ne ulaze u opseg ove Uredbe.

(28)	Ova Uredba poštuje temeljna prava i načela izražena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

(29)

Komisija bi trebala osigurati financijsku potporu u skladu s Financijskom uredbom, među ostalom putem javnih nabava u obliku cijene robe ili usluga utvrđene na temelju ugovora i odabrane na temelju javnog natječaja, putem bespovratnih sredstava, upisnina u organizaciju u obliku članarina i honorara za neovisne stručnjake,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara, sveučilišta i drugih pravnih subjekata u djelovanjima koje poduzima jedan ili više sudionika u okviru programa financiranja određenih u Prilogu II. Odluci 2012/93/Euratom (dalje u tekstu „neizravna djelovanja”).

Ovom se Uredbom također, u skladu s pravilima iz Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (dalje u tekstu „Financijska uredba”) i Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002., utvrđuju pravila o financijskom doprinosu Zajednice za sudionike u neizravnim djelovanjima iz Okvirnog programa.

Što se tiče rezultata istraživanja provedenih prema Okvirnom programu, ovom se Uredbom utvrđuju pravila za otkrivanje novog znanja bilo kojim prikladnim sredstvima, osim onih koja proizlaze iz formalnosti za njihovu zaštitu, uključujući objavljivanje novog znanja u bilo kojem mediju (dalje u tekstu „širenje”).

Povrh toga, njome se utvrđuju pravila za izravnu ili neizravnu uporabu novog znanja u daljnjim istraživačkim aktivnostima, osim onih koje su obuhvaćene dotičnim neizravnim djelovanjem, uključujući razvoj, izradu i trgovinu proizvoda ili postupka, kao i stvaranje i pružanje usluge (dalje u tekstu „uporaba”).

U pogledu novog i postojećeg znanja, ovom se Uredbom utvrđuju pravila o licencama i pravima korisnika (dalje u tekstu „prava pristupa”).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„pravni subjekt” znači bilo koja fizička ili pravna osoba ustanovljena sukladno nacionalnom pravu mjesta njezinog poslovnog nastana ili sukladno pravu Unije ili međunarodnom pravu, koja ima pravnu osobnost i koja djelujući u vlastito ime može ostvarivati prava i biti podložna obvezama;

2.	„pridruženi subjekt” znači bilo koji pravni subjekt koji je pod izravnom ili neizravnom kontrolom sudionika ili pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao i sudionik, pri čemu kontrola može imati bilo koji oblik određen u članku 7. stavku 2.;

„pravedni i razumni uvjeti” znači prikladni uvjeti, uključujući eventualne financijske uvjete, uzimajući u obzir posebne okolnosti zahtjeva za pristup, na primjer stvarna ili potencijalna vrijednost novog ili postojećeg znanja za koje se traži pristup i/ili opseg, trajanje ili druga obilježja predviđene uporabe;

4.	„novo znanje” znači rezultati, uključujući informacije, neovisno o njihovoj zaštićenosti, dobiveni dotičnim neizravnim djelovanjem, uključujući prava povezana s autorskim pravom, prava dizajnerskog stvaralaštva, patentna prava, prava u vezi s biljnim vrstama ili slične oblike zaštite;

„postojeće znanje” znači informacije koje sudionici posjeduju prije njihovog pristupa sporazumu o bespovratnim sredstvima, uključujući autorsko pravo ili druga prava intelektualnog vlasništva u vezi s dotičnim informacijama, za koje su podneseni zahtjevi prije pristupanja sporazumu o bespovratnim sredstvima i koje su potrebne za izvođenje neizravnih djelovanja ili za korištenje rezultata neizravnih djelovanja;

6.	„sudionik” znači pravni subjekt koji doprinosi neizravnom djelovanju i ima prava i obveze u odnosu na Zajednicu;

7.	„istraživačka organizacija” znači pravni subjekt ustanovljen kao neprofitna organizacija koja provodi istraživanja ili razvija tehnologije kao jedan od svojih glavnih ciljeva;

8.	„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica;

9.	„pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka međunarodnog sporazuma sa Zajednicom, u skladu s kojim ili na temelju kojeg daje financijski doprinos cijelom ili dijelu Okvirnog programa;

10.	„međunarodna organizacija” znači međuvladina organizacija različita od Unije, koja ima pravnu osobnost prema međunarodnom javnom pravu te bilo koja specijalizirana agencija koju osnuje takva međunarodna organizacija;

11.	„međunarodna europska interesna organizacija” znači međunarodna organizacija čiju većinu članova čine države članice ili pridružene zemlje i čiji je glavni cilj promicanje znanstvene i tehnološke suradnje u Europi;

12.	„javno tijelo” znači bilo koji pravni subjekt ustanovljen kao takav na temelju nacionalnog prava i međunarodne organizacije;

13.	„MSP-ovi” znači mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke 2003/361/EZ;

14.

„radni program” znači plan koji je donijela Komisija za provedbu posebnog programa, kako je određeno u članku 6. Odluke Vijeća 2012/94/Euratom od 19. prosinca 2011. o posebnom programu za provedbu Okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2012. - 2013.) putem neizravnih djelovanja (13);

15.	„programi financiranja” znači mehanizmi kojim Zajednica financira neizravna djelovanja, kako je utvrđeno u Prilogu II. Odluci 2012/93/Euratom.

Za potrebe prvog stavka točke 1., u slučaju fizičkih osoba, upućivanje na poslovni nastan smatra se upućivanjem na uobičajeno boravište.

Članak 3.

Povjerljivost

Podložno uvjetima iz predloška sporazuma o bespovratnim sredstvima, obrasca obavijesti o imenovanju ili ugovora, Komisija i sudionici osiguravaju povjerljivost svih podataka, saznanja i dokumenata koja im se dostave.

POGLAVLJE II.

SUDJELOVANJE

Članak 4.

Posebna pravila za istraživanje energije fuzije

Pravila iz ovog poglavlja primjenjuju se ne dovodeći u pitanje posebna pravila za aktivnosti u okviru tematskog područja „Istraživanje energije fuzije” iz poglavlja IV.

ODJELJAK 1.

Minimalni uvjeti

Članak 5.

Opća načela

1. Sva poduzeća, sveučilišta ili istraživački centri ili drugi pravni subjekti s poslovnim nastanom u nekoj državi članici, pridruženoj ili trećoj zemlji mogu sudjelovati u neizravnom djelovanju pod uvjetom da su zadovoljeni minimalni uvjeti iz ovog poglavlja uključujući sve uvjete određene sukladno članku 11.

2. Međutim, u slučaju neizravnog djelovanja navedenog u članku 6. ili 8., prema kojem se minimalni uvjeti mogu ispuniti bez sudjelovanja pravnog subjekta s poslovnim nastanom u državi članici, sudjelovanje podliježe dodatnom uvjetu da se time potiče ostvarivanje ciljeva utvrđenih u člancima 1. i 2. Ugovora.

3. Zajednički istraživački centar (JRC) može sudjelovati u neizravnim djelovanjima uz isti tretman i s istim pravima i obvezama kao pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici.

Članak 6.

Minimalni uvjeti

1. Minimalni uvjeti za neizravna djelovanja jesu sljedeći:

(a)	sudjeluju najmanje tri pravna subjekta i sva tri imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji, od kojih dvoje ne smiju imati poslovni nastan u istoj državi članici ili pridruženoj zemlji;

(b)	sva tri pravna subjekta međusobno su neovisna u skladu s člankom 7.

2. Za potrebe stavka 1. točke (a), ako je jedan od sudionika JRC, međunarodna europska interesna organizacija ili tijelo ustanovljeno sukladno pravu Unije, smatra se da spomenuti sudionici imaju poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji različitoj od države članice ili pridružene zemlje u kojoj drugi sudionik u istom djelovanju ima poslovni nastan.

Članak 7.

Neovisnost

1. Dva pravna subjekta smatraju se međusobno neovisnima ako nijedan nije pod izravnom ili neizravnom kontrolom drugog subjekta niti pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao drugi subjekt.

2. Za potrebe stavka 1. kontrola može biti u nekom od sljedećih oblika:

(a)	izravni ili neizravni udio od više od 50 % nominalne vrijednosti izdanog temeljnog kapitala u dotičnom pravnom subjektu ili većina glasačkih prava dioničara ili člana u tom subjektu;

(b)	izravno ili neizravno posjedovanje, de facto ili de iure, ovlasti za odlučivanje u dotičnom pravnom subjektu.

3. Međutim, sljedeći se odnosi između pravnih subjekata sami po sebi ne smatraju odnosima kontrole:

(a)	ako isto javno investicijsko društvo, institucionalni investitor ili društvo s poduzetničkim kapitalom posjeduje izravni ili neizravni udio od više od 50 % nominalne vrijednosti izdanog temeljnog kapitala ili većinu glasačkih prava dioničara ili članova;

(b)	ako su dotični pravni subjekti u vlasništvu ili pod nadzorom istog javnog tijela.

Članak 8.

Radnje usklađivanja i potpore te osposobljavanje i profesionalni razvoj istraživača

Za radnje usklađivanja i potpore te radnje za osposobljavanje i profesionalni razvoj istraživača minimalni je uvjet sudjelovanje jednog pravnog subjekta.

Prvi stavak ne primjenjuje se na radnje koje imaju za cilj usklađivanje istraživačkih aktivnosti.

Članak 9.

Jedini sudionik

Ako minimalne uvjete za neizravno djelovanje ispunjava više pravnih subjekata koji zajedno čine jedan pravni subjekt, potonji može biti jedini sudionik neizravnog djelovanja pod uvjetom da ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji.

Članak 10.

Međunarodne organizacije i pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama

Međunarodne organizacije i pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu sudjelovati u neizravnim djelovanjima kada ispune minimalne uvjete iz ovog poglavlja i sve uvjete određene u posebnim programima ili pripadajućim radnim programima.

Članak 11.

Dodatni uvjeti

Pored minimalnih uvjeta iz ovog poglavlja, u posebnim ili radnim programima mogu se odrediti uvjeti u vezi s minimalnim brojem sudionika.

U skladu s prirodom i ciljevima neizravnog djelovanja u njima se također mogu odrediti dodatni uvjeti s obzirom na vrstu sudionika i, prema potrebi, mjesto poslovnog nastana.

ODJELJAK 2.

Postupci

Pododjeljak 1.

Pozivi na dostavu prijedloga

Članak 12.

Pozivi na dostavu prijedloga

1. Komisija objavljuje pozive na dostavu prijedloga za neizravna djelovanja u skladu sa zahtjevima utvrđenima u pripadajućim posebnim i radnim programima.

Pored oglašavanja određenog u Uredbi (EZ, Euratom) br. 2342/2002, Komisija objavljuje pozive na dostavu prijedloga na internetskoj stranici Europske komisije za Okvirni program, preko posebnih informacijskih kanala i pri nacionalnim kontaktnim točkama koje uspostave države članice i pridružene zemlje.

2. Prema potrebi, u pozivu na dostavu prijedloga Komisija navodi da sudionici nisu obvezni sklopiti konzorcijske sporazume.

3. Pozivi na dostavu prijedloga moraju imati jasne ciljeve kako bi se spriječilo nepotrebno prijavljivanje kandidata.

Članak 13.

Iznimke

Komisija ne objavljuje pozive na dostavu prijedloga za:

(a)	radnje usklađivanja i potpore koje trebaju provesti pravni subjekti određeni u posebnim ili radnim programima, ako posebni program dopušta određivanje izvođača u radnim programima u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002;

(b)	radnje usklađivanja i potpore koje uključuju kupovinu robe ili usluga podložno pravilima iz Financijske uredbe o javnoj nabavi;

(c)	radnje usklađivanja i potpore u vezi s imenovanjem neovisnih stručnjaka;

(d)	druge radnje, ako su predviđene u Financijskoj uredbi ili Uredbi (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

Pododjeljak 2.

Ocjenjivanje i odabir prijedloga te dodjela bespovratnih sredstava

Članak 14.

Ocjenjivanje, odabir i dodjela

1. Sve prijedloge dostavljene na temelju poziva na dostavu prijedloga Komisija ocjenjuje prema načelima ocjenjivanja i kriterijima za odabir i dodjelu.

Primjenjuju se kriteriji izvrsnosti, učinka i provedbe. U okviru tih uvjeta u radnom se programu dodatno navode kriteriji ocjenjivanja i odabira, a mogu se dodati i drugi zahtjevi, ponderiranja i pragovi ili odrediti dodatni detalji o primjeni kriterija.

2. Prijedlog koji krši temeljna etička načela ili ne ispunjava uvjete određene u posebnom ili radnom programu ili pozivu na dostavu prijedloga, ne odabire se. Takav prijedlog može biti isključen iz postupaka ocjenjivanja, odabira i dodjele u bilo kojem trenutku.

3. Prijedlozi se rangiraju na temelju rezultata ocjenjivanja. Odluke o financiranju donose se na temelju tog rangiranja.

Članak 15.

Postupci dostave prijedloga, ocjenjivanja, odabira i dodjele

1. Ako se u pozivu na dostavu prijedloga navodi dvostupanjski postupak ocjenjivanja, jedino oni prijedlozi koji prođu prvi stupanj ocjenjivanja prema određenom broju kriterija upućuju se na daljnje ocjenjivanje.

2. Ako se u pozivu na dostavu prijedloga navodi dvostupanjski postupak dostave, jedino oni kandidati čiji prijedlozi prođu prvi stupanj ocjenjivanja pozivaju se da dostave kompletan prijedlog u drugom stupnju.

Svi se kandidati odmah obavješćuju o rezultatima prvostupanjskog ocjenjivanja.

3. Komisija donosi i objavljuje pravila kojima se uređuje postupak dostave prijedloga, kao i povezani postupci ocjenjivanja, odabira i dodjele te objavljuje upute za kandidate uključujući smjernice za ocjenjivače. Posebno se utvrđuju detaljna pravila za dvostupanjski postupak dostave prijedloga (uključujući pravila o opsegu i prirodi prvostupanjskog prijedloga i kompletnog drugostupanjskog prijedloga) i pravila za dvostupanjski postupak ocjenjivanja.

Komisija dostavlja informacije i određuje postupke u vezi s pravnim sredstvima kandidata.

4. U Okvirnom se programu primjenjuju pravila kojima se osigurava usklađena provjera postojanja i pravnog statusa te operativne i financijske sposobnosti sudionika u neizravnim djelovanjima za koje se dodjeljuju bespovratna sredstva na temelju Sedmog okvirnog programa Unije i Sedmog okvirnog programa Zajednice, donesena Odlukom Komisije C(2007) 2466 od 13. lipnja 2007.

Komisija se suzdržava od ponavljanja tih provjera osim u slučaju promjene položaja dotičnog sudionika.

Članak 16.

Imenovanje neovisnih stručnjaka

1. Za pomoć u ocjenjivanju prijedloga Komisija imenuje neovisne stručnjake.

Za radnje usklađivanja i potpore, kako je navedeno u članku 13., neovisni stručnjaci imenuju se samo ako Komisija to smatra prikladnim.

2. Neovisni stručnjaci odabiru se na temelju vještina i znanja koji odgovaraju zadaćama koje su im dodijeljene. U slučajevima kada neovisni stručnjaci rukuju povjerljivim informacijama, kao uvjet za imenovanje zahtijeva se njihova sigurnosna provjera.

Neovisni stručnjaci određuju se i odabiru na temelju pozivnog natječaja za pojedince i poziva upućenih relevantnim organizacijama, kao što su nacionalne istraživačke agencije, istraživačke institucije ili poduzeća, kako bi se utvrdio popis prikladnih kandidata.

Ako to smatra prikladnim, Komisija može odabrati bilo kojeg pojedinca s odgovarajućim vještinama izvan tih popisa.

Poduzimaju se prikladne mjere kako bi se osigurala razumna uravnoteženost spolova kod imenovanja skupina neovisnih stručnjaka.

3. Kod imenovanja neovisnih stručnjaka Komisija poduzima sve potrebne korake kako bi osigurala da stručnjaci ne budu u sukobu interesa s obzirom na temu za koju su pozvani da donesu svoje mišljenje.

4. Komisija potpisuje obavijest o imenovanju između Zajednice i svakog neovisnog stručnjaka na temelju obrasca takve obavijesti donesenog Odlukom Komisije C(2008) 4617 od 21. kolovoza 2008.

5. Jednom godišnje u bilo kojem prikladnom mediju Komisija objavljuje popis neovisnih stručnjaka koji su joj pomagali pri Okvirnom programu i svim posebnim programima.

Pododjeljak 3.

Provedba i sporazumi o bespovratnim sredstvima

Članak 17.

Općenito

1. Sudionici provode neizravno djelovanje i poduzimaju sve potrebne i razumne mjere u tu svrhu. Sudionici u istom neizravnom djelovanju izvode posao solidarno u odnosu na Zajednicu.

2. Na temelju predloška sporazuma o bespovratnim sredstvima iz članka 18. i uzimajući u obzir obilježja dotičnog programa financiranja, Komisija sastavlja sporazum o bespovratnim sredstvima između Zajednice i sudionika.

3. Sudionici ne preuzimaju nikakve obveze koje nisu u skladu sa sporazumom o bespovratnim sredstvima.

4. Ako neki od sudionika ne ispuni svoje obveze u vezi s tehničkom provedbom neizravnog djelovanja, ostali sudionici ispunjavaju svoje obveze iz sporazuma o bespovratnim sredstvima bez dodatnih doprinosa Zajednice osim ako ih Komisija izričito razriješi te obveze.

5. Ako provedba djelovanja postane nemoguća ili ako ga sudionici ne provedu, Komisija prekida djelovanje.

6. Sudionici osiguravaju da Komisija bude obaviještena o svim događajima koji bi mogli utjecati na provedbu neizravnog djelovanja ili interese Zajednice.

7. Ako je tako predviđeno u sporazumu o bespovratnim sredstvima, sudionici u neizravnom djelovanju mogu sklopiti podugovore s trećim stranama za određene elemente rada.

8. Komisija određuje postupke u vezi s pravnim sredstvima sudionika.

Članak 18.

Opće odredbe sporazuma o bespovratnim sredstvima

1. Za Okvirni se program primjenjuje predložak sporazuma o bespovratnim sredstvima donesen Odlukom Komisije C(2007) 1509 od 10. travnja 2007.

U sporazumu o bespovratnim sredstvima utvrđuju se prava i obveze sudionika prema Zajednici u skladu s Odlukom 2006/970/Euratom, ovom Uredbom, Financijskom uredbom i Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002 te u s skladu s općim načelima prava Unije.

U njemu se, u skladu s istim uvjetima, također utvrđuju prava i obveze pravnih subjekata koji postanu sudionici nakon početka neizravnog djelovanja.

2. Prema potrebi, u sporazumu o bespovratnim sredstvima navodi se koji se dio financijskog doprinosa Zajednice temelji na povratu prihvatljivih troškova, a koji se dio temelji na paušalnom iznosu (uključujući skale jediničnih troškova).

3. U sporazumu o bespovratnim sredstvima navodi se za koje se izmjene u sastavu konzorcija zahtijeva prethodna objava javnog natječaja.

4. U sporazumu o bespovratnim sredstvima zahtijeva se da se Komisiji dostavljaju periodična izvješća o napretku u vezi s provedbom dotičnog neizravnog djelovanja.

5. Prema potrebi, u sporazumu o bespovratnim sredstvima predviđa se da Komisija mora biti unaprijed obaviještena o svakoj namjeri prijenosa vlasništva novog znanja na treću stranu.

6. Ako se sporazumom o bespovratnim sredstvima zahtijeva da sudionici izvode aktivnosti u korist trećih strana, sudionici o tome obavješćuju široku javnost i transparentno, pravedno i nepristrano određuju, ocjenjuju i odabiru treće strane. Ako je tako predviđeno u radnom programu, u sporazumu o bespovratnim sredstvima ustanovljuju se kriteriji za odabir tih trećih strana. Komisija zadržava pravo prigovora na odabir trećih strana.

7. U bliskoj suradnji s državama članicama Komisija prema potrebi revidira predložak sporazuma o bespovratnim sredstvima iz stavka 1. ako se njegova značajna izmjena pokaže potrebnom.

8. Predložak sporazuma o bespovratnim sredstvima odražava opća načela utvrđena u Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu ponašanja pri zapošljavanju istraživača. Prema potrebi bavi se pitanjima sinergije s obrazovanjem na svim razinama, spremnosti i sposobnosti poticanja dijaloga i debate o znanstvenim pitanjima i rezultatima istraživanja sa širom publikom izvan istraživačke zajednice, aktivnosti za povećanje sudjelovanja i uloge žena u istraživanju te aktivnosti koje se bave socijalno-ekonomskim aspektima istraživanja.

9. Predložak sporazuma o bespovratnim sredstvima predviđa nadzor i financijsku kontrolu Komisije ili njezinog ovlaštenog predstavnika i Revizorskog suda.

10. U sporazumu o bespovratnim sredstvima utvrđuju se rokovi u kojima sudionici moraju dostaviti različite obavijesti iz ove Uredbe.

Članak 19.

Odredbe o pravima pristupa, uporabi i širenju

1. U sporazumu o bespovratnim sredstvima utvrđuju se pripadajuća prava i obveze sudionika s obzirom na prava pristupa, uporabu i širenje, u onoj mjeri u kojoj ta prava i obveze nisu utvrđeni ovom Uredbom.

Za te se potrebe zahtijeva dostava Komisiji plana za uporabu i širenje novog znanja.

2. U sporazumu o bespovratnim sredstvima navode se uvjeti pod kojima sudionici mogu uložiti prigovor na tehnološku reviziju uporabe i širenja novog znanja, koju provode određeni ovlašteni predstavnici Komisije.

Članak 20.

Odredbe o prestanku

U sporazumu o bespovratnim sredstvima navode se razlozi za njegov prestanak, u cijelosti ili djelomično, posebno zbog neusklađenosti s ovom Uredbom, neizvođenja ili kršenja, kao i posljedice za sudionike u slučaju nepridržavanja od strane drugog sudionika.

Članak 21.

Posebne odredbe

1. Za neizravna djelovanja za potporu postojećih i, prema potrebi, novih istraživačkih infrastruktura, u sporazumu o bespovratnim sredstvima navode se posebne odredbe o povjerljivosti, objavljivanju te pravima pristupa i obvezama koji mogu utjecati na korisnike infrastrukture.

2. Za neizravna djelovanja za potporu osposobljavanja i profesionalnog razvoja istraživača, u sporazumu o bespovratnim sredstvima navode se posebne odredbe o povjerljivosti, pravima pristupa i obvezama za istraživače koji uživaju pogodnosti od tog djelovanja.

3. Za zaštitu obrambenih interesa država članica u smislu članka 24. Ugovora, u sporazumu o bespovratnim sredstvima navode se posebne odredbe o povjerljivosti, klasifikaciji informacija, pravima pristupa, prijenosu vlasništva nad novim znanjem i njegovoj uporabi.

Članak 22.

Potpis i pristup

Sporazum o bespovratnim sredstvima stupa na snagu od potpisivanja koordinatora i Komisije.

Primjenjuje se na svakog sudionika koji mu je formalno pristupio.

Pododjeljak 4.

Konzorciji

Članak 23.

Konzorcijski sporazumi

1. Osim ako je u pozivu na dostavu prijedloga predviđeno drukčije, svi sudionici u neizravnom djelovanju sklapaju sporazum, dalje u tekstu: „konzorcijski sporazum”, kojim se, između ostalog, uređuje sljedeće:

(a)	unutarnja organizacija konzorcija;

(b)	raspodjela financijskog doprinosa Zajednice;

(c)	dodatna pravila pored onih iz poglavlja III. i povezanih odredaba iz sporazuma o bespovratnim sredstvima;

(d)	rješavanje unutarnjih sporova, uključujući slučajeve zlouporabe ovlasti;

(e)	dogovori oko odgovornosti, nadoknada i povjerljivosti između sudionika.

2. Komisija određuje i objavljuje smjernice o glavnim temama koje mogu biti predmet konzorcijskih sporazuma između sudionika.

Članak 24.

Koordinator

1. Pravni subjekti koji žele sudjelovati u neizravnom djelovanju među sobom imenuju jednog koordinatora za izvođenje sljedećih zadataka u skladu s ovom Uredbom, Financijskom uredbom, Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002 i sporazumom o bespovratnim sredstvima:

(a)	praćenje ispunjavanja obveza od strane sudionika u neizravnom djelovanju;

(b)	provjera jesu li pravni subjekti određeni u sporazumu o bespovratnim sredstvima dovršili potrebne formalnosti za pristup tom sporazumu;

(c)	primanje financijskog doprinosa Zajednice i njegova raspodjela u skladu s konzorcijskim sporazumom i sporazumom o bespovratnim sredstvima;

(d)	vođenje evidencije i financijskih računa u vezi s financijskim doprinosom Zajednice i obavješćivanje Komisije o njegovoj raspodjeli u skladu s člankom 23. stavkom 1. točkom (b) i člankom 35.;

(e)	posredovanje između sudionika radi učinkovite i ispravne komunikacije i redovito izvješćivanje sudionika i Komisije o napretku projekta.

2. Koordinator se određuje u sporazumu o bespovratnim sredstvima.

Za imenovanje novog koordinatora zahtijeva se pismeno odobrenje Komisije.

Članak 25.

Izmjene u konzorciju

1. Sudionici u neizravnom djelovanju mogu se usuglasiti oko uključivanja novog ili isključivanja postojećeg sudionika u skladu s odredbama utvrđenima u tu svrhu u konzorcijskom sporazumu.

2. Svaki pravni subjekt koji se uključi u tekuće djelovanje pristupa sporazumu o bespovratnim sredstvima.

3. U posebnim slučajevima, kada je to predviđeno u sporazumu o bespovratnim sredstvima, konzorcij objavljuje poziv na natječaj i o tome obavješćuje široku javnost koristeći posebna sredstva informiranja, posebno internetske stranice Okvirnog programa, specijalizirani tisak i brošure te nacionalne kontaktne točke koje uspostave države članice i pridružene zemlje za informiranje i potporu.

Konzorcij ocjenjuje ponude na temelju kriterija koji uređuju početno djelovanje i uz pomoć neovisnih stručnjaka imenovanih od strane konzorcija u skladu s načelima iz članaka 14. i 16.

4. Konzorcij obavješćuje Komisiju o svim predloženim izmjenama u njegovom sastavu, a Komisija može uložiti prigovor u roku od 45 dana od obavijesti.

Za izmjene u sastavu konzorcija povezane s prijedlozima za druge izmjene sporazuma o bespovratnim sredstvima, koje nisu izravno povezane s izmjenom sastava, zahtijeva se pismeno odobrenje Komisije.

Pododjeljak 5.

Praćenje i ocjenjivanje programa i neizravnih djelovanja te dostava informacija

Članak 26.

Praćenje i ocjenjivanje

1. Komisija prati provedbu neizravnih djelovanja na temelju periodičnih izvješća o napretku koja se dostavljaju u skladu s predloškom sporazuma o bespovratnim sredstvima iz članka 18.

Komisija posebno prati provedbu programa za uporabu i širenje novog znanja, koji se dostavlja u skladu s člankom 19. stavkom 1. drugim podstavkom.

Za te potrebe Komisiji mogu pomagati neovisni stručnjaci imenovani u skladu s člankom 16.

2. Komisija ustanovljava i održava informacijski sustav kako bi se omogućilo da se praćenje iz stavka 1. provodi učinkovito i dosljedno kroz cijeli Okvirni program.

Podložno članku 3., Komisija u bilo kojem prikladnom mediju objavljuje informacije o financiranim projektima.

3. Praćenje i ocjenjivanje iz članka 6. Odluke 2012/93/Euratom uključuju aspekte koje se odnose na primjenu ove Uredbe i procjenjuju učinak izmjena u režimu izračuna troškova na proračun u usporedbi sa Sedmim okvirnim programom Zajednice te njegove posljedice na administrativno opterećenje sudionika.

4. U skladu s člankom 16. Komisija imenuje neovisne stručnjake koji joj pomažu pri ocjenjivanju koje se zahtijeva u Okvirnom programu i njegovom posebnom programu te, ako to smatra potrebnim, pri ocjenjivanju prethodnih okvirnih programa.

5. Pored toga, Komisija može osnovati skupine neovisnih stručnjaka imenovanih u skladu s člankom 16. za savjetovanje o oblikovanju i provedbi istraživačke politike Zajednice.

Članak 27.

Informacije koje je potrebno staviti na raspolaganje

1. Podložno članku 3., Komisija svakoj državi članici ili pridruženoj zemlji, na njihov zahtjev, stavlja na raspolaganje sve korisne informacije koje ima o novom znanju koje je rezultat rada izvedenog u okviru neizravnog djelovanja, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	dotične informacije u javnom su interesu;

(b)	sudionici nisu dostavili valjane i dostatne razloge za zadržavanje dotičnih informacija.

2. Pružanje informacija u skladu sa stavkom 1. ni u kojem se slučaju ne može smatrati prijenosom prava ili obveza Komisije ili sudionika na primatelja tih informacija.

Primatelj, međutim, sa spomenutim informacijama postupa kao s povjerljivima osim ako one postanu javne ili ih sudionici stave na raspolaganje javnosti ili osim ako su dostavljene Komisiji bez ograničenja u vezi s njihovom povjerljivom naravi.

ODJELJAK 3.

Financijski doprinos Zajednice

Pododjeljak 1.

Prihvatljivost za financiranje i oblici bespovratnih sredstava

Članak 28.

Prihvatljivost za financiranje

1. Financijski doprinos Zajednice mogu primiti sljedeći pravni subjekti koji sudjeluju u neizravnom djelovanju:

(a)	svaki pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji ili ustanovljen sukladno pravu Unije;

(b)	svaka međunarodna europska interesna organizacija.

2. U slučaju sudjelovanja međunarodne organizacije koja nije međunarodna europska interesna organizacija ili pravnog subjekta s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja, doprinos Zajednice dodjeljuje se pod uvjetom da je zadovoljen barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a)	u posebnim programima ili pripadajućem radnom programu postoji odredba u tom smislu;

(b)	doprinos je nužan za izvođenje neizravnog djelovanja;

(c)	doprinos je predviđen u bilateralnom znanstvenom i tehnološkom sporazumu ili bilo kojem drugom dogovoru između Zajednice i zemlje u kojoj pravni subjekt ima poslovni nastan.

Članak 29.

Oblik bespovratnih sredstava

Financijski doprinos Zajednice za bespovratna sredstva određena u Prilogu II. Odluci 2012/93/Euratom temelji se na cjelokupnom ili djelomičnom povratu prihvatljivih troškova.

Međutim, financijski doprinos Zajednice može biti u obliku paušalnog financiranja, uključujući skale jediničnih troškova, ili kombinacije povrata prihvatljivih troškova i paušalnih iznosa. Financijski doprinos Zajednice može također biti u obliku stipendija ili nagrada.

U radnim programima i pozivima na dostavu prijedloga navode se oblici bespovratnih sredstava koji će se koristiti za dotična djelovanja.

Članak 30.

Povrat prihvatljivih troškova

1. Sudionici sufinanciraju neizravna djelovanja za koja se dodjeljuju bespovratna sredstva.

Financijski doprinos Zajednice za povrat prihvatljivih troškova ne smije donositi dobit.

2. Po završetku provedbe djelovanja za isplatu bespovratnih sredstava uzimaju se u obzir primici.

3. Da bi se smatrali prihvatljivima, troškovi provedbe neizravnog djelovanja moraju ispuniti sljedeće uvjete:

(a)	moraju biti stvarni;

(b)	morali su nastati tijekom trajanja djelovanja, uz iznimku troškova za izradu konačnih izvješća kada je to predviđeno u sporazumu o bespovratnim sredstvima;

(c)	moraju biti određeni u skladu s uobičajenim računovodstvenim i upravljačkim načelima i praksama sudionika te upotrijebljeni isključivo za postizanje ciljeva neizravnog djelovanja i njegovih očekivanih rezultata u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

(d)	moraju biti zabilježeni u računima sudionika, a u slučaju doprinosa trećih strana moraju biti zabilježeni u računima trećih strana;

(e)

ne smiju sadržavati neprihvatljive troškove, posebno prepoznatljive neizravne poreze uključujući porez na dodanu vrijednost, pristojbe, dugovane kamate, pričuve za moguće buduće gubitke ili troškove, tečajne gubitke, troškove povezane s dobiti od kapitala, troškove koji su bili prijavljeni, podneseni ili nadoknađeni za neki drugi projekt Unije, dugovanja i s njim povezane troškove, prekomjerne ili nepromišljene izdatke i sve druge troškove koji ne ispunjavaju uvjete iz točaka (a) do (d).

Za potrebe točke (a) iz prvog podstavka mogu se koristiti prosječni troškovi osoblja ako su u skladu s upravljačkim načelima i računovodstvenim praksama sudionika i ne razlikuju se značajno od stvarnih troškova.

4. Dok se financijski doprinos Zajednice izračunava s obzirom na cjelokupne troškove neizravnog djelovanja, njegov se povrat temelji na prijavljenim troškovima svakog sudionika.

Članak 31.

Izravni i neizravni prihvatljivi troškovi

1. Prihvatljivi troškovi sastoje se od troškova koji se mogu izravno pripisati djelovanju (dalje u tekstu „izravni prihvatljivi troškovi”) i, ako je primjenjivo, od troškova koji se ne mogu izravno pripisati djelovanju, nego su nastali u izravnoj vezi s izravnim prihvatljivim troškovima koji se pripisuju djelovanju (dalje u tekstu „neizravni prihvatljivi troškovi”).

2. Povrat troškova sudionika temelji se na njihovim izravnim i neizravnim prihvatljivim troškovima.

U skladu s člankom 30. stavkom 3. točkom (c) sudionik može koristiti pojednostavljenu metodu za izračun neizravnih prihvatljivih troškova na razini pravnog subjekta ako je ta metoda u skladu s njegovim uobičajenim računovodstvenim i upravljačkim načelima i praksama. Načela koja je potrebno poštovati u tom smislu određuju se u predlošku sporazuma o bespovratnim sredstvima.

3. U sporazumu o bespovratnim sredstvima može se predvidjeti ograničenje povrata neizravnih prihvatljivih troškova na maksimalni postotak izravnih prihvatljivih troškova, isključujući izravne prihvatljive troškove za podugovaranje, posebno za radnje usklađivanja i potpore i, prema potrebi, radnje za osposobljavanje i profesionalni razvoj istraživača.

4. Odstupajući od stavka 2., za pokriće neizravnih prihvatljivih troškova sudionik može odabrati paušalni iznos od svojih sveukupnih izravnih prihvatljivih troškova isključujući izravne prihvatljive troškove za podugovaranje ili nadoknadu troškova trećih strana.

Komisija utvrđuje primjerene paušalne iznose na temelju približne procjene dotičnih stvarnih neizravnih troškova u skladu s Financijskom uredbom i Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

5. Neprofitna javna tijela, srednjoškolske i visokoškolske ustanove, istraživačke organizacije i MSP-ovi koji ne mogu sa sigurnošću odrediti svoje stvarne neizravne troškove za dotično djelovanje, prilikom sudjelovanja u programima financiranja koji uključuju aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te demonstracijske aktivnosti, kako je navedeno u članku 32., mogu odabrati paušalni iznos u visini od 60 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova.

6. Svi paušalni iznosi određuju se u predlošku sporazuma o bespovratnim sredstvima.

Članak 32.

Gornje granice financiranja

1. Financijski doprinos Zajednice za aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja može doseći najviše 50 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Međutim, u slučaju neprofitnih javnih tijela, srednjoškolskih i visokoškolskih ustanova, istraživačkih organizacija i MSP-ova, može doseći najviše 75 % ukupnih prihvatljivih troškova.

2. Financijski doprinos Zajednice za demonstracijske aktivnosti može doseći najviše 50 % ukupnih prihvatljivih troškova.

3. Financijski doprinos Zajednice za aktivnosti u okviru radnji usklađivanja i potpore te radnji za osposobljavanje i profesionalni razvoj istraživača može doseći najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.

4. Financijski doprinos Zajednice za upravljačke aktivnosti, uključujući potvrde za financijska izvješća, te ostale aktivnosti koje nisu uključene u stavke 1., 2. i 3. može doseći najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Ostale aktivnosti iz prvog podstavka, među ostalim, uključuju osposobljavanje pri djelovanjima koja ne ulaze u opseg programa financiranja za osposobljavanje i profesionalni razvoj istraživača, usklađivanje, umrežavanje i širenje.

5. Za potrebe stavaka 1. do 4., kod određivanja financijskog doprinosa Zajednice uzimaju se u obzir prihvatljivi troškovi i prihodi.

6. Stavci 1. do 5. prema potrebi se primjenjuju na neizravna djelovanja ako se financiranje na temelju paušalnog iznosa koristi za cjelokupno neizravno djelovanje.

Članak 33.

Izvješćivanje i revizija prihvatljivih troškova

1. Komisiji se dostavljaju periodična izvješća o prihvatljivim troškovima, financijskim interesima od prethodnog financiranja i prihodima u vezi s dotičnim neizravnim djelovanjem i, prema potrebi, potvrda o financijskim izvješćima u skladu s Financijskom uredbom i Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

Svako se sufinanciranje dotičnog djelovanja prijavljuje i, prema potrebi, potvrđuje na kraju djelovanja.

2. Neovisno o Financijskoj uredbi i Uredbi (EZ, Euratom) br. 2342/2002, potvrda o financijskim izvješćima obvezna je jedino ako je ukupni iznos plaćanja tijekom provedbe i platna bilanca sudionika jednaka ili veća od 375 000 EUR za neizravno djelovanje.

Međutim, za neizravna djelovanja u trajanju od dvije godine ili kraće od sudionika se na kraju projekta zahtijeva predočenje najviše jedne potvrde o financijskim izvješćima.

Potvrde o financijskim izvješćima nisu potrebne za neizravna djelovanja koja se u potpunosti nadoknađuju paušalnim iznosima.

3. Za javna tijela, istraživačke organizacije te srednjoškolske i visokoškolske ustanove potvrdu o financijskim izvješćima iz stavka 1. može izdati ovlašteni javni službenik.

Članak 34.

Mreže izvrsnosti

1. U radnom programu predviđaju se oblici bespovratnih sredstava koji se koriste za mreže izvrsnosti.

2. Ako se financijski doprinos Zajednice za mreže izvrsnosti isplaćuje kao paušalni iznos, on se izračunava prema broju istraživača uključenih u mrežu izvrsnosti i trajanju djelovanja. Jedinična vrijednost za paušalne iznose je 23 500 EUR godišnje po istraživaču.

Komisija prilagođava navedeni iznos u skladu s Financijskom uredbom i Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

3. U radnom programu određuje se maksimalni broj sudionika i, prema potrebi, maksimalni broj istraživača koji se mogu koristiti kao osnova za izračun maksimalnog paušalnog iznosa. Prema potrebi, međutim, mogu sudjelovati i sudionici iznad maksimalnog broja za određivanje financijskog doprinosa.

4. Financijski doprinos isplaćuje se obročno.

Ti se periodični obroci isplaćuju u skladu s procjenom postupne provedbe zajedničkog programa aktivnosti mjerenjem integracije istraživačkih resursa i sposobnosti na temelju pokazatelja uspješnosti koji su dogovoreni s konzorcijem i određeni u sporazumu o bespovratnim sredstvima.

Pododjeljak 2.

Plaćanje, raspodjela, povrat i jamstva

Članak 35.

Plaćanje i raspodjela

1. Financijski doprinos Zajednice sudionicima se isplaćuje preko koordinatora bez nepotrebnog odlaganja.

2. Koordinator vodi evidenciju tako da je u svakom trenutku moguće odrediti koliko je dio sredstava Zajednice bio dodijeljen svakom sudioniku.

Koordinator o tome obavješćuje Komisiju na njezin zahtjev.

Članak 36.

Povrat

Komisija može donijeti odluku o povratu u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 37.

Mehanizam izbjegavanja rizika

1. Financijska odgovornost svakog sudionika ograničuje se na njegov vlastiti dug podložno stavcima 2. do 5.

2. Za upravljanje rizikom povezanim s nepovratom dugova prema Zajednici Komisija je ustanovila i vodi Jamstveni fond za sudionike (dalje u tekstu „Fond”) u skladu s Prilogom.

Kamate ostvarene u okviru Fonda pridodaju se Fondu i služe isključivo za svrhe utvrđene u točki 3. Priloga ne dovodeći u pitanje njegovu točku 4.

3. Doprinos koji sudionik u neizravnom djelovanju daje Fondu u obliku bespovratnih sredstava ne smije prijeći 5 % financijskog doprinosa Zajednice prema sudioniku. Po završetku djelovanja sudioniku se preko koordinatora vraća iznos doprinosa Fondu podložno stavku 4.

4. Ako kamate ostvarene u okviru Fonda nisu dovoljne za pokriće iznosa dugovanja prema Zajednici, od iznosa koji se vraća sudioniku Komisija može oduzeti najviše jedan posto financijskog doprinosa Zajednice za sudionika.

5. Oduzimanje iz stavka 4. ne primjenjuje se na javna tijela, pravne subjekte čije sudjelovanje u neizravnom djelovanju jamči neka država članica ili pridružena zemlja te na srednjoškolske i visokoškolske ustanove.

6. Komisija provodi jedino ex ante provjeru financijske sposobnosti koordinatora i onih sudionika koji nisu navedeni u stavku 5., koji podnesu zahtjev za financijski doprinos Zajednice za neizravno djelovanje u visini iznad 500 000 EUR, osim u slučaju izvanrednih okolnosti kada na temelju već dostupnih informacija postoje opravdani razlozi za sumnju u financijsku sposobnost tih sudionika.

7. Jamstveni fond za sudionike smatra se dostatnim jamstvom u okviru Financijske uredbe. Od sudionika se ne može tražiti niti im se može nametnuti nikakvo dodatno jamstvo niti osiguranje.

POGLAVLJE III.

ŠIRENJE I UPORABA TE PRAVA PRISTUPA

ODJELJAK 1.

Novo znanje

Članak 38.

Posebna pravila za istraživanje energije fuzije

Primjena pravila određenih u ovome poglavlju ne dovodi u pitanje posebna pravila za aktivnosti iz tematskog područja „Istraživanje energije fuzije” iz poglavlja IV.

Pododjeljak 1.

Vlasništvo

Članak 39.

Vlasništvo novog znanja

1. Novo znanje koje je rezultat rada u okviru neizravnog djelovanja, osim znanja iz stavka 3., vlasništvo je sudionika koji provodi rad na temelju kojeg nastaje to novo znanje.

2. Ako su zaposlenici ili drugo osoblje koje radi za sudionika ovlašteni tražiti prava na novo znanje, sudionik osigurava da je moguće ostvarivati ta prava na način koji je u skladu s njegovim obvezama u okviru sporazuma o bespovratnim sredstvima.

3. Novo znanje u vlasništvu je Zajednice u sljedećim slučajevima:

(a)	radnje usklađivanja i potpore koje se sastoje od kupovine robe ili usluga podložno pravilima o javnoj nabavi iz Financijske uredbe;

(b)	radnje usklađivanja i potpore povezane s neovisnim stručnjacima.

Članak 40.

Zajedničko vlasništvo novog znanja

1. Ako je više sudionika zajednički izvodilo radove iz kojih se stvara novo znanje i kada nije moguće odrediti njihov pojedinačni udio u radu, to je novo znanje u njihovom zajedničkom vlasništvu.

Oni sklapaju sporazum o raspodjeli i uvjetima izvršavanja tog zajedničkog vlasništva u skladu s uvjetima iz sporazuma o bespovratnim sredstvima.

2. Ako takav sporazum o zajedničkom vlasništvu još nije sklopljen, svaki od zajedničkih vlasnika ima pravo dodijeliti neekskluzivne licence trećim stranama bez prava na podlicenciranje podložno sljedećim uvjetima:

(a)	ostali zajednički vlasnici moraju o tome biti prethodno obaviješteni;

(b)	ostalim zajedničkim vlasnicima mora se osigurati pravedna i razumna naknada.

3. Komisija na zahtjev daje upute o mogućim aspektima koji se trebaju uključiti u sporazum o zajedničkom vlasništvu.

Članak 41.

Prijenos novog znanja

1. Vlasnik novog znanja može prenijeti to znanje na bilo koji pravni subjekt podložno stavcima 2. do 5. ovog članka i članku 42.

2. Ako sudionik prenese vlasništvo novog znanja, on pravnom sljedniku prenosi i svoje obveze u vezi s tim novim znanjem, uključujući obvezu da ih dalje prenese na sve sljedeće pravne sljednike u skladu s sporazumom o bespovratnim sredstvima.

3. Ako sudionik, podložno svojim obvezama u vezi s povjerljivosti, mora prenijeti prava pristupa, o tome mora prethodno obavijestiti ostale sudionike u istom djelovanju, dostavljajući im dostatne informacije o novom vlasniku novog znanja kako bi mogli ostvarivati svoja prava pristupa sukladno sporazumu o bespovratnim sredstvima.

Međutim, na temelju pisanog sporazuma ostali se sudionici mogu odreći svojeg prava na pojedinačnu prethodnu obavijest u slučaju prijenosa vlasništva s jednog sudionika na točno određene treće strane.

4. Nakon obavijesti u skladu sa stavkom 3. prvim podstavkom bilo koji od ostalih sudionika može se usprotiviti prijenosu vlasništva na temelju činjenice da bi to moglo ugroziti njegova prava pristupa.

Ako neki od tih drugih sudionika dokaže da bi njegova prava mogla biti ugrožena, planirani prijenos se ne izvršava se dok se ne postigne dogovor između dotičnih sudionika.

5. Prema potrebi, u sporazumu o bespovratnim sredstvima može se predvidjeti obveza prethodnog obavješćivanja Komisije o svim planiranim prijenosima vlasništva ili svim planiranim davanjima licenci trećim stranama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Okvirnom programu.

Članak 42.

Očuvanje europske konkurentnosti, obrambenih interesa država članica i etičkih načela

Komisija se može usprotiviti prijenosu vlasništva nad novim znanjem ili dodjeli licence u vezi s novim znanjem trećim stranama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Okvirnom programu ako smatra da to nije u skladu s interesima razvoja konkurentnosti europskoga gospodarstva, obrambenim interesima država članica u smislu članka 24. Ugovora ili etičkim načelima.

U takvim se slučajevima prijenos vlasništva ili dodjela licence ne izvršava, osim ako se Komisiju uvjeri da su poduzete prikladne zaštitne mjere.

Pododjeljak 2.

Zaštita, objavljivanje, širenje i uporaba

Članak 43.

Zaštita novog znanja

Ako se novo znanje može upotrijebiti u industrijske ili komercijalne svrhe, njegov vlasnik osigurava prikladnu i učinkovitu zaštitu tog znanja uzimajući u obzir vlastite zakonite interese te zakonite interese, posebno komercijalne interese, ostalih sudionika u dotičnom neizravnom djelovanju.

Ako se sudionik koji nije vlasnik novog znanja poziva na svoje zakonite interese, mora u svakom slučaju dokazati da bi pretrpio nerazmjerno veliku štetu.

Ako se novo znanje može upotrijebiti u industrijske ili komercijalne svrhe, a njegov ga vlasnik ne zaštiti i zajedno s pripadajućim obvezama iz članka 41. ne prenese na drugog sudionika, pridruženi subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji niti na bilo koju drugu treću stranu s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji, prije bilo kakve aktivnosti širenja mora se obavijestiti Komisija.

U takvim slučajevima, uz pristanak dotičnog sudionika, Komisija može preuzeti vlasništvo nad tim novim znanjem i donijeti mjere za njegovu prikladnu i učinkovitu zaštitu. Dotični sudionik može uskratiti pristanak samo ako može dokazati da bi njegovi zakoniti interesi pretrpjeli nerazmjerno veliku štetu.

Članak 44.

Izjava o financijskoj potpori Zajednice

Sve publikacije, patentne prijave podnesene od strane ili u ime sudionika, ili svi drugi oblici širenja povezani s novim znanjem sadržavaju izjavu, koja može uključivati i vizualna sredstva, da je dotično novo znanje nastalo uz pomoć financijske potpore Zajednice.

Izrazi iz te izjave utvrđuju se u sporazumu o bespovratnim sredstvima.

Članak 45.

Uporaba i širenje

1. Sudionici koriste novo znanje u svojem vlasništvu ili osiguravaju njegovu uporabu.

2. Svaki sudionik osigurava što brže širenje novog znanja u svom vlasništvu. U slučaju da to ne osigura, Komisija može širiti to novo znanje u skladu s člankom 12. Ugovora.

Sporazum o bespovratnim sredstvima može odrediti vremenske rokove u tom smislu.

3. Aktivnosti širenja su u skladu sa zaštitom prava intelektualnog vlasništva, obvezama u pogledu povjerljivosti i zakonitim interesima vlasnika novog znanja te obrambenim interesima država članica u smislu članka 24. Ugovora.

4. Prije bilo koje aktivnosti širenja sudionik o tome obavješćuje ostale zainteresirane sudionike.

Na temelju te obavijesti bilo koji od tih sudionika može uložiti prigovor ako smatra da bi njegovi zakoniti interesi u vezi s njegovim novim ili postojećim znanjem mogli pretrpjeti nerazmjerno veliku štetu. U takvim slučajevima aktivnost širenja ne provodi se osim ako se poduzmu prikladne mjere za zaštitu tih zakonitih interesa.

ODJELJAK 2.

Prava pristupa postojećem i novom znanju

Članak 46.

Obuhvaćeno postojeće znanje

Sudionici mogu u pisanom sporazumu definirati potrebno postojeće znanje za svrhe neizravnog djelovanja i, prema potrebi, isključiti određeno postojeće znanje.

Članak 47.

Načela

1. Svi zahtjevi za prava pristupa podnose se u pisanom obliku.

2. Osim ako je vlasnik novog ili postojećeg znanja dogovorio drukčije, prava pristupa ne dodjeljuju ovlasti za davanje podlicenci.

3. Ekskluzivne licence za novo ili postojeće znanje mogu se dodijeliti ako svi ostali sudionici pisanom izjavom potvrde da se odriču svojih prava pristupa.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., svakim sporazumom kojim se sudionicima ili trećim stranama daju prava pristupa novom ili postojećem znanju osigurava se očuvanje potencijalnih prava pristupa drugih sudionika.

5. Ne dovodeći u pitanje članke 48. i 49. i sporazum o bespovratnim sredstvima, sudionici u istom djelovanju u najkraćem se roku međusobno obavješćuju o svakom ograničavanju dodjele prava pristupa postojećem znanju ili o bilo kojim drugim ograničenjima koja bi mogla značajno utjecati na dodjelu prava pristupa.

6. Završetak njegovog sudjelovanja u neizravnom djelovanju ni na koji način ne utječe na obvezu sudionika da dodijeli prava pristupa ostalim sudionicima u istom djelovanju pod uvjetima koji su utvrđeni u sporazumu o bespovratnim sredstvima.

Članak 48.

Prava pristupa za provedbu neizravnih djelovanja

1. Prava pristupa novom znanju dodjeljuju se ostalim sudionicima u istom neizravnom djelovanju ako je to potrebno da bi se tim sudionicima omogućilo da obave svoj posao u okviru tog neizravnog djelovanja.

Takva se prava pristupa dodjeljuju bez plaćanja naknade.

2. Prava pristupa postojećem znanju dodjeljuju se ostalim sudionicima u istom neizravnom djelovanju ako je to potrebno da bi se tim sudionicima omogućilo da obave svoj posao u okviru tog neizravnog djelovanja, pod uvjetom da je dotični sudionik ovlašten za njihovu dodjelu.

Takva se prava pristupa dodjeljuju bez plaćanja naknade, osim ako su se svi sudionici prije pristupa sporazumu o bespovratnim sredstvima dogovorili drukčije.

Članak 49.

Prava pristupa za uporabu

1. Sudionici u istom neizravnom djelovanju imaju prava pristupa novom znanju ako je to potrebno za korištenje vlastitog novog znanja.

Podložno dogovoru, ta se prava pristupa dodjeljuju pod pravednim i razumnim uvjetima ili bez plaćanja naknade.

2. Sudionici u istom neizravnom djelovanju imaju prava pristupa postojećem znanju ako je to potrebno za korištenje vlastitog novog znanja, pod uvjetom da je dotični sudionik ovlašten za njihovu dodjelu.

Podložno dogovoru, ta se prava pristupa dodjeljuju pod pravednim i razumnim uvjetima ili bez plaćanja naknade.

3. Pridruženi subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji također ima prava pristupa novom ili postojećem znanju, kako je navedeno u stavcima 1. i 2., pod istim uvjetima kao i sudionik kojemu je pridružen, osim ako je u sporazumu o bespovratnim sredstvima ili konzorcijskom sporazumu predviđeno drukčije.

4. Prava pristupa iz stavaka 1., 2. i 3. mogu se zatražiti do godinu dana nakon nekog od sljedećih događaja:

(a)	završetka neizravnog djelovanja;

(b)	završetka sudjelovanja vlasnika dotičnog novog ili postojećeg znanja.

Međutim, dotični se sudionici mogu dogovoriti o drukčijim rokovima.

POGLAVLJE IV.

POSEBNA PRAVILA ZA SUDJELOVANJE U AKTIVNOSTIMA U TEMATSKOM PODRUČJU „ISTRAŽIVANJE ENERGIJE FUZIJE”

Članak 50.

Područje primjene

Pravila utvrđena u ovom poglavlju primjenjuju se na aktivnosti u tematskom području „Istraživanje energije fuzije”, kako je određeno u posebnom programu. U slučaju suprotnosti između pravila iz ovog poglavlja i pravila iz poglavlja II. i III., primjenjuju se pravila iz ovog poglavlja.

Članak 51.

Provedba istraživanja energije fuzije

Aktivnosti u tematskom području „Istraživanje energije fuzije” mogu se provesti na temelju postupaka i pravila za širenje i uporabu, određenih u sljedećim okvirima:

(a)	ugovorima o pridruživanju sklopljenima između Zajednice i država članica, pridruženih trećih zemalja ili pravnih subjekata iz država članica ili pridruženih trećih zemalja;

(b)	Europskom sporazumu za razvoj fuzije (EFDA) sklopljenom između Zajednice i organizacija u državama članicama i pridruženim zemljama ili organizacija koje djeluju u ime država članica i pridruženih zemalja;

(c)	Europskom zajedničkom poduzeću za međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER) na temelju odredaba iz glave II. poglavlja 5. Ugovora;

(d)	međunarodnim sporazumima o suradnji s trećim zemljama ili bilo kojim pravnim subjektima koji se mogu uspostaviti takvim sporazumom, posebno u Sporazumu ITER i Sporazumu o širem pristupu;

(e)	svim drugim multilateralnim sporazumima sklopljenima između Zajednice i pridruženih organizacija, posebno u Sporazumu o pokretljivosti osoblja;

(f)	zajednički financiranim djelovanjima za promicanje i doprinos istraživanju energije fuzije s tijelima u državama članicama ili zemljama pridruženima Okvirnom programu, s kojima nije sklopljen ugovor o pridruživanju.

Članak 52.

Financijski doprinos Zajednice

1. Ugovori o pridruživanju iz članka 51. točke (a) i zajednički financirana djelovanja iz članka 51. točke (f) utvrđuju pravila o financijskom doprinosu Zajednice za dotične aktivnosti.

Godišnja stopa financijskog doprinosa Zajednice, utvrđena u ugovorima o pridruživanju, ne smije prijeći 20 % izdataka udruženja za aktivnosti navedene u njihovim godišnjim radnim programima tijekom cjelokupnog trajanja Sedmog okvirnog programa Zajednice i ovog Okvirnog programa.

2. Nakon savjetovanja sa savjetodavnim odborom za program fuzije iz članka 7. Odluke 2012/94/Euratom Komisija može financirati:

(a)

na temelju ugovora o pridruživanju po stopi koja ne prelazi 40 %: izdatke za posebne projekte suradnje između partnera, koje je savjetodavni odbor preporučio za prioritetnu potporu, a Komisija odobrila; prioritetna se potpora koncentrira na djelovanja važna za ITER/DEMO, osim za projekte koji već imaju prioritetni status u ranijim okvirnim programima;

(b)	djelovanja koja se provode u okviru Europskog sporazuma za razvoj fuzije, uključujući javne nabave, ili u okviru zajedničkog poduzeća iz članka 51. točke (c);

(c)	djelovanja koja se provode u okviru Sporazuma o pokretljivosti osoblja.

3. U slučaju projekata i djelovanja koji primaju financijski doprinos sukladno stavku 2. točkama (a) ili (b) svi pravni subjekti iz članka 51. točaka (a) i (b) imaju pravo sudjelovati u pokusima na dotičnoj opremi.

4. Financijski doprinos Zajednice za djelovanja koja se provode u okviru međunarodnog sporazuma o suradnji iz članka 51. točke (d) određuje se u skladu s uvjetima tog sporazuma ili ga određuje bilo koji pravni subjekt ustanovljen tim sporazumom. Svojim sudjelovanjem i financijskim doprinosom takvom sporazumu Zajednica može upravljati preko odgovarajućeg pravnog subjekta.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2011.

Za Vijeće

Predsjednik

M. KOROLEC

(1) Mišljenje od 15. studenoga 2011. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznih savjetovanja.

(2) SL C 318, 29.10.2011., str. 127. Mišljenje doneseno nakon neobveznih savjetovanja.

(3) SL L 47, 18.2.2012., str. 25.

(4) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(5) SL L 357, 31.12.2002., str. 1.

(6) SL C 323, 30.12.2006., str. 1.

(7) SL L 400, 30.12.2006., str. 60.

(8) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(9) SL L 412, 30.12.2006., str. 1.

(10) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(11) SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(12) SL L 75, 22.3.2005., str. 67.

(13) SL L 47, 18.2.2012., str. 33.

PRILOG

JAMSTVENI FOND ZA SUDIONIKE

Fondom upravlja Zajednica koju predstavlja Komisija, koja u svojstvu izvršnog zastupnika djeluje u ime sudionika pod uvjetima određenima u predlošku sporazuma o bespovratnim sredstvima.

Financijsko upravljanje Fondom Komisija povjerava Europskoj investicijskoj banci ili, u skladu s člankom 13. točkom (b), odgovarajućoj financijskoj instituciji (dalje u tekstu „depozitarna banka”). Depozitarna banka upravlja Fondom prema uputama Komisije.

2.	Komisija može od početnog prethodnog financiranja koje plaća konzorciju oduzeti doprinos sudionika Fondu i uplatiti ga u Fond u njihovo ime.

Ako sudionik duguje određeni iznos Komisiji, ne dovodeći u pitanje sankcije koje se sukladno Financijskoj uredbi mogu izreći sudioniku koji ne ispunjava obveze, Komisija može:

(a)

narediti depozitarnoj banci da izravno prenese dugovani iznos iz Fonda na koordinatora neizravnog djelovanja ako ono još uvijek traje, a ostali sudionici pristanu da ga provedu na isti način s obzirom na njegove ciljeve u skladu s člankom 17. stavkom 4. Iznosi koji se prenesu iz Fonda smatraju se financijskim doprinosom Zajednice; ili

(b)	stvarno osigurati povrat spomenutog iznosa iz Fonda ako je neizravno djelovanje prekinuto ili već završeno.

Komisija u korist Fonda izdaje nalog za povrat sredstava od tog sudionika. Komisija u tu svrhu može donijeti odluku o povratu sredstava u skladu s Financijskom uredbom.

Iznosi koji se povrate iz Fonda tijekom trajanja Okvirnog programa (2012. - 2013.) predstavljaju namjenski prihod u smislu članka 18. stavka 2. Financijske uredbe.

Nakon završetka provedbe svih bespovratnih sredstava iz Okvirnog programa (2012. - 2013.), Komisija osigurava povrat svih preostalih iznosa iz Fonda i uključuje ih u proračun Unije podložno odlukama iz sljedećeg okvirnog programa.