11/Sv. 118

HR

Službeni list Europske unije

186

L 036/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1796/1999 (2) („Osnovna uredba”) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz čelične užadi i kabela („ČUK”) podrijetlom, između ostalog, iz Narodne Republike Kine („NRK”), Indije, Južne Afrike i Ukrajine. Navedene se mjere dalje u tekstu nazivaju se „početne mjere”, a ispitni postupak koji je doveo do mjera koje su uvedene izvornom Uredbom dalje u tekstu naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Vijeće je 2001. Uredbom (EZ) br. 1601/2001 (3) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu u rasponu od 9,7 % do 50,7 % na uvoz određene željezne ili čelične užadi i kabela podrijetlom, između ostalog, iz Ruske Federacije. Ista razina pristojbi uvedena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1279/2007 (4) nakon parcijalne privremene revizije i revizije nakon isteka mjere. Vijeće je u travnju 2004. Uredbom (EZ) br. 760/2004 (5) proširilo početne mjere na uvoz ČUK-a poslanog iz Moldove nakon ispitnog postupka o izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih na ČUK podrijetlom iz Ukrajine preko Moldove. Slično tomu, Vijeće je u listopadu 2004. Uredbom (EZ) br. 1886/2004 (6) proširilo početne mjere protiv NRK-a na uvoz ČUK-a poslanog iz Maroka.

(3)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1858/2005 (7) nakon revizije nakon isteka mjere, zadržalo početne mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Te mjere dalje u tekstu nazivaju se „mjere na snazi”, a ispitni postupak revizije nakon isteka mjere dalje u tekstu naziva se „posljednji ispitni postupak”. Vijeće je u svibnju 2010. Provedbenom uredbom (EU) br. 400/2010 (8) proširilo početne mjere na uvoz ČUK-a poslanog iz Republike Koreje nakon ispitnog postupka o izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih na ČUK podrijetlom iz NRK-a preko Republike Koreje.

(4)

Komisija je 13. studenoga 2010., putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije najavila pokretanje revizije nakon isteka („obavijest o pokretanju postupka”) (9) antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz ČUK-a podrijetlom iz NRK-a, Južne Afrike i Ukrajine prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(5)

Revizija je pokrenuta nakon utemeljenog zahtjeva koji je podnio Odbor za industrije žičane užadi Europske unije (EWRIS) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača iz Unije koji predstavljaju veći udjel, u ovom slučaju više od 60 %, ukupne proizvodnje ČUK-a u Uniji. Zahtjev se temeljio na razlozima da bi istek mjera vjerojatno za posljedicu imao nastavak ili ponavljanje dampinga i štete industriji Unije („IU”).

(6)

U izostanku dokaza o uvozu podrijetlom iz Indije, podnositelj zahtjeva nije zahtijevao pokretanje revizije nakon isteka mjere o uvozu podrijetlom iz Indije. Posljedično, mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Indije istekle su 17. studenoga 2010. (10)

(7)

Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjera službeno obavijestila proizvođače izvoznike, uvoznike, poznate korisnike i njihova udruženja, predstavnike zemalja izvoznica, podnositelja zahtjeva i proizvođače iz Unije spomenute u zahtjevu. Zainteresirane strane dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(8)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika u NRK-u, proizvođača u Uniji i uvoznika uključenih u ispitni postupak, u početku je u obavijesti o pokretanju postupka predviđen odabir uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se omogućilo Komisiji da odluči je li odabir uzoraka doista neophodan i, ako jest, da bi se odabrao uzorak, gornje strane su zamoljene da se jave u roku od 2 tjedna od pokretanja postupka i dostave Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

S obzirom da je samo jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a dostavio podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazio spremnost na daljnju suradnju s Komisijom, odlučeno je da se odabir uzoraka ne primjenjuje u slučaju proizvođača izvoznika iz NRK-a te da se gore spomenutom proizvođaču pošalje upitnik.

(10)

Dvadeset proizvođača/grupa proizvođača iz Unije dostavilo je podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazilo svoju spremnost na suradnju s Komisijom. Na temelju podataka primljenih od proizvođača/grupa proizvođača iz Unije, Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača/grupe proizvođača koje se smatralo reprezentativnim za IU u smislu obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(11)

Osam uvoznika dostavilo je podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazilo svoju spremnost na suradnju s Komisijom. Međutim, budući da su samo dva uvoznika zaista uvozila dotični proizvod, Komisija je odlučila ne primijeniti odabir uzoraka te je gore spomenutim uvoznicima poslala upitnik.

(12)

Upitnici su stoga poslani trima proizvođačima/grupama proizvođača iz Unije u uzorku te dvama uvoznicima i svim poznatim proizvođačima izvoznicima u tri dotične zemlje.

(13)

Proizvođač izvoznik iz NRK-a koji je odgovorio na obrazac za odabir uzoraka kasnije nije dostavio odgovor na upitnik. Stoga se smatra da u ispitnom postupku nije sudjelovao ni jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a.

(14)

Jedan proizvođač izvoznik iz Ukrajine dostavio je ograničen prijedlog u vrijeme pokretanja ispitnog postupka. Proizvođač je pozvan da ispuni upitnik, ali nije dostavio odgovor na upitnik. Stoga se smatra da u ispitnom postupku nije sudjelovao ni jedan proizvođač izvoznik iz Ukrajine.

(15)

Jedan proizvođač izvoznik iz Južne Afrike dostavio je odgovor na upitnik.

(16)

Nadalje, odgovori na upitnik primljeni su od tri proizvođača/grupe proizvođača iz Unije u uzorku, dva uvoznika i jednog korisnika.

(17)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za potrebe utvrđivanja vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i proizašle štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(18)

Ispitni postupak u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2009. do 30. rujna 2010. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2007. do kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”).

(19)

Dotični proizvod je isti kao u početnom ispitnom postupku i posljednjem ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja mjera koje su trenutačno na snazi, odnosno čelična užad i kabeli, uključujući zatvorenu užad, osim užadi i kabela od nehrđajućeg čelika najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 3 mm (koji se u industrijskoj terminologiji često nazivaju čeličnom užadi i kabelima, odnosno ČUK), trenutačno obuhvaćenih oznakama KN ex 7312 10 81, ex 7312 10 83, ex 7312 10 85, ex 7312 10 89 i ex 7312 10 98 („dotični proizvod”).

(20)

Kako je utvrđeno u početnom i posljednjem ispitnom postupku, ova revizija ispitnog postupka potvrdila je da ČUK koji se proizvodi u NRK-u i Ukrajini i izvozi u Uniju, ČUK koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Južne Afrike i izvozi u Uniju, ČUK koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu analogne zemlje, Turske, i ČUK koji u Uniji proizvode i prodaju proizvođači iz Unije imaju iste osnovne fizičke i tehničke značajke i krajnje upotrebe te se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(21)

Jedan uvoznik iznio je argument koji je također u posljednjem ispitnom postupku dalo Europsko udruženje uvoznika žičane užadi (EWRIA). Tvrdio je da se dotični proizvod i proizvodi koji se proizvode i prodaju u Uniji značajno razlikuju te da bi trebalo praviti razliku između užadi za opću i posebnu namjenu. Na te argumente detaljno je odgovoreno u Osnovnoj i posljednjoj uredbi o uvođenju privremenih i konačnih mjera na uvoz dotičnog proizvoda. Nadalje, u sudskom sporu T-369/08 EWRIA-je protiv Europske komisije Opći sud je smatrao da Komisija nije napravila očitu pogrešku u procjeni time što nije razlikovala između užadi za opću i posebnu namjenu u ispitnim postupcima na temelju dostupnih dokaza (11).

(22)

Budući da uvoznik nije donio ni jedan novi element koji pokazuje da se promijenila osnova na kojoj su doneseni ovi početni nalazi, potvrđuju se zaključci doneseni u Osnovnoj i posljednjoj uredbi.

(23)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je bi li se damping nastavio ili ponovio prestanu li vrijediti mjere na snazi.

(24)

Što se tiče NRK-a i Ukrajine, ni jedan od proizvođača izvoznika nije surađivao u cijelosti. Javili su se jedan proizvođač izvoznik u Ukrajini i jedan proizvođač izvoznik u NRK-u i poslan im je upitnik namijenjen proizvođačima izvoznicima. Njihovi odgovori na upitnik smatrani su nepotpunima i nedosljednima, a u njihovim poslovnim prostorima nisu se mogli obaviti posjeti radi provjere. Dotična trgovačka društva propisno su u pisanom obliku obaviještena da će se u tim okolnostima morati iskoristiti dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U Južnoj Africi, jedini poznati proizvođač izvoznik dostavio je podatke o svojoj izvoznoj prodaji u Uniji tijekom RRIP-a što je predstavljalo svu izvoznu prodaju Južne Afrike u Uniju tijekom istog razdoblja.

(25)

Prema podacima Eurostata, tijekom RRIP-a ukupni je obujam uvoza ČUK-a iz NRK-a, Južne Afrike i Ukrajine iznosio 4 833 tone, što predstavlja 2,4 % tržišnog udjela Unije. Tijekom posljednjeg ispitnog postupka ukupan uvoz dotičnih zemalja iznosio je 3 915 tone, što predstavlja 2,2 % tržišnog udjela Unije.

(26)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, ista metodologija korištena je u početnom ispitnom postupku, kad god se okolnosti nisu mijenjale ili kad god su bili dostupni podaci. U slučaju nesuradnje, kao što je slučaj NRK-a i Ukrajine, trebalo je iskoristiti dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(27)

Prema podacima Eurostata, tijekom RRIP-a je ukupni obujam uvoza ČUK-a iz NRK-a iznosio 4 530 tona, što predstavlja 2,2 % tržišnog udjela Unije.

(28)

S obzirom da je NRK gospodarstvo u tranziciji, uobičajena vrijednost morala se utvrditi na temelju podataka dobivenih u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(29)

U posljednjem ispitnom postupku Turska je služila kao analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Za ovaj ispitni postupak podnositelj zahtjeva predložio je ponovno korištenje Turske. Nitko nije prigovorio odabiru analogne zemlje.

(30)

Ispitni postupak pokazao je da Turska ima konkurentno tržište za ČUK s tri domaća proizvođača koji opskrbljuju oko 53 % tržišta i konkurenciju od uvoza iz ostalih trećih zemalja. Nema uvoznih carina u Tursku na dotični proizvod i nema drugih ograničenja za uvoz ČUK-a u Tursku. Konačno, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., proizvod koji se proizvodi i prodaje na turskom domaćem tržištu sličan je proizvodu koji proizvođač izvoznik iz NRK-a izvozi u Uniju.

(31)

Stoga se zaključuje da Turska predstavlja primjerenu analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(32)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena je vrijednost utvrđena na temelju podataka dobivenih od proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji, odnosno na temelju cijene koju nepovezani korisnici plaćaju ili koju trebaju platiti na domaćem tržištu Turske. Podaci koje je dostavio proizvođač analizirani su te je utvrđeno da je prodaja ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine te da je reprezentativna.

(33)

Kao rezultat toga, uobičajena vrijednost utvrđena je kao ponderirana prosječna domaća prodajna cijena nepovezanim kupcima od strane proizvođača iz Turske koji surađuje.

(34)

U izostanku suradnje od proizvođača iz NRK-a, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, izvozna cijena utvrđena je na temelju javno dostupnih podataka. Utvrđeno je da su podaci prikupljeni na temelju članka 14. stavka 6. Osnovne uredbe primjereniji za izračun dampinške marže nego podaci Eurostata budući da relevantne oznake KN pokrivaju šire područje primjene proizvoda nego dotični proizvod, kako je utvrđeno u gornjoj uvodnoj izjavi 19.

(35)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba na razini franko tvornica i na istoj razini trgovine između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je odgovarajuća prilagodba za razlike za koje je utvrđeno da utječu na usporedivost cijena. Navedene su prilagodbe izvršene u pogledu troškova prijevoza i osiguranja u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(36)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u Uniju. Ova usporedba pokazala je postojanje značajnog dampinga od oko 38 %.

(37)

Tijekom RRIP-a, prema podacima Eurostata, ukupni obujam uvoza ČUK-a iz Južne Afrike iznosio je 281 tonu, što predstavlja 0,1 % tržišnog udjela Unije, odnosno na razini de minimis. Jedini poznati proizvođač izvoznik predstavljao je 100 % ovog uvoza.

(38)

Prema članku 2. stavku 1. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene koju plaćaju ili koju trebaju platiti nepovezani kupci na domaćem tržištu Južne Afrike, budući da je utvrđeno da je prodaja ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine te da je reprezentativna.

(39)

S obzirom na to da je sva izvozna prodaja dotičnog proizvoda izvršena izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna je cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje je trebalo platiti.

(40)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba na istoj razini trgovine, na razini franko tvornice, između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, izvršena je odgovarajuća prilagodba za razlike za koje se tvrdilo i pokazalo da utječu na usporedivost cijena. Navedene su prilagodbe izvršene u pogledu troškova prijevoza, troškova osiguranja i troškova kredita u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(41)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u Uniju, po vrsti proizvoda. Usporedba je pokazala postojanje dampinga koji je iznosio do 17 % što je niže od dampinške marže od 38,6 % koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku.

(42)

Prema podacima Eurostata, tijekom RRIP-a, ukupni je obujam uvoza ČUK-a iz Ukrajine iznosio 22 tone, što predstavlja manje od 0,1 % tržišnog udjela Unije, odnosno na razini de minimis.

(43)

Prema članku 18. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju podataka pronađenih u revizijskom zahtjevu podnositelja zahtjeva koji odgovaraju cijeni koju nepovezani korisnici plaćaju ili koju trebaju platiti na domaćem tržištu Ukrajine.

(44)

U izostanku suradnje od proizvođača iz Ukrajine, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, izvozna cijena utvrđena je na temelju javno dostupnih podataka. Utvrđeno je da su podaci prikupljeni na temelju članka 14. stavka 6. Osnovne uredbe najprimjereniji za izračun dampinške marže budući da ti podaci pokrivaju upravo dotični proizvod kako je definiran u uvodnoj izjavi 19.

(45)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba, izvozna cijena je usklađena za prekooceanski prijevoz i osiguranje u revizijskom zahtjevu podnositelja zahtjeva u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Kao rezultat, za RRIP je utvrđena dampinška marža veća od 80 %.

(46)

Ni jedan od 28 poznatih proizvođača izvoznika iz NRK-a nije surađivao.

(47)

Dva južnoafrička proizvođača izvoznika navedena u zahtjevu za reviziju odgovorila su na upite Komisije, ali samo je jedan s interesom za izvoz u Uniju surađivao ispunjavanjem upitnika. Nema drugih poznatih proizvođača u Južnoj Africi.

(48)

Što se tiče Ukrajine, poznati proizvođač izvoznik prestao je surađivati kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 14. Nema drugih poznatih proizvođača u Ukrajini.

(49)

U početnom ispitnom postupku sva trgovačka društva iz NRK-a podlijegala su jednoj antidampinškoj pristojbi po stopi od 60,4 %. Obujam uvoza iz NRK-a značajno se smanjio, s 11 484 tona tijekom RIP-a početnog ispitnog postupka (EU-15) na 1 942 tone tijekom RRIP-a posljednjeg ispitnog postupka (EU-25), ali se onda povećao na 4 530 tona u tekućem RRIP-u. Zamijećeno je, međutim, da uvoz iz NRK-a ima trend povećanja od 2001. Trenutačni tržišni udjel NRK-a je oko 2,2 %.

(50)

Da bi se utvrdilo bi li bilo vjerojatno da bi se damping nastavio ako bi se mjere stavile izvan snage, ispitano je cjenovno ponašanje proizvođača izvoznika na drugim izvoznim tržištima, izvozne cijene u Uniju, kapacitet proizvodnje i prakse izbjegavanja mjera. Podaci o uvoznim cijenama izvoznika utvrđeni su prema podacima Eurostata, podaci o obujmu izvoza i izvoznim cijenama prema statističkim podacima NRK-a, a podaci o kapacitetu na temelju podataka uključenih u zahtjev. Utvrđeno je da su podaci Eurostata najprikladniji za usporedbu sa statističkim podacima NRK-a jer je usporedba bila moguća samo za šire područje primjene proizvoda, kako je objašnjeno u sljedećoj uvodnoj izjavi.

(51)

Statistički podaci dostupni iz javnih baza podataka NRK-a pokrivaju šire područje primjene proizvoda nego dotični proizvod. Stoga se na temelju ovih podataka nije mogla izvršiti značajna analiza količina izvezenih na druga tržišta. Analiza cijena za koju se mogla koristiti baza podataka NRK-a temelji se na razumnim procjenama s obzirom na slične značajke drugih proizvoda koji su potencijalno uključeni u analizu.

(52)

Na temelju dostupnih podataka, kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi, utvrđeno je da su izvozne cijene iz NRK-a na druga izvozna tržišta, u prosjeku, značajno ispod izvoznih cijena u Uniji (za oko 30 % ako se ne uzmu u obzir plaćene antidampinške pristojbe). Budući da je, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 36., izvozna prodaja iz NRK-a u Uniju ostvarena na dampinškim razinama, to je značilo da je izvoz na ostala tržišta trećih zemalja vjerojatno dosegnuo veće dampinške razine nego izvozna prodaja u Uniju. Također se smatralo da se razina izvozne cijene za treće zemlje može smatrati pokazateljem vjerojatne razine cijene izvozne prodaje u Uniju u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Na temelju toga, i s obzirom na niske razine cijena na tržištima trećih zemalja, zaključeno je da postoji značajna marža za smanjenje izvoznih cijena u Uniju, što bi kao posljedica također povećalo damping.

(53)

Također je utvrđeno da je razina cijena prodaje od strane IU-a u Uniji bila u prosjeku značajno viša nego razina izvozne cijene izvoznika iz NRK-a na tržišta trećih zemalja. Činjenica da općenito prevladavajuća razina cijene za dotični proizvod na tržištu Unije čini tržište Unije vrlo privlačnim vrijedi i za NRK. Viša razina cijena na tržištu Unije poticaj je za povećanje izvoza u Uniju.

(54)

Prema zaključku iz uvodne izjave 36., izvozna prodaja iz NRK-a u Uniju ostvarena je pri značajnim dampinškim razinama temeljenim na uobičajenoj vrijednosti analogne zemlje. U izostanku mjera, nema razloga smatrati da uvoz ne bi bio ostvaren po sličnim dampinškim cijenama i u većim količinama.

(55)

Sukladno revizijskom zahtjevu i kako je uspoređeno na temelju javno dostupnih podataka (odnosno podataka koje su trgovačka društva objavila na svojim internetskim stranicama, kapaciteti svih proizvođača izvoznika u NRK-u procijenjeni su na 1 355 000 tona. Procjena podnositelja zahtjeva u vezi iskorištenosti kapaciteta proizvođača iz NRK-a je oko 63 % što daje neiskorišteni kapacitet od više od 500 000 tona. Podnositelj zahtjeva također je dao podatke o proizvodnim postrojenjima koja se postavljaju i veličini domaćeg tržišta. Proizvođači iz NRK-a tako imaju značajne rezervne kapacitete koji jako premašuju ne samo količinu izvoza u Uniju tijekom RRIP-a nego i ukupnu potrošnju u Uniji. Tako kapacitet za veliko povećanje količina izvoza u Uniju postoji, posebno zato jer nema pokazatelja da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti bilo kakvu dodatnu proizvodnju u tim količinama. U vezi s tim trebalo bi napomenuti da je malo vjerojatno da bi domaće tržište u NRK-u, zbog nazočnosti znatnog broja konkurentnih proizvođača moglo prihvatiti značajan obujam ovih rezervnih kapaciteta.

(56)

Utvrđeno je da su se mjere na snazi za uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a izbjegavale putem uvoza pretovarenog preko Maroka 2004. i preko Republike Koreje 2010. Ovo pokazuje jasan interes za tržište Unije prodavatelja ČUK-a iz NRK-a i njihovu nevoljkost da se natječu na tržištu Unije na nedampinškim razinama. Ovo se smatra daljnjom naznakom da bi se, ako mjere prestanu važiti, obujam izvoza iz NRK-a vjerojatno povećao te da bi na tržište Unije dolazio po dampinškim cijenama.

(57)

Dva su poznata proizvođača u Južnoj Africi. Kako je gore objašnjeno, jedan je proizvođač izvoznik surađivao u ovoj reviziji ispitnog postupka.

(58)

Drugi poznati proizvođač nije pokazao nikakav interes za uvoz u Uniju navodeći da su njegovi proizvodni kapacitet u cijelosti iskorišteni i da se prodaju na domaćem južnoafričkom tržištu.

(59)

Uvoz iz Južne Afrike značajno se smanjio od uvođenja početnih mjera. Tržišni udjel uvoza iz Južne Afrike (0,1 %) bio je ispod de minimis praga tijekom RRIP-a, iznoseći ukupno do 281 tonu. Štoviše, većina ovog uvoza bila je namijenjena za offshore upotrebu koja se značajno razvila od prethodnog ispitnog postupka i nije bila carinjena u EU-u. Samo manje količine dotičnog proizvoda puštene su za slobodan protok u EU-u.

(60)

Kako bi se utvrdilo bi li se damping nastavio ako mjere prestanu važiti, ispitani su podaci koje je dostavio izvoznik koji surađuje o obujmu izvoza i cijenama za Uniju i za treće zemlje, neiskorištenom kapacitetu i zalihama te stanju na domaćem južnoafričkom tržištu.

(61)

Izvoznik dotičnog proizvoda koji surađuje dostavio je podatke o obujmu i cijenama na izvoznim tržištima izuzev Unije. Proizvođač izvoznik prodaje značajan dio svoje proizvodnje na izvoznim tržištima čak i ako se obujam izvoza smanjio tijekom razmatranog razdoblja. Izvozna aktivnost trgovačkog društva većinom se fokusirala na dva posebna segmenta tržišta: užad za primjene vezane uz rudarstvo i bušenje na moru.

(62)

Izvozne cijene trgovačkog društva za treće zemlje u usporedbi s izvoznim cijenama za Uniju uključujući važeću antidampinšku pristojbu ukupno su bile značajno više u svim godinama razmatranog razdoblja (od 30 % do 70 %). Cjenovna prednost koju je ostvario izvoznik na tržištima trećih zemalja u usporedbi s cijenama na tržištu Unije sugerira da izvoznik u budućnosti ne bi ušao na tržište Unije sa značajnim količinama ako mjere prestanu važiti. S tim u vezi, također se smatralo da se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 61., izvozne aktivnosti trgovačkog društva fokusiraju na proizvode koji se primarno ne traže na tržištu Unije.

(63)

Od posljednjeg ispitnog postupka proizvođač izvoznik koji surađuje zadržao je zalihe na stabilnoj razini. Iskorištenost kapaciteta (oko 70-75 %) također je bila na uobičajenim razinama ako se u obzir uzmu tehnička ograničenja u procesu proizvodnje. Maksimalni dostupni rezervni kapacitet je u rasponu od 1 500-3 500 tona. Proizvođač izvoznik ne planira značajno proširiti svoje proizvodne kapacitete. Kapacitet za povećanje izvoznih količina u Uniju čini se vrlo ograničen u pogledu činjenice da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti svu dodatnu proizvodnju.

(64)

Nadalje se napominje da proizvodnja uglavnom ide na domaće tržište gdje se postiže visoka dobit, pa stoga trgovačko društvo nema interesa izvoziti značajne količine u Uniju.

(65)

S obzirom na izostanak suradnje ukrajinskog proizvođača izvoznika, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 14., nalazi se temelje na dostupnim činjenicama, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Budući da se malo zna o ukrajinskoj industriji, sljedeći zaključci pouzdaju se u podatke dostavljene u revizijskom zahtjevu podnositelja zahtjeva i javno dostupne statističke podatke o trgovini. Napominje se da nema drugih poznatih proizvođača u Ukrajini i da se sljedeća razmatranja o konkretnim proizvodnim kapacitetima odnose na poznatog proizvođača izvoznika.

(66)

Da bi se utvrdilo bi li bilo vjerojatno da bi se damping nastavio ako bi se mjere stavile izvan snage, ispitane su izvozne cijene za treće zemlje i za Uniju, neiskorišteni kapaciteti i prakse izbjegavanja mjera.

(67)

U izostanku drugih pouzdanijih podataka, uzeti su u obzir podaci dostavljeni u zahtjevu o ostalim izvoznim tržištima, na temelju javno dostupnih statističkih podataka. Analiza dostupnih podataka pokazala je da su prosječne izvozne cijene za te zemlje značajno niže od prosječnih izvoznih cijena za Uniju. Kako je već objašnjeno, u slučaju NRK-a i Južne Afrike, izvozne cijene za treće zemlje smatrane su pokazateljem za vjerojatnu cjenovnu razinu za izvozne cijene za Uniju, ako mjere prestanu važiti. Na toj je osnovi zaključeno da postoji značajna marža za smanjenje izvoznih cijena za Uniju i vrlo vjerojatno na dampinškim razinama.

(68)

Zadnjih nekoliko godina dva prethodno poznata proizvođača izvoznika spojila su svoje aktivnosti. Rezultat je bio da se proizvodni kapacitet kako je utvrđeno u posljednjem ispitnom postupku smanjio. U skladu s dokazima dostupnima u zahtjevu i kako je naveo poznati proizvođač izvoznik, procijenjeni proizvodni kapacitet u Ukrajini je u rasponu od 35 000-40 000 tona, od čega se 70 % koristi za stvarnu proizvodnju. Rezervni kapacitet, koji je u rasponu od 10 500-12 000 tona, pokazujući da postoji kapacitet da se izvozne količine u Uniju značajno povećaju. Očita potrošnja u Ukrajini izračunana na osnovi poznate proizvodnje i statističkih podataka o uvozu i izvozu označava da domaće tržište ne može prihvatiti dodatne kapacitete. Ukrajina tako ostaje zemlja iz koje je preusmjeravanje neiskorištenih kapaciteta na tržište Unije najneposrednije od svih dotičnih zemalja, posebno zato što nema pokazatelja da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti dodatnu proizvodnju.

(69)

Nakon uvođenja postojećih mjera na uvoz ČUK-a iz Ukrajine, utvrđeno je da su se ove mjere izbjegavale uvozom ČUK-a iz Moldove. Smatralo se da je zabilježena praksa izbjegavanja mjera dodatan čimbenik koji označava interes za ulaz na tržište Unije i nemogućnost natjecanja na tržištu Unije po nedampinškim razinama.

(70)

Utvrđen je nastavak značajnog dampinga za NRK i Ukrajinu te smanjenog dampinga za Južnu Afriku, iako je obujam uvoza iz Južne Afrike i Ukrajine bio na niskim razinama.

(71)

Kako bi se ispitalo bi li se damping vjerojatno nastavio ako bi antidampinške mjere prestale važiti, analizirani su rezervni kapaciteti i neiskorištene zalihe kao i strategije određivanja cijene i strategije izvoza na različitim tržištima. Ispitivanje je pokazalo da postoje značajni rezervni kapaciteti i akumulirane zalihe u NRK-u i u manjoj mjeri u Ukrajini. U Južnoj Africi nisu zamijećeni značajni rezervni kapaciteti ili neuobičajene zalihe. Nadalje, utvrđeno je da su izvozne cijene u ostale treće zemlje općenito niže od onih na tržištu Unije u slučaju NRK-a i Ukrajine te da stoga Unija ostaje privlačno tržište za proizvođače izvoznike iz tih zemalja. Izvoz iz Južne Afrike u druge zemlje ipak je na višoj razini nego izvoz u Uniju i čini se da nije po dampinškim cijenama. Stoga je zaključeno da bi se izvoz iz NRK-a i Ukrajine u treće zemlje vjerojatno preusmjerio u Uniju ako bi pristup na tržište Unije bio bez antidampinških mjera. Dostupni rezervni proizvodni kapaciteti bi također vjerojatno doveli do povećanog uvoza iz tih zemalja. Analiza strategija određivanja cijene nadalje je otkrila da bi se izvoz iz Ukrajine i NRK-a najvjerojatnije odvijao po dampinškim cijenama. Ove je zaključke dodatno potvrdila činjenica da je utvrđeno da su postojeće mjere za NRK i Ukrajinu izbjegavane uvozom preko drugih zemalja što znači da se zemlje izvoznice nisu mogle natjecati na tržištu Unije po pravednim cijenama. Nasuprot tome, smatralo se da se južnoafrički proizvođač može natjecati s drugim proizvođačima, uključujući proizvođače iz Unije, na tržištima trećih zemalja po pravednim cijenama. S obzirom na gore navedeno, za NRK i Ukrajinu je utvrđeno da bi se damping vjerojatno nastavio u značajnim količinama ako bi se dopustilo da mjere isteknu. Nasuprot tome, ako se u obzir uzme smanjena razina dampinga od početnog ispitnog postupka, činjenica da je izvoz u druge zemlje ostvaren po značajno višim cijenama nego u EU te predvidljivo niska potražnja za južnoafričkim proizvodima, smatra se da nastavak dampinškog uvoza u značajnim količinama vjerojatno ne bi bio vezan za uvoz iz Južne Afrike.

(72)

Ukrajinska Vlada komentirala je gornje nalaze uz argument da je tvrdnja da bi prestanak važenja antidampinških mjera doveo do prebacivanja ukrajinskog proizvođača na tržište Unije pretjerana i neopravdana. Kako bi potvrdila svoju tvrdnju, Vlada je komentirala da su mjere na snazi rezultirale gubitkom kontakata s kupcima u EU-u te time završetkom izvoza u Uniju, te da se ukrajinski izvoz sada usredotočuje na tržišta ZND-a i azijska tržišta. Vlada ipak nije komentirala privlačnost tržišta Unije koja je rezultat značajne razlike u cijeni na tim tržištima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 67., te tako propustila poantu da postoji vjerojatnost da bi se ukrajinski izvoz preusmjerio na Uniju ako se dostupi istek mjera.

(73)

Nakon objave, podnositelj zahtjeva tvrdio je da se predviđa da će smanjeni obujam izvoza južnoafričkog proizvođača na druga tržišta dovesti do povećanih rezervnih kapaciteta koje neće prihvatiti domaće tržište te će tako dovesti do povećanog uvoza u Uniju. Ovi argumenti nisu bili potkrijepljeni dokazima. Nasuprot tome, primijećeno je da je smanjena izvozna prodaja izvoznika koji surađuje tijekom razmatranog razdoblja ublažena domaćom prodajom koja se u manjoj mjeri smanjila u istom razdoblju. Također se ukupan obujam prodaje trgovačkog društva povećao između 2009. i RIP-a. Stoga nema naznake da se argumentacija podnositelja zahtjeva mogla opravdati.

(74)

Podnositelj zahtjeva nadalje je kritizirao Komisiju jer nije uzela u obzir nesuradnju drugog južnoafričkog proizvođača te da činjenica što ovo trgovačko društvo nije u prošlosti izvozilo nije razlog da neće izvoziti u budućnosti. S tim u vezi napominje se da tijekom razmatranog razdoblja ovo trgovačko društvo nije izvozilo u Uniju. Antidampinške mjere ne služe kao instrument za zabranu zakonitog uvoza u Uniju. Stoga je ovu tvrdnju trebalo odbaciti.

(75)

U Uniji ČUK proizvodi više od 25 proizvođača/grupa proizvođača koji čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(76)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 10., uzorak koji se sastoji od 3 trgovačka društva proizvođača/grupa proizvođača odabran je od sljedećih 20 proizvođača iz Unije koji su dostavili tražene podatke:

(77)

Napominje se da 3 proizvođača iz Unije u uzorku čine 40 % ukupne proizvodnje Unije tijekom RRIP-a, dok gore navedenih 20 proizvođača iz Unije čine 96 % ukupne proizvodnje Unije tijekom RRIP-a što se smatra reprezentativnim za čitavu proizvodnju Unije.

(78)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje IU-a na tržištu Unije i prema podacima Eurostata za sav uvoz EU-a.

(79)

Između 2007. i RRIP-a, potrošnja Unije smanjena je za 21 % od 255 985 tona na 203 331 tonu. Posebno je nakon blagog porasta za 1 % 2008. značajno pala za 22 postotna boda 2009., što je bila posljedica gospodarskog pada te je ostala na sličnoj razini u RRIP-u.

(80)

U prethodnim ispitnim postupcima uvoz ČUK-a podrijetlom iz NRK-a, Južne Afrike i Ukrajine ocjenjivan je kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Ispitano je je li kumulativno ocjenjivanje također prikladno u trenutnom ispitnom postupku.

(81)

U vezi s tim utvrđeno je da je dampinška marža utvrđena u vezi s uvozom iz svake od zemalja bila veća nego de minimis. Što se tiče količina, napravljena je prognostička analiza vjerojatnog obujma izvoza svake zemlje ako bi mjere prestale važiti. Otkriveno je da bi uvoz iz NRK-a i Ukrajine, za razliku od Južne Afrike, vjerojatno porastao na razine značajno iznad onih dosegnutih u RRIP-u te da bi sigurno prešao prag zanemarivosti, ako mjere prestanu važiti. Što se tiče Južne Afrike, utvrđeno je da je kapacitet za povećanje izvoznih količina u Uniju vrlo ograničen u pogledu niskih rezervnih kapaciteta i činjenice da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti svu dodatnu proizvodnju, ako bi je bilo.

(82)

S obzirom na uvjete natjecanja između uvezenih proizvoda, utvrđeno je da se uvoz iz Južne Afrike nije izravno natjecao s uvozom iz druge dvije zemlje. S tim u vezi su cijene vrsta proizvoda uvezenih iz Južne Afrike bile značajno više, kako je pokazano u donjim uvodnim izjavama 87. i 91., od uvoza iz druge dvije zemlje. Ove više cijene dovele su do izostanka sniženja cijene uvozom iz Južne Afrike što je suprotno nalazu značajnog sniženja cijene uvozom iz druge dvije zemlje.

(83)

Što se tiče uvoza iz tri dotične zemlje, ispitni je postupak utvrdio da je uvezeni ČUK iz ovih zemalja bio sličan po osnovnim fizičkim i tehničkim značajkama. Nadalje, različite vrste uvezenog ČUK-a mogle su se izmjenjivati s vrstama proizvedenima u Uniju i u Uniji su prodavane tijekom istog razdoblja. U svjetlu gore navedenog, smatralo se da se uvezeni ČUK podrijetlom iz dotičnih zemalja natjecao s ČUK-om proizvedenim u Uniji.

(84)

Na temelju gore navedenog, smatralo se stoga da su ispunjeni kriteriji u pogledu NRK-a i Ukrajine određeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe. Stoga je uvoz iz ove dvije zemlje ispitan kumulativno. Budući da kriteriji određeni u članku 3. stavku 4., i posebno uvjeti nadmetanja između njihovih uvezenih proizvoda, nisu zadovoljeni s obzirom na Južnu Afriku, uvoz podrijetlom iz ove zemlje ispitivao se zasebno.

(85)

Prema podacima Eurostata, obujam uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine smanjio se za 54 % tijekom razmatranog razdoblja. Značajan pad od 43 postotna boda uočen je 2009., a zatim je slijedilo daljnje smanjenje za 13 postotnih bodova u RRIP-u.

(86)

Tržišni udjel uvoza iz NRK-a i Ukrajine smanjio se tijekom razmatranog razdoblja sa 3,8 % na 2,2 %.

(87)

Što se tiče uvoznih cijena, povećale su se za 29 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon povećanja od 11 % 2008., dalje su se povećale 2009. i ostale su stabilne tijekom RRIP-a.

(88)

U pogledu izostanka suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a i Ukrajine, trebalo je utvrditi sniženje cijene prema uvoznim statističkim podacima pomoću podataka koji koriste oznaku KN prikupljenih na temelju članka 14. stavka 6. Osnovne uredbe. U RRIP-u je marža sniženja cijena za uvoz ČUK-a podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine, s isključenom antidampinškom pristojbom, bila u rasponu od 47,4 % do 58,2 %.

(89)

Prema podacima Eurostata, obujam uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Južne Afrike smanjio se za 77 % tijekom razmatranog razdoblja. Značajan pad od 94 postotna boda uočen je 2009., a zatim je slijedilo manje smanjenje za 17 postotnih bodova u RRIP-u.

(90)

Tržišni udjel uvoza iz Južne Afrike smanjio se tijekom razmatranog razdoblja sa 0,5 % na 0,1 %.

(91)

Što se tiče uvoznih cijena, stalno su se povećavale za 52 % tijekom razmatranog razdoblja.

(92)

Sniženje cijene utvrđeno je pomoću izvoznih cijena južnoafričkog proizvođača koji surađuje, bez antidampinške pristojbe, te je utvrđeno da je negativno. U pogledu izostanka bilo kojeg drugog proizvođača izvoznika u Južnoj Africi, ovaj je zaključak vrijedi i za zemlju u cjelini.

(93)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 3., utvrđeno je da se izbjegavanje početnih mjera vezano uz NRK odvijalo putem Republike Koreje (Južne Koreje). Posljedično, antidampinška pristojba uvedena na uvoz podrijetlom iz NRK-a proširena je na uvoz istog ČUK-a poslanog iz Južne Koreje, uz izuzetak onog koji je proizvelo 11 izvornih južnokorejskih proizvođača.

(94)

Nakon ispitnog postupka o izbjegavanju mjera i proširenja antidampinške pristojbe na uvoz poslan iz Južne Koreje, uvoz se značajno smanjio a tržišni udjel smanjio se s 18,7 % 2007. na 12,8 % u RRIP-u. Čini se da ovaj postotak odgovara udjelu izvornih korejskih proizvođača izvoznika kojima je dano izuzeće.

(95)

Utvrđeno je da je uvoz podrijetlom iz ili poslan iz Moldove blizu nule tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se daljnja analiza nije smatrala potrebnom.

(96)

Uvoz podrijetlom iz ili poslan iz Maroka pao je za 51 % tijekom razmatranog razdoblja. Njegov tržišni udjel predstavljao je manje od 0,5 % tijekom razmatranog razdoblja.

(97)

Prema podacima Eurostata, obujam uvoza određene željezne ili čelične užadi i kabela podrijetlom iz Ruske Federacije kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1601/2001 (12) smanjio se za 41 % tijekom razmatranog razdoblja.

(98)

Tržišni udjel ruskog uvoza smanjio se s 1,5 % 2007. na 1,1 % u RRIP-u.

(99)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje IU-a.

(100)

U pogledu činjenice da se odabir uzoraka koristio s obzirom na IU, šteta se ocjenjivala na temelju podataka prikupljenih na razini čitavog IU-a kako je definirano u uvodnoj izjavi 75. i na temelju podataka prikupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(101)

Ako je izvršen odabir uzoraka, u skladu s utvrđenom praksom, određeni pokazatelji štete (proizvodnja, kapacitet, produktivnost, zalihe, prodaja, tržišni udjel, rast i zaposlenost) analiziraju se za IU kao cjelinu, dok se oni pokazatelji štete koji se odnose na rezultate pojedinačnih trgovačkih društava, tj. cijene, troškovi proizvodnje, profitabilnost, plaće, ulaganja, povrat na ulaganja, novčani tok, sposobnost prikupljanja kapitala, ispituju na temelju podataka skupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(102)

Jedan od proizvođača u uzorku, grupa Bridon, Bridon International Limited je svoju računovodstvenu evidenciju tijekom razmatranog razdoblja vodila u funtama. Kao rezultat, na određene pokazatelje štete utjecala je fluktuacija deviznog tečaja između funte i eura tijekom razmatranog razdoblja.

(103)

Između 2007. i RRIP-a, proizvodnja IU-a smanjila se za 9 % od 182 681 tone na 165 394 tone. Obujam proizvodnje ostao je nepromijenjen u 2008. prije značajnog pada od 13 % u 2009. koji je bio posljedica globalnoga gospodarskog pada. Oporavio se u RRIP-u i povećao za 4 postotna boda. Obujam proizvodnje smanjio se manje od potrošnje na tržištu Unije kao posljedica potražnje na tržištima izvan EU-a.

(104)

Proizvodni kapacitet tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 6 %. U 2009. smanjio se za 10 % prije povećanja od 4 postotna boda u RRIP-u. Proizvodnja je pala relativno više nego kapacitet, proizašla iskorištenost kapaciteta je pala sa 69 % 2007. na 66 % u RRIP-u.

(105)

Razina završnih zaliha IU-a povećala se 2008. i 2009., ali se tijekom RRIP-a smanjila na razinu uz 2007.

(106)

Prodaja IU-a na tržištu Unije smanjila se za 20 % između 2007. i RRIP-a. Nakon smanjenja od 5 % 2008., obujam prodaje dalje je pao za 24 postotna boda 2009. kao posljedica gospodarskog pada. Ovaj razvoj u skladu je s razvojem tržišta Unije koje je palo za 21 % između 2007. i RRIP-a kao rezultat gospodarskog pada.

(107)

IU uspio je održati svoj tržišni udjel nepromijenjenim na 44 % između 2007. i RRIP-a. Godine 2008. i 2009., međutim, pokazuju pad u tržišnom udjelu na 41 % odnosno 40 % potrošnje Unije.

(108)

Između 2007. i RRIP-a, kad se potrošnja Unije smanjila za 21 %, obujam prodaje IU-a pao je za samo 20 %. IU je tako stekao nešto tržišnog udjela, budući da je uvoz iz dotičnih zemalja izgubio skoro 2 postotna boda tijekom istog razdoblja.

(109)

Razina zaposlenosti IU-a smanjena je za 12 % između 2007. i RRIP-a. Glavni pad dogodio se 2009. kad je zaposlenost smanjena za 8 postotnih bodova. To pokazuje da se IU mogao prilagoditi novoj situaciji na tržištu.

(110)

Produktivnost radne snage IU-a, izmjerena kao proizvodnja po ekvivalentu punog radnog vremena („EPRV”) zaposlenih po godini bila je promjenljiva tijekom razmatranog razdoblja budući da se povećala za 2 postotna boda 2008., pa se smanjila za 5 postotnih bodova 2009. prije nego se povećala za 6 postotnih bodova u RRIP-u.

(111)

Što se tiče učinka visine stvarnih dampinških marži za koje je utvrđeno da su visoke na IU, uzimajući u obzir ukupan obujam uvoza iz dotičnih zemalja i postojanje antidampinških pristojbi, ovaj se učinak ne može smatrati značajnim.

(112)

Jedinične prodajne cijene IU-a povećale su se za 11 % između 2007. i RRIP-a. Cijene su se progresivno povećavale za 16 % do 2009., prije pada od 5 postotnih bodova u RRIP-u. Ovaj razvoj cijena povezan je s činjenicom da je IU mogao proširiti skupe narudžbe uzete prije gospodarskog pada na 2009. Također je povezan s progresivnom migracijom IU-a prema skupljem ČUK-u, odnosno ČUK-u većeg promjera.

(113)

Između 2007. i RRIP-a, prosječna plaća po EPRV-u pala je za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Iz niže tablice ne bi se, međutim, trebao donositi nikakav smislen zaključak budući da je na plaće po zaposleniku jako utjecala fluktuacija deviznog tečaja funta – EUR tijekom razmatranog razdoblja.

(114)

Iako su se ulaganja u ČUK smanjila za 32 % tijekom razmatranog razdoblja, bila su značajna i iznosila su preko 35 milijuna EUR. Ulaganja su se uglavnom koncentrirala na ČUK s višom maržom. Proizvođači u uzorku nisu se suočili s poteškoćama u prikupljanju kapitala tijekom razmatranog razdoblja budući da su se ulaganja obično mogla isplatiti u roku od nekoliko godina.

(115)

Proizvođači u uzorku uspjeli su ostvariti dobit tijekom čitavog razmatranog razdoblja. Dobit ostvarena od 2008. do RRIP-a bila je iznad ciljane dobiti od 5 % utvrđene u početnom ispitnom postupku. Rezultati koje su postigli proizvođači u uzorku uglavnom se objašnjavaju razvojem cijena između 2007. i RRIP-a i trajnom globalnom potražnjom za proizvođačima u uzorku koja im je omogućila da reduciraju fiksne troškove. Pad u profitabilnosti u RRIP-u objašnjava se padom u cijenama i smanjenjem obujma proizvodnje što je imalo negativan učinak na trošak proizvodnje.

(116)

Povrat ulaganja (ROI), izražen kao ukupna dobit koju je generirala aktivnost ČUK-a u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti imovine izravno ili neizravno povezane s proizvodnjom ČUK-a, općenito je slijedio trend profitabilnosti tijekom čitavog razmatranog razdoblja.

(117)

Stanje novčanog toka poboljšalo se između 2007. i RRIP-a. Slijedilo je gornje trendove profitabilnosti tijekom čitavog razmatranog razdoblja.

(118)

Dok ispitani pokazatelji pokazuju da je IU pretrpio štetu od gospodarskog pada kako su pali obujam prodaje, obujam proizvodnje, zaposlenost i ulaganja, također pokazuju da je IU prilagodio svoju proizvodnu opremu kako bi se bolje suočio s novim gospodarskim okruženjem i kako bi mogao iskoristiti prilike na tržištu EU-a i tržištima izvan EU-a u segmentima u kojima se može postići visoka marža. Poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja IU-a, nakon uvođenja antidampinških mjera 1999., dokaz je da su mjere učinkovite i da se IU oporavio od učinaka prošlih dampinških praksi.

(119)

Ukrajinska Vlada navela je da ne razumije kako bi ukidanje antidampinških pristojbi na ukrajinski uvoz moglo štetiti IU-u kad su njegovi pokazatelji štete uglavnom pokazivali pozitivne trendove u razdoblju gospodarske krize i posebno između 2009. i RRIP-a. Međutim, ova se analiza temelji na ograničenom vremenskom razdoblju, a ne na čitavom razmatranom razdoblju. Trebalo bi napomenuti da ovo razdoblje nije reprezentativno za cijeli trend, koji je počeo od stanja u kojem ciljana dobit nije niti ostvarena te je konačno ostvarena unatoč gospodarskoj krizi koja je utjecala na IU i njegove pokazatelje na kraju razmatranog razdoblja. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 112. i 115., relativno pozitivna ukupna slika koju pokazuje IU objašnjava se s jedne strane velikim brojem narudžbi na kraju 2008. koje su se proširile na 2009. te povećanjem u potrošnji tržišta izvan EU-a koja su doprinijela ukupnom pozitivnom trendu s obzirom na pokazatelje vezane uz dobit.

(120)

Iako se potrošnja smanjila za 21 %, IU je uspio održati svoj tržišni udjel, cijene su se povećale za 11 %, a zalihe su ostale na opravdanoj razini dok se obujam proizvodnje smanjio manje od potrošnje. U smislu profitabilnosti, IU je bio profitabilan tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Uzimajući u obzir gore navedeno, može se zaključiti da IU nije pretrpio materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja.

(121)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 55. i 68., proizvođači izvoznici u NRK-u i Ukrajini imaju potencijal da značajno povećaju svoje obujme izvoza u Uniju korištenjem dostupnih rezervnih kapaciteta. Dostupni su značajni kapaciteti koji dostižu više od 500 000 tona što predstavlja ukupnu potrošnju Unije. Stoga je vjerojatno da će značajne količine ČUK-a iz NRK-a i Ukrajine prodrijeti na tržište Unije kako bi se vratio izgubljeni tržišni udjel i dalje ga povećati ako bi mjere prestale važiti.

(122)

Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 88., utvrđeno je da su cijene uvoza iz NRK-a i Ukrajine niske i da snižavaju cijene EU-a. Ove niske cijene bi se najvjerojatnije nastavile primjenjivati. U slučaju Ukrajine, kako je naznačeno u uvodnoj izjavi 67., cijene mogu pasti čak i više. Takvo ponašanje prema cijenama, zajedno sa sposobnošću izvoznika u tim zemalja da isporuče značajne količine dotičnog proizvoda na tržište Unije, prema svim bi vjerojatnostima imalo učinak pada na cijene na tržištu Unije, s očekivanim negativnim utjecajem na gospodarsko stanje IU-a. Kako je gore prikazano, financijski rezultati IU-a usko su povezani s razinom cijena na tržištu Unije. Stoga je vjerojatno da bi, da je IU bio izložen povećanom obujmu uvoza iz NRK-a i Ukrajine po dampinškim cijenama, to dovelo do pogoršanja financijske situacije kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku. Na temelju toga se stoga zaključuje da bi stavljanje mjera na uvoz podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine izvan snage vrlo vjerojatno dovelo do ponavljanja štete za IU.

(123)

Što se tiče Južne Afrike i kako je naznačeno u uvodnoj izjavi 63., čini se da su rezervni kapaciteti ograničeni. Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 92., utvrđeno je da južnoafričke izvozne cijene u EU nisu snižavale cijene IU-a. S obzirom na niski obujam izvezen u EU koji je ušao na tržište Unije, izvozne cijene južnoafričkog ČUK-a na pet glavnih tržišta izvan EU-a također su uspoređene s cijenama IU-a na osnovi vrste proizvoda. Utvrdilo se da niti te cijene ne snižavaju cijene IU-a.

(124)

Uzimajući u obzir rezervne kapacitete i izostanak snižavanja cijena, zaključeno je da prestanak važenja mjera na uvoz podrijetlom iz Južne Afrike vjerojatno ne bi doveo do ponavljanja štete IU-u.

(125)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv NRK-a i Ukrajine bilo protivno interesu Unije u cijelosti. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa. Treba podsjetiti da se u prethodnim ispitnim postupcima smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog utjecaja važećih antidampinških mjera na dotične strane.

(126)

Na tom temelju ispitano je postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera protiv uvoza podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(127)

Dokazano je da je IU strukturno održiva industrija. To se potvrdilo pozitivnim razvojem njezinoga gospodarskog stanja promatranog tijekom razmatranog razdoblja. Posebno se ističe činjenica da je IU sačuvao svoj tržišni udjel tijekom razmatranog razdoblja, što je u snažnoj suprotnosti sa stanjem prije uvođenja mjera 1999. Također se napominje da je IU popravio stanje svoje dobiti između 2007. i RRIP-a. Nadalje se podsjeća da je utvrđeno izbjegavanje mjera uvozom iz Maroka, Moldove i Južne Koreje. Da nije došlo do ovog razvoja, stanje IU-a moglo bi biti čak i manje povoljno.

(128)

Opravdano se može očekivati da će IU nastaviti imati koristi od primjenjivanja mjera. Ako se mjere protiv uvoza podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine ne zadrže, IU vjerojatno će ponovno trpjeti štetu od povećanog uvoza po dampinškim cijenama iz tih zemalja, a financijsko stanje će se pogoršati.

(129)

Podsjeća se da je u prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera ne bi bio značajan. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., dva su uvoznika odgovorila na upitnik i u potpunosti surađivala u ovom postupku. Naznačila su da mjere povećavaju cijene. Ispitni postupak je međutim otkrio da postoje drugi izvori opskrbe te da su uvozne cijene iz drugih zemalja na sličnim razinama kao one iz NRK-a.

(130)

Na temelju prethodno navedenog, zaključeno je da trenutačne mjere koje su na snazi nemaju znatan negativan učinak na njihov financijski položaj i da nastavak uvođenja mjera neće nepropisno utjecati na uvoznike.

(131)

ČUK ima širok raspon primjena i stoga zabrinut može biti velik broj korisničkih industrija kao što je ribarstvo, pomorstvo/brodarstvo, naftna i plinska industrija, rudarstvo, šumarstvo, zračni promet, građevinarstvo, izgradnja i dizala. Gore navedeni popis industrija samo je indikativan.

(132)

Komisija je poslala upitnike svim poznatim korisnicima. Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 16., samo je jedan korisnik surađivao u postupku. To je značilo da nije pretrpio štetu od postojanja mjera budući da su bili dostupni drugi izvori te da ČUK nije predstavljao značajan udjel njegovih troškova proizvodnje. U ovom je kontekstu zaključeno da s obzirom na zanemariv učinak troška ČUK-a na korisničke industrije i postojanje drugih dostupnih izvora opskrbe, mjere na snazi nemaju značajan učinak na korisničku industriju.

(133)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(134)

Sve su strane obaviještene o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti da se postojeće mjere nastave primjenjivati na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine te da se ukinu s obzirom na uvoz podrijetlom iz Južne Afrike. Nakon te obavijesti također im je odobreno razdoblje za iznošenje prigovora. Nije primljen ni jedan komentar koji bi mogao promijeniti gornje zaključke.

(135)

Iz gore navedenoga slijedi da se, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz ČUK-a podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine, trebaju zadržati. Za razliku od njih, mjerama koje se primjenjuju na uvoz iz Južne Afrike trebalo bi dopustiti da prestanu vrijediti.

(136)

Kako je naglašeno u uvodnim izjavama 2. i 3., antidampinške pristojbe na snazi na uvoz dotični proizvod iz Ukrajine i NRK-a proširene su kako bi obuhvatile i uvoz ČUK-a poslanog iz Moldove, Maroka i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo u Moldovi, Maroku ili Republici Koreji ili ne. Antidampinška pristojba koja se treba zadržati na uvoz dotičnog proizvoda, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 2., trebala bi i dalje biti proširena na uvoz ČUK-a poslanog iz Moldove, Maroka i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo u Moldovi, Maroku ili Republici Koreji ili ne. Proizvođač izvoznik u Maroku koji je bio izuzet iz mjera kako je prošireno Uredbom (EZ) br. 1886/2004 također bi trebao biti izuzet iz mjera uvedenih ovom Uredbom. 11 proizvođača izvoznika u Južnoj Koreji koji su bili izuzeti iz mjera kako je prošireno Provedbenom uredbom (EU) br. 400/2010 također bi trebali biti izuzeti iz mjera uvedenih ovom Uredbom,