11/Sv. 131

HR

Službeni list Europske unije

248

L 122/47

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska komisija (Komisija) je 13. kolovoza 2010. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) (obavijest o pokretanju postupka) najavila pokretanje antidampinškog postupka u pogledu uvoza u Uniju određenih masnih alkohola i njihovih mješavina (ispitani proizvod) podrijetlom iz Indije, Indonezije i Malezije (dotične zemlje).

(2)

Antidampinški postupak pokrenut je nakon pritužbe koju su 30. lipnja 2010. podnijela dva proizvođača iz Unije, Cognis GmbH i Sasol Olefins & Surfactants GmbH (podnositelji pritužbe). Oba trgovačka društva osnovana su prema njemačkom pravu i imaju proizvodne pogone u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Ta dva trgovačka društva predstavljaju veći udjel, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje ispitanog proizvoda u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze prima facie o dampingu navedenog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja i materijalnoj šteti koja iz njega proizlazi, što je smatrano dostatnim kako bi se opravdalo pokretanje postupka.

(3)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila podnositelje pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, uvoznike/trgovce i korisnike za koje se zna da se to na njih odnosi, poznate proizvođače izvoznike i predstavnike dotične zemlje izvoznice. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(4)

Svim zainteresiranim stranama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(5)

S obzirom na velik broj uvoznika utvrđenih u pritužbi, odabir uzoraka bio je predviđen za uvoznike iz obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne Uredbe. Četiri uvoznika dostavila su zatražene podatke i pristala su na uključivanje u uzorak u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. S obzirom na mali broj uvoznika koji su se javili odlučeno je ne koristiti odabir uzoraka.

(6)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima izvoznicima, proizvođačima iz Unije, uvoznicima i svim korisnicima i dobavljačima za koje se zna da se to na njih odnosi, kao i svim ostalim strankama koje su tako zatražile u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka.

(7)

Odgovori na upitnik primljeni su od 5 proizvođača iz Unije, 2 uvoznika, 21 korisnika u Uniji, 2 proizvođača izvoznika u Indiji, 2 proizvođača izvoznika u Indoneziji i njihovih povezanih trgovaca te 3 proizvođača izvoznika u Maleziji i njihovih povezanih trgovaca.

(8)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za privremeno određivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(9)

Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2009. do 30. lipnja 2010. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2007. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(10)

Dotični proizvod su zasićeni masni alkoholi s ugljikovim lancem C8, C10, C12, C14, C16 ili C18 (ne uključujući razgranate izomere), uključujući zasićene masne alkohole jedne frakcije (dalje u tekstu „čista frakcija” ili „single cuts”) i mješavine koje uglavnom sadrže kombinaciju ugljikovih lanaca dužina C6-C8, C6-C10, C8-C10, C10-C12 (uobičajeno kategorizirane kao C8-C10), mješavine koje uglavnom sadrže kombinaciju ugljikovih lanaca dužina C12-C14, C12-C16, C12-C18, C14-C16 (uobičajeno kategorizirane kao C12-C14) i mješavine koje uglavnom sadrže kombinaciju ugljikovih lanaca dužina C16-C18, podrijetlom iz Indije, Indonezije i Malezije (dotični proizvod), trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 2905 16 85, 2905 17 00, ex 2905 19 00 i ex 3823 70 00.

(11)

Ispitani proizvod je intermedijarni proizvod koji se proizvodi iz prirodnih (oleokemijskih) ili sintetičkih (petrokemijskih) izvora, kao što su prirodne masti i ulja, sirova nafta, prirodni plin, kondenzati prirodnog plina i ugljen. Uglavnom se koristi kao ulazni materijal za proizvodnju masnih alkoholnih sulfata, masnih alkoholnih etoksilati i masnih alkoholnih eter sulfata (takozvanih površinskih aktivnih tvari). Površinske aktive tvari se koriste za proizvodnju deterdženata, proizvoda za kućanstvo, čišćenje i osobnu njegu.

(12)

Utvrđeno je da proizvod koji se izvozi u Uniju iz Indije, Indonezije i Malezije i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu tih zemalja te proizvod koji proizvode i prodaju proizvođači iz Unije u Uniji imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva, kao i iste primjene. Stoga se ti proizvodi privremeno smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

(13)

Tijekom ispitnog postupka su određene stranke tvrdile da je jedan od podnositelja pritužbe u jednom od svojih proizvodnih pogona proizvodio proizvod koji uključuje molekule razgranatih izomera i koji nije obuhvaćen definicijom opsega proizvoda te, stoga, takvu, proizvodnju ne bi trebalo smatrati istovjetnim proizvodom. Privremeno je utvrđeno da je ta tvrdnja opravdana i, stoga, podaci koji se odnose na tog proizvođača nisu uključeni u analizu štete. Treba napomenuti da su druga dva trgovačka društva, od kojih je jedno surađivalo u ispitnom postupku, isključena iz definicije industrije Unije zbog istog razloga.

(14)

Za utvrđivanje uobičajene vrijednosti najprije se utvrđivalo za svakog proizvođača izvoznika je li njegov ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bio reprezentativan u usporedbi s njegovim ukupnim obujmom izvozne prodaje u Uniji. U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, domaća se prodaja smatra reprezentativnom kada ukupni obujam domaće prodaje iznosi najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje dotičnog proizvoda u Uniji. Utvrđeno je da je ukupna prodaja svakog proizvođača izvoznika istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(15)

Za svaku vrstu proizvoda koju je prodavao proizvođač izvoznik na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom proizvoda koja se prodavala za izvoz u Uniju, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda koji je prodao dotični proizvođač izvoznik na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a predstavljao najmanje 5 % njegovog ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda izvezenog u Uniju.

(16)

Također se ispitivalo može li se za domaću prodaju svake vrste proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, prema članku 2. stavku 4. osnovne Uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku izvezenu vrstu dotičnog proizvoda tijekom RIP-a.

(17)

Za one vrste proizvoda kod kojih je po obujmu više od 80 % prodaje na domaćem tržištu bilo iznad troška i kod kojih je ponderirana prosječna prodajna cijena dotične vrste proizvoda bila jednaka ili veća od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena ukupne prodaje dotične vrste proizvoda, bez obzira na to jesu li te prodaje bile profitabilne ili ne.

(18)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje navedene vrste tijekom RIP-a.

(19)

Oba proizvođača izvoznika u Indiji izvozila su dotični proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Stoga su izvozne cijene utvrđene na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje trebaju platiti ti nezavisni kupci za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe.

(20)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena proizvođačâ izvoznikâ uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica.

(21)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene napravljene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe. Na temelju toga, prilagodbe za razlike u posrednim porezima, troškovima prijevoza, manipulacije i utovara te popratnim troškovima, troškovima pakiranja, troškovima kredita i provizija dodijeljene su prema potrebi i kada je opravdano.

(22)

Oba proizvođača izvoznika su tvrdila da njihovu prodaju jednom od podnositelja pritužbe u Uniji treba zanemariti kod izračuna dampinške marže, s obzirom na to da je ta prodaja ostvarena u značajnim količinama i cijenama koje su strogo ugovorene. Međutim, nema pravnog razloga zašto takav izvoz dotičnog proizvoda treba zanemariti priizračunu dampinga. Stoga su tvrdnje oba proizvođača izvoznika odbačene.

(23)

Oba proizvođača izvoznika su zatražila prilagodbu za konverziju valute tvrdeći da od studenoga 2009. postoji stalno povećanje vrijednosti indijskog rupija (INR) u odnosu na euro (EUR), što bi poremetilo izračune dampinga. Zahtjev se odnosio na prodaju u eurima ostvarenu od siječnja 2010. na dalje i tražilo se da se, za potrebe pretvaranja vrijednosti te prodaje u INR, devizni tečaj iz mjeseca u kojem je napravljena prodaje zamijeni deviznim tečajem od 2 mjeseca ranije. Članak 2. stavak 10. točka (j), doista, predviđa prilagodbu konverzija valuta na temelju određenih okolnosti. Međutim, napominje se da je do povećanja vrijednosti INR-a došlo samo u drugoj polovici RIP-a. Nadalje, napominje se da su oba indijska trgovačka društva stalno povećala svoje cijene prema glavnim kupcima u Uniji tijekom tog razdoblja prema prilično ustaljenom obrascu, te da su se cijene podnositeljâ pritužbe, također, stalno povećavale tijekom druge polovice RIP-a. Stoga nema jasnog dokaza da se povećanje vrijednosti INR-a nije pravovremeno odražavalo u cijenama koje su naplatili indijski proizvođači izvoznici svojim kupcima u EU-u ili da je imalo neprimjereni učinak štete na izračune dampinga. Stoga je zahtjev oba trgovačka društva odbačen.

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. osnovne Uredbe dampinške marže za indijske proizvođače izvoznike koji surađuju utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom.

(25)

Na temelju podataka koje su omogućili podnositelj pritužbe i indijski proizvođači izvoznici koji surađuju, te s obzirom na raspoložive statističke podatke, u Indiji ne postoje drugi proizvođači dotičnog proizvoda. Stoga je dampinška marža na području cijele zemlje koju treba utvrditi za Indiju određena na istoj razini kao i najviša marža utvrđena za proizvođača izvoznika koji surađuje.

(26)

Na temelju toga, privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(27)

Za utvrđivanje uobičajene vrijednosti najprije se utvrđivalo za svakog proizvođača izvoznika je li njegov ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bio reprezentativan u usporedbi s njegovim ukupnim obujmom izvozne prodaje u Uniji. U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, domaća se prodaja smatra reprezentativnom kada ukupni obujam domaće prodaje iznosi najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje dotičnog proizvoda u Uniji. Utvrđeno je da je ukupna prodaja svakog proizvođača izvoznika istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(28)

Za svaku vrstu proizvoda koju je prodavao proizvođač izvoznik na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom proizvoda koja se prodavala za izvoz u Uniju, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda koji je prodao dotični proizvođač izvoznik na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a predstavljao najmanje 5 % njegovog ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda izvezenog u Uniju.

(29)

Također se ispitivalo može li se za domaću prodaju svake vrste proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, prema članku 2. stavku 4. osnovne Uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku izvezenu vrstu dotičnog proizvoda tijekom RIP-a.

(30)

Za one vrste proizvoda kod kojih je po obujmu više od 80 % prodaje na domaćem tržištu bilo iznad troška i kod kojih je ponderirana prosječna prodajna cijena dotične vrste proizvoda bila jednaka ili veća od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena ukupne prodaje dotične vrste proizvoda, bez obzira na to je li ta prodaja bila profitabilna ili ne.

(31)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje navedene vrste tijekom RIP-a.

(32)

Kada nije bilo domaće prodaje konkretne vrste proizvoda od strane proizvođača izvoznika, uobičajena vrijednost izračunata je u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne Uredbe.

(33)

Pri određivanju uobičajene vrijednosti prema članku 2. stavku 3. osnovne Uredbe, iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti temeljili su se, prema uvodnoj rečenici članka 2. stavka 6. osnovne Uredbe, na stvarnim podacima koji se odnose na proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uobičajenom tijeku trgovine.

(34)

Proizvođači izvoznici ostvarili su izvoznu prodaju u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili putem povezanih trgovačkih društava za trgovinu koji se nalaze u Singapuru i u Uniji.

(35)

Kada se izvozna prodaja u Uniji izvršavala izravno nezavisnim kupcima u Uniji ili putem povezanih trgovačkih društava za trgovinu u Singapuru, izvozne cijene utvrđene su na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe.

(36)

Kada se izvozna prodaja u Uniji izvršavala putem povezanih trgovačkih društava za trgovinu koja se nalaze u Uniji, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijene prve ponovne prodaje tih povezanih trgovaca nezavisnim kupcima u Uniji prema članku 2. stavku 9. osnovne Uredbe.

(37)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena proizvođačâ izvoznikâ uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica.

(38)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene napravljene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe. Na temelju toga, prilagodbe za razlike u posrednim porezima, troškovima prijevoza, manipulacije i utovara te popratnim troškovima, troškovima pakiranja, troškovima kredita i provizija dodijeljene su prema potrebi i kada je opravdano.

(39)

Jedno trgovačko društvo zatražilo je prilagodbu za razlike u fizičkim svojstvima na temelju toga što izvozi ispitani proizvod i u tekućem i u krutom obliku u EU, dok ga prodaje samo u krutom obliku na domaćem tržištu te da su cijene tekućeg oblika niže od cijena krutog oblika ispitanog proizvoda. Međutim, trgovačko društvo nije dostavile podatke o opsegu prilagodbe. Jednostavna usporedba izvoznih cijena krutog i tekućeg oblika ispitanog proizvoda ne može činiti temelj za odobravanje prilagodbe za razlike u fizičkim svojstvima. Štoviše, računovodstveni sustav trgovačkog društva ne omogućava odgovarajuću podjelu razlika u troškovima između proizvoda u krutom i tekućem stanju. Stoga nije bilo pouzdanog načina za izračun moguće prilagodbe i zahtjev je trebalo odbaciti.

(40)

Podnositelji pritužbe dostavili su tvrdnju da su troškovi energije u Indoneziji poremećeni zbog vrlo jeftinih i subvencioniranih cijena energije. Međutim, nisu dostavili nikakve potkrijepljene podatke o tome kako bi takav poremećaj troškova energije korišten za domaću i izvoznu proizvodnju utjecao na izračune dampinga. Tvrdnja je stoga odbačena.

(41)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. osnovne Uredbe dampinške marže za indonezijske proizvođače izvoznike koji surađuju utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom.

(42)

Na temelju podataka koje su omogućili podnositelj pritužbe i indonezijski proizvođači izvoznici koji surađuju, te s obzirom na raspoložive statističke podatke, u Indoneziji ne postoje drugi proizvođači dotičnog proizvoda. Stoga je dampinška marža na području cijele zemlje koju treba utvrditi za Indoneziju određena na istoj razini kao i najviša marža utvrđena za proizvođača izvoznika koji surađuje.

(43)

Na toj osnovi, privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(44)

Za utvrđivanje uobičajene vrijednosti najprije se utvrđivalo za svakog proizvođača izvoznika je li njegov ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bio reprezentativan u usporedbi s njegovim ukupnim obujmom izvozne prodaje u Uniji. U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, domaća se prodaja smatra reprezentativnom kada ukupni obujam domaće prodaje iznosi najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje dotičnog proizvoda u Uniji. Utvrđeno je da je ukupna prodaja istovjetnog proizvoda za dva proizvođača izvoznika koji surađuju na domaćem tržištu bila reprezentativna. Za preostalog proizvođača izvoznika nije utvrđena nezavisna domaća prodaja tijekom RIP-a.

(45)

Za svaku vrstu proizvoda koju je prodavao proizvođač izvoznik na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom proizvoda koja se prodavala za izvoz u Uniju, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda koji je prodao dotični proizvođač izvoznik na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a predstavljao najmanje 5 % njegovog ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda izvezenog u Uniju.

(46)

Također se ispitivalo može li se za domaću prodaju svake vrste proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, prema članku 2. stavku 4. osnovne Uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku izvezenu vrstu dotičnog proizvoda tijekom RIP-a.

(47)

Za one vrste proizvoda kod kojih je po obujmu više od 80 % prodaje na domaćem tržištu bilo iznad troška i kod kojih je ponderirana prosječna prodajna cijena dotične vrste proizvoda bila jednaka ili veća od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena ukupne prodaje dotične vrste proizvoda, bez obzira na to jesu li te prodaje bile profitabilne ili ne.

(48)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje navedene vrste tijekom RIP-a.

(49)

Kada nije bilo domaće prodaje konkretne vrste proizvoda od strane proizvođača izvoznika, uobičajena vrijednost izračunata je u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne Uredbe.

(50)

Prilikom određivanja uobičajene vrijednosti prema članku 2. stavku 3. osnovne Uredbe, iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti temeljili su se, prema uvodnoj rečenici članka 2. stavka 6. osnovne Uredbe, na stvarnim podacima koji se odnose na proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uobičajenom tijeku trgovine.

(51)

Za proizvođača izvoznika bez domaće prodaje tijekom RIP-a iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti temeljeni su, prema članku 2. stavku 6. točki (a) osnovne Uredbe, na ponderiranom prosjeku stvarnih iznosa utvrđenih za druga dva proizvođača izvoznika iz ispitnog postupka u pogledu proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda na malezijskom tržištu.

(52)

Proizvođači izvoznici ostvarili su izvoznu prodaju u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili putem povezanih trgovačkih društava koji se nalaze u Uniji.

(53)

Kada se izvozna prodaja u Uniju izvršavala izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozne su cijene utvrđene na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje je trebalo platiti za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe.

(54)

Kada se izvozna prodaja u Uniji izvršavala putem povezanih trgovačkih društava koja se nalaze u Uniji, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijene prve ponovne prodaje tih povezanih trgovačkih društava nezavisnim kupcima u Uniji prema članku 2. stavku 9. osnovne Uredbe.

(55)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena proizvođačâ izvoznikâ uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica.

(56)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene napravljene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe. Na temelju toga, prilagodbe za troškove prijevoza, manipulacije utovara i popratne troškove, troškove pakiranja i troškove kredita dodijeljene su prema potrebi i kada je opravdano.

(57)

Jedan malezijski proizvođač izvoznik je tvrdio da je njegovo povezano trgovačko društvo u Uniji de facto izvozni odjel proizvođača. Na temelju toga je trgovačko društvo tvrdilo da bi u slučaju prilagodba za prodajne, opće i administrativne troškove i dobit, prema članku 2. stavku 9. osnovne Uredbe, bilo prevelikih odbitaka kod utvrđivanja cijene franko tvornica. U tom pogledu je utvrđeno da je račune izdalo povezano trgovačko društvo kupcima u Uniji i da je uplate primilo povezano trgovačko društvo od kupaca u Uniji. Nadalje, treba napomenuti da su prodaje od strane povezanog trgovačkog društva uključivale i uvećani iznos. Također, financijski izvještaji trgovca su pokazali da je snosio uobičajene prodajne, opće i administrativne troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje. Stoga se čini da povezano trgovačko društvo doista obavlja tipične funkcije uvoznika. Na temelju toga zahtjev trgovačkog društva je odbačen.

(58)

Podnositelji pritužbe su u pogledu Malezije dostavili istu tvrdnju koja se odnosi na troškove energije navedene u uvodnoj izjavi 40. za Indoneziju. Stoga se ova tvrdnja odbacuje zbog istih razloga.

(59)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. osnovne Uredbe dampinške marže za malezijske proizvođače izvoznike koji surađuju utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom.

(60)

Na temelju podataka koje su omogućili podnositelj pritužbe i malezijski proizvođači izvoznici koji surađuju, te s obzirom na raspoložive statističke podatke, u Maleziji ne postoje drugi proizvođači dotičnog proizvoda. Stoga je dampinška marža na području cijele zemlje koju treba utvrditi za Maleziju određena na istoj razini kao i najviša marža utvrđena za proizvođača izvoznika koji surađuje.

(61)

Na toj osnovi, privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(62)

Tijekom RIP-a, istovjetni proizvod proizvodila su dva poznata i još nekoliko vrlo malih proizvođača iz Unije. Svi raspoloživi podaci o proizvođačima iz Unije, uključujući podatke dane u pritužbi i podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka, korišteni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja Unije. Na temelju navedenog, ukupna proizvodnja Unije procijenjena je na između 400 000 i 500 000 tona tijekom RIP-a. Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju Unije predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne Uredbe.

(63)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da jednog od podnositelja pritužbe ne treba smatrati dijelom industrije Unije, jer je trgovačko društvo uvozilo dotični proizvod tijekom RIP-a. Međutim, potvrđeno je da je postotak uvezenog proizvoda od strane tog trgovačkog društva iz dotičnih zemalja tijekom RIP-a bio relativno nizak te stoga nije bio bitan u usporedbi s njegovom proizvodnjom istovjetnog proizvoda. Nadalje, taj je uvoz bio uglavnom privremene prirode. Stoga se može potvrditi da je temeljna djelatnost tog trgovačkog društva proizvodnja i prodaja istovjetnog proizvoda u EU-u, a njegov glavni interes je interes proizvođača iz Unije. Kao posljedica toga, privremeno se utvrđuje da ta tvrdnja nije opravdana.

(64)

Potrošnja je utvrđena na temelju ukupne prodaje industrije Unije na tržištu Unije, vlastite upotrebe i ukupnog uvoza (prema podacima Eurostata). S obzirom na to da podaci Eurostata uključuju i neke proizvode koji nisu dotični proizvod, napravljene su odgovarajuće prilagodbe. Podaci su izraženi u indeksima (2007. = 100) kako bi se zadržala povjerljivost.

(65)

Potrošnja Unije blago se povećala za 2 % tijekom razmatranog razdoblja. Najprije se od 2007. do 2008. potrošnja povećala za 2,2 %, nakon čega je slijedio pad od 2008. do 2009. za 4,8 %. Od 2009. do kraja RIP-a se potrošnja oporavila za 4,6 %.

(66)

Gospodarski pad doprinio je smanjenju potrošnje od 2008., tijekom kojeg su korisnici dotičnog proizvoda zabilježili pad potražnje za svojim proizvodima. Na početku RIP-a se stanje na tržištu počelo blago poboljšavati, što je dovelo do povećanja potražnje za dotičnim proizvodom u usporedbi s prvom polovicom 2009.

(67)

Komisija je razmatrala treba li učinak dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja ocijeniti kumulativno na temelju kriterija određenih člankom 3. stavkom 4. osnovne Uredbe. Ovaj članak navodi da ako se nad uvozom iz dvije ili više zemalja istodobno provodi antidampinški ispitni postupak, učinci takvih uvoza kumulativno se ocjenjuju jedino ako je utvrđeno da (a) dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoze iz svake od zemalja pojedinačno viša je od de minimis marže definirane u članku 9. stavku 3. osnovne Uredbe i da obujam uvoza iz svake od zemalja nije zanemariv i (b) kumulativna procjena učinaka uvoza primjerena je s obzirom na uvjete konkurencije između uvoznih proizvoda i uvjete konkurencije između uvoznih proizvoda i istovjetnih proizvoda Zajednice.

(68)

Dampinške marže utvrđena u odnosu na uvoz iz svake od dotičnih zemalja viša je od de minimis marže definirane u članku 9. stavku 3., tj. 2 % izvoznih cijena, a obujam uvoza iz svake od dotičnih zemalja je iznad praga od 1 % tržišnog udjela određenog člankom 5. stavkom 7. osnovne Uredbe.

(69)

Ispitni je postupak pokazao da su konkurentski uvjeti između dampinških uvoza i između dampinškog uvoza i istovjetnog proizvoda bili slični. Utvrđeno je da su prosječne uvozne cijene iz svih dotičnih zemalja pale tijekom razmatranog razdoblje i slijedile su isti trend. Nadalje, uvozni ispitani proizvod iz dotičnih zemalja bio je istovjetan u svakom pogledu, zamjenjiv je i stavlja se na tržištu u Uniji putem usporedivih prodajnih kanala te pod sličnim uvjetima prodaje i stoga je konkurentan međusobno i s ispitanim proizvodom koji se proizvodi u Uniji.

(70)

Na temelju toga, privremeno se zaključeno da su svi uvjeti kumulacije ispunjeni te, u skladu s tim, učinke dampinškog uvoza podrijetlom iz dotičnih zemalja treba procijeniti zajedno za potrebe analize štete.

(71)

Obujam uvoza iz dotičnih zemalja povećao se značajno za 57 % tijekom razmatranog razdoblja. Najveće povećanje dogodilo se između 2007. i 2008., kada se uvoz povećao za 58 %. Uvoz se zatim blago smanjio 2009., a zatim se ponovno povećao tijekom RIP-a na razinu iz 2008.

(72)

Prosječne cijene uvoza iz dotičnih zemalja jako su se razlikovale tijekom razmatranog razdoblja te su ukupno odražavale pad od 6 %. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja su prosječne cijene uvoza iz dotičnih zemalja uvijek bile niže od cijena ostatka svijeta i industrije Unije, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela uz dotičnih zemalja.

(73)

Tržišni udjel iz dotičnih zemalja povećao se značajno za 54 % tijekom razmatranog razdoblja. Najveće povećanje dogodilo se između 2007. i 2008. Uvoz se blago smanjio tijekom gospodarske krize, što je dovelo do smanjenja tržišnog udjela dotičnih zemalja za 2 % između 2008. i 2009., ali se onda do kraja razmatranog razdoblja njegov tržišni udjel povećao.

(74)

Za potrebe analize sniženja cijena, ponderirane prosječne prodajne cijene prema vrsti proizvoda industrije Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu cijene franko tvornice, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja koje su naplaćene prvom neovisnom kupcu na tržištu Unije, a koje su utvrđene na temelju vrijednosti CIF uz odgovarajuće prilagodbe za postojeće carinske pristojbe i troškove nakon uvoza. Usporedba cijena napravljena je za poslove na istoj razini trgovine, primjereno prilagođenih prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultati usporedbe, kada se izraze kao postotak prodajnih cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. pokazali su značajne marže sniženja cijena (do 16 %). Te marže sniženja cijena ukazuju na pritisak uvoza iz dotičnih zemalja na cijene na tržištu Unije.

(75)

Marže sniženja cijena za dotične zemlje iznosile su kako slijedi:

(76)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne Uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja za ocjenu stanja industrije Unije od 2007. do kraja RIP-a.

(77)

Proizvodnja Unije se od 2007. do 2009. značajno smanjila za 23 %, a zatim se blago povećala između 2009. i kraja RIP-a, što je dovelo do ukupnog smanjenja od 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Treba napomenuti da, iako se potrošnja Unije smanjila za otprilike 5 % između 2008. i 2009., proizvodnja industrije pala je još više, za 15 % te nije imala koristi od oporavka potrošnje Unije zabilježenog tijekom RIP-a.

(78)

Proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio se za otprilike 2 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon povećanja od oko 9 % 2008., kapacitet se smanjih sljedećih godina, što je dovelo do ukupnog smanjenja od 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

(79)

Međutim, u skladu sa smanjenjem obujma proizvodnje, iskorištenost raspoloživog kapaciteta smanjila se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Najveći pad dogodio se 2009., tijekom opće gospodarske krize, a zatim se stanje blago poboljšalo tijekom RIP-a.

(80)

Podaci o prodaji prikazani u donjoj tablici odnose se na obujam prodaje i njezinu vrijednost prema prvom nepovezanom kupcu na tržištu Unije.

(81)

Obujam prodaje i tržišni udjel smanjili su se za između 2007. i RIP-a za 18 %, odnosno 12 %. Na početku razmatranog razdoblja, odnosno od 2007. do 2008., obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 15 % i izgubio 12 % tržišnog udjela unatoč povećanju potrošnje Unije. Potrošnja Unije se smanjila 2009., što je dovelo do daljnjeg gubitka obujma prodaje industrije Unije od 6,5 %. Prodaja Unije se blago povećala tijekom RIP-a, u skladu s povećanom potrošnjom Unije. Međutim, tržišni udjel je ostao stabilan od 2008. do kraja RIP-a.

(82)

Cijene su se od 2007. do 2008. značajno povećale za 20 %. Treba napomenuti da su proizvođači izvoznici, također, povećali svoje cijene tijekom tog razdoblja, iako puno manje od industrije Unije.

(83)

Industrija Unije je 2009. morala smanjiti cijene kako bi odgovorila na pritisak povećanog uvoza iz dotičnih zemalja. Uvoz iz tih zemalja povećao se 2008. za 57 %, a njihove cijene bile su značajno niže od cijena industrije Unije. Međutim, industrija Unije nije mogla smanjiti svoje cijene na istu razinu kao i proizvođači izvoznici.

(84)

Tijekom RIP-a je industrija Unije zadržala cijene na razini iz 2009., što je dovelo do ukupnog povećanja cijena tijekom razmatranog razdoblja od 7 %.

(85)

Razine zaliha industrije Unije su se smanjile za 33 % tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su se između 2008. i RIP-a razine zaliha značajno smanjile za 51 %.

(86)

Zbog aktivnosti smanjenja broja radnika u industriji Unije, broj zaposlenika smanjio se za 13 % tijekom razmatranog razdoblja. Troškovi rada po zaposleniku blago su se povećali za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. To se smatra prirodnim povećanjem i manje je od stope inflacije tijekom razmatranog razdoblja.

(87)

Profitabilnost industrije Unije utvrđena je izražavanjem neto-dobiti (u ovom slučaju gubitka) od prodaje istovjetnog proizvoda prije oporezivanja u postocima prometa kod te prodaje. Utvrđeno je da je profitabilnost industrije Unije negativna od početka razmatranog razdoblja 2007., a tijekom razmatranog razdoblja gubitci su se značajno povećali. Nakon smanjenja 2008. gubitci su se ponovno značajno povećali 2009., odnosno tijekom opće gospodarske krize. Međutim, gospodarski oporavak zabilježen tijekom RIP-a omogućio je industriji Unije smanjenje gubitaka u pogledu prometa, no još uvijek je ostao daleko od povratka na pozitivne razine dobiti.

(88)

Trend koji je pokazao novčani tok, odnosno sposobnost industrije da sama financira svoje aktivnosti, u velikoj mjeri odražava razvoj profitabilnosti. Novčani tok je bio negativan 2007. i pokazuje znatan pad tijekom razmatranog razdoblja. Isto se može komentirati i za povrat ulaganja koji je pokazao sličan negativni razvoj u skladu s negativnim rezultatima koje je ostvarila industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(89)

Nastavno na gore navedeno, sposobnost ulaganja industrije Unije postala je ograničena, s obzirom na to da se novčani tok znatno pogoršao tijekom razmatranog razdoblja. Kao posljedica toga, ulaganja su pala za otprilike 35 % tijekom razmatranog razdoblja.

(90)

Potrošnja Unije ostala je prilično stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, obujam prodaje i tržišni udjel industrije Unije smanjili su se tijekom tog razdoblja za 18 %, odnosno 12 %.

(91)

S obzirom na obujam, tržišni udjel i cijene dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja, učinak stvarnih dampinških marža na industriju Unije ne može se smatrati zanemarivim.

(92)

Ispitni postupak je pokazao da se većina pokazatelja štete, kao što su proizvodnja (– 17 %), iskorištenost kapaciteta (– 13 %), obujam prodaje (– 18 %), tržišni udjel (– 12 %) i zaposlenost (– 14 %) pogoršala tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, pokazatelji štete vezani za financijski rezultat industrije Unije, kao što su novčani tok i profitabilnost, bili su ozbiljno pogođeni. To znači da je sposobnost industrije Unije da prikupi kapital također bila narušena, posebno tijekom RIP-a.

(93)

Na temelju gore navedenog, zaključeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne Uredbe.

(94)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. osnovne Uredbe, ispitano je je li dampinški uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja prouzročio štetu industriji Uniji u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli prouzročiti štetu industriji Unije, također su ispitani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su prouzročiti ti ostali čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(95)

Ispitni postupak je pokazao da je potrošnja Unije ostala prilično stabilna tijekom razmatranog razdoblja, dok se dampinški uvoz iz dotičnih zemalja prema obujmu značajno povećao, tj. za 57 %.

(96)

Dampinški uvoz iz dotičnih zemalja izvršio je pritisak na industriju Unije, posebno 2008., kada se taj uvoz povećao za 58 %. Te godine su cijene iz dotičnih zemalja, prema podacima Eurostata, bile puno manje od cijena industrije Unije. To je dovelo do gubitka tržišnog udjela industrije Unije od oko 12 %, dok su dotične zemlje povećale svoj tržišni udjel za 54 %.

(97)

Kako bi odgovorila na taj pritisak, industrija Unije je smanjila svoje cijene 2009. Iako se obujam uvoza iz dotičnih zemalja smanjio (– 6,7 %), u skladu s gospodarskim padom i smanjenjem tržišta EU-a, uvozne cijene smanjile su se više od cijena industrije Unije i to je onemogućilo industriji Unije povratak izgubljenog tržišnog udjela.

(98)

Tijekom RIP-a je industrija Unije morala dodatno smanjiti svoje cijene, pri čemu je sniženje cijena iz dotičnih zemalja, na temelju provjerenih podataka o izvozu, i dalje iznosilo 3 %. Obujam (+ 4,3 %) i vrijednost (+ 3,9 %) prodaje industrije Unije su se blago oporavili, ali, iako se razlika u cijeni u pogledu uvozne cijene dotičnih zemalja smanjila, industrija Unije nije mogla iskoristiti oporavak potrošnje te je njezin tržišni udjel ostao nepromijenjen. U međuvremenu je uvoz iz dotičnih zemalja zabilježio dodatno povećanje obujma (6,6 %) i tržišnog udjela (2 %) tijekom RIP-a.

(99)

Ostali čimbenici koji su ispitani u kontekstu uzročnosti su uvoz iz ostalih zemalja, realizacija izvoza industrije Unije i učinak gospodarske krize.

(100)

Na temelju podataka Eurostata, obujam uvoza ispitanog proizvoda u Uniju koji je podrijetlom iz trećih zemalja na koje se ne odnosi ovaj ispitni postupak smanjio se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajući tržišni udjel tih zemalja, također, se smanjio za 9 %.

(101)

Prosječne cijene tog uvoza bile su više od cijena proizvođača izvoznika u dotičnim zemljama pa i onih industrije Unije.

(102)

Na temelju navedenog, privremeno se zaključilo da uvoz iz tih trećih zemalja nije doprinio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(103)

Obujam izvozne prodaje industrije Unije smanjio se za 55 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, učinak tog smanjenja djelomično je nadoknađen činjenicom da se prosječna jedinična prodajna cijena povećala za 71 % tijekom istog razdoblja, što je ograničilo smanjenje vrijednosti izvozne prodaje na 24 %. To je, zajedno s činjenicom da je izvozna prodaja činila samo 5 % ukupne prodaje tijekom RIP-a, dovelo do privremenog zaključka da realizacija izvoza nije čimbenik koji prekida uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i uvoza iz dotičnih zemalja.

(104)

Gospodarska kriza doprinijela je smanjenju potrošnje u Uniji i pritisku na cijene. Smanjenje razine potražnje za ispitanim proizvodom dovelo je do smanjenja proizvodnje industrije Unije i djelomično doprinijelo padu prodajnih cijena.

(105)

U uobičajenim gospodarskim uvjetima te kod izostanka jačeg pritiska na cijene i povećanih razina dampinškog uvoza, industrija Unije mogla se suočiti s poteškoćama u suočavanju sa smanjenjem potrošnje i povećanjem fiksnih jediničnih troškova zbog smanjene iskorištenosti kapaciteta s kojima se suočila između 2007. i RIP-a. Međutim, dampinški uvoz pojačao je utjecaj gospodarskog pada i onemogućio prodaju iznad proizvodne cijene.

(106)

Na temelju gore navedenog se čini da je smanjenje potražnje u Uniji povezane s gospodarskom krizom doprinijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, smatra se da time nije prekinuta uzročno-posljedična veza utvrđena u odnosi na jeftini dampinški uvoz iz dotičnih zemalja.

(107)

Gornja analiza je pokazala da se bitno povećao obujam i tržišni udjel jeftinog dampinškog uvoza podrijetlom iz dotičnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, utvrđeno je da je taj uvoz ostvaren po dampinškim cijenama koje su bile niže od cijena koje naplaćuje industrija Unije na tržištu Unije za slične vrste proizvoda.

(108)

To povećanje obujma i tržišnog udjela jeftinog dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja odvijalo se istodobno s općim i stalnim smanjenjem potrošnje u Uniji tijekom razdoblja između, ali i s negativnim razvojem tržišnog udjela industrije Unije u istom razdoblju. Nadalje, počevši od 2008. s ukupnim gospodarskim padom i smanjenjem potrošnje Unije, izvoznici iz dotičnih zemalja uspjeli su zadržati svoj tržišni udjel smanjenjem cijena, pri čemu su i dalje snižavali cijene Unije. Istodobno je uočen daljnji negativni razvoj tržišnog udjela industrije Unije i glavnih pokazatelja njezinog gospodarskog stanja. Naime, tijekom razmatranog razdoblja val jeftinog dampinškog izvoza iz Indije, Indonezije i Malezije koji je neprestano snižavao cijene industrije Unije, doveo je do pada profitabilnosti industrije Unije, što je za posljedicu imalo teške gubitke tijekom RIP-a.

(109)

Ispitivanje drugih poznatih čimbenika koji su mogli nanijeti štetu industriji Unije pokazalo je da ti čimbenici naočigled nisu takvi da bi mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(110)

Na temelju gore navedene analize koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnog utjecaja dampinškog uvoza, privremeno je zaključeno da je dampinški uvoz iz Indije, Indonezije i Malezije prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. osnovne Uredbe.

(111)

U skladu s člankom 21. osnovne Uredbe, ispitalo se postoje li, unatoč privremenom zaključku o štetnom uvozu, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju usvajanje mjera nije bilo u interesu Unije. Analiza interesa Unije temeljila se na uzimanju u obzir svih raznih uključenih interesa, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika dotičnog proizvoda.

(112)

Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz Indije, Indonezije i Malezije. Podsjeća se da je većina pokazatelja štete pokazala negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno pokazatelji štete vezani za financijski rezultat industrije Unije, kao što su novčani tok, povrat ulaganja i profitabilnost bili su ozbiljno pogođeni. U slučaju izostanka mjera daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije čini se vrlo vjerojatnim.

(113)

Očekuje se da će uvođenje privremenih antidampinških pristojba vratiti djelotvorne uvjete trgovine na tržište Unije i time omogućiti industriji Unije da uskladi svoje cijene ispitanog proizvoda kako bi odrazila troškove različitih komponenata i tržišne uvjete. Može se očekivati da bi uvođenje privremenih mjera industriji Unije omogućilo povratak barem dijela tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja, uz daljnji pozitivni učinak na njezino financijsko stanje i profitabilnost.

(114)

Stoga je zaključeno da bi uvođenje privremenih antidampinških mjera na uvoz ispitanog proizvoda podrijetlom iz Indije, Indonezije i Malezije bilo u interesu industrije Unije.

(115)

Upitnici su poslani na 21 uvoznika u Uniji. Samo su dva uvoznika surađivala u ispitnom postupku. Oba se nalaze u Ujedinjenoj Kraljevini i zajedno predstavljaju 0,3 % ukupnog uvoza iz dotičnih zemalja tijekom RIP-a. Posjet je obavljen samo kod većeg od dva uvoznika. Međutim, na licu mjesta je taj uvoznik odbio dati pristup svojim financijskim izvještajima te se, stoga, odgovarajući podaci nisu mogli provjeriti. Međutim, bilo je jasno da, iako bi uvođenje antidampinških mjera značilo veće troškove za to trgovačko društvo, to ne bi predstavljalo vrlo ozbiljne probleme za njegovo poslovanje, čak i s istim kupcima ili, prema potrebi, kod promjene područja poslovanja.

(116)

Na temelju raspoloživih podataka, zaključeno je da, iako bi uvođenje privremenih antidampinških mjera negativno utjecalo na gore navedenog uvoznika, taj bi uvoznik trebao moći prenijeti barem dio povećanja troškova na svoje kupce i/ili promijeniti izvore nabave. Uvođenje privremenih mjera stoga ne bi trebalo imati značajan negativni učinak na uvoznike.

(117)

Korisnici ispitanog proizvoda iskazali su veliki interes u ovom slučaju. Od 97 kontaktiranih korisnika, 21 je surađivao u ispitnom postupku. Ti suradnici koji su surađivali predstavljali su oko 25 % uvoza dotičnog proizvoda u Uniju tijekom RIP-a. Ta trgovačka društva nalaze se u cijeloj Uniji i prisutna su u sektorima koji se odnose na osobnu njegu, kućanske proizvode i industrijske deterdžente.

(118)

Od 21 trgovačko društva, posjećeno je 5 društava koja predstavljaju 18 % ukupnog uvoza ispitanog proizvoda u EU iz dotičnih zemalja tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju provjerenih podataka, čini se da je udjel ispitanog proizvoda u troškovima tih trgovačkih društava značajan i iznosi između 10 % i 20 %, ovisno o konačno proizvodu.

(119)

Za tri od pet posjećenih trgovačkih društava, oko 15 % svih zaposlenika radi u sektorima koji koriste dotični proizvod. U jednom trgovačkom društvu postotak iznosi oko 70 %, dok za ostale nije bilo moguće dobiti te podatke zbog složene strukture trgovačkog društva i različitih proizvoda.

(120)

Za razdoblje ispitnog postupka, prosječni udjel poslovanja u kojem se koristi ispitani proizvod u odnosu na ukupno poslovanje, za posjećena trgovačka društva iznosi 22 %, dok je prosječna profitna marža u tom poslovanju oko 6 %. Na temelju toga i s obzirom na relativno nisku razinu predloženih mjera, procijenjeno je da je ukupni učinak privremenih antidampinških mjera na uvoz iz dotičnih zemalja prilično ograničen. Neki korisnici su tvrdili da bi uvođenje antidampinških mjera stvorilo probleme vezane uz raspoloživost ispitanog proizvoda u Uniji, s obzirom na to da u Uniji postoje samo dva velika proizvođača i da potražnja za ispitanim proizvodom raste. Međutim, treba napomenuti da relativno niska razina predloženih mjera ne smije isključiti mogućnost uvoza ispitanog proizvoda iz dotičnih zemalja. Nadalje, dva proizvođača iz Unije nisu proizvodila u punom kapacitetu tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, uvoz je uvijek moguće ostvariti i iz ostalih trećih zemalja koje ne podliježu mjerama. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(121)

Uzimajući u obzir navedeno, čak i ako je vjerojatno da bi mjere na uvoz iz dotičnih zemalja negativno utjecale na većinu korisnika, čini se da je ukupan utjecaj ograničen. Stoga je privremeno zaključeno da, na temelju dostupnih podataka, učinak antidampinških mjera na uvoz ispitanog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja neće imati značajan negativan učinak na korisnike dotičnog proizvoda.

(122)

S obzirom na navedeno, privremeno se zaključilo da, na temelju raspoloživih podataka o interesu Unije, ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja privremenih mjera za uvoz ispitanog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja.

(123)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz.

(124)

Za potrebe utvrđivanja razine navedenih mjera u obzir su uzete utvrđene dampinške marže i iznos pristojbe koji je potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(125)

Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije da pokrije troškove proizvodnje i da ostvari dobit prije oporezivanja koju industrija ove vrste u sektoru može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku dampinškog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(126)

Stoga je razina uklanjanja štete izračunata na temelju usporedbe prosječne cijene dampinškog uvoza i ciljne cijene industrije Unije. Ciljna cijena je utvrđena izračunavanjem prodajne cijene industrije Unije na razini isplativosti (s obzirom na to da je tijekom RIP-a ostvarila gubitke) i dodavanjem ciljne profitne marže toj prodajnoj cijeni. Industrija Unije je tvrdila da bi ciljna profitna marža od 15 % bila primjerena, no to nije mogla potkrijepiti. Stoga je ciljna profitna marža privremeno određena na 7,7 %, što odgovara zadnjoj profitnoj marži koju je ostvario jedan od podnositelja pritužbe u zadnjoj profitabilnoj godine prije razmatranog razdoblja.

(127)

Prosječna marža sniženja cijena određena je na 24,2 % za Indiju, 9,1 % za Indoneziju i 25,7 % za Maleziju.

(128)

U svjetlu gore navedenog i prema članku 7. stavku 2. osnovne Uredbe, smatra se da privremenu antidampinšku pristojbu treba uvesti na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Indije, Indonezije i Malezije na utvrđenoj razini dampinga ili razini uklanjanja štete, ovisno o tome koja je niža, u skladu s pravilom niže pristojbe. Samo su u jednom slučaju stope privremene antidampinške pristojbe temeljene na dampinškoj marži.

(129)

Na temelju navedenog, predložene su stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, kako slijedi:

(130)

Stope antidampinških pristojba za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga iste odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te carinske stope (za razliku od carine koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda koji su podrijetlom iz dotičnih zemalja i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(131)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena tih stopa antidampinških pristojba za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (4) sa svim odgovarajućim informacijama, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja imaju koristi od individualnih stopa pristojbe.

(132)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinške pristojbe, visina preostale pristojbe ne bi se trebala primjenjivati samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, nego i na one proizvođače koji tijekom RIP-a uopće nisu izvozili u Uniju.

(133)

Radi dobrog upravljanja potrebno je odrediti razdoblje unutar kojeg zainteresirane stranke, koje su se javile u roku navedenom u obavijesti o pokretanju postupka, mogu u pisanom obliku izraziti svoje stavove i zatražiti raspravu. Nadalje, treba naglasiti da su nalazi u vezi s uvođenjem pristojba za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu se ponovo razmatrati za potrebe konačnih mjera,