11/Sv. 82

HR

Službeni list Europske unije

248

L 122/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 193/2009 (2) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

(2)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 599/2009 (3) (Konačna uredba) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu u rasponu od 0 EUR do 198 EUR po toni na uvoz biodizela, kako je definirano člankom 1. stavkom 1. navedene Uredbe (dotični proizvod) podrijetlom iz SAD-a (postojeće mjere). Na ispitni postupak koji je doveo do donošenja Konačne uredbe dalje u tekstu se upućuje kao na „početni ispitni postupak”.

(3)

Trebalo bi napomenuti i da je Uredbom (EZ) br. 598/2009 (4) Vijeće uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu u rasponu od 211,2 EUR do 237 EUR po toni na uvoz dotičnog proizvoda.

(4)

Komisija je 30. lipnja 2010. primila je zahtjev prema članku 13. stavku 3. Osnovne uredbe za ispitivanje navodnog izbjegavanja antidampinških mjera uvedenih na uvoz dotičnog proizvoda. Zahtjev je podnio Europski odbor za biodizel (EBB) u ime proizvođača biodizela iz Unije.

(5)

U zahtjevu se navodi da su se izbjegavale antidampinške mjere na uvoz dotičnog proizvoda pretovarom biodizela preko Kanade i Singapura i izvozom biodizela u mješavini s masenim udjelom biodizela od 20 % ili manjim.

(6)

U zahtjevu se navodi da se nakon uvođenja mjera na dotični proizvod značajno promijenila struktura trgovanja koja uključuje izvoz iz SAD-a, Kanade i Singapura i da za takvu promjenu nema dostatnog valjanog uzroka ili opravdanosti, osim uvođenja pristojbe. Navodno je ta promjena u strukturi trgovanja proizašla iz pretovara dotičnog proizvoda preko Kanade i Singapura.

(7)

U zahtjevu se također se navodi da je, nakon uvođenja mjera, izvoz biodizela u mješavinama s masenim udjelom biodizela od 20 % ili manjim iz SAD-a počeo dolaziti u Uniju, navodno iskorištavajući prag sadržaja biodizela utvrđen u opisu dotičnog proizvoda.

(8)

Nadalje, u zahtjevu se navodi da su preostali učinci postojećih antidampinških mjera za dotični proizvod narušeni, kako u smislu količine, tako i u smislu cijene. Navodno su znatne količine uvoza biodizela iz Kanade i Singapura u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom biodizela većim od 20 % i uvoza biodizela u mješavinama s masenim udjelom biodizela od 20 % ili manjim, zamijenile uvoz dotičnog proizvoda. Osim toga, dostavljen je dostatni dokaz o tome da se ta povećana količina uvoza izvršavala po cijenama koje su znatno niže od neštetne cijene utvrđene u ispitnom postupku koji je doveo do postojećih mjera.

(9)

Konačno, u zahtjevu se navodi da su cijene dotičnog proizvoda i dalje subvencionirane kako je prethodno utvrđeno.

(10)

Utvrdivši, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, da postoji dostatan dokaz prima facie za pokretanje ispitnog postupka prema članku 13. Osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju Uredbe (EZ) br. 720/2010 (5) (Uredba o pokretanju postupka). Prema članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je na temelju Uredbe o pokretanju postupka također naredila carinskim tijelima da evidentiraju uvoz poslan iz Kanade i Singapura, kao i uvoz podrijetlom iz SAD-a biodizela u mješavini s masenim udjelom od 20 % ili manjim monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla.

(11)

Komisija je pokrenula i usporedni ispitni postupak na temelju Uredbe (EU) 721/2010 (6) vezano za navodno izbjegavanje kompenzacijskih mjera na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a putem uvoza biodizela poslanog iz Kanade i Singapura i putem uvoza biodizela u mješavini s masenim udjelom biodizela od 20 % ili manjim, podrijetlom iz SAD-a.

(12)

Komisija je službeno obavijestila nadležna tijela SAD-a, Kanade i Singapura. Upitnici su poslani poznatim proizvođačima/izvoznicima iz SAD-a, Kanade i Singapura. Zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u Uredbi o pokretanju postupka.

(13)

Sljedeća su društva dostavila odgovore na upitnike i obavljeni su posjeti radi provjere u njihovim poslovnim prostorijama:

Proizvođači/izvoznici iz Kanade:

Trgovci iz Singapura:

Proizvođači/izvoznici iz SAD-a:

Povezani uvoznici

(14)

Štoviše, posjećena su odgovarajuća nadležna tijela Vlade Kanade i Vlade Singapura.

(15)

Razdoblje ispitnog postupka obuhvatilo je razdoblje od 1. travnja 2009. do 30. lipnja 2010. (RIP). Prikupljeni su podaci za razdoblje od 2008. do kraja RIP-a kako bi se ispitala navodna promjena strukture trgovine.

(16)

Dotični proizvod na koji se odnosi navodno izbjegavanje mjera, to jest, proizvod u trenutku pokretanja početnog ispitnog postupka, su monoalkilni esteri masnih kiselina i/ili parafinska plinska ulja dobivena sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznati kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom većim od 20 % monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla koji su trenutačno razvrstani prema oznakama KN ex 1516 20 98, ex 1518 00 91, ex 1518 00 99, ex 2710 19 41, 3824 90 91, ex 3824 90 97 i koji su podrijetlom iz SAD-a.

(17)

Proizvod predmet ispitnog postupka izbjegavanja mjera je dvojak. Prvo, vezano za navodni pretovar preko Kanade i Singapura, istovjetan je proizvodu u trenutku pokretanja početnog ispitnog postupka, kako je opisan u prethodnom stavku. Što se tiče isporuka izravno iz SAD-a, proizvod iz ispitnog postupka je biodizel u mješavini s masenim udjelom od 20 % ili manjim monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz SAD-a.

(18)

Nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera u ožujku 2009., uvoz dotičnog proizvoda je praktički prestao. U donjoj je tablici sažeta situacija:

Uvoz biodizela i određenih mješavina biodizela u Europsku uniju pod oznakom KN 3824 90 91 (u tonama)

(19)

Gornji podaci Eurostata odnose se na sav biodizel koji sadrži 96,5 % ili više estera.

(20)

S druge strane, SAD prijavljuje izvoz biodizela i mješavina biodizela pod oznakom HTS 3 824,90.40.00 (mješavine masnih tvari, životinjskog ili biljnog podrijetla) kako slijedi:

Izvoz biodizela i mješavina biodizela iz SAD-a pod oznakom HTS 3 824,90 .40.00 (u tonama)

(21)

Usporedba dviju gore prikazanih tablica navodi na zaključak da 358 291 tonu izvezenu u Uniju tijekom IP-a čine mješavine s udjelom biodizela od 96,5 % i manjim.

(22)

Stupanj suradnje proizvođača/izvoznika iz Kanade bio je visok. Dva proizvođača koji predstavljaju približno 90 % kanadske proizvodnje biodizela, dostavili su odgovore na upitnik i u potpunosti surađivali tijekom ispitnog postupka. Kanadska udruga za obnovljiva goriva (Canadian Renewable Fuels Association) i odgovarajuća tijela Vlade Kanade, također su surađivali su tijekom ispitnog postupka.

(23)

U skladu s člankom 13. stavkom 1. Osnovne uredbe, ocjenu postojanja izbjegavanja mjera treba izvršiti naknadnom analizom je li došlo do promjene strukture trgovine između SAD, Kanade i Unije, je li promjena proistekla iz prakse, postupka ili djelovanja za koje nije bilo dostatnog valjanog razloga ili ekonomske opravdanosti osim uvođenja pristojbe, ima li dokaza o šteti ili da su učinci pristojbe narušavani u pogledu cijena i/ili količina istovjetnog proizvoda te ima li dokaza o dampingu u odnosu na uobičajene vrijednosti koje su ranije uspostavljene za istovjetni proizvod.

(24)

Uvoz biodizela iz SAD-a pao je s 1 487 790 tona u 2008. na 381 227 tona u 2009. te završio na nuli tijekom RIP-a.

(25)

S druge strane, prema podacima Eurostata, ukupni uvoz biodizela iz Kanade u Uniju znatno se povećao između 2008. i RIP-a, i to s 1 725 tona u 2008. na 140 043 tone u 2009. te na 197 772 tone tijekom RIP-a.

(26)

Na prodaju biodizela između SAD-a i Kanade ne primjenjuju se carine niti druge vrste ograničenja na uvoz.

(27)

Prema statističkim podacima SAD-a, izvoz biodizela iz SAD-a u Kanadu povećao se s 967 tona u 2008. na 128 233 tone u 2009. i na 161 841 tonu tijekom RIP-a.

(28)

Usporedba statističkih podataka o izvozu koje su dostavila tijela SAD-a i statističkih podataka o uvozu koje su na licu mjesta dala kanadska tijela, pokazala je znatna odstupanja na mjesečnoj osnovi. Prema kanadskim statističkim podacima, uvoz američkog biodizela povećao se s 11 757 tona u 2008. na 18 673 tone u 2009. i na 174 574 tone tijekom RIP-a.

(29)

Prema mišljenju kanadskih tijela, ne postoji određena oznaka za deklariranje biodizela. Napomenuli su da Kanada i SAD izmjenjuju podatke o uvozu te ih koriste kao svoje podatke o izvozu. Kao takvi, kanadski uvozni podaci i SAD-ovi izvozni podaci bi se na šesteroznamenkastoj razini trebali poklapati, što i čine prilično precizno sukladno HTS 3 824,90. Međutim, nakon šest znamenki, svaka država ima svoj sustav klasifikacije. Treba također napomenuti da kanadski statistički podaci obuhvaćaju samo uvoz koji je ocarinjen u Kanadi, no ne i pretovarenu robu.

(30)

Može se zaključiti da, bez obzira na odstupanja između ta dva izvora podataka, jasno je da se izvoz biodizela iz SAD-a u Kanadu povećao između 2008. i RIP-a, a posebno nakon uvođenja antidampinških mjera. Kanadsko tržište biodizela trenutačno ne može prihvatiti takve količine biodizela. Proizvođači izvornog kanadskog biodizela su de facto usmjereni ka izvozu.

(31)

Dva proizvođača iz Kanade koja su surađivala u ispitnom postupku, nisu kupovala biodizel iz SAD-a niti iz drugih izvora tijekom RIP-a.

(32)

Proizvodnja biodizela u Kanadi je industrija u razvoju. Tijekom RIP-a bilo je oko šest proizvodnih pogona, ali samo dva pogona u istočnoj Kanadi, čiji su vlasnici i kojima upravljaju de facto ta dva proizvođača koja su surađivala u ispitnom postupku, čine približno 90 % ukupne proizvodnje.

(33)

Iz proizvedenih količina koje su prodali proizvođači koji su surađivali, utvrđena je prodaja čiji su krajnji kupci bili sigurno u Sjevernoj Americi, to jest, u SAD-u i Kanadi. Preostale količine prodane su kupcima koji su trgovali robom i/ili miješali robu s drugim biodizelom. Dva navedena trgovačka društva nisu znala jesu li kupci prodali proizvode Uniji kao kanadski biodizel, jesu li ih miješali ili je li biodizel prodan krajnjim kupcima u SAD-a ili Kanadi.

(34)

Čak i kada bi se u krajnjem slučaju pretpostavilo da je ukupni izvorni kanadski biodizel završio u Uniji, tada bi to činilo samo 20 % ukupnog uvoza u Uniju iz Kanade tijekom RIP-a.

(35)

Iz usporedbe statističkih podataka s podacima dobivenima od proizvođača koji su surađivali u ispitnom postupku, razvidno je da kanadski proizvođači nisu mogli proizvesti količine izvezene iz Kanade u Uniju. Navedeno, stoga, izravno upućuje na to da je veliki val uvoza iz Kanade na tržište Unije povezan s izvozom biodizela iz SAD-a poslanog iz Kanade.

(36)

Opće smanjenje izvoza iz SAD-a u Uniju od 2008. i usporedno povećanje izvoza iz Kanade u Uniju i izvoza iz SAD-a u Kanadu nakon uvođenja početnih mjera može se, stoga, smatrati promjenom u strukturi trgovine.

(37)

Ispitni postupak nije otkrio drugi valjani uzrok ili ekonomsku opravdanost pretovara osim izbjegavanja plaćanja važeće antidampinške pristojbe na biodizel podrijetlom iz SAD-a.

(38)

Korišteni su podaci Eurostata kako bi se procijenilo jesu li uvezeni proizvodi, u smislu količine, narušili preostale učinke važećih antidampinških mjera za uvoz biodizela iz SAD-a. Količine i cijene izvoza iz Kanade uspoređene su s razinom uklanjanja štete utvrđenom u početnom ispitnim postupku.

(39)

Kako je gore navedeno, uvoz biodizela iz Kanade u Uniju povećao se s 1 725 tona u 2008. na 197 772 tone tijekom RIP-a, od čega potonje predstavlja udio u uvozu od 9,2 %. Povećanje uvoza iz Kanade ne može se smatrati neznatnim, imajući na umu veličinu tržišta Unije kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku. S obzirom na neštetnu razinu cijene utvrđenu u početnom ispitnom postupku, kanadski uvoz u Uniju tijekom RIP-a pokazao je sniženje ciljnih cijena u regiji od otprilike 50 % i istodobno sniženje prodajnih cijena proizvođača iz Unije za oko 40 %.

(40)

Zaključeno je, stoga, da su mjere narušene u smislu količina i cijena.

(41)

U skladu s člankom 13. stavkom 1. i stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitivalo se postoje li dokazi o dampingu u odnosu na uobičajenu vrijednost utvrđenu u početnom ispitnom postupku.

(42)

U početnom ispitnom postupku je uobičajena vrijednost utvrđena na temelju domaćih prodajnih cijena u uobičajenom tijeku trgovine i izračunana na temelju troškova proizvodnje uvećanih za razumnu profitnu maržu kada nije bilo domaće prodaje ili nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine.

(43)

Izvozne cijene iz Kanade utvrđene su na temelju prosječne uvozne cijene biodizela tijekom RIP-a prema podacima Eurostata.

(44)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, napravljene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. U skladu s tim, zbog izostanka podataka koji se odnose na broj stavki troškova, samo su troškovi prijevoza i osiguranja temeljeni na promatranim prosječnim troškovima prekooceanskog prijevoza biodizela iz SAD-a u Uniju tijekom početnog ispitnog postupka, odbijeni od cijena CIF prema Eurostatu kako bi se dobile cijene FOB na kanadskoj granici.

(45)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe, damping se računao usporedbom ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti kako je utvrđena u početnom ispitnom postupku i ponderiranih prosječnih izvoznih cijena tijekom RIP-a, izražen kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno.

(46)

Ta je usporedba pokazala postojanje dampinga.

(47)

Zaključak ispitnog postupka jest da su konačne antidampinške pristojbe uvedene na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a izbjegavane pretovarom preko Kanade prema članku 13. Osnovne uredbe.

(48)

Dva trgovca iz Singapura surađivala su tijekom ispitnog postupka. Osim toga, surađivala su odgovarajuća tijela Vlade Singapura.

(49)

Kriteriji procjene postojanja izbjegavanja mjera opisani su u gornjoj uvodnoj izjavi 23.

(50)

Prema podacima Eurostata, ukupni izvoz biodizela iz Singapura u Uniju povećao se sa 179 tona u 2008. na 20 486 tona u 2009. i na 32 078 tona tijekom RIP-a. Izvoz iz SAD-a u Singapur također se povećao u istom razdoblju.

(51)

Prema odgovarajućim tijelima Vlade Singapura, lokalno proizvedeni biodizel većinom se prodaje u Singapuru u svrhu zadovoljavanja domaće potražnje. Međutim, primjećuju da se u Singapuru industrija razvija s obzirom na nedavnu izgradnju novih proizvodnih pogona.

(52)

Izvoz iz Singapura tradicionalno je nizak. Uvoz biodizela u Uniju pomno je ispitan prema bazi podataka iz članka 14. stavka 6. i provjeren s odgovarajućim nacionalnim carinskim tijelima. Čini se da je uvoz došao naglo u nekoliko navrata. Analiza je pokazala da je većina tog uvoza bila izvornog singapurskog podrijetla. Međutim, nije se moglo utvrditi podrijetlo cijelog uvoza.

(53)

U odnosu na potrošnju Unije utvrđenu u početnom ispitnom postupku, nalazi su pokazali da je obujam uvoza iz Singapura u Uniju koji se nije mogao protumačiti bio iznimno nizak. Nadalje, njegov udio u potrošnji Unije, uzimajući u obzir EBB-ovu procjenu znatnog povećanja potrošnje u Uniji od početnog ispitnog postupka, bio bi zanemariv.

(54)

S obzirom na navedeno, može se zaključiti da Singapur nije narušio preostale učinke antidampinških mjera u smislu količine.

(55)

Vezano za pretovar, dobro je poznato da je Singapur ogromno otpremno čvorište u Aziji gdje dolaze brodovi i iskrcavaju robu koja se potom ponovo ukrcava na brodove koji plove, između ostalog, i u Europu. U ovom ispitnom postupku, jedan od trgovaca koji je surađivao u ispitnom postupku, vršio je pretovar biodizela malezijskog ili indonezijskog podrijetla preko Singapura, čije je krajnje odredište bila Unija. Tijekom RIP-a, samo taj trgovac je izvezao značajnu količinu biodizela u Uniju pretovarom u Singapuru, a carinska tijela su ocarinila biodizel u Uniji kao biodizel malezijskog ili indonezijskog podrijetla. Provjera nije upućivala na upitnost deklariranog indonezijskog ili malezijskog podrijetla.

(56)

S obzirom na gore navedeno, trebalo bi prekinuti ispitni postupak vezan za moguće izbjegavanje antidampinških mjera putem uvoza biodizela poslanog iz Singapura.

(57)

Pet proizvođača biodizela ili mješavina biodizela iz SAD-a surađivalo je u ispitnom postupku, od kojih je troje bilo uključeno u uzorak početnog ispitnog postupka. Američka vlada surađivala je tako da je dostavila statističke podatke o uvozu i svoja tumačenja tih podataka.

(58)

Sva tri proizvođača koja su bila uključena u uzorak početnog ispitnog postupka, prestala su izvoziti biodizel nakon uvođenja konačnih mjera.

(59)

Samo jedno od pet trgovačkih društava koja su surađivala, društvo BP North America koje nije surađivalo u početnom ispitnom postupku, izvozilo je mješavine biodizela s masenim udjelom biodizela od 20 % ili manjim (B20 i manji) u Uniju tijekom RIP-a.

(60)

Državni odbor za biodizel (National Biodiesel Bord - NBB) koji zastupa industriju biodizela SAD-a, tvrdi da se na proizvod za koji se prema njihovom mišljenju izričito utvrdilo da nije u opsegu proizvoda postojećih mjera, ne mogu primjenjivati antidampinške mjere bez antidampinškog ispitnog postupka de novo. NBB tvrdi da su u Konačnoj uredbi izričitim pojmovima utvrđeni „dotični proizvod” i „istovjetni proizvod” na razini biodizela ili biodizela u mješavinama s udjelom biodizela većim od 20 %. Prema mišljenju NBB-a, to nije umjetni prag već prag koji odgovara tržišnoj stvarnosti utvrđenoj tijekom početnog ispitnog postupka. Utvrđeno je, na primjer, da je prag od 20 % prikladan za jasno određivanje razlike među raznim vrstama mješavina koje su bile dostupne na tržištu SAD-a.

(61)

S obzirom na NBB i ostale zainteresirane strane, ispitni postupak u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera može samo proširiti primjenu antidampinških mjera s dotičnog proizvoda na istovjetni proizvod, koji je samo malo izmijenjen proizvod u odnosu na dotični proizvod. Isto tako, NBB tvrdi da je i samo Vijeće u Konačnoj uredbi utvrdilo da mješavine biodizela sa sadržajem biodizela od 20 % ili manjim nisu istovjetni proizvod. Prema mišljenju NBB-a struktura odredaba Osnovne uredbe ne ostavlja, stoga, drugu mogućnost osim pokretanja novog ispitnog postupka kako bi se utvrdilo trebaju li se mjere primijeniti na te mješavine ili ne.

(62)

U odgovoru na ove argumente trebalo bi najprije napomenuti da je cilj odredaba o sprečavanju izbjegavanja mjera iz članka 13. Osnovne uredbe odgovoriti na navodne pokušaje izbjegavanja mjera na snazi. Ako postoji dostatni dokaz prima facie koji ukazuje na to da se izbjegavanje mjera događa u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe, Komisija će pokrenuti ispitni postupak kako bi utvrdila događa li se izbjegavanje mjera. U skladu s člankom 13. stavkom 1. Osnovne uredbe, ocjenu postojanja izbjegavanja mjera trebalo bi provesti, na primjer, tako da se naknadno analizira je li bilo promjene u strukturi trgovanja između SAD-a i Unije, je li ta promjena proizašla iz prakse, obrade ili rada za koje ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost, osim uvođenja pristojbe, je li postojao dokaz o šteti ili o tome jesu li preostali učinci pristojbe narušeni u smislu cijena i/ili količina.

(63)

Trebalo bi isto tako podsjetiti da ispitni postupak u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera nije revizija opsega proizvoda na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe i ne mijenja definiciju dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda. Odredbe članka 13. Osnovne uredbe propisuju odgovarajuću pravnu osnovu za ispitni postupak u svrhu utvrđivanja postojanja izbjegavanja mjera vezano za proizvod na koji se mjere primjenjuju.

(64)

U tom smislu, u zahtjevu koji je Komisija primila prema članku 13. stavku 3. Osnovne uredbe, također se navodi da je nakon uvođenja mjera, izvoz mješavina biodizela koje sadrže 20 % ili manje biodizela iz SAD-a počeo dolaziti u Uniju, navodno iskorištavajući prag sadržaja biodizela utvrđen u opisu dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda. U ispitnom postupku je ispitano može li se takva praksa smatrati izbjegavanjem mjera sukladno odredbama članka 13. Osnovne uredbe. Na kraju, trebalo bi napomenuti da se navodne prakse izbjegavanja mjera mogu ispitati samo na temelju članka 13. Osnovne uredbe.

(65)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 20., američka oznaka HTS 3 824,90.40.00 obuhvaća i mješavine sa sadržajem biodizela od 96,5 % i manjim. Prema izvoznim statističkim podacima SAD-a, u Uniju je tijekom RIP-a izvezena ukupna količina od 358 291 tone ove vrste mješavine.

(66)

Društvo BP Products North America (BPNA) je tijekom RIP-a izvezlo znatni udio gore navedene količine.

(67)

BPNA nije sudjelovala u početnom ispitnom postupku jer je počelo obavljati djelatnosti s biodizelom tek na početku 2009. predviđajući rast tržišta biodizela u budućnosti, a kao odgovor na vladine naloge, kako u SAD-u tako i u inozemstvu. BPNA je počeo izvoziti u Uniju u prosincu 2009. U tom pogledu se podsjeća da su konačne mjere uvedene u srpnju 2009.

(68)

BP je u Uniji, u Ujedinjenoj Kraljevini, Francuskoj i Nizozemskoj, prodavao biodizel u mješavini s masenim udjelom biodizela od 15 % ili manjim podrijetlom iz SAD-a (B15). U svim slučajevima, proizvod se dalje miješa kako bi poštovao odgovarajuće zakonodavstvo na snazi u nekim državama članicama, u svrhu promicanja potrošnje biogoriva na crpkama, s obzirom da se ta goriva trenutačno smatraju ekološki održivima.

(69)

BPNA tvrdi da te mješavine s manje od 15 % biodizela nisu istovjetan proizvod dotičnom proizvodu. Značajke i tržišne stvarnosti su veoma različite. Logistika (uključujući ograničenja na otpremu) uključena u proizvodnju i uvoz mješavina s manjim udjelom biodizela jako se razlikuje od one za mješavine s većim udjelom biodizela. Prema mišljenju BPNA-a, kada se transportiraju mješavine s manje od 15 %, ti se proizvodi za otpremu klasificiraju kao naftni derivat, za razliku od kemijskog proizvoda koji čini otpremu jeftinijom. BPNA također tvrdi da postoje razlike u učinkovitosti između mješavina s većim udjelom biodizela i onih s manjim udjelom kada se koriste u dizel motorima.

(70)

Cilj postupka ispitivanja izbjegavanja mjera je utvrditi izbjegavaju li se biodizelom u mješavini s masenim udjelom biodizela 20 % i manjim mjere na snazi. Može biti i da mješavine s manjim udjelom privlače niže cijene otpreme. Međutim, treba napomenuti da je mješavina B20 i manjeg u stvari samo različiti sastav mješavine u odnosu na postupak proizvodnje mješavine biodizela iznad B20. Riječ je jednostavnom procesu kojim se mijenja sastav mješavine. Stvaranje B20 i manjeg smatra se samo neznatnom modifikacijom dotičnog proizvoda; jedina razlika je udio biodizela u mješavini. Treba također napomenuti da su i dotični proizvod i B20 i manji u konačnici namijenjeni istoj upotrebi u Uniji. Nadalje, mješavine biodizela B20 i manjeg, kao i biodizel u mješavinama većim od B20, imaju iste osnovne značajke.

(71)

Uvoz dotičnog proizvoda iz SAD-a pao je s 1 487 790 tona u 2008. na 381 227 tona u 2009. te završio na nuli tijekom RIP-a.

(72)

U vezi s time trebalo bi napomenutu da, iako je tijekom početnog ispitnog postupka u Uniji bila obvezna mješavina, primjerice, B5, izvoz B20 i manjeg iz SAD-a u Uniju počeo je tek nakon uvođenja konačnih mjera. Tijekom početnog ispitnog postupka, a prema podacima primljenih od proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju, u Uniju se uglavnom izvozio B99,9. Razlog tome bio je svesti subvenciju na izvoznu robu na najvišu razinu (porezni kredit za biodizel od 1 USD po galonu).

(73)

Teško je, stoga, vidjeti ekonomsku opravdanost za početak izvoza B20 i manjeg, osim izbjegavanja antidampinških mjera na snazi.

(74)

Udio biodizela u mješavini i dalje je subvencioniran, a uvoznik izbjegava plaćanje dospjele antidampinške pristojbe. S obzirom na navedeno, trebalo bi napomenuti da je antidampinška pristojba na mješavine primjenljiva u odnosu na udio biodizela u mješavini, to jest, u slučaju uvoza B15, neplaćena antidampinška pristojba iznosila bi oko 26 EUR po toni.

(75)

Prema mišljenju BNPA-a, biodizel manji od B15 nije stvoren u svrhu izbjegavanja pristojba. Društvo je tvrdilo da nije sudjelovalo u početnom ispitnom postupku, jer je počelo obavljati djelatnosti s biodizelom tek na početku 2009. predviđajući aktivno tržišta biodizela u budućnosti kao odgovor na vladine naloge, kako u SAD-u tako i u inozemstvu. Zbog specifične strukture društva, njegove djelatnosti kao naftne kompanije i njegove logističke prisutnosti u SAD-u, proizvodnja mješavina u SAD-u i izvoz u Uniju bili su logička poslovna odluka. Izvezena mješavina uvijek je bila B15 i manji, zbog manje strogih sigurnosnih mjera: mješavina do B15 ne smatra se kemijskim proizvodom sukladno pomorskim propisima.

(76)

Napominje se da je to društvo počelo s izvozom u Uniju nakon uvođenja mjera. Smatra se da nema dostatnog valjanog uzroka ili ekonomske opravdanosti, osim izbjegavanja plaćanja antidampinške pristojbe na snazi za biodizel podrijetlom iz SAD-a.

(77)

S obzirom na neštetnu razinu cijena iz prvotnog ispitnog postupka, američki uvoz B20 i manjeg u Uniju tijekom RIP-a pokazao je, kako sniženje prodajnih cijene, tako i sniženje ciljnih cijena. Uvoz B20 i manjeg počeo je nakon uvođenja konačnih mjera i uključene količine nisu neznatne.

(78)

Zaključeno je, stoga, da su mjere narušene u smislu količina i cijena.

(79)

U skladu s člankom 13. stavkom 1. i stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitivalo se postoje li dokazi o dampingu u odnosu na uobičajenu vrijednost utvrđenu u početnom ispitnom postupku. Usporedba između ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti i ponderirane izvozne cijene pokazala je postojanje dampinga.

(80)

Zaključak ispitnog postupka jest da su konačne antidampinške pristojbe uvedene na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a izbjegavane uvozom u Uniju biodizela u mješavini s masenim udjelom biodizela od 20 % ili manjim.

(81)

Zaključeno je da je jedina ekonomska opravdanost izvoza mješavina B20 i manjeg potaknuta subvencioniranjem u SAD-u, s jedne strane, te izbjegavanjem plaćanja antidampinških pristojba pri uvozu u Uniju, s druge strane.

(82)

BPNA je zatražilo izuzeće od mogućih proširenih mjera. Međutim, kako je ispitni postupak jasno pokazao da je uvoz B20 i manjeg obavljan samo kako bi se izbjegle mjere na snazi, to se izuzeće ne može odobriti. Prema odredbama članka 13. stavka 4. Osnovne uredbe, izuzeća se mogu dodijeliti proizvođačima dotičnog proizvoda koji mogu pokazati da nisu povezani s proizvođačima na koje se primjenjuju mjere i za koje se utvrdi da nisu uključeni u prakse izbjegavanje mjera. U ovim je ispitnim postupcima utvrđeno da je društvo BPNA uključeno u prakse izbjegavanja mjera tako da je počelo izvoziti B20 i manji nakon uvođenja antidampinških i kompenzacijskih mjera bez dostatnog valjanog razloga ili ekonomske opravdanosti, osim uvođenja mjera. Štoviše, postoje dokazi da su učinci mjera narušeni u smislu cijena i količina i da postoji damping u odnosu na uobičajene vrijednosti koje su ranije uspostavljene.

(83)

Neki proizvođači biodizela koji su surađivali u početnim ispitnim postupcima, zatražili su izuzeća od proširenih mjera zbog izbjegavanja mjera. Utvrđeno je da ti američki proizvođači nisu ni proizvodili ni prodavali biodizel B20 i manji. Prema članku 13. stavku 4. Osnovne uredbe, zahtjev proizvođača za izuzećem može se razmatrati samo tijekom ispitnog postupka u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera. Međutim, trebalo bi napomenuti da članak 13. Osnovne uredbe sadrži odredbe o novim sudionicima.

(84)

S obzirom na gore navedeno, zaključeno je da je konačna antidampinška pristojba uvedena na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a izbjegavana pretovarom preko Kanade prema članku 13. Osnovne uredbe.

(85)

U skladu s prvom rečenicom članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe, mjere na snazi vezane za uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz SAD-a trebalo bi, stoga, proširiti na uvoz istog proizvoda poslanog iz Kanade, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne.

(86)

Kako bi se izbjeglo izbjegavanje plaćanja pristojbe na temelju navoda koji se ne mogu provjeriti, a sukladno kojima je proizvod pretovaren preko Kanade proizvelo društvo podložno individualnoj pristojbi iz Konačne uredbe, mjera koja se proširuje trebala bi biti mjera utvrđena za „sva ostala trgovačka društva” iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 599/2009, koja je konačna antidampinška pristojba od 172,2 EUR po toni.

(87)

Antidampinška pristojba na mješavine primjenjivat će se razmjerno masenom udjelu ukupnog sadržaja monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla (sadržaj biodizela), u mješavini.

(88)

U skladu s člankom 13. stavkom 3. i člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe, koji propisuju da se proširena mjera primjenjuje na izvoz koji je ušao u Uniju prema evidenciji koja je uvedena Uredbom o pokretanju postupka, pristojbe bi se trebale naplaćivati na evidentirani uvoz biodizela poslanog iz Kanade.

(89)

S obzirom na gore navedeno, zaključeno je da je došlo do izbjegavanja antidampinške pristojbe uvedene na izvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a uvozom u Uniju B20 i manjeg prema članku 13. Osnovne uredbe.

(90)

U skladu s prvom rečenicom članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe, mjere na snazi vezane za uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz SAD-a trebalo bi, stoga, proširiti na uvoz B20 i manjeg.

(91)

Mjere koje se proširuju su mjere utvrđene u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 599/2009.

(92)

Proširena antidampinška pristojba na mješavine primjenjuje se razmjerno masenom udjelu ukupnog sadržaja monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla (sadržaj biodizela), u mješavini.

(93)

U skladu s člankom 13. stavkom 3. i člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe, koji propisuju da proširene mjere treba primijeniti na uvoz koji je ušao u Uniju prema evidenciji koja je uvedena Uredbom o pokretanju postupka, pristojbe bi se trebale naplaćivati na evidentirani uvoz B20 i manjeg podrijetlom iz SAD-a.

(94)

S obzirom na nalaze vezane za Singapur, ispitni postupak vezan za navodno izbjegavanje antidampinških mjera uvozom biodizela poslanog iz Singapura trebalo bi prekinuti, a evidenciju uvoza biodizela poslanog iz Singapura, uvedenu Uredbom o pokretanju postupka, obustaviti.

(95)

Dva društva iz Kanade koja su surađivala u ispitnom postupku, u svojem, podnesenom odgovoru na upitnik zatražila su izuzeće od mogućih proširenih mjera u skladu s člankom 13. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(96)

Utvrđeno je da ta dva kanadska proizvođača koja su surađivala u ispitnom postupku, nisu sudjelovala u praksama izbjegavanja mjera podložnima ovom ispitnom postupku. Nadalje, ti su proizvođači mogli dokazati da nisu povezani s američkim proizvođačima/izvoznicima biodizela. Njihovi zahtjevi za izuzeće se, stoga, mogu odobriti.

(97)

Smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena tih izuzeća. Te posebne mjere sastoje se u dostavljanju carinskim tijelima država članica valjanog računa koji mora biti u skladu sa zahtjevima propisanima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz koji nije popraćen takvim računom podliježe proširenoj antidampinškoj pristojbi.

(98)

Jedna stranka iz SAD-a koja je surađivala u ispitnom postupku, u svojem podnesenom odgovoru na upitnik također je zatražila izuzeće od mogućih proširenih mjera u skladu s člankom 13. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(99)

Kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 82., ispitni postupak je jasno pokazao da je ta stranka sudjelovala u praksama izbjegavanja mjera tako da je uvozila B20 i manji. Posljedično, to se izuzeće ne može odobriti.

(100)

Međutim, trebalo bi istaknuti da, ako dotični proizvođač izvoznik/proizvođači izvoznici ne bude/budu više provodio/provodili damping, te stranke mogu zatražiti reviziju prema članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe.

(101)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnom činjenicama i razmatranjima koja su dovela do gore navedenih zaključaka te su pozvane da dostave komentare. Razmotreni su usmeni i pisani komentari koje su stranke dostavile,

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate H

Office: N-105 04/92

1049 Brussels

BELGIUM