11/Sv. 79

HR

Službeni list Europske unije

145

L 043/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska komisija (Komisija), putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) (Obavijest o pokretanju postupka), 20. svibnja 2010. najavila je pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „dotična zemlja”).

(2)

Antidampinški postupak pokrenut je nakon pritužbe koju su 6. travnja 2010. podnijela trgovačka društva Saint-Gobain Vertex s.r.o., Tolnatex Fonalfeldolgozo es Muszakiszovetgyarto, Valmieras „Stikla Skiedra” AS i Vitrulan Technical Textiles GmbH (podnositelji pritužbe), koji predstavljaju veći udio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje tkanina otvorene mrežaste strukture u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze prima facie o dampingu navedenog proizvoda i o materijalnoj šteti koja je posljedica toga, što se smatralo dostatnim opravdanjem za pokretanje postupka.

(3)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila podnositelje pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike u NRK-u, predstavnike NRK-a, te poznate uvoznike i korisnike. Komisija je također obavijestila proizvođače u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Kanadi, Hrvatskoj, Turskoj i Tajlandu jer su te zemlje predviđene kao moguće analogne zemlje. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(4)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika u NRK-u, nepovezanih uvoznika i proizvođača u Uniji, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka radi utvrđivanja dampinga i štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka ili ne te, ako da, sam odabir uzoraka, svi proizvođači izvoznici iz NRK-a, uvoznici i proizvođači iz Unije zamoljeni su da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s dotičnim proizvodom tijekom razdoblja od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010. Zatraženo je mišljenje i od tijela NRK-a.

(5)

Primljeno je šesnaest odgovora na odabir uzoraka od proizvođača izvoznika u NRK-u koji su pokrivali 86 % uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka kako je definirano u donjoj uvodnoj izjavi. Dakle, suradnja se smatra visokom.

(6)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak proizvođača izvoznika na temelju najvećeg mogućeg reprezentativnog obujma izvoza dotičnog proizvoda u Uniju koji je bilo moguće objektivno ispitati u raspoloživom roku. Odabrani uzorak sastoji se od dva pojedinačna proizvođača izvoznika i jedne grupacije proizvođača izvoznika koja se sastoji od četiri povezana trgovačka društva koji predstavljaju 42 % izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka (RIP) kako je definirano u donjoj uvodnoj izjavi 13. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe o odabiru uzorka provedeno je savjetovanje s dotičnim strankama i tijelima NRK-a, koji nisu imali prigovor na njega.

(7)

U pogledu industrije Unije, dvanaest proizvođača pružilo je tražene podatke i pristalo na uključivanje u uzorak. Na temelju toga Komisija je odabrala uzorak koji se sastojao od četiri najveća proizvođača u Uniji u pogledu prodaje i proizvodnje koji predstavljaju 70 % ukupne prodaje koju ostvaruje industrija Unije kako je definirano u donjoj uvodnoj izjavi 59.

(8)

Samo četiri nepovezana uvoznika dala su tražene podatke u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Stoga je odlučeno da odabir uzoraka u pogledu nepovezanih uvoznika nije potreban.

(9)

Kako bi proizvođačima izvoznicima u uzorku omogućila dostavljanje zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva (MET) ili individualnog tretmana (IT), prema njihovoj želji, Komisija je proizvođačima izvoznicima u uzorku poslala obrasce zahtjeva. Svi proizvođači izvoznici u uzorku, zatražili su MET prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe ili IT ako bi se u ispitnom postupku ustanovilo da nisu zadovoljili uvjete za MET. Dodatno, jedan proizvođač izvoznik koji se sastoji od grupacije povezanih trgovačkih društava koji nije uključen u uzorak zatražio je individualno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. Osnovne uredbe.

(10)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima izvoznicima u uzorku, proizvođačima izvoznicima izvan uzorka koji su zatražili individualno ispitivanje, četirima proizvođačima iz Unije u uzorku, četirima nepovezanima uvoznicima koji surađuju i svim poznatim korisnicima u Uniji. Upitnici su također poslani proizvođačima u SAD-u, koji je predložen kao analogna zemlja, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka te proizvođačima u ostalim mogućim analognim zemljama. Odgovori na upitnik primljeni su od proizvođača izvoznika u uzorku u NRK-u i od jednog proizvođača koji surađuje, a koji je zatražio individualno ispitivanje, od jednog proizvođača iz Sjedinjenih Američkih Država i jednog proizvođača iz Kanade, predviđene analogne zemlje kako je objašnjeno u donjoj uvodnoj izjavi 43., od svih proizvođača iz Unije u uzorku i od četiri nepovezana proizvođača. Ni jedan korisnik nije Komisiji dostavio bilo kakve podatke niti se javio tijekom ispitnog postupka.

(11)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima u svrhu analize MET-a/IT-a i za privremeno utvrđivanje dampinga, nanesene štete i interesa Zajednice i izvršila provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(13)

Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2006. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(14)

Dotični proizvod su tkanine otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana, otvora većeg od 1,8 mm po duljini i širini i mase veće od 35 g/m2, podrijetlom iz NRK-a („dotični proizvod”), trenutačno obuhvaćene oznakama KN ex 7019 40 00, ex 7019 51 00, ex 7019 59 00, ex 7019 90 91 i ex 7019 90 99.

(15)

Tkanine otvorene mrežaste strukture izrađuju se od pređe od staklenih vlakana i postoje u različitim veličinama otvora i mase po četvornom metru. Uglavnom ih se koristi kao materijal za ojačavanje u građevinskom sektoru (vanjska toplinska izolacija, ojačanje mramora/poda, popravci zidova).

(16)

Nakon pokretanja postupka proizvođač izvoznik iz NRK-a koji proizvodi diskove od staklenih vlakana zatražio je pojašnjenje je li ta vrsta proizvoda uključena u definiciju proizvoda. Obavljeno je savjetovanje s industrijom Unije koja je bila mišljenja da se ti diskovi mogu smatrati proizvodima na kraju proizvodnog lanca i kao takvi nisu nužno obuhvaćeni definicijom proizvoda. S obzirom na to da u ovoj fazi ispitnog postupka podaci na raspolaganju Komisiji ne omogućuju konačan zaključak u pogledu osnovnih svojstava, odlučeno je diskove od staklenih vlakana privremeno obrađivati kao sastavni dio dotičnog proizvoda dok se čeka prikupljanje daljnjih podataka i razmatranja zainteresiranih stranaka u preostalom dijelu ispitnog postupka.

(17)

Ispitni postupak je pokazao da tkanine otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana koje se proizvode i prodaju na domaćem tržištu NRK-a i domaćem tržištu Kanade, koja je privremeno služila kao analogna zemlja, kao i tkanine otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana koje proizvođači iz Unije proizvode i prodaju u Uniji u suštini imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i iste osnovne namjene. Stoga se ti proizvodi privremeno smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(18)

Opća metodologija navedena dalje u tekstu primijenjena je na proizvođače izvoznike iz NRK-a koji surađuju kako bi se utvrdilo vrše li damping ili ne.

(19)

Prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a, uobičajena vrijednost određuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. tog članka za proizvođače za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe. Ti kriteriji ukratko su određeni niže u sažetom obliku i samo radi lakšeg snalaženja:

(20)

U ovom ispitnom postupku svi proizvođači izvoznici u uzorku zatražili su MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe i odgovorili na obrazac zahtjeva za MET u danom roku.

(21)

Za sve gore navedene proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je tražila sve podatke koje je smatrala potrebnima i provjerila podatke predane u obrascu zahtjeva za MET i sve druge podatke koje je smatrala potrebnima u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(22)

Ispitnim postupkom prvo je utvrđeno da dva proizvođača izvoznika u uzorku iz NRK-a udovoljavaju svim kriterijima navedenim u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe za odobravanje MET-a dok treći proizvođač izvoznik koji se sastoji od grupacije povezanih trgovačkih društava nije udovoljio kriteriju 2. u pogledu međunarodnih računovodstvenih standarda. Posebno je utvrđeno da neki troškovi, prihodi i financijski izvještaji nisu precizno odražavali stvarno financijsko stanje trgovačkih društava iz grupacije. Štoviše, nepotpunost financijskih izvještaja nije navedena u izvještaju revizora.

(23)

Komisija je službeno objavila rezultate nalaza MET-a dotičnim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a i podnositeljima pritužbe. Komisija im je također dala priliku da izraze svoje stavove u pisanom obliku i zatraže raspravu ako za to postoje posebni razlozi.

(24)

Nakon objave nalaza MET-a, komentari su primljeni samo od proizvođača/grupacije izvoznika u uzorku kojem nije odobren MET. No, ti komentari nisu bili takvi da bi promijenili nalaze u tom pogledu jer nisu odbacili nedostatke, već pružili opća objašnjenja činjenice da samo jedna privatna osoba upravlja cijelom grupacijom i da trgovačka društva u grupaciji prolaze kroz prijelaznu fazu u procesu integracije poslovanja.

(25)

Neposredno prije posjeta radi provjere dampinga, Komisija je primila neke navode potkrijepljene u jednom slučaju dokumentacijom vezanom uz dva proizvođača izvoznika iz NRK-a kojima je prvo predloženo odobravanje MET-a. Ti su navodi ispitani tijekom posjeta radi provjere dampinga.

(26)

Za prvog proizvođača izvoznika primljeni navod izričito je tvrdio da je predao krivotvoreni Društveni ugovor u obrascu zahtjeva za MET i tijekom posjeta radi provjere MET-a. Komisiji su pruženi primjerci navodno originalnog društvenog ugovora i odgovarajućeg ugovora o zajedničkom pothvatu između dionika trgovačkog društva. Tijekom posjeta radi provjere dampinga proizvođač izvoznik predao je ovjereni primjerak društvenog ugovora evidentiran kod lokalnog tijela koji je bio isti dokument bez datuma kao i onaj koji je trgovačko društvo pružilo u obrascu zahtjeva za MET i tijekom posjeta na licu mjesta za MET.

(27)

Usporedba tog dokumenta s onim koji je primila Komisija kako je opisano u gornjim uvodnim izjavama 25. i 26. otkrila je razlike u datumima, kod uključenih stranaka i kod određenih odredbu vezanih uz ograničenja zapošljavanja radne snage. Daljnje su razlike pronađene u pogledu prodajnih ograničenja prilikom usporedbe ugovora o zajedničkom pothvatu predanom zajedno s obrascem zahtjeva za MET trgovačkog društva s onim koji je primila Komisija.

(28)

Proizvođaču izvozniku poslano je pismo u kojem ga se obavješćuje da bi ti podaci mogli služiti kao osnova za primjenu članka 18. Osnovne uredbe i traži od njega da dostavi komentare. Odgovor proizvođača izvoznika nije pružio dovoljno objašnjenja za razlike da bi se uklonila sumnja u autentičnost početnih dokumenata i podataka koje je proizvođač izvoznik predao u obrascu zahtjeva za MET.

(29)

Za drugog proizvođača izvoznika primljeni navod se odnosio na krivotvorene revidirane financijske izvještaje. Navodi su ispitani na licu mjesta i nepodudarnosti su utvrđene kod bilanca prenesenih iz nerevidiranih financijskih izvještaja iz 2006. u prve revidirane financijske izvještaje iz 2007. Dodatno, u evidenciji društva nije bilo uknjiženih davanja i plaćanja naknade za reviziju za godine 2007. i 2008.

(30)

Proizvođaču izvozniku također je poslano pismo u kojem ga se obavješćuje o nepodudarnostima otkrivenim na licu mjesta i traži da dostavi komentare. Također je obaviješten o tome da bi ti novi nalazi mogli služiti kao osnova za primjenu članka 18. Osnovne uredbe. Odgovor proizvođača izvoznika nije pružio dodatne podatke koji bi uklonili sumnje u točnost i dovršenost brojki predstavljenih u financijskim izvještajima. Dapače, u svom je odgovoru proizvođač izvoznik priznao postojanje dva različita skupa financijskih izvještaja s različitim brojkama za 2006. te da su njegovi financijski izvještaji za 2007. i 2008. godinu sadržavali pogreške koje revizor nije prijavio.

(31)

Na temelju gore navedenih novih nalaza, smatralo se da je prvi proizvođač izvoznik pružio obmanjujuće podatke tijekom ispitnog postupka. Na toj je osnovi odlučeno primijeniti članak 18. Osnovne uredbe i preokrenuti prvotni prijedlog za odobravanje MET-a.

(32)

Za drugog proizvođača izvoznika odlučeno je da mu se odbije MET na temelju toga što nije ispunio kriterij 2. procjene MET-a.

(33)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe pristojba na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu pokazati da ispunjavaju kriterije određene u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. Ti kriteriji ukratko su određeni niže radi lakšeg snalaženja:

(34)

Tri proizvođača izvoznika u uzorku koji su zatražili MET također su zatražili IT u slučaju da im primjena MET-a ne bude odobrena. Na temelju gornjih nalaza na prvog proizvođača izvoznika primijenjen je članak 18. Osnovne uredbe te je IT odbijen. Za drugog proizvođača izvoznika utvrđeno je da udovoljava uvjetima iz članka 9. stavka 5. Osnovne uredbe i da mu se može odobriti IT.

(35)

Za trećeg proizvođača izvoznika (grupaciju trgovačkih društava) za kojeg je utvrđeno da ne udovoljava kriterijima za MET, odlučeno je da mu se odobri IT jer je utvrđeno da trgovačko društvo udovoljava uvjetima članka 9. stavka 5. Osnovne uredbe.

(36)

Na temelju raspoloživih podataka privremeno je utvrđeno da su sljedeća dva proizvođača izvoznika iz NRK-a koji su obuhvaćeni uzorkom ispunila sve zahtjeve za IT kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(37)

Grupacija povezanih trgovačkih društava izvan uzorka koja je zatražila individualno ispitivanje također je zatražila MET ili IT, ako ispitni postupak utvrdi da ne udovoljavaju uvjetima za MET te je odgovorila na obrazac zahtjeva za MET u zadanom roku.

(38)

Podaci koje je predalo trgovačko društvo koje je zatražilo individualno ispitivanje u obrascu zahtjeva za MET nisu provjereni. To će se ispitati naknadno.

(39)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena MET-a treba ustanoviti na temelju cijena na domaćem tržištu ili izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji.

(40)

U obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da namjerava koristiti Sjedinjene Američke Države kao primjerenu analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK, a zainteresirane stranke pozvane su da to komentiraju.

(41)

Četiri proizvođača izvoznika koji surađuju rekla su da SAD ne bi bila odgovarajuća analogna zemlja jer je pređa od staklenih vlakana koju koriste i koja je osnovna sirovina za proizvodnju dotičnog proizvoda od druge vrste stakla od one koju koriste kineski proizvođači izvoznici, dakle skuplja. Također su predložile da se umjesto toga koriste Turska i Tajland s obzirom na to da proizvođači dotičnog proizvoda iz te dvije zemlje koriste pređu od vlakana od iste vrste stakla kao i proizvođači izvoznici iz Kine.

(42)

Komisija je ispitala bi li ostale zemlje bile razuman izbor analogne zemlje i upitnici su poslani proizvođačima dotičnog proizvoda u Kanadi, Hrvatskoj, Turskoj i Tajlandu. Na upitnike je odgovorio samo jedan proizvođač dotičnog proizvoda iz SAD-a i jedini proizvođač iz Kanade.

(43)

Ispitana su tržišta Kanade i SAD-a kako bi se utvrdila njihova prikladnost da ih se koristi kao analognu zemlju. U pogledu Kanade, iako postoji samo jedan proizvođač dotičnog proizvoda, utvrđeno je da ta zemlja ima otvoreno tržište bez uvozne carine i da je konkurentnost na tržištu osigurana značajnim uvozom dotičnog proizvoda iz nekoliko trećih zemalja. Dodatno je utvrđeno da kanadski proizvođač proizvodi sve vrste dotičnog proizvoda za razliku od proizvođača iz SAD-a koji proizvodi samo jednu vrstu istovjetnog proizvoda, čime se omogućuje izračun uobičajene vrijednosti za svaku vrstu dotičnog proizvoda. Ispitni postupak pokazao je da se Kanada privremeno mogla smatrati odgovarajućom analognom zemljom za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(44)

Podaci dostavljeni u odgovorima kanadskog proizvođača koji surađuje provjereni su na licu mjesta i utvrđeno je da su pouzdani i da se na njima može temeljiti uobičajena vrijednost.

(45)

Stoga je privremeno donesen zaključak da je Kanada primjerena i razumna analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(46)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača u analognoj zemlji kako je navedeno u nastavku.

(47)

Utvrđeno je da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda proizvođača iz Kanade reprezentativna u smislu obujma u usporedbi s dotičnim proizvodom koji u Uniju izvoze proizvođači izvoznici koji surađuju.

(48)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđeno je da je prodaja nepovezanim kupcima na domaćem tržištu obavljena u uobičajenom tijeku trgovine za sve vrste istovjetnog proizvoda koji proizvodi proizvođač iz Kanade. No, s obzirom na razlike u kvaliteti između istovjetnog proizvoda koji se proizvodi i prodaje u Kanadi i dotičnog proizvoda iz NRK-a, smatralo se prihvatljivijim izračunati uobičajenu vrijednost kako bi se te razlike uzele u obzir i osigurala poštena usporedba kako je opisano u uvodnoj izjavi 52.

(49)

Prema članku 2. stavku 6. točki (c) Osnovne uredbe, iznosi za troškove POA i dobit utvrđeni su na temelju podataka kanadskog proizvođača.

(50)

S obzirom na to da su dva proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju i odobren im je IT izvozila izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozne cijene temeljile su se na cijenama koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti za dotični proizvod, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(51)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na razini franko tvornica.

(52)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost je prilagođena razlikama u kvaliteti ulaznog materijala poput kemikalija, premaza i sirovina (vrsta stakla u pređi). Daljnje su prilagodbe, prema potrebi, napravljene u pogledu posrednih poreza, prekomorske vozarine, osiguranja, manipulativnih i popratnih troškova, pakiranja, kredita, bankovnih naknada i provizija u svim slučajevima kada je utvrđeno da su oni opravdani, točni i potkrijepljeni provjerenim dokazima.

(53)

Prema članku 2. stavku 11. i stavku 12. Osnovne uredbe, dampinške marže za dva proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju i odobren im je IT utvrđene su na temelju ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti utvrđene za analognu zemlju s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom za dotični proizvod u Uniju svakog trgovačkog društva kako je utvrđeno iznad.

(54)

Na temelju gore navedenog, privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(55)

Dampinška marža za proizvođače iz NRK-a koji surađuju, a koji nisu uključeni u uzorak, izračunata je kao prosjek dva proizvođača izvoznika kojima je odobren IT u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(56)

Da bi se izračunala dampinška marža na području cijele zemlje primjenjiva na sve ostale proizvođače izvoznike u NRK-u te na proizvođača izvoznika u uzorku podložnog članku 18. Osnovne uredbe, prvo je utvrđena razina suradnje tako da je uspoređen obujam izvoza u Uniju koji su prijavili proizvođači izvoznici sa statistikom Eurostata.

(57)

S obzirom na visoku razinu suradnje u ispitnom postupku, trgovačka društva koja surađuju i predstavljaju oko 86 % cjelokupnog uvoza iz NRK-a tijekom RIP-a, dampinška marža za područje cijene zemlje utvrđena je tako da su se koristile najviše dampinške marže utvrđene za dva proizvođača izvoznika kojima je odobren IT.

(58)

Na temelju ponderirane prosječne dampinške marže privremenog uzorka i razine dampinga na području cijele zemlje kao postotka cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(59)

Tijekom RIP-a, istovjetni proizvod proizvodilo je 19 proizvođača u Uniji. Ti proizvođači čine ukupnu proizvodnju industrije Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. S obzirom na to da su podaci prikupljeni ili su dostupni od svih 19 proizvođača koji su poduprli pritužbu, te se proizvođače dalje u tekstu navodi kao „industrija Unije”.

(60)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 7., 12 proizvođača dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uključenje u odabir uzorka. Odabran je uzorak od četiri proizvođača koji predstavljaju oko 70 % ukupne procijenjene proizvodnje Unije.

(61)

Izračun potrošnje Unije temeljen je na brojkama iz pritužbe i nadopunjen provjerenim brojkama prikupljenim od proizvođača i uvoznika koji surađuju u ispitnom postupku. Potrošnja Unije stoga je utvrđena na temelju obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji koji ostvaruje industrija Unije i obujma uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a i trećih zemalja.

(62)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

(63)

Potrošnja dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda u Uniji povećala se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećala se za 26 % tijekom 2006. i 2008., a zatim smanjila za 17 % između 2008. i 2009. Tijekom RIP-a potrošnja se ponovno malo povećala. Privremeni pad u 2009. može se pripisati padu na građevinskom tržištu.

(64)

Obujam uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a povećao se za 48 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon kretanja potrošnje i pada građevinskog sektora, malo se smanjio u 2009. godini. Ipak, jasno je postojanje dugoročnog trenda povećavanja uvoza te je povećanje obujma uvoza znatno oštrije od povećanja potrošnje Unije.

(65)

Uz sve veći obujam uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a došlo je i do smanjenja prosječne cijene uvoza koja se snizila za 12 % između 2006. i RIP-a.

(66)

Tržišni udio uvoza iz dotične zemlje povećao se za 32 % u razmatranom razdoblju, što u ovom slučaju odgovora povećanju od gotovo 13 postotnih bodova. U RIP-u je uvoz iz dotične zemlje predstavljao tržišni udio u visini od 51 %.

(67)

U svrhu analiziranja sniženja cijena, uvozne cijene proizvođača izvoznika iz Kine koji surađuju uspoređene su sa cijenama proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIP-a na temelju usporedbe prosjeka. Cijene proizvođača iz Unije u uzorku prilagođene su na razinu cijene franko tvornice i uspoređene s uvoznim cijenama CIF. Potonje su cijene prilagođene uvoznoj carini i troškovima nakon uvoza. Nadalje, zbog razlika u kvaliteti između dotičnog proizvoda uvezenog iz NRK-a i istovjetnog proizvoda koji proizvodi industrija Unije, na kineskim uvoznim cijenama izvršena je dodatna prilagodba kvalitete. Ta prilagodba cijene odražava razlike u parametrima kao što su smjer stroja i poprečni smjer na stroju, vlačna čvrstoća i izduženje koji nisu u potpunosti obuhvaćeni parametrima u kontrolnom broju proizvoda.

(68)

Uzimajući u obzir prilagodbu kvalitete, ponderirana prosječna utvrđena marža sniženja cijene, izražena kao postotak cijena industrije Unije, tijekom RIP-a iznosila je između 29,5 % i 30,2 %.

(69)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve važne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su utjecali na stanje industrije Unije.

(70)

Podsjeća se da je, kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 7., Komisija odabrala uzorak koji se sastoji od četiri najveća proizvođača u Uniji u pogledu prodaje i proizvodnje.

(71)

Pokazatelji koji se odnose na makroekonomske podatke, kao što su proizvodnja, kapacitet, prodaja, obujam, tržišni udio itd. odnose se na cjelokupnu industriju Unije (donje tablice odnose se na makropodatke kao izvor). Preostali pokazatelji temelje se na provjerenim podacima od proizvođača u uzorku. Ti se pokazatelji nazivaju mikropodacima.

(72)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da se dio prodaje industrije Unije vrši putem kanala povezanih trgovačkih društava. Trgovačka društva tvrdila su da te poslove treba obrađivati kao nepovezanu prodaju jer su tvrdili da veze između trgovačkih društava nisu izravne te da je prodaja izvršena na neovisnoj osnovi. No privremeno je odlučeno da se ti poslovi isključe iz izračuna marže štete i iz pokazatelja štete jer će Komisija nastaviti s daljnjom analizom te određene prodaje. Iznimka je napravljena za povezanu prodaju između dva trgovačka društva u uzorku za koje su mehanizmi ponovne prodaje objašnjeni i moglo ih se potvrditi.

(73)

Obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja. Općenito, proizvodnja je slijedila kretanje u potrošnji, tj. povećanje između 2006. i 2008. nakon kojeg je uslijedio oštri pad u 2009. i zatim ponovni lagani pad tijekom RIP-a. Dakle, za razliku od potrošnje, proizvodnja industrije Unije nije se oporavila tijekom RIP-a, već je nastavila padati.

(74)

Stopa iskoristivosti kapaciteta industrije Unije smanjila se u razmatranom razdoblju za 10 postotnih bodova, sa 77 % u 2006. na 67 % u RIP-u. No, treba napomenuti da je to moguće djelomično pripisati činjenici da se sam kapacitet malo povećao kako rezultat ulaganja proizvođača iz Unije.

Zalihe

(75)

Razina zaliha industrije Unije gotovo se utrostručila tijekom razmatranog razdoblja. To se kretanje poklapa sa smanjenim obujmom prodaje i proizvodnje. Ako se izrazi u odnosu na obujam proizvodnje, razina se zaliha povećala s manje od 4 % u 2006. na više od 11 % u RIP-u.

Obujam prodaje i tržišni udio

(76)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 11 % što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 12 postotnih bodova sa 58 % na 46 % ukupne proizvodnje u Uniji.

(77)

Prodajne cijene

(78)

Prosječna prodajna cijena industrije Unije nepovezanim strankama u Uniji smanjila se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Industrija Unije nije značajno snizila svoje prodajne cijene kako bi se natjecala s dampinškim uvozom. To je pak doprinijelo gubitku značajnog udjela na tržištu tijekom razmatranog razdoblja.

Profitabilnost

Ulaganja, povrat ulaganja, novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala

(79)

Kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 68., tijekom razmatranog razdoblja postojao je značajan pritisak na cijene zbog kineskog uvoza na tržištu Unije. Industrija Unije unatoč tome uspjela je održati dobro financijsko stanje između 2006. i 2007. godine kada se profitabilnost povećala sa 6 % na 18 %. Nakon toga se počela smanjivati i zadržala se na 12 % u RIP-u. Ostali financijski pokazatelji poput povrata sredstava i novčanog toka također su ostali pozitivni. Drugim riječima, industrija Unije nije se bavila agresivnim konkuriranjem u cijeni s kineskim uvozom. Umjesto toga odlučili su se upustiti u proces restrukturiranja tako da su uložili u nove proizvodne tehnologije kako bi povećali kvalitetu svog proizvoda i dugoročno smanjili troškove proizvodnje. No, to je došlo sa cijenom smanjenog prodajnog obujma i gubitka tržišnog udjela zbog konkurencije iz Kine. Treba napomenuti da gornji izračun dobiti ne uzima u obzir izvanredne troškove restrukturiranja koje su prijavili neki od proizvođača u uzorku. Kada bi se ti troškovi uzeli u obzir, profitabilnost industrije Unije bila bi značajno niža. To bi posljedično imalo negativan utjecaj na druge financijske pokazatelje koji su navedeni iznad.

(80)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije još je mogla održavati visoku razinu ulaganja s ciljem smanjenja troškova proizvodnje i razvoja učinkovitog načina proizvodnje. Ulaganja u RIP-u više su se nego utrostručila u usporedbi s brojkom iz 2006. godine.

(81)

Sposobnost prikupljanja kapitala nije se smatrala problemom u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(82)

Zaposlenost, produktivnost i plaće

(83)

Broj zaposlenika u industriji Unije koji se bavio istovjetnim proizvodom značajno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja i to za 21 %. Unatoč visokoj razini naknada, počevši od 2008. industrija Unije dodatno je smanjila prosječan trošak rada po zaposleniku. Rezultat je da se produktivnost, izražena kao proizvodnja po zaposleniku, povećala tijekom razmatranog razdoblja.

(84)

S obzirom na obujam i cijene dampinškog uvoza iz dotične zemlje, utjecaj na tržište Unije stvarne dampinške marže ne može se smatrati zanemarivim tijekom RIP-a.

(85)

Kao što se jasno vidjeti iz gornje analize štete, tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije pretrpjela je značajne gubitke u obujmu prodaje i proizvodnje, u iskorištenosti kapaciteta, tržišnom udjelu i broju zaposlenika, koji se značajno smanjio za 21 % nakon što je industrija provela restrukturiranje. Dakle, industrija Unije nije mogla iskoristiti rast tržišta koje je u potpunosti preuzeo uvoz iz Kine. Naime, povećanje obujma uvoza od 48 % tijekom razmatranog razdoblja puno je više od povećanja potrošnje od 12 % u Uniji.

(86)

Smatra se da će produljeno značajno sniženje cijena u industriji Unije zbog kineskog dampinškog uvoza nastaviti imati štetan učinak na obujam prodaje i, neizbježno, na financijsko gospodarsko stanje industrije Unije. U srednjoročnom razdoblju očekuje se pogoršanje profitabilnosti i ostalih financijskih pokazatelja europskih trgovačkih društava.

(87)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se utvrđuje da je industrija Unije pretrpjela štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(88)

U skladu s člankom 3. stavkom 6. i stavkom 7. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala je li dampinški uvoz iz dotične zemlje doveo do štete po industriju Unije u mjeri koja je dovoljna da bi je se smatralo materijalnom. Poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu industriji Unije, također su ispitivani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti ostali čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(89)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a povećao se za gotovo 50 % i dobio značajan tržišni udio na tržištu Unije. Istodobno je postojalo izravno i usporedivo pogoršanje gospodarskog stanja u industriji Unije koja je drugi značajni dionik na tržištu Unije s obzirom na to da je uvoz iz drugih izvora zanemariv.

(90)

Stalno povećanje obujma dampinškog uvoza popraćeno je značajnim snižavanjem cijena industrije Unije. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna je cijena uvoza iz NRK-a dobivena iz Eurostatove statistike o uvozu bila približno 50 % niža od prosječne cijene u industriji Unije. Čak i nakon prilagodbe cijene zbog razlika u kvaliteti, marže sniženja cijene izračunate za kineske proizvođače izvoznike kojima je odobren IT bile su oko 35 % tijekom RIP-a. Dakle, može se objektivno zaključiti da je dampinški uvoz zaslužan za dio pada cijena u 2009. i tijekom RIP-a, ali i, prije svega, za značajan gubitak tržišnog udjela koji je Unija doživjela tijekom razmatranog razdoblja.

(91)

U pogledu vremenske podudarnosti između, s jedne strane, navale dampinškog uvoza pri cijenama koje snižavaju cijene industrije Unije i, s druge strane, gubitka obujma prodaje i proizvodnje te smanjenja tržišnog udjela koji je industrija Unije pretrpjela, privremeno se zaključuje da dampinški uvoz nanosi materijalnu štetu industriji Unije.

(92)

Obujam izvoza industrije Unije smanjio se za 25 % tijekom razmatranog razdoblja, ali izvoz je prosječno predstavljao samo oko 8 % ukupne prodaje. Dakle, utjecaj smanjenja izvoza na ukupne rezultate industrije Unije bio je dosta ograničen.

(93)

Uvoz iz trećih zemalja bio je zanemariv tijekom razmatranog razdoblja i nije mogao doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(94)

Utjecaj gospodarske krize na građevinsku industriju jasno je vidljiv iz podataka o potrošnji od 2009. godine. No, kriza je trebala imati sličan učinak na industriju Unije i na kineske izvoznike. Ipak, ispitni postupak o šteti pokazao je da je kineski uvoz nastavio dobivati tržišni udio na štetu industrije Unije čak i za vrijeme krize.

(95)

Dodatno, utjecaj krize imao je siguran negativan učinak na tržište Unije tijekom razmjerno kratkog razdoblja jer je već tijekom RIP-a bilo znakova oporavka.

(96)

Dakle, utjecaj krize nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(97)

Na temelju gore navedenog, privremeno se zaključuje da je dotični dampinški uvoz uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije.

(98)

Ispitano je više čimbenika osim dampinškog uvoza, ali ni jedan od njih nije mogao objasniti ozbiljan gubitak tržišnog udjela, pada u proizvodnji i obujmu prodaje do kojeg je došlo tijekom razmatranog razdoblja, a posebno tijekom RIP-a. Ti gubici industrije Unije vremenski se poklapaju s povećanjem obujma dampinškog uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a.

(99)

S obzirom na gore navedenu analizu koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnog učinka dampinškog uvoza, privremeno se zaključuje da je uvoz iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(100)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitalo se postoje li, unatoč privremenom zaključku o postojanju štetnog dampinga, utemeljeni razlozi koji bi doveli do zaključka da u ovom slučaju donošenje mjera nije bilo u interesu Unije. U tu svrhu i u skladu s člankom 21. stavkom 1. Osnovne uredbe, utjecaj mogućih mjera na sve stranke uključene u ovaj postupak te posljedice nepoduzimanja mjera razmatrani su na temelju svih dostavljenih dokaza.

(101)

Analiza šteta jasno je pokazala da je industrija Unije pretrpjela štetu zbog dampinškog uvoza. Povećana prisutnost dampinškog uvoza posljednjih godina dovela je do suzbijanja prodaje na tržištu Unije i značajnoga gubitka tržišnog udjela industrije Unije.

(102)

Ispitni postupak pokazao je da se povećanje tržišnog udjela dampinškog uvoza iz dotične zemlje dogodilo na izravnu štetu industrije Unije. Treba naglasiti da je dotični proizvod važan proizvod u pogledu prometa za proizvođače iz Unije u uzorku i čini do 40 % prometa ostvarenog iz prodaje. Bez uvođenja mjera vrlo je vjerojatno da će doći do daljnjeg pogoršanja stanja za industriju Unije u pogledu dugoročnog pritiska na cijene zbog dampinškog uvoza iz NRK-a na tržište Unije. Štoviše, trud industrije Unije da restrukturira i poboljša kvalitetu proizvoda bio bi u potpunosti umanjen. Uvođenje mjera vratit će cijenu uvoza na neštetne razine, čime će se industriji Unije omogućiti da se natječe pod poštenim uvjetima trgovine.

(103)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje mjera očigledno bilo u interesu industrije Unije.

(104)

Mogući utjecaj mjera na uvoznike razmatran je u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe. U pogledu toga napominje se da su četiri nepovezana uvoznika surađivala u ispitnom postupku s ukupnim uvozom dotičnog proizvoda koji čine 15 % uvoza iz NRK-a u RIP-u.

(105)

Na temelju podataka provjerenih na licu mjesta, za najvećeg uvoznika koji surađuje utjecaj mjera na to trgovačko društvo ne bi trebao biti značajan jer dotični proizvod predstavlja samo mali dio njegova prometa.

(106)

Trgovačko društvo je naglasilo da je ipak ukupni proizvodni kapacitet industrije Unije niži od trenutačne potražnje za koju se navodno očekuje da će rasti. Trgovačko društvo također je naglasilo da postoji ograničeni izvor opskrbe iz trećih zemalja. Dakle, očekuje poremećaje u opskrbi ako razina pristojba bude previsoka. U vezi s tim treba napomenuti da u pogledu značajnog sniženja predložene razine mjera, čime se uzimaju u obzir razlike u kvaliteti između dotičnog proizvoda uvezenog iz NRK-a i istovjetnog proizvoda koji proizvodi industrija Unije, ne očekuje se ukidanje uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a u Uniju.

(107)

Upitnici su poslani 13 poznatih korisnika. No, ni jedan od njih nije predao odgovor ili odlučio surađivati u postupku. Također, nisu primljeni prigovori od organizacija kupaca nakon objave obavijesti o pokretanju ovog postupka.

(108)

Dakle, u pogledu nedostatka podataka o udjelu dotičnog proizvoda u trošku proizvodnje proizvoda na kraju proizvodnog lanca ili na udio prodaje proizvoda na kraju proizvodnog lanca u odnosu na ukupni promet korisnika, u ovoj fazi ispitnog postupka nije moguće procijeniti utjecaj mjera na ta trgovačka društva. Izostanak se suradnje pak može vidjeti kao pokazatelj dosta ograničenog utjecaja na korisnike.

(109)

U svjetlu navedenog, privremeno je zaključeno da, na temelju podataka o interesu Unije, uglavnom ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja privremenih mjera za uvoz dampinškog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a.

(110)

S obzirom na gornje donesene zaključke u pogledu dampinga, nanesene štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz.

(111)

Razina privremenih antidampinških mjera treba biti dostatna za uklanjanje štete industriji Unije koju je uzrokovao dampinški uvoz bez prekoračenja utvrđenih dampinških marža.

(112)

Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije pokrivanje troškova i ostvarivanje dobiti prije oporezivanja koja se objektivno može ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku dampinškog uvoza. Profitna marža prije oporezivanja za ovaj izračun bila je 12 % prometa. To je bila prosječna razina dobiti koju je industrija Unije postigla između 2006. i 2007. godine. Uzimajući u obzir da je na profitabilnost dotičnog proizvoda utjecao dampinški uvoz, jasno je da je ta razina dobiti razumna te da nije pretjerana. Na gore navedenoj osnovi izračunata je neštetna cijena istovjetnog proizvoda za industriju Unije. S obzirom na to da je ciljna dobit jednaka stvarnoj dobiti industrije Unije u RIP-u, ponderiranu prosječnu cijenu na razini franko tvornica uzelo se kao referentnu.

(113)

Potrebno povećanje cijene tada je određeno za svakog kineskog proizvođača koji surađuje, a odobren mu je IT na temelju usporedbe ponderiranog prosjeka uvozne cijene tog trgovačkog društva, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijene, s prosječnom neštetnom cijenom proizvoda koje prodaje industrija Unije na tržištu Unije. Razlika koje su posljedica navedene usporedbe izražena je kao postotak prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(114)

Na temelju gore navedenog, privremene marže štete, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(115)

U skladu s korištenom metodom za izračun dampinške marže, marža štete za proizvođače iz NRK-a koji surađuju, a koji nisu uključeni u uzorak, izračunata je kao ponderirani prosjek dva proizvođača izvoznika u uzorku kojima je odobren IT.

(116)

Nakon metode izračuna dampinške marže, utvrđena je marža štete za područje cijele zemlje primjenjiva na sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a koji ne surađuju kao i na proizvođača u uzorku koji je podlijegao članku 18., tako da se koristila najviša utvrđena marža za sva proizvođača izvoznika kojima je odobren IT.

(117)

Na temelju toga, ponderirana prosječna marža štete privremenog uzorka i razina marže štete na području cijele zemlje kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(118)

S obzirom na prethodno navedeno, smatra se da, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, treba uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz podrijetlom iz NRK-a na razini nižoj od marža dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(119)

Stope antidampinških pristojba za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga iste odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojba (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvod koje proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se ne spominje posebno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu se okoristiti tim stopama i podložni su stopama pristojbe koje se primjenjuju na „sva ostala trgovačka društva”.

(120)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena ovih stopa antidampinških pristojba za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (3) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja imaju koristi od individualnih stopa pristojbe.

(121)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinške pristojbe, visina preostale pristojbe ne bi se trebala primjenjivati samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, nego i na one proizvođače koji tijekom RIP-a uopće nisu izvozili u Uniju.

(122)

Utvrđene su marže dampinga i štete, kao i privremene antidampinške pristojbe, kako slijedi:

(123)

Gornji privremeni nalazi objavljuju se svim zainteresiranim stranama koje će biti pozvane na iznošenje svojih stavova u pisanom obliku i traženje rasprave. Njihovi će se komentari analizirati i uzeti u obzir, ako je to opravdano, prije donošenja bilo kakvih konačnih odluka. Nadalje, treba naglasiti da su nalazi u vezi s uvođenjem antidampinških pristojba za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu se ponovo razmatrati za potrebe konačnih nalaza,