15/Sv. 26

HR

Službeni list Europske unije

237

L 321/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

U skladu s Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 10. listopada 2007. o integriranoj pomorskoj politici za Europsku uniju („Komunikacija Komisije”), glavni je cilj integrirane pomorske politike Unije (IPP) razviti i primijeniti integrirano, usklađeno, koherentno, transparentno i održivo donošenje odluka vezanih za oceane, mora, priobalne, otočne i najudaljenije regije i u pomorskim sektorima.

(2)

Komisija je u akcijskom planu koji prati Komunikacija Komisije utvrdila niz mjera koje predlaže kao prvi korak u provođenju nove IPP za Uniju.

(3)

U Izvješću o napretku Komisije o integriranoj pomorskoj politici EU od 15. listopada 2009. sažeta su glavna postignuća IPP-a do tog datuma i zacrtan je put za sljedeću fazu njezine provedbe.

(4)

Vijeće je u svojim zaključcima od 16. studenoga 2009. naglasilo važnost financiranja za daljnji razvoj i provedbu IPP-a, pri čemu je pozvalo Komisiju da predstavi potrebne prijedloge za financiranje mjera integrirane pomorske politike u okviru postojeće Financijske perspektive, radi stupanja na snagu do 2011.

(5)

Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 21. listopada 2010. o integriranoj pomorskoj politici (IPP) – Ocjena postignutog napretka i novi izazovi, izričito podržao namjeru koju je izrazila Komisija da „tijekom sljedeće dvije godine financira IPP s 50 milijuna EUR kako bi nadogradila prethodne projekte na području politike, upravljanja, održivosti i nadzora.”

(6)

Financijski okvir za IPP koji je utvrđen u ovoj Uredbi uzima u obzir kako trenutačan gospodarski pad, tako i činjenicu da je ovo prvi operativni program posebno posvećen provedbi IPP-a.

(7)

Potrebno je trajno financiranje Unije kako bi se mogao provesti i dalje razvijati IPP u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 20. svibnja 2008. o integriranoj pomorskoj politici za Europsku uniju (4) i kako bi se mogli slijediti njezini glavni ciljevi, utvrđeni u Komunikaciji Komisije i potvrđeni u Izvješću o napretku iz listopada 2009. te podržani u zaključcima Vijeća od 16. studenoga 2009.

(8)

S obzirom da nisu svi prioriteti i ciljevi IPP-a obuhvaćeni postojećim instrumentima Unije, kao što je Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za ribarstvo, Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Instrument za pretpristupnu pomoć i Instrument europskog susjedstva i partnerstva, potrebno je uspostaviti Program za potporu daljnjem razvoju IPP-a („Program”).

(9)

Ne dovodeći u pitanje nadolazeće pregovore o višegodišnjem financijskom okviru nakon 2013. godine, morat će biti dostupna dostatna sredstva kako bi se omogućio razvoj i postizanje ciljeva IPP-a bez ugrožavanja sredstava koja su namijenjena za druge politike, potičući istodobno održivi razvoj pomorskih regija Unije, uključujući otoke, i najudaljenije regije. U tu svrhu smatra se neophodnim uključivanje IPP-a u višegodišnji financijski okvir nakon 2013. godine. Pored toga bi se prema potrebi trebao sastaviti prijedlog za produljenje programa u razdoblju nakon 2013. godine, uz prijedlog koji utvrđuje odgovarajući financijski okvir.

(10)

Razvoj pomorskih pitanja kroz financijsku potporu za mjere IPP-a imat će značajan učinak na gospodarsku, društvenu i teritorijalnu koheziju.

(11)

Financiranje Unije trebalo bi biti namijenjeno potpori istraživačkom radu na mjerama čiji je cilj promicanje strateških ciljeva IPP-a, pri čemu se posvećuje odgovarajuća pažnja kumulativnim učincima, na temelju pristupa ekosustava, na održivi „plavi” gospodarski razvoj, zapošljavanje, inovacije i konkurentnost u priobalnim, otočnim i najudaljenijim regijama, te na promicanje međunarodne dimenzije IPP-a.

(12)

Strateški ciljevi IPP-a uključuju integrirano pomorsko upravljanje na svim razinama; daljnji razvoj i provedbu integriranih strategija za morske bazene, koje su prilagođene posebnim potrebama različitih morskih bazena u Europi; daljnji razvoj međusektorskih alata za integrirano donošenje odluka s ciljem poboljšanja sinergija i usklađivanja između postojećih politika i instrumenata, uključujući kroz razmjenu podataka vezanih za pomorstvo i znanja; bliže sudjelovanje zainteresiranih strana u programima integriranog pomorskog upravljanja; zaštita i održivo korištenje morskih i priobalnih resursa; te utvrđivanje granica održivosti čovjekovih djelatnosti i zaštita morskog i priobalnog okoliša i biološke raznolikosti u okviru Okvirne direktive o morskoj strategiji (5), koja predstavlja okolišni temelj IPP-a, kao i Okvirne direktive o vodama (6).

(13)

Važno je da program bude usklađen s drugim politikama Unije koje mogu obuhvaćati pomorsku dimenziju, posebno sa strukturnim fondovima, transeuropskom prometnom mrežom, zajedničkom ribarskom politikom, turizmom, okolišem i klimatskim promjenama, okvirnim programom za istraživanje i razvoj i energetskom politikom.

(14)

Kako bi se osigurala usklađenost između različitih aspekata programa, treba utvrditi njegove opće ciljeve. Za svaki opći cilj potrebno je utvrditi detaljnije operativne ciljeve. Raspodjela sredstava među općim ciljevima za razdoblje 2011.-2013. navedena je u prilogu. Ta raspodjela omogućava povećanje ili smanjenje općih financijskih sredstava dodijeljenih pojedinom cilju bez prekoračenja ukupnog financijskog okvira.

(15)

Financiranje Unije trebalo bi omogućiti potporu razvoju integracije pomorskog nadzora u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 21. listopada 2010. i zaključaka Vijeća od 17. studenoga 2009. o integraciji pomorskog nadzora, uzimajući u obzir nacrt za uspostavu zajedničkog okoliša za razmjenu informacija za pomorsko područje (CISE). To namjensko financiranje bi stoga trebalo biti ograničeno na razvoj decentraliziranog sustava za razmjenu informacija, odnosno mjera, uključujući programsku podršku za poboljšanje povezanosti između sustava nadzora. Program treba uzeti u obzir rezultate drugih projekata vezanih za decentralizirane sustave pomorskog nadzora.

(16)

Provedba programa u trećim zemljama trebala bi doprinositi razvoju ciljeva države korisnice i biti usklađena s drugim instrumentima za suradnju Unije, uključujući ciljeve i prioritete odgovarajućih politika Unije i pravne stečevine Unije, kao i odgovarajućih međunarodnih konvencija.

(17)

Program mora biti komplementaran i usklađen s postojećim i budućim financijskim instrumentima koje su osigurale Unija i države članice na nacionalnoj i podnacionalnoj razini za promicanje zaštite i održivog razvoja oceana, mora i priobalja, pomoć pri podupiranju učinkovitije suradnje između država članica i njihovih priobalnih, otočnih i najudaljenijih regija, uzimajući u obzir prioritete i napredak nacionalnih i lokalnih projekata.

(18)

Mjere predviđene programom trebaju biti komplementarne s drugim mjerama Unije, kako bi se osigurala usklađena provedba pravnih akata Unije u pogledu relevantnih sektorskih politika, izbjegavajući udvostručavanje.

(19)

Također je potrebno utvrditi pravila za programiranje mjera, prihvatljivost izdataka, razinu financijske pomoći Unije, glavne uvjete pod kojima ona treba biti dostupna te ukupni proračun programa.

(20)

Program se treba provoditi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (7) („Financijska uredba”) i Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (8).

(21)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijski okvir višegodišnjeg programa koji, u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (9), čini glavni referentni okvir proračunskom tijelu tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(22)

Kako bi se Komisiji pomoglo u praćenju provedbe ove Uredbe, trebalo bi omogućiti financiranje izdataka vezanih za praćenje, provjere i ocjenjivanje.

(23)

Godišnje programe rada za provedbu Programa Komisija treba usvojiti u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (10).

(24)

U pogledu mjera koje se financiraju na temelju ove Uredbe, treba zaštititi financijske interese Unije primjenom Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (11), Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (12), te Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (13).

(25)

Kako bi se osigurala učinkovitost financiranja Unije, mjere koje se financiraju na temelju ove Uredbe treba redovito ocjenjivati.

(26)

Podrazumijeva se da niti jedna od mjera predviđenih u sklopu programa ne zahtijeva pozivanje na dodatni pravni temelj.

(27)

S obzirom da se ciljevi ove uredbe ne mogu u dovoljnoj mjeri postignuti na razini pojedinih država članica, već se mogu zbog opsega i učinaka bolje postići na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova uredba ne prelazi okvire onog što je nužno za postizanje tih ciljeva,

(a)

podupirati razvoj i provedbu integriranog upravljanja pomorskim i priobalnim poslovima;

(b)

doprinositi razvoju međusektorskih alata, i to pomorskog prostornog planiranja, zajedničkog okoliša za razmjenu informacija (CISE) i morskog znanja o oceanima, morima i priobalnim regijama unutar i na granici s Unijom, kako bi se razvile sinergije i poduprle politike vezane za mora i priobalje, posebno na području gospodarskog razvoja, zapošljavanja, zaštite okoliša, istraživanja, pomorske sigurnosti, energije i razvoja zelenih pomorskih tehnologija, uzimajući u obzir i nadograđujući postojeće alate i inicijative;

(c)

promicati zaštitu morskog okoliša, posebno njegove biološke raznolikosti, i održivog korištenja morskih i priobalnih resursa, te dalje utvrditi granice održivosti čovjekovih djelatnosti koje imaju učinak na morski okoliš, posebno u okviru Direktive 2008/56/EZ (Okvirne direktive o morskoj strategiji);

(d)

podupirati razvoj i provedbu strategija za morske bazene;

(e)

poboljšati i ojačati vanjsku suradnju i usklađivanje u pogledu ciljeva IPP-a na temelju poticanja rasprave na međunarodnim forumima; u tom smislu, treće zemlje će se pozivati da ratificiraju i primijene Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (Unclos);

(f)

podupirati održivi gospodarski razvoj, zapošljavanje, inovacije i nove tehnologije u pomorskim sektorima te u priobalnim, otočnim i najudaljenijim regijama Unije.

(a)

promiče mjere koje potiču države članice i regije EU-a na razvoj, uvođenje ili primjenu integriranog pomorskog upravljanja;

(b)

promiče platforme i mreže za međusektorsku suradnju, uključujući predstavnike tijela javne vlasti, regionalnih i lokalnih tijela, industrije, zainteresiranih strana na području istraživanja, građane, organizacije civilnog društva i društvene partnere;

(c)

povećava vidljivost i podiže svijest tijela javne vlasti, privatnog sektora i javnosti o integriranom pristupu pomorskim poslovima.

(a)

zajedničkog okoliša za razmjenu informacija za pomorsko područje Unije, koji promiče međusektorsku i prekograničnu razmjenu informacija o nadzoru međusobno povezujući sve zajednice korisnika, u skladu s načelima integriranog pomorskog nadzora kako bi ojačalo sigurno i održivo korištenje pomorskog prostora, pri čemu uzima u obzir relevantni razvoj sektorskih politika u pogledu nadzora i prema potrebi doprinosi njihovom daljnjem razvoju;

(b)

pomorskog prostornog planiranja i integriranog upravljanja priobalnim zonama, važnih alata za održivi razvoj morskih područja i priobalnih regija koji doprinose ciljevima upravljanja na temelju ekosustava i razvoju poveznica između kopna i mora, te olakšavaju suradnju država članica, primjerice u pogledu razvoja eksperimentalnih i ostalih mjera koje udružuju stvaranje obnovljive energije i uzgoj riba;

(c)

sveobuhvatne i javno dostupne visokokvalitetne baza podataka i znanja o moru, koja olakšava razmjenu, ponovnu uporabu i diseminaciju tih podataka i znanja među različitim skupinama korisnika koristeći postojeće podatke čime se izbjegava udvostručavanje baza podataka; u tu svrhu na najbolji će se mogući način iskoristiti postojeći programi Unije i država članica, uključujući Inspire (14) i GMES (15).

(a)

podupire zaštitu i očuvanje morskog i priobalnog okoliša te sprečava i smanjuje učinke na morski okoliš, uključujući morske otpatke, radi postupnog smanjenja zagađenja;

(b)

doprinosi zdravlju, biološkoj raznolikosti i otpornosti morskih i priobalnih ekosustava;

(c)

olakšava usklađivanje između država članica i drugih sudionika kod primjene pristupa upravljanju čovjekovim djelatnostima koji se temelji na ekosustavu i načela opreznosti;

(d)

olakšava razvoj metoda i normi;

(e)

promiče mjere za ublažavanje učinaka klimatskih promjena na morski, priobalni i otočni okoliš te prilagodbu na te promjene, s posebnim naglaskom na najosjetljivija područja;

(f)

podupire razvoj strateških pristupa istraživanju radi ocjene trenutačnog stanja ekosustava, osiguravajući temelj za upravljanje na temelju ekosustava i planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini.

(a)

podupire razvoj i provedbu integriranih strategija za morske bazene, uzimajući u obzir uravnoteženi pristup za sve morske bazene kao i za posebnosti morskih bazena i podmorskih bazena, te prema potrebi relevantne makroregionalne strategije, a posebno one u kojima je već uspostavljena razmjena informacija i iskustva među različitim državama te postoje operativne multinacionalne strukture;

(b)

potiče i olakšava iskorištavanje sinergija između nacionalnih i regionalnih razina i razine Unije, razmjenu informacija, uključujući o metodama i normama, te razmjenu najboljih praksi na području pomorske politike, uključujući upravljanje i sektorske politike koje imaju učinak na regionalna mora i priobalne regije.

(a)

potiče nastavak rada u uskoj suradnji s državama članicama o integriranom pristupu s trećim zemljama i sudionicima u trećim zemljama koje dijele morske bazene s državama članicama Unije, uključujući o ratifikaciji i provedbi Unclosa;

(b)

potiče dijalog s trećim zemljama, uzimajući u obzir Unclos i relevantne postojeće međunarodne konvencije temeljene na Unclosu;

(c)

potiče razmjenu najboljih praksi koje dopunjuju postojeće inicijative, uzimajući u obzir razvoj regionalnih strategija na podregionalnoj razini.

(a)

potiče inicijative za gospodarski razvoj i zapošljavanje u pomorskim sektorima te u priobalnim i otočnim regijama;

(b)

potiče osposobljavanje, obrazovanje i profesionalne mogućnosti u pomorskim profesijama;

(c)

potiče razvoj zelenih tehnologija, morskih obnovljivih izvora energije, zelenog pomorskog prijevoza i pomorskog prijevoza na kratke udaljenosti;

(d)

potiče razvoj priobalnog, pomorskog i otočnog turizma.

(a)

projekti, uključujući test projekte; studije; programi suradnje na području istraživanja i operative, uključujući programe obrazovanja, profesionalnog osposobljavanja i prekvalifikacija;

(b)

obavješćivanje javnosti i razmjena najboljih praksi, podizanje svijesti i s tim povezane aktivnosti priopćavanja i diseminacije informacija, uključujući promidžbene kampanje i događaje, te razvoj i održavanje internetskih stranica i relevantnih društvenih mreža i baza podataka;

(c)

konferencije, seminari, radionice i forumi za zainteresirane strane;

(d)

prikupljanje, praćenje i vizualizacija, te osiguranje pristupa javnosti do značajne količine podataka, najboljih praksi i baza podataka o regionalnim projektima koje financira Unija, uključujući prema potrebi preko sekretarijata uspostavljenog za jednu ili više tih namjena, čime se olakšava usvajanje zajedničkih jedinstvenih normi za prikupljanje i obradu podataka;

(e)

mjere vezane za međusektorske alate, uključujući test projekte.

(a)

bespovratna sredstva, kod kojih najveći stupanj sufinanciranja Unije iznosi 80 % po mjeri;

(b)

ugovora o javnoj nabavi;

(c)

administrativnih dogovora sa Zajedničkim istraživačkim centrom.

(a)

primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti;

(b)

učinkovitim pregledima;

(c)

povratom neopravdano uplaćenih sredstava; te

(d)

primjenom učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih kazni ako su otkrivene nepravilnosti.

(a)

izvješće o napretku, najkasnije do 31. prosinca 2012.; izvješće o napretku uključuje ocjenu učinka programa na druge politike Unije;

(b)

izvješće o naknadnoj ocjeni, najkasnije do 31. prosinca 2014.