PRILOG V.
Metoda ispitivanja za mjerenje indeksa prianjanja na mokroj podlozi (G) za gume razreda C1
1. OBAVEZNE NORME
Primjenjuju se sljedeći dokumenti.
|
(1) |
ASTM E 303-93 (ponovno odobrena 2008.), Standardna metoda ispitivanja za mjerenje tarnih svojstava površine upotrebom njihala. |
|
(2) |
ASTM E 501-08, Standardna specifikacija gume sa standardnim profilom za ispitivanje otpornosti površine na klizanje; |
|
(3) |
ASTM E 965-96 (ponovno odobrena 2006.), Standardna metoda ispitivanja za mjerenje dubine makroteksture kolnika volumetrijskom tehnikom; |
|
(4) |
ASTM E 1136-93 (ponovno odobrena 2003.), Standardna specifikacija za radijalnu standardnu referentnu ispitnu gumu (SRTT14″); |
|
(5) |
ASTM F 2493-08, Standardna specifikacija za radijalnu standardnu referentnu ispitnu gumu (SRTT16″). |
2. DEFINICIJE
Za potrebe ispitivanja prianjanja guma razreda C1 na mokroj podlozi, primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
‚ispitna vožnja’ znači jedan prijelaz opterećene gume preko određene površine ispitne staze; |
|
2. |
‚ispitna(-e) guma(-e)’ znači guma kandidata, referentna guma ili kontrolna guma ili skupina guma, koja se upotrebljava u ispitnoj vožnji; |
|
3. |
‚guma(-e) kandidat(-i) (T)’ znači guma ili skupina guma koje se ispituju za izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi; |
|
4. |
‚referentna(-e) guma(-e) (R)’ znači guma ili skupina guma koja ima karakteristike navedene u ASTM F 2493-08 i koja se naziva standardna referentna ispitna guma 16″ (SRTT16″); |
|
5. |
‚kontrolna(-e) guma(-e) (C)’ znači guma ili skupina guma koje se koriste između guma kandidata i referentnih guma kad se ove ne mogu neposredno usporediti na istom vozilu; |
|
6. |
‚kočna sila gume’ znači uzdužna silu, izražena u njutnima (N), koja je posljedica djelovanja kočnog momenta; |
|
7. |
‚koeficijent kočne sile gume (BFC – braking force coefficient)’ znači omjer između kočne sile i vertikalnog opterećenja; |
|
8. |
‚vršni koeficijent kočne sile gume’ znači najveća vrijednost koeficijenta kočne sile gume, koja pri postupnom porastu kočnog momenta nastaje neposredno prije blokade kotača. |
|
9. |
‚blokada kotača’ znači stanje kotača, kad je njegova brzina okretanja oko osi vrtnje kotača jednaka nuli, a njegova vrtnja je spriječena uz prisutnost momenta vrtnje kotača; |
|
10. |
‚vertikalno opterećenje’ znači opterećenje silom u njutnima, koje djeluje na gumu okomito na površinu ceste; |
|
11. |
‚vozilo za ispitivanje guma’ znači posebno namjensko vozilo koje je opremljeno instrumentima za mjerenje vertikalnih i uzdužnih sila na jednoj ispitnoj gumi za vrijeme kočenja. |
3. OPĆI ISPITNI UVJETI
3.1. Značajke staze
Ispitna staza ima sljedeće značajke:
|
1. |
Površina ima gustu asfaltnu površinu čiji ujednačeni nagib ne prelazi 2 % i pri ispitivanju s ravnom letvom duljine 3 m ne odstupa više od 6 mm. |
|
2. |
Površina kolnika je jednake starosti, sastava, i istrošenosti. Na ispitnoj površini ne smije biti rastresitog materijala i nepoznatih nanosa. |
|
3. |
Najveći promjer zrna granulometrijskog sastava iznosi 10 mm (dopušteno odstupanje je od 8 mm do 13 mm). |
|
4. |
Dubina teksture, izmjerena rasprostiranjem pijeska je 0,7 ± 0,3 mm. Mjeri se u skladu s ASTM E 965-96 (ponovno odobrena 2006.). |
|
5. |
Tarna svojstva mokre površine mjere se po metodi (a) ili (b) iz odjeljka 3.2. |
3.2. Metode za mjerenje svojstava trenja mokre površine
(a) Metoda broja zamaha njihala (BPN - British Pendulum Number)
Metoda BPN utvrđena je u normi ASTM E 303-93 (ponovno odobrena 2008.).
Sastav i fizičke karakteristike gumenog podloška u skladu su s normom ASTM E 501-08.
Prosječni BPN je između 42 i 60 nakon temperaturne korekcije, kako je opisano u nastavku:
BPN se korigira s temperaturom mokre površine ceste. Upotrebljava se sljedeća formula, osim ako je proizvođač njihala naveo drugu preporuku za temperaturnu korekciju:
BPN = BPN (izmjerena vrijednost) + temperaturna korekcija
temperaturna korekcija = 0,0018 t 2 + 0,34 t – 6,1
pri čemu je t temperatura mokre površine ceste u Celzijevim stupnjevima.
Učinci istrošenosti klizaćeg podloška: podložak treba zamijeniti zbog potrošenosti, tj. kad istrošenost na izbočenom rubu klizača dosegne 3,2 mm u ravnini klizača ili 1,6 mm vertikalno na nju u skladu s odjeljkom 5.2.2. i slikom 3. iz norme ASTM E 303-93 (ponovno odobrena 2008.).
Provjera dosljednosti BPN-a površine staze mjerenjem prianjanja na mokroj podlozi osobnim automobilom opremljenim instrumentima: kako bi se smanjilo rasipanje ispitnih rezultata, vrijednosti BPN-a za ispitnu stazu ne smiju odstupati uzduž cijele zaustavne udaljenosti. Tarna svojstva mokre površine mjere se pet puta u svakoj točki mjerenja BPN-a na svakih 10 metara, pri čemu se izmjerena vrijednost ne smije razlikovati od prosječnog BPN-a za više od 10 %.
(b) Metoda standardne referentne ispitne gume (SRTT14″) prema normi ASTM E 1136
S odstupanjem od točke 4. odjeljka 2., pri ovoj se metodi koristi referentna guma s karakteristikama navedenim u normi ASTM E 1136-93 (ponovno odobrena 2003.) i s oznakom SRTT14″ (1).
Prosječni vršni koeficijent kočne sile (μpeak,ave ) za SRTT14″ iznosi 0,7 ± 0,1 pri 65 km/h.
Prosječni vršni koeficijent kočne sile (μpeak,ave ) za SRTT14″ korigira se temperaturnom korekcije mokre površine ceste:
|
|
vršni koeficijent kočne sile (μpeak,ave ) = vršni koeficijent kočne sile (izmjeren) + temperaturna korekcija |
|
|
temperaturna korekcija = 0,0035 × (t - 20) |
pri čemu je t temperatura mokre površine ceste u Celzijevim stupnjevima.
3.3. Atmosferski uvjeti
Vjetar ne smije utjecati na vlažnost površine (dozvoljena je zaštita od vjetra).
Temperatura mokre površine i temperatura okoline iznosi između 2 °C i 20 °C za gume za snijeg, te između 5 °C i 35 °C za uobičajene gume.
Temperatura mokre površine za vrijeme ispitivanja ne odstupa za više od 10 °C.
Temperatura okoline mora ostati blizu temperature mokre površine; razlika između okoline i temperature mokre površine mora biti manja od 10 °C.
4. METODE ISPITIVANJA ZA MJERENJE PRIANJANJA NA MOKROJ PODLOZI
Za izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi (G) za gumu kandidata, kočni učinak prianjanja gume kandidata na mokroj podlozi uspoređuje se s kočnim učinkom referentne gume na mokroj podlozi na vozilu koje se kreće pravocrtno po mokroj kolnoj površini. Mjeri se jednom od sljedećih metoda:
|
— |
metodom s vozilom koja se sastoji od ispitivanja skupine guma postavljenih na osobno vozilo koje je opremljeno mjernim instrumentima, |
|
— |
ispitnom metodom s upotrebom prikolice koju vuče vozilo ili vozilo za ispitivanje guma, koje je opremljeno s ispitnom(-im) gumom(-ama). |
4.1. Metoda ispitivanja s upotrebom osobnog vozila, opremljenog mjernim instrumentima
4.1.1. Načelo
Metoda ispitivanja obuhvaća postupak za mjerenje usporenja pri kočenju s gumama C1 pri upotrebi osobnog vozila opremljenog instrumentima i kočnim protublokirajućim sustavom ABS, pri čemu ‚osobno vozilo opremljeno instrumentima’ znači osobno vozilo opremljeno mjernom opremom navedenom u odjeljku 4.1.2.2. za potrebe ove metode ispitivanja. Pri određenoj početnoj brzini, kočnice se aktiviraju dovoljno snažno istodobno na četiri kotača, tako da se aktivira ABS. Izračuna se prosječno usporenje između dvije prethodno definirane brzine.
4.1.2. Oprema
4.1.2.1.
Na osobnom su vozilu dozvoljene izmjene, koje omogućavaju:
|
— |
povećanje broja različitih veličina guma koje je moguće pričvrstiti na vozilo, |
|
— |
ugradnju automatskog aktiviranja kočnog uređaja. |
Sve druge izmjene kočnog sustava zabranjene su.
4.1.2.2.
Vozilo se oprema senzorom primjerenim za mjerenje brzine na mokroj podlozi i udaljenosti između dvije brzine.
Za mjerenje brzine vozila koristi se peti kotač ili beskontaktni sustav za mjerenje brzine.
4.1.3. Kondicioniranje ispitne staze i stanje vlažnosti
Površina ispitne staze navlaži se najmanje pola sata prije ispitivanja, kako bi se temperatura površine izjednačila s temperaturom vode. Vanjsko navlaživanje treba biti neprekinuto za vrijeme ispitivanja. Na cjelokupnom ispitnom području dubina vode iznosi 1,0 ± 0,5 mm, mjereno od najviših vrhova površine kolnika.
Tada se ispitna staza kondicionira izvođenjem najmanje 10 ispitnih vožnji s gumama, koje nisu uključene u program ispitivanja, pri 90 km/h.
4.1.4. Gume i naplatci
4.1.4.1.
Ispitne gume pripremaju se tako da se odstrane sve izbočine na površini gaznog sloja koje su nastale zbog ostavljanja zračnih kanala za ispust zraka ili zbog spojeva u kalupima za lijevanje guma.
Ispitne gume pričvršćuju se na ispitni naplatak koji je propisao proizvođač guma.
Pravilno nalijeganje ruba gume postiže se upotrebom primjerenog maziva. Pretjeranu upotrebu maziva treba izbjegavati kako bi se spriječilo klizanje gume na naplatku kotača.
Ispitni kompleti guma/naplatak pohranjuju se na primjerenom mjestu najmanje dva sata prije ispitivanja tako da imaju istu temperaturu kao što je temperatura okoline. Trebaju se zaštititi od sunca kako se ne bi pretjerano zagrijali od sunčevog zračenja.
Uhodavanje guma izvodi se dvjema vožnjama s kočenjem.
4.1.4.2.
Statičko opterećenje svake gume na osovini iznosi između 60 % i 90 % nosivosti ispitane gume. Opterećenje guma na istoj osovini ne smije se razlikovati za više od 10 %.
4.1.4.3.
Tlak u gumama na prednjim i stražnjim osovinama je 220 kPa (za standardne gume i gume s povećanom nosivosti). Neposredno prije ispitivanja treba provjeriti tlak u gumama pri temperaturi okoline i prema potrebi ga prilagoditi.
4.1.5. Postupak
4.1.5.1.
Za svaku ispitnu vožnju primjenjuje se sljedeći postupak ispitivanja:
|
1. |
Osobno se vozilo vozi pravocrtno do brzine od 85 ± 2 km/h. |
|
2. |
Kad osobno vozilo dostigne brzinu od 85 ± 2 km/h, kočnice se uvijek aktiviraju na istom mjestu na ispitnoj stazi, koje je određeno kao ‚početna točka kočenja’, s odstupanjem od 5 m u uzdužnom smjeru i 0,5 m u poprečnom smjeru. |
|
3. |
Kočnice se aktiviraju automatski ili ručno.
|
|
(4) |
Prosječno usporenje računa se između 80 km/h i 20 km/h. |
Ako za vrijeme izvođenja ispitne vožnje nije ispunjen bilo koji od gore navedenih zahtjeva (uključujući odstupanje brzine, uzdužno i poprečno odstupanje za početnu točku kočenja i vrijeme kočenja), mjerenje se odbacuje i provodi se nova ispitna vožnja.
4.1.5.2.
Pri mjerenju indeksa prianjanja na mokroj podlozi za skupinu guma kandidata (T), u skladu sa sljedećim postupkom, obavlja se više ispitnih vožnji. Svaka ispitna vožnja mora biti obavljena u istom smjeru, a u jednom se ispitnom ciklusu mogu mjeriti najviše tri različite skupine guma kandidata:
|
(1) |
Prvo se na osobno vozilo, opremljeno mjernim instrumentima, pričvrsti skupina referentnih guma. |
|
(2) |
Nakon najmanje tri ispravna mjerenja u skladu s odjeljkom 4.1.5.1., skupina referentnih guma zamjenjuje se skupinom guma kandidata. |
|
(3) |
Nakon izvedbe šest ispravnih mjerenja, mogu se mjeriti još dvije skupine guma kandidata. |
|
(4) |
Ispitni ciklus zaključuje se s još tri ispravna mjerenja iste skupine referentnih guma kao na početku ispitnog ciklusa. |
PRIMJERI:
|
— |
Raspored vožnje za ispitni ciklus s tri skupine guma kandidata (T1 do T3) i skupinom referentnih guma (R) je: R-T1-T2-T3-R |
|
— |
Raspored vožnje za ispitni ciklus s pet skupina guma kandidata (T1 do T5) i skupinom referentnih guma (R) je: R-T1-T2-T3-R-T4-T5-R |
4.1.6. Obrada rezultata mjerenja
4.1.6.1.
Prosječno usporenje (AD) u ms– 2 računa se za svaku ispravnu ispitnu vožnju po sljedećoj formuli:
pri čemu je:
|
|
Sf završna brzina u ms– 1; Sf = 20 km/h = 5,556 ms– 1 |
|
|
Si početna brzina u ms– 1; Si = 80 km/h = 22,222 ms– 1 |
|
|
d udaljenost u m između Si i Sf |
4.1.6.2.
Koeficijent varijacije za AD izračunava se kako slijedi:
(standardno odstupanje / prosjek) × 100
Za referentne gume (R): ako je koeficijent varijacije AD bilo koje dvije uzastopne skupine od tri ispitne vožnje referentnim gumama veći od 3 %, svi se podaci odbacuju i ispitivanje se ponavlja sa svim ispitnim gumama (gumama kandidatima i referentnim gumama).
Za gume kandidate (T): koeficijenti varijacije AD izračunavaju se za svaku skupinu guma kandidata. Ako je koeficijent varijacije veći od 3 %, podaci se odbacuju i ispitivanje s tom skupinom guma kandidata ponavlja se.
4.1.6.3
Prosječno usporenje (AD) skupine referentnih guma koje se koristi za izračun koeficijenta kočne sile prilagođava se položaju svake skupine guma kandidata u navedenom ispitnom ciklusu.
Ovaj prilagođeni AD referentne gume (Ra) računa se u ms– 2 u skladu s tablicom 1., pri čemu je R1 prosjek vrijednosti AD u prvom ispitivanju skupine referentnih guma (R), a R2 je prosjek vrijednosti AD u drugom ispitivanju iste skupine referentnih guma (R).
Tablica 1.
|
Broj skupina guma kandidata u jednom ispitnom ciklusu |
Skupina guma kandidata |
Ra |
|
1 (R1 -T1-R2 ) |
T1 |
Ra = 1/2 (R1 + R2 ) |
|
2 (R1 -T1-T2-R2 ) |
T1 |
Ra = 2/3 R1 + 1/3 R2 |
|
T2 |
Ra = 1/3 R1 + 2/3 R2 |
|
|
3 (R1-T1-T2-T3-R2) |
T1 |
Ra = 3/4 R1 + 1/4 R2 |
|
T2 |
Ra = 1/2 (R1 + R2 ) |
|
|
T3 |
Ra = 1/4 R1 + 3/4 R2 |
4.1.6.4. (BFC)
Koeficijent kočne sile (BFC) izračunava se kočenjem dvije osovine u skladu s tablicom 2., pri čemu je Ta (a = 1, 2 ili 3) prosjek vrijednosti AD za svaku skupinu guma kandidata (T) koje su uključene u ispitni ciklus.
Tablica 2.
|
Ispitna guma |
Koeficijent kočne sile |
|
Referentna guma |
BFC(R) = |Ra /g| |
|
Guma kandidat |
BFC(T) = |Ta /g| |
|
g je gravitacijsko ubrzanje, g = 9,81 ms2 |
|
4.1.6.5.
Indeks prianjanja na mokroj podlozi za gumu kandidata (G(T)) izračunava se kako slijedi:
pri čemu je:
|
— |
t izmjerena temperatura mokre površine u Celzijevim stupnjevima pri ispitivanju gume kandidata (T) |
|
— |
t0 referentna temperatura mokre površine, t0 = 20 °C za uobičajene gume i t0 = 10 °C za gume za snijeg |
|
— |
BFC(R0 ) koeficijent kočne sile za referentnu gumu u referentnim uvjetima, BFC(R0 ) = 0,68 |
|
— |
a = – 0,4232 i b = – 8,297 za uobičajene gume, a = 0,7721 in b = 31,18 za gume za snijeg |
4.1.7. Usporedba prianjanja na mokroj podlozi između gume kandidata i referentne gume upotrebom kontrolne gume
4.1.7.1.
Ako je veličina gume kandidata znatno različita od veličine referentne gume, može se dogoditi da ju nije moguće neposredno usporediti na istom osobnom automobilu opremljenom mjernim instrumentima. Pri ovoj metodi ispitivanja koristi se među guma (dalje u tekstu; kontrolna guma) kako je utvrđeno u točki 5. odjeljka 2.
4.1.7.2.
Načelo je upotreba skupine kontrolnih guma i dva različita osobna automobila, opremljena instrumentima, za ispitni ciklus za usporedbu skupine guma kandidata u usporedbi sa skupinom referentnih guma.
Jedan osobni automobil s instrumentima opremi se skupinom referentnih guma, zatim skupinom kontrolnih guma, a drugi skupinom kontrolnih guma, a zatim skupinom guma kandidata.
Primjenjuju se zahtjevi iz odjeljaka od 4.1.2. do 4.1.4.
Prvi je ispitni ciklus usporedba između skupine kontrolnih guma i skupine referentnih guma.
Drugi je ispitni ciklus usporedba između skupine guma kandidata i skupine kontrolnih guma. Izvodi se na istoj ispitnoj stazi tijekom istog dana kao i prvi ispitni ciklus. Temperatura vlažne površine je unutar ± 5 °C temperature pri prvom ispitnom ciklusu. U prvom i drugom ispitnom ciklusu upotrebljava se ista skupina kontrolnih guma.
Indeks prianjanja na mokroj površini gume kandidata (G(T)) izračunava se po sljedećoj formuli:
G(T) = G1 × G2
pri čemu je:
|
— |
G1 relativan indeks prianjanja na mokroj podlozi kontrolne gume (C) u usporedbi s referentnom gumom (R) izračunan po sljedećoj formuli:
|
|
— |
G2 relativan indeks prianjanja na mokroj podlozi gume kandidata (T) u usporedbi s kontrolnom gumom (C) izračunan po sljedećoj formuli:
|
4.1.7.3.
Sve gume iz skupine kontrolnih guma moraju biti skladištene u jednakim uvjetima. Čim se skupina kontrolnih guma ispita u usporedbi s referentnom gumom, primjenjuju se posebni uvjeti skladištenja utvrđeni u normi ASTM E 1136-93 (ponovno odobrena 2003.)
4.1.7.4.
Ako zbog ispitivanja dođe do nepravilne istrošenosti ili oštećenja, ili ako istrošenost utječe na rezultate ispitivanja, gume se prestaju upotrebljavati.
4.2. Metoda ispitivanja upotrebom prikolice koju vuče vozilo ili vozilo za ispitivanje guma
4.2.1. Načelo
Mjerenja se izvode na ispitnim gumama pričvršćenim na prikolicu koju vuče vozilo (dalje u tekstu: vučno vozilo) ili na vozilo za ispitivanje guma. U ispitnom položaju kočnica se snažno aktivira dok se ne ostvari dovoljan kočni moment za generiranje najveće kočne sile koja nastupi neposredno prije blokade kotača pri ispitnoj brzini od 65 km/h.
4.2.2. Oprema
4.2.2.1.
|
— |
Vučno vozilo ili vozilo za ispitivanje guma omogućava održavanje propisane brzine od 65 ± 2 km/h, čak i pri najvećim silama kočenja. |
|
— |
Prikolica ili vozilo za ispitivanje guma opremljeno je jednim mjestom gdje je moguće postaviti gumu za potrebe mjerenja (dalje u tekstu ‚ispitni položaj’) i sljedećim priborom:
|
|
— |
Najveće odstupanje podešenja usmjerenosti i kuta bočnog nagiba kotača na ispitnom položaju pri najvećem vertikalnom opterećenju je unutar ± 0,5 °. Ramena i zglobovi ovjesa su dovoljno čvrsti da smanje zračnost na minimum i osiguraju usklađenost pri aktiviranju najvećih kočnih sila. Sustav ovjesa osigurava odgovarajuću nosivost i konstruiran je tako da izolira rezonancije ovjesa. |
|
— |
Ispitni je položaj opremljen serijskim ili posebnim automobilskim kočnim sustavom, koji može aktivirati dovoljan kočni moment da u propisanim uvjetima prouzrokuje najveću vrijednost uzdužne kočne sile na kotaču koji se ispituje. |
|
— |
Sustav za aktiviranje kočnice omogućuje nadzor vremenskog razdoblja između početnog aktiviranja kočnice i vršne uzdužne sile, kako je utvrđeno u odjeljku 4.2.7.1. |
|
— |
Prikolica ili vozilo za ispitivanje guma konstruirani su tako da je u njima moguće ispitati ispitne gume različitih veličina. |
|
— |
Prikolica ili vozilo za ispitivanje guma imaju mogućnost prilagodbe vertikalnog opterećenja, kako je utvrđeno u odjeljku 4.2.5.2. |
4.2.2.2.
|
— |
Položaj ispitnog kotača na prikolici ili vozilu za ispitivanje guma opremljen je sustavom za mjerenje brzine vrtnje kotača te pretvaračima za mjerenje kočne sile i vertikalnog opterećenja na ispitnom kotaču. |
|
— |
Opći zahtjevi za mjerni sustav: pri temperaturama okoline između 0 °C i 45 °C sustav instrumenata u skladu je sa sljedećim općim zahtjevima:
|
|
— |
Brzina vozila: za mjerenje brzine vozila koristi se peti kotač ili precizni beskontaktni sustav za mjerenje brzine. |
|
— |
Kočne sile: pretvarači za mjerenje kočne sile mjere uzdužnu silu koja nastane između gume i ceste kao posljedica aktiviranja kočnice, u rasponu od 0 % do najmanje 125 % primijenjenog vertikalnog opterećenja. Konstrukcija i položaj pretvarača smanjuju na minimum inercijske učinke i mehaničke rezonancije zbog vibracija. |
|
— |
Vertikalno opterećenje: pretvarač za mjerenje okomitog opterećenja mjeri vertikalno opterećenje na ispitnom položaju tijekom aktiviranja kočnice. Pretvarač ima iste karakteristike kao u prethodnom opisu. |
|
— |
Sustav za pripremu i snimanje signala: Sva oprema za pripremu i snimanje signala osigurava linearni izlazni signal s pojačanjem i razlučivanjem očitanih podataka koji su potrebni za ispunjavanje prethodno utvrđenih zahtjeva. Pored toga primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
|
4.2.3. Priprema ispitne staze
Ispitna se staza priprema izvođenjem najmanje deset ispitnih vožnji s gumama koje nisu uključene u program ispitivanja pri brzini od 65 ± 2 km/h.
4.2.4. Uvjeti vlažnosti
Vučno vozilo s prikolicom ili vozilo za ispitivanje guma može po izboru biti opremljeno sustavom za polijevanje kolnika bez posude, koji je pri uporabi prikolice pričvršćen na vučnom vozilu. Voda koja se nanosi na kolnik ispred ispitnih guma dovodi se putem prikladno konstruirane mlaznice, koja osigurava da sloj vode s kojim ispitna guma dođe u dodir ima ravnomjeran presjek pri ispitnoj brzini s minimalnim špricanjem i prskanjem.
Konstrukcija i položaj mlaznice osiguravaju da su mlazovi vode usmjereni prema ispitnoj gumi i okrenuti prema kolniku pod kutom od 20 ° do 30 ° stupnjeva.
Voda dotiče kolnik od 0,25 do 0,45 m ispred središta kontakta gume. Mlaznica je namještena 25 mm iznad kolnika ili na najmanjoj visini koja je potrebna za čišćenje prepreka, na koje ispitivač može naići, ali ne više od 100 mm iznad kolnika.
Sloj vode je najmanje 25 mm širi od gaznog sloja ispitne gume i izveden tako da je položaj guma u sredini između rubova. Količina dostavljene vode osigurava dubinu vode od 1,0 ± 0,5 mm i ne smije tijekom ispitivanja odstupati za više od ± 10 %. Volumen vode po jedinici mokre širine izravno je proporcionalan ispitnoj brzini. Količina vode pri 65 km/h iznosi pri dubini vode od 1,0 mm je 18 ls-1 po metru širine mokre površine.
4.2.5. Gume i naplatci
4.2.5.1.
Ispitne gume pripremaju se tako da se odstrane sve izbočine na površini gaznog sloja koje su nastale zbog ostavljanja zračnih kanala za ispust zraka ili zbog spojeva u kalupima za lijevanje guma.
Ispitna guma postavlja se na ispitni naplatak koji je propisao proizvođač guma.
Pravilno nalijeganje ruba postiže se upotrebom primjerenog maziva. Pretjeranu upotrebu maziva treba izbjegavati kako bi se spriječilo klizanje gume na naplatku kotača.
Ispitni kompleti guma/naplatak pohranjuju se na primjerenom mjestu najmanje dva sata, prije ispitivanja tako da imaju istu temperaturu kao što je temperatura okoline. Trebaju se zaštititi od sunca kako se ne bi pretjerano zagrijali od sunčevog zračenja.
Uhodavanje guma izvodi se dvjema vožnjama s kočenjem pod opterećenjem, tlakom i brzinom kao što je navedeno u 4.2.5.2. i 4.2.5.3. odnosno 4.2.7.1.
4.2.5.2.
Opterećenje guma na ispitnoj gumi iznosi 75 ± 5 % nosivosti ispitne gume.
4.2.5.3.
Tlak hladne ispitne gume je 180 kPa za gume standardne nosivosti. Za gume s povećanom nosivosti tlak hladne gume je 220 kPa.
Neposredno prije ispitivanja treba provjeriti tlak u gumama pri temperaturi okoline i prilagoditi ga ako je potrebno.
4.2.6. Priprema vučnog vozila i prikolice ili vozila za ispitivanje guma
4.2.6.1.
Kod jednoosovinskih prikolica se, pri opterećenju ispitne gume s određenim ispitnim opterećenjem, prilagodi visina i poprečni položaj kuke, kako rezultati mjerenja ne bi bili ometani. Uzdužna udaljenost od središnje linije zglobne točke spoja do poprečne središnje linije osovine prikolice je najmanje 10 puta ‚visine kuke’ ili ‚visine spojke (kuke)’.
4.2.6.2.
Kad upotrebljavate peti kotač, pričvrstite ga u skladu s tehničkim zahtjevima proizvođača i postavite ga čim bliže srednjem položaju prikolice ili vozila za ispitivanje guma.
4.2.7. Postupak
4.2.7.1.
Za svaku ispitnu vožnju primjenjuje se sljedeći postupak:
|
(1) |
Vučno vozilo ili vozilo za ispitivanje guma vozi po ispitnoj stazi pravocrtno i pri propisanoj ispitnoj brzini od 65 ± 2 km/h. |
|
(2) |
Pokreće se sustav za snimanje. |
|
(3) |
Voda se dovodi na kolnik prije ispitne gume približno 0,5 s prije aktiviranja kočnice (za sustav samostalnog polijevanja). |
|
(4) |
Kočnice na prikolici aktiviraju se unutar udaljenosti 2 metra od točke mjerenja tarnih svojstava mokre površine i dubine pijeska u skladu s točkama 4. i 5. odjeljka 3.1. Stopa kočnog učinka je takva da je vremenski interval između početne primjene sile i vršne uzdužne sile u rasponu između 0,2 s i 0,5 s. |
|
(5) |
Sustav za snimanje zaustavlja se. |
4.2.7.2.
Pri mjerenju indeksa prianjanja na mokroj podlozi gume kandidata (T) se u skladu sa sljedećim postupkom obavlja više ispitnih vožnji, pri čemu svaka ispitna vožnja mora biti obavljena na istom mjestu na ispitnoj stazi i u istom smjeru. U jednom se ispitnom ciklusu mogu mjeriti najviše tri gume kandidata, pod uvjetom da se ispitivanja završe u jednom danu.
|
(1) |
Najprije se ispita referentna guma. |
|
(2) |
Nakon najmanje šest ispravnih mjerenja, izvedenih u skladu s točkom 4.2.7.1., referentna se guma zamjenjuje gumom kandidatom. |
|
(3) |
Nakon šest ispravnih mjerenja guma kandidata, mogu se mjeriti još dvije gume kandidata. |
|
(4) |
Ispitni ciklus završava s još šest ispravnih mjerenja iste referentne gume kao na početku ispitnog ciklusa. |
PRIMJERI:
|
— |
Red vožnje za ispitni ciklus s tri gume kandidata(T1 do T3) i referentnom gumom (R) je: R-T1-T2-T3-R |
|
— |
Red vožnje za ispitni ciklus s pet guma kandidata (T1 do T5) i referentnom gumom R je: R-T1-T2-T3-R-T4-T5-R |
4.2.8. Obrada rezultata mjerenja
4.2.8.1.
Vršni koeficijent kočne sile za gumu (μ peak) je najveća vrijednost μ(t) prije blokade, koji se izračunava za svaku ispitnu vožnju, kako je navedeno u nastavku. Analogni signali se radi odstranjenja buke filtriraju. Digitalno snimljeni signali moraju se filtrirati tehnikom pomičnog prosjeka.
pri čemu je:
|
|
μ(t) dinamički koeficijent kočne sile gume u realnom vremenu |
|
|
fh(t) dinamička kočna sila u realnom vremenu, u N |
|
|
fv(t) dinamičko vertikalno opterećenje u realnom vremenu, u N |
4.2.8.2.
Koeficijent varijacije μpeak računa se po sljedećoj formuli:
(Standardno odstupanje/prosjek) × 100
Za referentnu gumu (R): ako je koeficijent odstupanja vršnog koeficijenta kočne sile (μpeak ) referentne gume veći od 5 %, svi se podaci odbacuju i ispitivanje se ponavlja sa svim ispitnim gumama (guma(-e) kandidat(-i) i referentna guma).
Za gumu(-e) kandidata(-e) (T): Koeficijent odstupanja vršnog koeficijenta kočne sile (μpeak ) izračunava se za svaku gumu kandidata. Ako je jedan koeficijent odstupanja veći od 5 %, podaci se odbacuju i ispitivanje se za ovu gumu kandidata ponavlja.
4.2.8.3.
Prosječan vršni koeficijent kočne sile referentne gume koji se koristi za izračun njenog koeficijenta kočne sile, prilagođava se u skladu s položajem svake gume kandidata u navedenom ispitnom ciklusu.
Ovaj prilagođeni prosječni vršni koeficijent kočne sile referentne gume (Ra) izračunava se u skladu s tablicom 3., pri čemu je R1 prosječni vršni koeficijent gume u prvom ispitivanju referentne gume (R), a R2 je prosječni vršni koeficijent kočne sile u drugom ispitivanju iste referentne gume (R).
Tablica 3.
|
Broj gume(-a) kandidata u jednom ciklusu ispitivanja |
Guma kandidat |
Ra |
|
1 (R1 -T1-R2 ) |
T1 |
Ra = 1/2 (R1 + R2 ) |
|
2 (R1 -T1-T2-R2 ) |
T1 |
Ra = 2/3 R1 + 1/3 R2 |
|
T2 |
Ra = 1/3 R1 + 2/3 R2 |
|
|
3 (R1 -T1-T2-T3-R2 ) |
T1 |
Ra = 3/4 R1 + 1/4 R2 |
|
T2 |
Ra = 1/2 (R1 +R2 ) |
|
|
T3 |
Ra = 1/4 R1 + 3/4 R2 |
4.2.8.4.
Prosječna vrijednost vršnog koeficijenata kočne sile (μpeak, ave ) izračunava se u skladu s tablicom 4. pri čemu je Ta (a = 1,2 ili 3) prosjek vršnih koeficijenata kočne sile izmjerenih za jednu gumu kandidata u jednom ispitnom ciklusu.
Tablica 4.
|
Ispitna guma |
μpeak, ave |
|
Referentna guma |
μpeak, ave(R) = Ra u skladu s tablicom 3. |
|
Guma kandidat |
μpeak, ave(T) = Ta |
4.2.8.5.
Indeks prianjanja na mokroj podlozi za gumu kandidata (G(T)) izračunava se po sljedećoj formuli:
pri čemu je:
|
— |
t izmjerena temperatura mokre površine u Celzijevim stupnjevima pri ispitivanju gume kandidata (T) |
|
— |
t0 referentno stanje temperature mokre površine |
|
— |
t0 = 20 °C za uobičajene gume, t0 = 10 °C za gume za snijeg |
|
— |
μpeak, ave (R0 ) = 0,85 je vršni koeficijent kočne sile za referentnu gumu u referentnim uvjetima |
|
— |
a = – 0,4234 i b = – 8,297 za uobičajene gume, a = 0,7721 i b = 31,18 za gume za snijeg. |
Dodatak A
Primjeri izvješća o ispitivanju indeksa prianjanja na mokroj podlozi
PRIMJER 1.: Izvješće o ispitivanju indeksa prianjanja na mokroj podlozi upotrebom prikolice
|
Broj izvješća o ispitivanju: |
|
Datum ispitivanja: |
|
Vrsta površine ceste: |
|
Dubina gaznog sloja (mm): |
|
μ vršno (SRT14″ E 1136): |
|
BPN: |
|
Brzina (km/h): |
|
Dubina vode (mm): |
|
Broj |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
|
|
Veličina |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Opis namjene |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Identifikacijska oznaka gume |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Naplatak |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Šara |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Opterećenje (N) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tlak (kPa) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
μνršno |
1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prosjek |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Standardno odstupanje σ |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
(σ/prosjek) ≤ 5 % |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ra, prilagođen |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Indeks prianjanja na mokroj podlozi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Temperatura površine (°C) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Temperatura okoline (°C) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Napomene |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PRIMJER 2.: Izvješće o ispitivanju indeksa prianjanja na mokroj podlozi upotrebom osobnog automobila
|
Vozač: |
|
Datum ispitivanja: |
|
|
|
|
Staza: |
|
Osobni automobil: |
|
Početna brzina (km/h): |
|
|
|
Dubina gaznog sloja (mm): |
|
Marka: |
|
Završna brzina (km/h): |
|
BPN: |
|
Model: |
|
|
|
|
Dubina vode (mm): |
|
Tip: |
|
|
|
|
Br. |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
||||||
|
Marka |
Uniroyal |
GUMA B |
GUMA C |
GUMA D |
Uniroyal |
||||||
|
Šara |
ASTM F 2493 SRTT16″ |
ŠARA B |
ŠARA C |
ŠARA D |
ASTM F 2493 SRTT16″ |
||||||
|
Veličina |
P225/60R16 |
VELIČINA B |
VELIČINA C |
VELIČINA D |
P225/60R16 |
||||||
|
Opis namjene |
97S |
LI/SS |
LI/SS |
LI/SS |
97S |
||||||
|
Identifikacijska oznaka gume |
XXXXXXXXX |
YYYYYYYYY |
ZZZZZZZZZ |
NNNNNNNNN |
XXXXXXXXX |
||||||
|
Naplatak |
|
|
|
|
|
||||||
|
Tlak prednje osovine (kPa) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Tlak stražnje osovine (kPa) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Opterećenje prednje osovine (N) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Temperatura mokre površine (°C) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Temperatura okoline (°C) |
|
|
|
|
|
||||||
|
|
Zaustavni put (m) |
Prosječno usporenje (m/s2) |
Zaustavni put (m) |
Prosječno usporenje (m/s2) |
Zaustavni put (m) |
Prosječno usporenje (m/s2) |
Zaustavni put (m) |
Prosječno usporenje (m/s2) |
Zaustavni put (m) |
Prosječno usporenje (m/s2) |
|
|
Mjerenje |
1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prosjek AD (m/s2) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Standardno odstupanje (m/s2) |
|
|
|
|
|
||||||
|
Vrednovanje rezultata Koeficijent odstupanja (%) < 3 % |
|
|
|
|
|
||||||
|
Korigirani prosjek AD referentne gume: R a (m/s2) |
|
|
|
|
|
||||||
|
BFC(R) referentne gume (SRTT16″) |
|
|
|
|
|
||||||
|
BFC(T) gume kandidata |
|
|
|
|
|
||||||
|
Indeks prianjanja na mokroj podlozi (%) |
|
|
|
|
|
||||||