03/Sv. 66

HR

Službeni list Europske unije

130

32011R0574

L 159/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 574/2011

od 16. lipnja 2011.

o izmjeni Priloga I. Direktivi 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu najvećih dopuštenih količina za nitrit, melamin, Ambrosia spp. i neizbježnog prenošenja nekih kokcidiostatika i histomonostatika i o konsolidaciji priloga I. i II. Direktivi

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (1), a posebno članak 8. stavak 1. i članak 8. stavak 2. prvu alineju,

budući da:

(1)

Direktivom 2002/32/EZ predviđa se zabrana uporabe proizvoda namijenjenih hrani za životinje u kojima količine nepoželjnih tvari prelaze najveće dopuštene količine iz Priloga I. toj Direktivi. Za neke nepoželjne tvari države članice moraju provesti istragu zbog identifikacije izvora tih tvari ako su prijeđene granične vrijednosti određene u Prilogu II. navedenoj Direktivi.

(2)

U pogledu nitrita ustanovljeno je da proizvodi i nusproizvodi šećerne repe i šećerne trske te proizvodi iz proizvodnje škroba sadrže pod određenim uvjetima količine nitrita koje prelaze najveće dopuštene količine nedavno utvrđene u Prilogu I. Direktivi 2002/32/EZ. Nadalje, čini se da analitička metoda za određivanje nitrita u hrani za životinje ne daje uvijek pouzdane analitičke rezultate u pogledu proizvoda i nusproizvoda šećerne repe i šećerne trske te proizvoda i nusproizvoda iz proizvodnje škroba. S obzirom da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u svom mišljenju od 25. ožujka 2009. (2) zaključila da prisutnost nitrita u proizvodima životinjskog podrijetla ne ugrožava zdravlje ljudi, dotični proizvodi bi se zasad trebali izuzeti iz primjene najvećih dopuštenih količina za nitrite određenih za krmiva, dok se količine nitrita u tim proizvodima i odgovarajuće analitičke metode još proučavaju.

(3)

U pogledu melamina, EFSA je 18. ožujka 2010. usvojila znanstveno mišljenje o melaminu u hrani i hrani za životinje (3). Nalazi EFSA-e pokazuju da izloženost melaminu može dovesti do stvaranja kristala u urinarnom traktu. Ti kristali uzrokuju oštećenja proksimalnih tubula i uočeni su kod životinja i djece kao posljedica incidenata zagađenja hrane za životinje i početne hrane za dojenčad melaminom, od kojih su neki imali smrtonosan ishod. Komisija Codex Alimentarius utvrdila je najveće dopuštene količine za melamin u hrani za životinje i hrani (4). Primjereno je uvrstiti te najveće dopuštene količine u Prilog I. Direktivi 2002/32/EZ kako bi se zaštitilo javno zdravlje i zdravlje životinja, budući da su te količine u skladu sa zaključcima iz mišljenja EFSA-e. Primjereno je izuzeti neke dodatke hrani za životinje iz primjene najvećih dopuštenih količina, budući da sadrže neizbježnu količinu melamina iznad dopuštene količine kao rezultat uobičajenog proizvodnog postupka.

(4)

U pogledu Ambrosia spp., EFSA je u svom mišljenju od 4. lipnja 2010. (5) zaključila da hrana za ptice može biti značajno sredstvo za raspršivanje Ambrosia spp., naročito na prethodno nezaraženim područjima, budući da često sadrži značajne količine neprerađenog sjemena Ambrosia spp. Stoga bi sprečavanje uporabe hrane za ptice kontaminirane neprerađenim sjemenom Ambrosia spp. vjerojatno smanjilo daljnje širenje Ambrosia spp. u Uniji. Ambrosia spp. predstavlja problem za javno zdravlje zbog alergenih svojstava svog peluda. Udisanje peluda može između ostalog prouzročiti rinokonjunktivitis i astmu. Postoje dokazi o alergenosti peluda Ambrosia spp. kod životinja. Stoga je primjereno ograničiti prisutnost sjemena Ambrosia spp. u krmivu i u krmnim smjesama koje sadrže nemljeveno zrnje i sjeme i utvrditi najveću dopuštenu količinu sjemena Ambrosia spp. u nemljevenom zrnju i sjemenu na onoliko nisku razinu koju je moguće razumno postići (ALARA), koristeći dobru poljoprivrednu praksu i tehnike čišćenja.

(5)

U pogledu kokcidiostatika i histomonostatika, neizbježno prenošenje iz jedne proizvodne serije u drugu može se dogoditi kad se takve tvari koriste kao odobreni dodaci hrani za životinje. Takav prijenos može imati za rezultat kontaminaciju hrane za životinje proizvedene kasnije zbog prisutnosti tehnički neizbježnih tragova tih tvari, proces koji se definira kao neizbježno prenošenje ili unakrižna kontaminacija, u hrani za životinje za koju kokcidiostatici i histomonostatici nisu odobreni, a koja se naziva neciljna hrana za životinje. Uzimajući u obzir primjenu dobre proizvođačke prakse, trebalo bi odrediti najveće dopuštene količine za neizbježno prenošenje kokcidiostatika ili histomonostatika u neciljnoj hrani za životinje sljedeći načelo ALARA – onoliko niske koliko je moguće razumno postići. Kako bi se proizvođačima hrane za životinje omogućilo upravljanje neizbježnim prenošenjem, trebalo bi uvažiti stopu od približno 3 % od najveće dopuštene količine za prenošenje u pogledu hrane za životinje za manje osjetljive neciljne životinje, dok bi za hranu za životinje namijenjenu osjetljivim neciljnim životinjama i hranu za životinje koja se koristi prije klanja trebalo uvažiti stopu od približno 1 % najveće dopuštene količine za prenošenje. Stopa od 1 % za prenošenje trebala bi biti prihvatljiva za unakrižnu kontaminaciju druge hrane za životinje za ciljne vrste kojoj se ne dodaju kokcidiostatici i histomonostatici i za neciljnu hranu za životinje namijenjenu životinjama „koje stalno proizvode hranu”, kao što su mliječne krave ili kokoši nesilice, kad postoji dokaz o prijenosu iz hrane za životinje u hranu životinjskog podrijetla. Ako se krmiva daju izravno životinjama ili ako se koriste dopunske krmne smjese, to ne bi trebalo dovesti do veće izloženosti životinja kokcidiostaticima i histomonostaticima od odgovarajućih najvećih dopuštenih količina izloženosti ako se koriste samo potpune krmne smjese u dnevnim obrocima.

(6)

U pogledu kokcidiostatika narazina, nikarbazina i lasalocid natrija, trebalo bi izmijeniti Prilog I Direktivi 2002/32/EZ uzimajući u obzir nedavne izmjene odobrenja tih tvari i slijedom toga trebalo bi izmijeniti Uredbu Komisije (EZ) br. 124/2009 od 10. veljače 2009. o određivanju najvećih dopuštenih količina kokcidiostatika i histomonostatika u hrani koji su posljedica neizbježnog prenošenja tih tvari u neciljnu hranu za životinje (6).

(7)

Prilozi I. i II. Direktivi 2002/32/EZ već su bili značajno mijenjani u prošlosti. Stoga ih je primjereno konsolidirati. Zbog bolje jasnoće i čitljivosti tih Priloga, primjereno je restrukturirati ih te uskladiti terminologiju. S obzirom da se odredbe iz Priloga neposredno primjenjuju i da su u cijelosti obvezujuće, primjereno je te Priloge utvrditi Uredbom.

(8)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, a nisu im se usprotivili ni Europski parlament ni Vijeće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi I. i II. Direktivi 2002/32/EZ zamjenjuju se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2011.

Odredbe u pogledu Ambrosia spp. primjenjuju se od 1. siječnja 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. lipnja 2011.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1)  SL L 140, 30.5.2002., str. 10.

(2)  Znanstveni odbor EFSA-e za kontaminante u prehrambenom lancu, Znanstveno mišljenje o nitritima kao nepoželjnim tvarima u hrani za životinje, The EFSA Journal (2009.) 1017., 1.-47. Dostupno na internetu: http://www.efsa.europa.eu/en/scdocs/doc/1017.pdf

(3)  Znanstveni odbor EFSA-a za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) i Odbor EFSA-e za materijale u dodiru s hranom, enzime, arome i pomoćna tehnološka sredstva (CEF); Znanstveno mišljenje o melaminu u hrani i hrani za životinje. EFSA Journal 2010.; 8(4): 1573. [145 pp.]. doi: 10.2903/j.efsa.2010.1573. Dostupno na internetu: (http://www.efsa.europa.eu/en/scdocs/doc/1573.pdf).

(4)  Izvješće s trideset trećeg zasjedanja zajedničkog programa FAO/WHO o prehrambenim standardima, Komisija Codex Alimentarius, Ženeva, Švicarska, 5.-9. srpnja 2010. (ALINORM 10/33/REP).

(5)  Znanstveni odbor EFSA-e za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM), Odbor EFSA-e za dijetetske proizvode, prehranu i alergije (NDA) i Odbor EFSA-e za biljno zdravstvo (PLH); Znanstveno mišljenje o utjecaju na javno zdravlje, zdravlje životinja ili okoliš zbog prisutnosti sjemena Ambrosia spp. u hrani za životinje. EFSA Journal 2010.; 8(6):1566. [37 pp.]. doi: 10.2903/j.efsa.2010.1566. Dostupno na internetu: (http://www.efsa.europa.eu/en/scdocs/doc/1566.pdf).

(6)  SL L 140, 11.2.2009., str. 7.

PRILOG

Prilozi I. i II. Direktivi 2002/32/EZ zamjenjuju se sljedećim:

„

PRILOG I.

NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE NEPOŽELJNIH TVARI NAVEDENIH U ČLANKU 3. STAVKU 2.

ODJELJAK I.:   ANORGANSKI KONTAMINANTI I DUŠIKOVI SPOJEVI

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje

Najveća dopuštena količina u mg/kg (ppm) kada udio vlage u hrani za životinje iznosi 12 %

1.

Arsen (1)

Krmiva

2

osim:

 

—

brašna dobivenog od trava, sušene lucerne ili sušene djeteline te sušenih repinih rezanaca i sušenih melasiranih repinih rezanaca,

4

—

pogača od palminih koštica,

4  (2)

—

fosfata i kalcificiranih morskih algi,

10

—

kalcijevog karbonata,

15

—

magnezijevog oksida i magnezijevog karbonata,

20

—

ribe, drugih akvatičnih životinja i od njih prerađenih proizvoda,

25  (2)

—

brašna morskih algi i krmiva dobivenih preradom morskih algi.

40  (2)

Čestice željeza koje se koriste kao markeri

50

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini mješavine elemenata u tragovima

30

osim:

 

—

bakrenog sulfata pentahidrata i bakrenog karbonata,

50

—

cinkovog oksida, manganovog oksida i bakrenog oksida

100

Dopunska krmna smjesa

4

osim:

 

—

mineralnih mješavina.

12

Potpune krmne smjese

2

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za ribe i krznaše.

10  (2)

2.

Kadmij

Krmiva biljnog podrijetla

1

Krmiva životinjskog podrijetla

2

Krmiva mineralnog podrijetla

2

osim:

 

—

fosfata.

10

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini mješavine elemenata u tragovima

10

osim:

 

—

bakrenog oksida, manganovog oksida, cinkovog oksida i manganovog sulfat monohidrata.

30

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini veziva i tvari za sprečavanje stvaranja gruda.

2

Premiksi (6)

15

Dopunska krmna smjesa

0,5

osim:

 

—

mineralnih mješavina

 

– – koje sadrže < 7 % fosfora (8),

5

– – koje sadrže ≥ 7 % fosfora (8),

0,75 za svakih 1 % fosfora (8), s najvećom dopuštenom količinom 7,5

—

dopunske krmne smjese za kućne ljubimce.

2

Potpune krmne smjese

0,5

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za goveda, (osim teladi), ovce (osim janjadi), koze (osim jaradi) i ribe,

1

—

potpunih krmnih smjesa za kućne ljubimce

2

3.

Fluor (7)

Krmiva

150

osim:

 

—

krmiva životinjskog podrijetla osim morskih rakova kao što su morski krili,

500

—

morskih rakova kao što su morski krili,

3 000

—

fosfata,

2 000

—

kalcijevog karbonata,

350

—

magnezijevog oksida,

600

—

kalcificiranih morskih algi.

1 000

Vermikulit (E 561).

3 000

Dopunska krmna smjesa

 

—

koja sadrži ≤ 4 % fosfora (8),

500

—

koja sadrži > 4 % fosfora (8).

125 za svakih 1 % fosfora (8)

Potpune krmne smjese

150

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za svinje,

100

—

potpunih krmnih smjesa za perad (osim pilića) i ribe,

350

—

potpunih krmnih smjesa za piliće,

250

—

potpunih krmnih smjesa za goveda, ovce i koze

 

– – u laktaciji,

30

– – ostale.

50

4.

Olovo

Krmiva

10

osim:

 

—

voluminoznih krmiva (3),

30

—

fosfata i kalcificiranih morskih algi,

15

—

kalcijevog karbonata,

20

—

kvasaca.

5

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini mješavine elemenata u tragovima

100

osim:

 

—

cinkovog oksida,

400

—

manganovog oksida, željeznog karbonata, bakrenog karbonata.

200

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini veziva i tvari za sprečavanje stvaranja gruda

30

osim:

 

—

klinoptilolita vulkanskog podrijetla.

60

Premiksi (6).

200

Dopunske krmne smjese

10

osim:

 

—

mineralnih mješavina.

15

Potpune krmne smjese.

5

5.

Živa (4)

Krmiva

0,1

osim:

 

—

ribe, drugih akvatičnih životinja i od njih prerađenih proizvoda,

0,5

—

kalcijevog karbonata.

0,3

Krmne smjese

0,1

osim:

 

—

mineralnih mješavina,

0,2

—

krmnih smjesa za ribe,

0,2

—

krmnih smjesa za pse, mačke i krznaše.

0,3

6.

Nitriti (5)

Krmiva

15

osim:

 

—

ribljeg brašna,

30

—

silaže,

—

—

proizvoda i nusproizvoda od šećerne repe i šećerne trske te iz proizvodnje škroba.

—

Potpune krmne smjese

15

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za pse i mačke sa sadržajem vlage većim od 20 %.

—

7.

Melamin (9)

Krmiva

2,5

osim dodataka hrani za životinje:

 

—

gvanidin octene kiseline (GAA),

—

—

uree,

—

—

biureta.

—


ODJELJAK II.:   MIKOTOKSINI

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje

Najveća dopuštena količina u mg/kg (ppm) kada udio vlage u hrani za životinje iznosi 12 %

1.

Aflatoksin B1

Krmiva

0,02

Dopunske i potpune krmne smjese

0,01

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za mliječna goveda i telad, mliječne ovce i janjad, mliječne koze i jarad, prasad i mladu perad,

0,005

—

potpune krmne smjese za goveda (osim mliječnih goveda i teladi), ovce (osim mliječnih ovaca i janjadi), koze (osim mliječnih koza i jaradi), svinje (osim prasadi) i perad (osim mlade peradi).

0,02

2.

Glavnica raži (Claviceps purpurea)

Krmiva i krmne smjese koje se sastoje od nemljevenih žitarica.

1 000


ODJELJAK III.:   PRIRODNI BILJNI TOKSINI

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje

Najveća dopuštena količina u mg/kg (ppm) kada udio vlage u hrani za životinje iznosi 12 %

1.

Slobodni gosipol

Krmiva

20

osim:

 

—

sjemenki pamuka,

5 000

—

pogača i brašna od sjemenki pamuka.

1 200

Potpune krmne smjese

20

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za goveda (osim teladi),

500

—

potpunih krmnih smjesa za ovce (osim janjadi) i koze (osim jaradi),

300

—

potpunih krmnih smjesa za perad (osim nesilica) i telad,

100

—

potpunih krmnih smjesa za kuniće, janjad, jarad i svinje (osim prasadi).

60

2.

Cijanovodična kiselina

Krmiva

50

osim:

 

—

lanenih sjemenki,

250

—

pogača od lanenih sjemenki,

350

—

proizvoda od manioke i pogača od badema.

100

Potpune krmne smjese

50

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za piliće (< 6 tjedana).

10

3.

Teobromin

Potpune krmne smjese

300

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za svinje,

200

—

potpunih krmnih smjesa za pse, kuniće, konje i krznaše

50

4.

Viniltiooksazolidon (5-viniloksazolidin-2-tion)

Potpune krmne smjese za perad

1 000

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za nesilice.

500

5.

Eterično ulje gorušice (10)

Krmiva

100

osim:

 

—

pogača od sjemenki uljane repice.

4 000

Potpune krmne smjese

150

osim:

 

—

potpunih krmnih smjesa za goveda (osim teladi), ovce (osim janjadi) i koze (osim jaradi),

1 000

—

potpunih krmnih smjesa za svinje (osim prasadi) i perad

500


ODJELJAK IV.:   ORGANSKI SPOJEVI KLORA (OSIM DIOKSINA I PCB-a)

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje

Najveća dopuštena količina u mg/kg (ppm) kada udio vlage u hrani za životinje iznosi 12 %

1.

Aldrin (11)

Krmiva i krmne smjese

0,01  (12)

2.

Dieldrin (11)

osim:

 

—

masti i ulja,

0,1  (12)

—

krmnih smjesa za ribe.

0,02  (12)

3.

Kamfeklor (toksafen) – zbroj indikatora srodnih spojeva (kongenera) CHB 26, 50 i 62 (13)

Ribe, druge akvatične životinje i od njih prerađeni proizvodi

0,02

osim:

 

—

ribljeg ulja.

0,2

Potpuna krmna smjesa za ribe

0,05

4.

Klordan (zbroj cis– i trans– izomera i oksiklordana, izraženog kao klordan)

Krmiva i krmne smjese

0,02

osim:

 

—

masti i ulja.

0,05

5.

DDT (zbroj DDT-, DDD-(ili TDE-) i DDE-izomera, izraženih kao DDT)

Krmiva i krmne smjese

0,05

osim:

 

—

masti i ulja.

0,5

6.

Endosulfan (zbroj alfa- i beta-izomera i endosulfansulfata, izraženog kao endosulfan)

Krmiva i krmne smjese

0,1

osim:

 

—

kukuruza i proizvoda dobivenih preradom kukuruza,

0,2

—

sjemenki uljarica i proizvoda dobivenih njihovim preradom, osim sirovog biljnog ulja,

0,5

—

sirovog biljnog ulja,

1,0

—

potpunih krmnih smjesa za ribe.

0,005

7.

Endrin (zbroj endrina i delta-ketoendrina, izražen kao endrin)

Krmiva i krmne smjese

0,01

osim:

 

—

masti i ulja.

0,05

8.

Heptaklor (zbroj heptaklora i heptaklorepoksida, izražen kao heptaklor)

Krmiva i krmne smjese

0,01

osim:

 

—

masti i ulja.

0,2

9.

Heksaklorbenzen (HCB)

Krmiva i krmne smjese

0,01

osim:

 

—

masti i ulja.

0,2

10.   

Heksaklorcikloheksan (HCH)

—

alfa-izomeri

Krmiva i krmne smjese

0,02

osim:

 

—

masti i ulja.

0,2

—

beta-izomeri

Krmiva

0,01

osim:

 

—

masti i ulja.

0,1

Krmne smjese

0,01

osim:

 

—

krmnih smjesa za mliječna goveda.

0,005

—

gama-izomeri

Krmiva i krmne smjese

0,2

osim:

 

—

masti i ulja.

2,0


ODJELJAK V.:   DIOKSINI I PCB-i

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje

Najveća dopuštena količina u ng WHO-PCDD/F-TEQ/kg (ppt)( (14)  (15)) kada udio vlage u hrani za životinje iznosi 12 %

1.

Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD-a) i polikloriranih dibenzo-furana (PCDF-a))izraženi u toksičnim ekvivalentima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći WHO– TEF (toksične ekvivalentne faktore, 1997. (17))

Krmiva biljnog podrijetla

0,75

osim:

 

—

biljnih ulja i njihovih nusproizvoda

0,75

Krmiva mineralnog podrijetla

1,0

Krmiva životinjskog podrijetla:

 

—

životinjska mast uključujući mliječnu mast i mast iz jaja,

2,0

—

ostali proizvodi podrijetlom od kopnenih životinja uključujući mlijeko i mliječne proizvode te jaja i proizvode od jaja,

0,75

—

riblje ulje,

6,0

—

ribe, druge akvatične životinje i od njih prerađeni proizvodi, osim ribljeg ulja i hidroliziranih ribljih bjelančevina koje sadrže više od 20 % masti (16),

1,25

—

hidrolizirane riblje bjelančevine koje sadrže više od 20 % masti.

2,25

Dodaci hrani za životinje kaolin, kalcijev sulfat dihidrat, vermikulit, natrolit-fonolit, sintetski kalcijevi aluminati i klinoptioliti sedimentnog podrijetla koji pripadaju funkcionalnoj skupini veziva i tvari za sprečavanje stvaranja gruda.

0,75

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini mješavine elemenata u tragovima.

1,0

Premiksi

1,0

Krmne smjese

0,75

osim:

 

—

krmnih smjesa za kućne ljubimce i ribe,

2,25

—

krmnih smjesa za krznaše.

—

2.

Zbroj dioksina i dioksinu sličnih PCB-a (zbroj polikloriranih dibenzo-paradioksina (PCDD-a), polikloriranih dibenzo-furana (PCDF-a) i polikloriranih bifenila (PCB-a)) izraženi u toksičnim ekvivalentima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći WHO– TEF (toksične ekvivalentne faktore, 1997. (17),)

Krmiva biljnog podrijetla

1,25

osim:

 

—

biljnih ulja i njihovih nusproizvoda.

1,5

Krmiva mineralnog podrijetla

1,5

Krmiva životinjskog podrijetla:

 

—

životinjska mast uključujući mliječnu mast i mast iz jaja,

3,0

—

ostali proizvodi podrijetlom od kopnenih životinja uključujući mlijeko i mliječne proizvode te jaja i proizvode od jaja,

1,25

—

riblje ulje,

24,0

—

ribe, druge akvatične životinje i od njih prerađeni proizvodi, osim ribljeg ulja i hidroliziranih ribljih bjelančevina koje sadrže više od 20 % masti (16),

4,5

—

hidrolizirane riblje bjelančevine koje sadrže više od 20 % masti.

11,0

Dodaci hrani za životinje kaolin, kalcijev sulfat dihidrat, vermikulit, natrolit-fonolit, sintetski kalcijevi aluminati i klinoptioliti sedimentnog podrijetla koji pripadaju funkcionalnoj skupini veziva i tvari za sprečavanje stvaranja gruda.

1,5

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini mješavine elemenata u tragovima.

1,5

Premiksi

1,5

Krmne smjese

1,5

osim:

 

—

krmnih smjesa za kućne ljubimce i ribe,

7,0

—

krmnih smjesa za krznaše.

—


ODJELJAK VI.:   ŠTETNE BOTANIČKE NEČISTOĆE

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje

Najveća dopuštena količina u mg/kg (ppm) kada udio vlage u hrani za životinje iznosi 12 %

1.

Sjeme korova te nemljeveni i neoljušteni plodovi koji sadrže alkaloide, glukozide i druge toksične tvari, pojedinačno ili u kombinaciji, uključujući:

Krmiva i krmne smjese

3 000

—

Datura sp.

 

1 000

2.

Crotalaria spp.

Krmiva i krmne smjese

100

3.

Sjemenke i ljuske ricinusa – Ricinus communis L., Croton tiglium L. i Abrus precatorius L., te njihove prerađevine (18), pojedinačno ili u kombinaciji

Krmiva i krmne smjese

10  (19)

4.

Neoljušteni žir bukve Fagus silvatica L.

5.

Purghera - Jatropha curcas L.

6.

Indijska gorušica – Brassica juncea (L.) Czern. i Coss. ssp. intergrifolia (West.) Thell.

7.

Sareptska gorušica – Brassica juncea (L.) Czern. i Coss. ssp. juncea

8.

Kineska gorušica – Brassica juncea (L.) Czern. i Coss. ssp. juncea var. lutea Batalin

9.

Crna gorušica – Brassica nigra (L.) Koch

10.

Etiopijska gorušica – Brassica carinata A. Braun

Krmiva i krmne smjese

Sjemenke i plodovi biljnih vrsta navedenih u stupcu lijevo kao i njihovi derivati smiju biti prisutni u hrani za životinje samo u tragovima koje nije moguće količinski utvrditi

11.

Sjeme Ambrosia spp.

Krmiva

50

osim:

 

—

prosa (zrnje Panicum miliaceum L.) i sirka (zrnje Sorghum bicolor (L) Moench s.l.) koji se ne koriste za izravnu hranidbu životinja.

200

Krmne smjese koje sadrže nemljevene žitarice i sjemenke.

50


ODJELJAK VII.:   ODOBRENI DODACI HRANI ZA ŽIVOTINJE U NECILJNOJ HRANI ZA ŽIVOTINJE USLIJED NEIZBJEŽNOG PRENOŠENJA

Kokcidiostatik

Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje (20)

Najveća dopuštena količina u mg/kg (ppm) kada udio vlage u hrani za životinje iznosi 12 %

1.

Dekokvinat

Krmiva

0,4

Krmne smjese za

 

—

perad koja služi za proizvodnju jaja i pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana),

0,4

—

piliće za tov za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti dekokvinat (hrana za životinje s propisanom karencijom),

0,4

—

druge životinjske vrste.

1,2

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj dekokvinat nije odobren za uporabu.

 (21)

2.

Diklazuril

Krmiva

0,01

Krmne smjese za

 

—

perad koja služi za proizvodnju jaja, pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana) i purane za tov (> 12 tjedana),

0,01

—

kuniće za tov i uzgoj za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti diklazuril (hrana za životinje s propisanom karencijom),

0,01

—

druge životinjske vrste osim pilenki koje se uzgajaju za nesenje (< 16 tjedana), pilića za tov, biserki i purana za tov (< 12 tjedana).

0,03

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj diklazuril nije odobren za uporabu

 (21)

3.

Halofuginon hidrobromid

Krmiva

0,03

Krmne smjese za

 

—

perad koja služi za proizvodnju jaja, pilenke koje se uzgajaju za nesenje i purane (> 12 tjedana),

0,03

—

piliće za tov i purane (< 12 tjedana) za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti halofuginon hidrobromid (hrana za životinje s propisanom karencijom),

0,03

—

druge životinjske vrste.

0,09

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj halofuginon hidrobromid nije odobren za uporabu.

 (21)

4.

Lasalocid natrij

Krmiva

1,25

Krmne smjese za

 

—

pse, telad, kuniće, kopitare, životinje za proizvodnju mlijeka, perad koja služi za proizvodnju jaja, purane (> 16 tjedana) i pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana),

1,25

—

piliće za tov, pilenke koje se uzgajaju za nesenje (< 16 tjedana) i purane (< 12 tjedana) za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti lasalocid natrij (hrana za životinje s propisanom karencijom),

1,25

—

druge životinjske vrste.

3,75

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj lasalocid natrij nije odobren za uporabu.

 (21)

5.

Maduramicin amonij alfa

Krmiva

0,05

Krmne smjese za

 

—

kopitare, kuniće, purane (> 16 tjedana), perad koja služi za proizvodnju jaja i pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana),

0,05

—

piliće za tov i purane (< 16 tjedana) za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti maduramicin amonija alfa (hrana za životinje s propisanom karencijom),

0,05

—

druge životinjske vrste.

0,15

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj maduramicin amonija alfa nije odobren za uporabu.

 (21)

6.

Monensin natrij

Krmiva

1,25

Krmne smjese za

 

—

kopitare, pse, male preživače (ovce i koze), patke, goveda, životinje za proizvodnju mlijeka, perad koja služi za proizvodnju jaja, pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana) i purane (> 16 tjedana),

1,25

—

piliće za tov, pilenke koje se uzgajaju za nesenje (< 16 tjedana) i purane (< 16 tjedana) za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti monensin natrij (hrana za životinje s propisanom karencijom),

1,25

—

druge životinjske vrste.

3,75

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj monensin natrij nije odobren za uporabu.

 (21)

7.

Narazin

Krmiva

0,7

Krmne smjese za

 

—

purane, kuniće, kopitare, perad koja služi za proizvodnju jaja, pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana),

0,7

—

druge životinjske vrste.

2,1

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj narazin nije odobren za uporabu.

 (21)

8.

Nikarbazin

Krmiva

1,25

Krmne smjese za

 

—

kopitare, svu perad koja služi za proizvodnju jaja i pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana),

1,25

—

druge životinjske vrste.

3,75

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj nikarbazin (sam ili u kombinaciji s narazinom) nije odobren za uporabu.

 (21)

9.

Robenidin hidroklorid

Krmiva

0,7

Krmne smjese za

 

—

perad koja služi za proizvodnju jaja i pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana),

0,7

—

piliće za tov, kuniće za tov i uzgoj i purane za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti robenidin hidroklorid (hrana za životinje s propisanom karencijom),

0,7

—

druge životinjske vrste.

2,1

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj robenidin hidroklorid nije odobren za uporabu.

 (21)

10.

Salinomicin natrij

Krmiva

0,7

Krmne smjese za

 

—

kopitare, purane, perad koja služi za proizvodnju jaja i pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 12 tjedana),

0,7

—

piliće za tov, pilenke koje se uzgajaju za nesenje (< 12 tjedana) i kuniće za tov za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti salinomicin natrij (hrana za životinje s propisanom karencijom),

0,7

—

druge životinjske vrste.

2,1

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj salinomicin natrij nije odobren za uporabu.

 (21)

11.

Semduramicin natrij

Krmiva

0,25

Krmne smjese za

 

—

svu perad koja služi za proizvodnju jaja i pilenke koje se uzgajaju za nesenje (> 16 tjedana),

0,25

—

piliće za tov za razdoblje prije klanja u kojem je zabranjeno koristiti semduramicin natrij zabranjena (hrana za životinje s propisanom karencijom),

0,25

—

druge životinjske vrste.

0,75

Premiksi namijenjeni za hranu za životinje u kojoj semduramicin natrij nije odobren za uporabu.

 (21)

PRILOG II.

PRAG ZA POKRETANJE POSTUPKA ISTRAGE OD STRANE DRŽAVA ČLANICA KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 4. STAVKU 2.

ODJELJAK:

 DIOKSINI I PCB-i

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje

Prag za pokretanje postupka u ng WHO-PCDD/F-TEQ/kg (ppt) (23)  (24) kada udio vlage u hrani za životinje iznosi 12 %

Napomene i dodatne informacije (npr. vrsta postupka kojeg treba poduzeti)

1.

Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD-a)), polikloriranih dibenzo-furana (PCDF-a)) izraženi u toksičnim ekvivalentima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći WHO– TEF toksične ekvivalentne faktore, 1997. (22))

Krmiva biljnog podrijetla

0,5

 (25)

osim:

 

 

—

biljnih ulja i njihovih nusproizvoda,

0,5

 (25)

Krmiva mineralnog podrijetla

0,5

 (25)

Krmiva životinjskog podrijetla:

 

 

—

životinjska mast uključujući mliječnu mast i mast iz jaja,

1,0

 (25)

—

ostali proizvodi od kopnenih životinja uključujući mlijeko i mliječne proizvode te jaja i proizvode od jaja.

0,5

 (25)

—

Riblje ulje

5,0

 (26)

—

Ribe, druge akvatične životinje i od njih prerađeni proizvodi i nusproizvodi, osim ribljeg ulja i hidroliziranih ribljih bjelančevina koje sadrže više od 20 % masti (24).

1,0

 (26)

—

Hidrolizirane riblje bjelančevine koje sadrže više od 20 % masti

1,75

 (26)

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini veziva i tvari za sprečavanje stvaranja gruda.

0,5

 (26)

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini mješavine elemenata u tragovima

0,5

 (25)

Premiksi

0,5

 (25)

Krmne smjese

0,5

 (25)

osim:

 

 

—

krmnih smjesa za kućne ljubimce i ribe,

1,75

 (26)

—

krmnih smjesa za krznaše.

—

 

2.

Dioksinu slični PCB-i (zbroj polikloriranih bifenila (PCB-a)) izraženi u toksičnim ekvivalentima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) WHO– TEF toksične ekvivalentne faktore, 1997. (22)

Krmiva biljnog podrijetla

0,35

 (25)

osim:

 

 

—

biljnih ulja i njihovih nusproizvoda.

0,5

 (25)

Krmiva mineralnog podrijetla

0,35

 (25)

Krmiva životinjskog podrijetla:

 

 

—

životinjska mast uključujući mliječnu mast i mast iz jaja,

0,75

 (25)

—

ostali proizvodi od kopnenih životinja uključujući mlijeko i mliječne proizvode te jaja i proizvode od jaja.

0,35

 (25)

—

Riblje ulje

14,0

 (26)

—

Ribe, druge akvatične životinje i od njih prerađeni proizvodi, osim ribljeg ulja i hidroliziranih ribljih bjelančevina koji sadrže više od 20 % masti (24)

2,5

 (26)

—

Hidrolizirane riblje bjelančevine koje sadrže više od 20 % masti.

7,0

 (26)

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini veziva i tvari za sprečavanje stvaranja gruda.

0,5

 (25)

Dodaci hrani za životinje koji pripadaju funkcionalnoj skupini mješavine elemenata u tragovima.

0,35

 (25)

Premiksi

0,35

 (25)

Krmne smjese

0,5

 (25)

osim:

 

 

—

krmnih smjesa za kućne ljubimce i ribe,

3,5

 (26)

—

krmnih smjesa za krznaše.

—

 
”

(1)  Najveća dopuštena količina odnosi se na ukupni arsen.

(2)  Na zahtjev nadležnih tijela subjekt u poslovanju s hranom za životinje dužan je provesti analizu kojom dokazuje da je sadržaj anorganskog arsena manji od 2 ppm. Ova analiza posebno je značajna kod morske alge vrste Hizikia fusiforme.

(3)  Voluminozna krmiva uključuju proizvode namijenjene hranidbi životinja kao što su sijeno, silaža, svježa trava itd.

(4)  Najveća dopuštena količina odnosi se na ukupnu živu.

(5)  Najveće dopuštene količine izražene su kao natrijev nitrit.

(6)  Najveća dopuštena količina utvrđena za premikse uzima u obzir dodatke hrani za životinje s najvišom količinom olova i kadmija, a ne osjetljivost različitih vrsta životinja na olovo i kadmij. Proizvođač premiksa sukladno članku 16. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.), radi zaštite javnog zdravlja i zdravlja životinja, ima obvezu, pored sukladnosti s najvećim dopuštenim količinama za premikse, osigurati upute za korištenje premiksa u skladu s najvećim dopuštenim količinama za dopunske i potpune krmne smjese.

(7)  Najveća dopuštena količina odnosi se na analitičko određivanje flora, ekstrakcijom s 1 N hidrokloridnom kiselinom tijekom 20 minuta na sobnoj temperaturi. Ekvivalentni postupci ekstrakcije mogu se primjenjivati ako se može dokazati da korišteni postupci ekstrakcije imaju jednaku učinkovitost.

(8)  Postotak fosfora odnosi se na hranu za životinje s udjelom vlage od 12 %.

(9)  Najveća dopuštena količina odnosi se samo na melamin. Uvrštenje strukturalno povezanih spojeva cijanurične kiseline, amelina i amelida u najveće dopuštene količine razmotrit će se u kasnijoj fazi.

(10)  Najveće dopuštene količine izražene su kao alil izotiocijanat.

(11)  Pojedinačno ili skupno izraženi kao dieldrin.

(12)  Najveća dopuštena količina aldrina i dieldrina, pojedinačno ili skupno izraženi kao dieldrin.

(13)  Sustav brojčanog označavanja po Parlaru, sa prefiksom CHB ili ‚Parlar’:

—

CHB 26: 2-endo,3-exo,5-endo, 6-exo, 8,8,10,10-oktoklorobornan,

—

CHB 50: 2-endo,3-exo,5-endo, 6-exo, 8,8,9,10,10-nanoklorobornan,

—

CHB 62: 2,2,5,5,8,9,9,10,10-nanoklorobornan.

(14)  Gornje granice; gornje granice koncentracija izračunavaju se pod pretpostavkom da su sve vrijednosti različitih kongenera ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije.

(15)  Pojedinačna najveća dopuštena količina dioksina (PCDD/F) ostaje privremeno važeća. Proizvodi namijenjeni za hranu za životinje navedeni u točki 1. moraju biti u skladu s najvećom dopuštenom količinom za dioksine i s najvećim dopuštenim količinama za zbroj dioksina i dioksinu srodnih PCB-a tijekom tog privremenog razdoblja.

(16)  Svježa riba i druge akvatične životinje koje se izravno isporučuju i koriste bez prethodne obrade za proizvodnju hrane za krznaše ne podvrgavaju se ograničenjima najvećih dopuštenih količina. Najveće dopuštene količine od 4,0 ng WHO-PCDD/F-TEQ/kg proizvoda i 8,0 ng WHO-PCDD/F-PCB-TEQ/kg proizvoda odnose se na svježu ribu, a 25,0 ng WHO-PCDD/F-TEQ/kg proizvoda odnosi se na riblju jetru kada se koriste za izravno hranjenje kućnih ljubimaca, životinja u zoološkim vrtovima i životinja u cirkusu ili se koristi kao krmivo za proizvodnju hrane za kućne ljubimce. Proizvodi ili prerađene bjelančevine životinjskog podrijetla proizvedeni od ovih životinja (krznaši, kućni ljubimci, životinje u zoološkim vrtovima i životinje u cirkusu) ne smiju se koristiti u prehrambenom lancu niti se smiju koristiti za hranidbu životinja iz uzgoja koje se drže, tove ili uzgajaju za proizvodnju hrane.

(17)  WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Stockholmu, Švedska, od 15. do 18. lipnja 1997. (Van den Berg et al., 1998.) Toxic Equivalency Factors (TEFs) for PCBs, PCDDs and PCDFs for Humans and for Wildlife. Environmental Health Perspectives, 106.(12.), 775.).

Kongener

Vrijednost TEF-a

Dibenzo-p-dioksini (‚PCDD-i’) i dibenzofurani (‚PCDF-i’)

2,3,7,8-TCDD

1

1,2,3,7,8-PeCDD

1

1,2,3,4,7,8-HxCDD

0,1

1,2,3,6,7,8-HxCDD

0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDD

0,1

1,2,3,4,6,7,8-HpCDD

0,01

OCDD

0,0001

2,3,7,8-TCDF

0,1

1,2,3,7,8-PeCDF

0,05

2,3,4,7,8-PeCDF

0,5

1,2,3,4,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,6,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDF

0,1

2,3,4,6,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,4,6,7,8-HpCDF

0,01

1,2,3,4,7,8,9-HpCDF

0,01

OCDF

0,0001

‚Dioksinu slični’ PCB-i i Ne orto PCB-i + Mono orto PCB-i

 

 

Ne orto PCB-i

PCB 77

0,0001

PCB 81

0,0001

PCB 126

0,1

PCB 169

0,01

Mono orto PCB-i

PCB 105

0,0001

PCB 114

0,0005

PCB 118

0,0001

PCB 123

0,0001

PCB 156

0,0005

PCB 157

0,0005

PCB 167

0,00001

PCB 189

0,0001

 

 

 

 

Korištene kratice: ‚T’ = tetra; ‚Pe’ = penta; ‚Hx’ = heksa; ‚Hp’ = hepta; ‚O’ = okta; ‚CDD’ = klordibenzodioksin; ‚CDF’ = klordibenzofuran; ‚CB’ = klorbifenil.

(18)  Odredivo mikroskopskom pretragom.

(19)  Sadrži i dijelove ljuske sjemenki.

(20)  Ne dovodeći u pitanje količine odobrene u okviru Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.).

(21)  Najveća dopuštena količina tvari u premiksima je koncentracija koja ne rezultira količinom te tvari većom od 50 % najveće dopuštene količine utvrđene za hranu za životinje prema uputama za korištenje premiksa.

(22)  WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Stockholmu, Švedska, od 15. do 18. lipnja 1997. (Van den Berg et al., 1998.) Toxic Equivalency Factors (TEFs) for PCBs, PCDDs and PCDFs for Humans and for Wildlife. Environmental Health Perspectives, 106.(12.), 775.).

(23)  Gornje granice koncentracije; gornje granice izračunavaju se pod pretpostavkom da su sve vrijednosti različitih kongenera ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije

(24)  Komisija će revidirati pragove za poduzimanje postupaka u isto vrijeme kad bude preispitivala najveće dopuštene količine za zbroj dioksina i dioksinu sličnih PCB-a.

(25)  Identifikacija izvora kontaminacije. Kad se utvrdi izvor, ako je moguće, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere u cilju smanjivanja ili uklanjanja izvora kontaminacije.

(26)  U mnogim slučajevima možda neće biti potrebno provesti istragu o izvoru kontaminacije jer su prirodne količine u nekim područjima jednake ili više od praga za pokretanje postupka. Međutim, u slučajevima kada je pronađena količina nepoželjnih tvari iznad praga za pokretanje postupka, potrebno je evidentirati sve podatke, kao npr. vrijeme uzimanja uzoraka, geografsko podrijetlo, vrstu ribe itd., u cilju budućeg poduzimanja mjera i postupaka za smanjenje količina dioksina i dioksinu sličnih spojeva u tim sirovinama za hranu za životinje.

Kongener

Vrijednost TEF-a

Dibenzo-p-dioksini (‚PCDD-i’) i dibenzofurani (‚PCDF-i’)

2,3,7,8-TCDD

1

1,2,3,7,8-PeCDD

1

1,2,3,4,7,8-HxCDD

0,1

1,2,3,6,7,8-HxCDD

0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDD

0,1

1,2,3,4,6,7,8-HpCDD

0,01

OCDD

0,0001

2,3,7,8-TCDF

0,1

1,2,3,7,8-PeCDF

0,05

2,3,4,7,8-PeCDF

0,5

1,2,3,4,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,6,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDF

0,1

2,3,4,6,7,8-HxCDF

0,1

1,2,3,4,6,7,8-HpCDF

0,01

1,2,3,4,7,8,9-HpCDF

0,01

OCDF

0,0001

‚Dioksinu slični’ PCB-i i Ne orto PCB-i + Mono orto PCB-i

 

 

Ne orto PCB-i

PCB 77

0,0001

PCB 81

0,0001

PCB 126

0,1

PCB 169

0,01

Mono orto PCB-i

PCB 105

0,0001

PCB 114

0,0005

PCB 118

0,0001

PCB 123

0,0001

PCB 156

0,0005

PCB 157

0,0005

PCB 167

0,00001

PCB 189

0,0001

 

 

 

 

Korištene kratice: ‚T’ = tetra; ‚Pe’ = penta; ‚Hx’ = heksa; ‚Hp’ = hepta; ‚O’ = okta; ‚CDD’ = klordibenzodioksin; ‚CDF’ = klordibenzofuran; ‚CB’ = klorbifenil.