32011D0484

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

od 11. srpnja 2011.

o formatu podataka o područjima za područja Natura 2000

(priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 4892)

(2011/484/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (1), a posebno njezin članak 4. stavak 1.,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (2), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Format za prijenos podataka o mreži Natura 2000 nazvan „Standardni obrazac Natura 2000” utvrđen je u Prilogu.

Članak 2.

Odluka Komisije 97/266/EZ (4) stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(2)  SL L 20, 26.1.2010., str. 7.

(3)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1.

(4)  SL L 107, 24.4.1997., str. 1.

PRILOG

NATURA 2000

STANDARDNI OBRAZAC

Direktiva Vijeća 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica i Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa divlje flore i faune

STANDARDNI OBRAZAC

Za Područja posebne zaštite (SPA), predložena Područja od značaja za Zajednicu (pSCI), Područja od značaja za Zajednicu (SCI) i za Posebna područja očuvanja (SAC)

1.   IDENTIFIKACIJA PODRUČJA

2.   LOKACIJA PODRUČJA

3.   EKOLOŠKE INFORMACIJE

4.   OPIS PODRUČJA

5.   STATUS ZAŠTITE PODRUČJA (NEOBVEZNO)

6.   UPRAVLJANJE PODRUČJEM

7.   KARTA PODRUČJA

STANDARDNI OBRAZAC

NAPOMENE S OBJAŠNJENJEM

SADRŽAJ

UVOD

Dodatak …

Popis kratica:

UVOD

Natura 2000 je ekološka mreža za očuvanje divljih životinjskih i biljnih vrsta i prirodnih staništa od značaja za Zajednicu u okviru Unije. Sastoji se od područja klasificiranih u skladu s Direktivom o pticama koja je prvi put donesena 1979. godine (Direktiva 2009/147/EZ) i Direktivom o staništima donesenom 1992. (Direktiva 92/43/EEZ).

Za uspjeh NATURE 2000 ključna je razina informacija o staništima i vrstama od značaja za Zajednicu. Zato su potrebni podaci i informacije u strukturiranom i usporedivom formatu.

Pravna osnova za osiguravanje podataka za provedbu ove faze NATURE 2000 opisana je u članku 4. stavku 1. Direktive o staništima u kojem je definirano da „informacije uključuju kartu područja, njegov naziv, lokaciju, površinu i podatke dobivene primjenom kriterija utvrđenih u Prilogu III. (faza 1) dane u obliku koji odredi Komisija u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21”. U skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive o pticama, od država članica se već zahtijeva da „šalju Komisiji sve relevantne informacije kako bi Komisija mogla poduzeti odgovarajuće inicijative s ciljem koordinacije koja je potrebna da bi se osiguralo da područja utvrđena u stavcima 1. i 2. (članka 4.) formiraju jednu usklađenu cjelinu koja ispunjava zahtjeve u pogledu zaštite tih vrsta na geografskom morskom i kopnenom području na koja se primjenjuje ova Direktiva”.

Svrha i uporaba standardnog obrasca

Glavni ciljevi standardnog obrasca (SDF) Natura 2000 i baze podataka koja iz njega proizlazi su:

Standardni obrasci (SDF), koji su dokumentacija mreže Natura 2000 na razini Unije, smatraju se važnim izvorom informacija za sve te namjene. Da bi se ta dokumentacija mogla uspješno koristiti za različite namjene za koje je predviđena, treba je primjereno ažurirati. Stoga se državama članicama posebno preporuča njezino redovito ažuriranje na temelju najboljih raspoloživih informacija. Na primjer, rezultati praćenja u skladu s člankom 11., planovi upravljanja, procjene učinaka itd. mogli bi poslužiti kao izvor novih informacija koje bi se trebale odraziti u ažuriranim standardnim obrascima (SDF). Međutim, tom se Direktivom izričito ne zahtijeva detaljno praćenje svakog područja, odvojeno od praćenja u skladu s člankom 11. Direktive o staništima.

Dok bi neke izmjene standardnog obrasca, koje uvedu države članice, mogle imati pravne posljedice (npr. izmjene popisa Unije na temelju odluke Komisije), ne smatra se da revidirani podaci uneseni u standardne obrasce sami po sebi automatski imaju pravni učinak: na primjer, nestanak neke vrste iz staništa ne bi se nužno tumačio kao rezultat neadekvatnog upravljanja pa stoga ne bi automatski inicirao pokretanje pravnog postupka. Isto tako informacije navedene u standardnom obrascu o opasnostima i pritiscima koji imaju negativan učinak na područje ne moraju značiti da država članica ne ispunjava svoje obveze, budući da sve te informacije treba proučiti u širem kontekstu.

Revidirani standardni obrazac

Prvi „standardni obrazac” (SDF) usvojen je 1997. godine (Odlukom 97/266/EZ). 2008. godine su države članice i Komisija izrazile potrebu da se protok podataka poboljša, pojednostavi i modernizira u skladu s obje direktive i u tom je okviru započela revizija standardnog obrasca. To je bilo učinjeno u tijesnoj suradnji s državama članicama u okviru tehničke radne skupine (stručna skupina za izvješćivanje).

Standardni je obrazac revidiran radi poboljšanja raspoloživosti i kvalitete podataka koji su implicitno potrebni za mrežu Natura 2000. Pritom su neki dijelovi starog obrasca izbačeni jer su postali suvišni; ovdje se posebno uzima u obzir poboljšana raspoloživost digitalnih prostornih podataka unutar infrastrukture za prostorne informacije. Osim toga, popunjene su neke važne praznine (npr. informacije o postotku morske površine unutar pojedinačnih područja) i napravljena su potrebna poboljšanja u strukturi ekoloških podataka.

Drugi razlog za reviziju bio je brzi razvoj informatičke tehnologije za upravljanje podacima (npr. automatska provjera kvalitete ili točno praćenje promjena u razdobljima između slanja podataka) kao i sve veća dostupnost digitalnih geografskih podataka i alata za analizu. Stoga papirnate karte i obrasce više nije potrebno slati, a podatke treba dostavljati samo u elektroničkom obliku.

Ovaj dokument sadrži informacije o različitim poljima standardnog obrasca kao i o geografskim podacima koji su potrebni te ilustrira kako ta polja treba ispuniti.

Referentni portal mreže Natura 2000

Međutim, neki će se elementi mijenjati s vremenom, a neki pod utjecajem tehničkog razvoja. Ti će se elementi moći naći na „Referentnom portalu za NATURU 2000” gdje će se redovito ažurirati i biti dostupni za uvid. Ti se elementi odnose na: referentne dokumente (npr. za označivanje vrsta), kao i smjernice za osiguravanje usklađene primjene standardnog obrasca u svim državama članicama i za opisivanje tehničkih i administrativnih postupaka vezanih uz podnošenje podataka Komisiji. Budući da referentni portal sadrži važan dio dokumentacije vezane uz standardni obrazac, svaku prilagodbu ili izmjenu tih dokumenata na portalu, kojom upravlja Opća uprava za okoliš i Odbor za staništa (razliku između njih vidjeti u Prilogu), prethodno treba odobriti Odbor za staništa (1). Referentni portal može se naći na web stranici Komisije, DG Environment (Opća uprava za okoliš). Referentni dokumenti navedeni su u Prilogu.

Standardni obrazac mreže Natura 2000 i odgovarajuća baza podataka

Standardni obrazac mora se ispuniti za svako predloženo, proglašeno ili klasificirano područje. U nekom slučajevima može postojati veza između dva ili više područja Natura 2000. Na slici 1. prikazana su tri relevantna odnosa koja mogu postojati između dva područja Natura 2000. U slučajevima kad se dva područja preklapaju (ali nisu jednaka) ili kad se jedno od njih nalazi unutar drugoga, treba ispuniti dva zasebna obrasca.

Sva su polja standardnog obrasca obvezna, osim ako je izričito navedeno drukčije.

1.   IDENTIFIKACIJA PODRUČJA

1.1.   Tip područja

Ova jednoznakovna oznaka pokazuje je li predmetno područje svrstano u područja na koja se odnosi Direktiva o staništima (pSCI, SCI ili SAC) ili je klasificirano kao Područje posebne zaštite (SPA) ili oboje. U slučajevima kad se Područja od značaja za Zajednicu (SCI) i Područja posebne zaštite (SPA) preklapaju, ali nisu jednaka, tretiraju se kao zasebne cjeline.

Slika 1.

Mogući odnosi među područjima

1.2.   Oznaka područja

Svako se područje prepoznaje po jedinstvenoj oznaci koja obuhvaća devet znakova i sastoji se od dvije komponente:

1.3.   Naziv područja

Nazivi područja unose se na lokalnom jeziku. Na taj se način izbjegava teško prevođenje, a integracija postojećih podataka na nacionalnoj i lokalnoj razini je jednostavna. U slučaju različitog pisma (npr. grčko i ćirilica), nazivi se prevode na latinicu. Nazive područja ne pišite velikim slovima (npr. „Gave de Pau” NE „GAVE DE PAU”).

1.4.   Datum prve kompilacije

Unesite datum koji želite vidjeti kao „datum prve kompilacije” za podatke upisane u standardni obrazac. U podatkovno polje upisuje se godina (četiri znamenke) iza koje slijedi mjesec u numeričkom obliku (dvije znamenke).

Primjer: 199305: podaci prvi put kompilirani u svibnju 1993.

U slučaju povećanja područja ostavite „datum prve kompilacije” nepromijenjen, jer se taj datum koristi samo za prvo podnošenje podataka o području. Umjesto toga unesite datum kad je došlo do povećanja u polje „datum ažuriranja” (vidjeti 1.5.).

1.5.   Datum ažuriranja

Navedite datum posljednje izmjene dostavljenih informacija za područje, koristeći format koji je jednak formatu datuma u primjeru navedenom za 1.4. U slučaju upisivanja novog područja, polje „ažuriranje” ostavite praznim. Ako su podaci ažurirani više puta, u ovo se polje upisuje datum najnovije izmjene.

1.6.   Ispunitelj obrasca

Ovdje unesite službene kontaktne informacije o organizaciji (npr. nadležno upravno tijelo) koja je prikupila evidentirane informacije. Ispunitelj obrasca treba biti kontaktna točka u slučaju tehničkih pitanja; on može biti „funkcija” unutar organizacije (npr. položaj unutar jedinice).

1.7.   Datumi označivanja i proglašenja/klasifikacije područja

Ovdje mogu biti uključena tri obvezna datuma: datum kada je područje klasificirano kao Područje posebne zaštite (SPA), datum kada je područje predloženo kao Područje od značaja za Zajednicu (SCI) i datum kada je područje proglašeno na nacionalnoj razini kao Posebno područje očuvanja (SAC). U potpoljima se navode godina i mjesec tih datuma. Ako se područje nakon proglašenja naknadno poveća, treba zadržati godinu prvog uvrštenja u popis i navesti najnoviju ukupnu površinu područja.

Države članice nisu obvezne navesti datum kada je područje potvrđeno kao Područje od značaja za Zajednicu (SCI); datum potvrde/usvajanja relevantnog popisa Unije dokumentira Opća uprava za okoliš.

U odgovarajućem polju za slobodan tekst navedite nacionalnu zakonsku referencu za proglašenje Posebnog područja očuvanja (SAC)/Područja posebne zaštite (SPA). Dodatna obrazloženja mogu se navesti u neobveznom polju za slobodan tekst „Obrazloženja”, npr. za datume klasifikacije ili proglašenja područja koja se sastoje od prvobitno odvojenih Područja posebne zaštite (SPA) i/ili Područja od značaja za Zajednicu (SCI).

2.   LOKACIJA PODRUČJA

2.1.   Lokacija središta područja

Geografske koordinate (dužina i širina) središta područja moraju se unijeti u decimalnim stupnjevima. Vrijednosti geografske dužine zapadno od nultog meridijana koji prolazi kroz Greenwich imaju negativnu vrijednost, a istočno od njega imaju pozitivne vrijednosti (to se može potvrditi znakom „+” ili se podrazumijeva ako znaka nema).

Ako se područje sastoji od više različitih područja, treba unijeti koordinate najvažnijeg potpodručja (iz praktičnih razloga predlažemo da to bude najveće područje). Koordinate navedene za neko područje moraju se nalaziti unutar tog područja. Kod automatskog određivanja koordinata središta potreban je oprez. U sljedećem primjeru područje se sastoji od nekoliko poligona. Prva slika (a) prikazuje gdje su koordinate određene automatski. Primijetit ćete da se koordinata najvećeg poligona nalazi izvan poligona. Na drugoj slici (b) određena je jedna koordinata za najveće područje i ona se nalazi izvan tog područja. Na trećoj slici (c) određena je jedna koordinata za najveće područje i ona se nalazi unutar poligona. Ispravan je samo zadnji primjer (c) (3).

Pretvorba iz stupnjeva, minuta i sekundi (DMS) je jednostavna. Vrijednost DMS pretvara se u decimalne stupnjeve pomoću formule (D + M/60 + S/3 600), npr. geografska dužina 9° 15′ 30″ zapadno, geografska širina 54° 36′ 30″ postaje geografska dužina – 9,2583 i geografska širina 54,6083.

2.2.   Površina područja

Navedite najtočniju raspoloživu ukupnu površinu područja u hektarima; mogu se koristiti decimalna mjesta. Ako površina područja nije raspoloživa, u polju 2.4. (duljina područja) navedite duljinu područja i u tom slučaju polje u koje se unosi površina područja ostavite prazno.

Spilje: države članice se potiče da navedu projicirane površine spilja kad god je to moguće, a kada nije da koriste polje 2.4.

Ako se tijekom vremena promijenila površina nekog područja, navodi se najnovija ukupna površina.

2.3.   Postotak morskog područja unutar predmetnog područja

Postotak morskog područja unutar predmetnog područja mora se navesti. Definicija obale koja se koristi za definiranje morske granice treba biti u skladu s međunarodnim nacionalnim zakonodavstvom (npr. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora - UNCLOS). Svaka država članica dostavlja Komisiji opis korištenih granica, koji se zatim objavljuje na referentnom portalu (npr. „područje ispod granice oseke u proljetnom razdoblju”).

Kad nisu dostupni točni podaci, napravite procjenu. Ako se s vremenom promijeni postotak morske površine u području, treba navesti najnoviji postotak.

2.4.   Duljina područja (neobvezno)

Ovo polje popunite ako je duljina relevantna (npr. stijene). Duljina područja navodi se u kilometrima.

Ako u polju 2.2. nije navedena površina područja, ovdje se mora navesti duljina područja.

Ako se tijekom vremena promijenila duljina nekog područja, navodi se najnovija ukupna duljina.

2.5.   Oznaka i naziv administrativnog područja

Eurostat je za prikaz statističkih podataka razvio standardni hijerarhijski sustav označavanja regija Unije. Taj sustav znakova mora se u Komisiji primjenjivati na sve regionalne aplikacije za označivanje (vidjeti Uredbu (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (4)). Detaljan opis može se isto tako naći na početnoj stranici Eurostata.

Za svako područje navode se oznake NUTS razine 2, pri čemu je jedna oznaka obvezna. Kada je neko područje podijeljeno i zahvaća dvije ili više regija, u bazu podataka unosi se onoliko oznaka koliko ima obuhvaćenih regija. Naziv regije potreban je za unakrsnu provjeru. Kada neko područje nije obuhvaćeno NUTS 2 regijom, navedite NUTS oznaku za „posebno područje” (npr. točna oznaka za posebno područje u Belgiji na razini 2 bila bi: „BEZZ”, a netočna oznaka bila bi: „BE0”). Te se oznake mogu naći na referentnom portalu.

2.6.   Biogeografska(-e) regija(-e)

S obzirom na kartu biogeografskih regija (vidjeti referentni portal) navedite u kojim se biogeografskim regijama područje nalazi tako da označite odgovarajuće kućice. Isto vrijedi i za morska područja.

U slučaju da je područje smješteno u više od jedne regije, treba unijeti postotak površine svake regije koje pokriva to područje (neobvezno).

Dodatne informacije o morskim regijama: Morske se regije u standardnom obrascu navode iz praktičnih/tehničkih razloga i to se tiče država članica u kojima jedna kopnena biogeografska regija graniči s dvije morske regije. Drugih implikacija za njihovo navođenje nema. Najnovije granice biogeografskih i morskih regija, kao i njihove oznake, mogu se prenijeti s referentnog portala.

3.   EKOLOŠKE INFORMACIJE

Za područja koja su klasificirana kao Područja posebne zaštite (SPA) u skladu s Direktivom o pticama države članice dostavljaju:

Za područja klasificirana u skladu s Direktivom o staništima (pSCI/SCI/SAC) države članice dostavljaju:

3.1.   Tipovi staništa prisutni na području i ocjena područja s obzirom na njih

i.   Oznake i pokrivenost tipovima staništa iz Priloga I. unutar područja

Oznaka: Navedite četveroznakovnu oznaku tipa staništa iz Priloga I. Direktivi 92/43/EEZ. Treba koristiti samo oznake koje se nalaze u trenutačno važećem Prilogu I. Direktivi o staništima, a oznake za podtipove navedene u ranijim verzijama Priručnika za tumačenje ne smiju se koristiti.

Prioritetni oblici (PF): Pozor: Ako su na području prisutni prioritetni oblici staništa 6210, 7130 i 9430 (s obzirom na njihova svojstva, ti tipovi staništa mogu ili ne moraju biti prioritetni oblici), navedite prioritetni oblik tako da unesete „x” u stupac „PF” (vidjeti primjer dolje). Iz tehničkih razloga se „*”, koji se u Prilogu I. koristi kao dio oznake, u tom dodatnom stupcu zamjenjuje s „x”. (Ako su na području prisutni prioritetni i neprioritetni oblici, podatke treba unijeti za svaki oblik zasebno.)

Neprisutnost (NP) (neobvezno): U slučajevima kada stanišni tip iz Priloga I., za koji je područje prvobitno bilo proglašeno (koji je prije bio prisutan), na tom području više ne postoji, posebno se preporuča da se to naznači tako da se u stupac NP unese „x” (umjesto brisanja informacija o tom stanišnom tipu u standardnom obrascu).

Pokrivenost: Treba navesti sva staništa iz Priloga I. koja se javljaju na određenom području zajedno s površinama koje pokrivaju izraženima u hektarima (vidjeti sliku 2.) Mogu se navesti decimalne vrijednosti.

Postoje situacije kada se staništa iz Priloga I. mogu preklapati (npr. pješčane obale koje se javljaju unutar riječnog ušća). U takvom slučaju navedite površinu svakog od staništa (npr. navedite površinu riječnog ušća i veličinu pješčanih obala), pri čemu ukupna površina staništa iz Priloga I. može biti veća od površine tog područja. Ako se to smatra nemogućim, oduzmite površinu manjeg staništa od površine većeg staništa.

Napomena: U slučajevima kada treba navesti da se neko stanište razmatra kao kandidat za uključivanje u područje, u polje „veličina” unesite „-1”.

Spilje: Za spilje (8310, 8330) možete upisati broj spilja ako nisu raspoloživi podaci o procijenjenoj površini.

Kvaliteta podataka: U polju za kvalitetu podataka navedite kvalitetu mjerenja. Ako je moguće, navedite kvalitetu podataka: G = „dobra” (npr. na temelju istraživanja); M = „srednja” (npr. na temelju djelomičnih podataka s nešto ekstrapolacije); P = „loša” (npr. gruba procjena).

ii.   Kriteriji procjene područja za određeni prirodni stanišni tip iz Priloga I. (u skladu s odjeljkom A Priloga III.)

—   ZASTUPLJENOST: = A(a) iz Priloga III.: stupanj zastupljenosti stanišnog tipa na području.

Kriterij A(a) iz Priloga III. treba povezati s priručnikom o tumačenju stanišnih tipova iz Priloga I. budući da su oni u tom priručniku definirani te su navedene karakteristične vrste i drugi važni elementi. Prema stupnju zastupljenosti mjeri se „koliko tipičan” je neki stanišni tip. Ako je potrebno, kod ove procjene isto tako treba uzeti u obzir zastupljenost predmetnog stanišnog tipa na dotičnom području, ili za skupinu stanišnih tipova ili za određenu kombinaciju različitih stanišnih tipova.

Ako podaci s terena, tj. količinski podaci, nisu raspoloživi za usporedbu ili ako mjerenje kriterija nije izvedivo, za stupnjevanje/rangiranje stanišnog tipa može se primijeniti „najbolja stručna prosudba”.

Treba koristiti sljedeći sustav rangiranja:

A:

izvanredna zastupljenost,

B:

dobra zastupljenost,

C: značajna zastupljenost.

Nadalje, svi slučajevi kad je prisutnost stanišnog tipa na predmetnom području beznačajna moraju biti navedeni u četvrtoj kategoriji:

D:

beznačajna prisutnost.

Kada su prisutni samo oblici staništa iz Priloga I. koji imaju malu vrijednost u smislu očuvanja, navedite „D” (beznačajna prisutnost). Na primjer, jako degradirano šumsko područje na kojem nema mnogo uobičajenih vrsta rangiralo bi se kao „D”.

U slučajevima kada je zastupljenost predmetnog stanišnog tipa rangirana kao „D: beznačajna”, nije potrebno ništa navesti za druge kriterije ocjenjivanja za taj stanišni tip na dotičnom području. U tim slučajevima kriterije „relativna površina”, „status očuvanosti” i „globalna ocjena” ne treba označavati.

—   RELATIVNA POVRŠINA: = A(b) iz Priloga III.: površina područja koju pokriva prirodni stanišni tip u odnosu na ukupnu površinu koju taj prirodni stanišni tip pokriva unutar državnog područja.

Teoretski, za procjenu kriterija A(b) treba izmjeriti površinu koju taj stanišni tip pokriva unutar predmetnog područja i ukupnu površinu državnog područja koju pokriva isti stanišni tip. Iako je to jasno, izvedba tih mjerenja može biti izuzetno teška, posebno onih koja se odnose na referentnu površinu državnog područja.

Taj kriterij treba izraziti kao postotak „p”. Bez obzira na to postoje li te dvije izmjerene vrijednosti ili se one mogu dobiti (pa se stoga može izračunati postotak) ili je rezultat dobiven na temelju procjene na temelju najbolje prosudbe (što je vjerojatnije), „p” treba procijeniti u klasnim intervalima koristeći pritom sljedeći progresivni model:

—   STUPANJ OČUVANJA: = A(c) iz Priloga III.: stupanj očuvanosti strukture i funkcija predmetnog prirodnog stanišnog tipa i mogućnosti obnavljanja.

Ovaj kriterij obuhvaća tri potkriterija:

Iako bi se gornji kriteriji mogli ocjenjivati odvojeno, ipak ih zbog zahtjeva pri odabiru područja predloženih na nacionalnom popisu treba kombinirati, jer kompleksno i međuovisno djeluju na taj proces.

i.   Stupanj očuvanja strukture

Ovaj potkriterij treba povezati s priručnikom o tumačenju stanišnih tipova iz Priloga I. budući da su oni u tom priručniku definirani te su navedene karakteristične vrste i drugi važni elementi.

Na temelju usporedbe strukture određenog stanišnog tipa prisutnog na području s podacima iz priručnika o tumačenju (i ostalim relevantnim znanstvenim podacima), i čak s istim stanišnim tipom na drugim područjima, trebalo bi na temelju „najbolje stručne prosudbe” biti moguće ustanoviti sustav rangiranja kako slijedi:

U slučajevima kada se utvrdi potklasa „izvanredna struktura”, kriterij A(c) treba u cijelosti rangirati kao „A: izvanredna očuvanost”, neovisno o stupnjevanju ostala dva potkriterija.

U slučajevima kada predmetni stanišni tip na dotičnom području nema izvanrednu strukturu, još uvijek je potrebno procijeniti ostala dva potkriterija.

ii.   Stupanj očuvanosti funkcija

Nekada je teško definirati i izmjeriti funkcije nekog stanišnog tipa na određenom području i njihovu očuvanost i to nezavisno o drugim stanišnim tipovima. Iz tog je razloga korisno da se „očuvanost funkcija” parafrazira kao izgledi (mogućnosti i vjerojatnost) da predmetni stanišni tip na dotičnom području sačuva svoju strukturu za buduća vremena s obzirom na nepovoljne utjecaje, s jedne strane, i sve moguće razumne napore s ciljem očuvanja, s druge strane.

U slučajevima kada je potklasa „I.: izvanredni izgledi” ili „II.: dobri izgledi” u kombinaciji sa stupnjem „II.: dobro očuvana struktura” prvog potkriterija, kriterij A(c) mora se u cijelosti klasificirati kao „A: izvanredna očuvanost” ili „B: dobra očuvanost”, nezavisno o kategorizaciji trećeg potkriterija koji se dalje više ne uzima u obzir.

U slučajevima kada je potklasa „III.: prosječni ili nepovoljni izgledi” u kombinaciji sa stupnjem „III.: prosječna ili djelomično degradirana struktura” prvog potkriterija, kriterij A(c) mora se u cijelosti klasificirati kao „C: prosječna ili smanjena očuvanost”, neovisno o kategorizaciji trećeg potkriterija koji se dalje više ne uzima u obzir.

iii.   Mogućnosti obnavljanja

Ovaj se potkriterij koristi za procjenu mogućeg opsega obnavljanja predmetnog stanišnog tipa koji se nalazi na određenom području.

Prva stvar za procjenu je izvedivost obnavljanja sa znanstvenog stajališta: osigurava li sadašnja razina znanja odgovor na pitanja „što učiniti i kako to učiniti”? To podrazumijeva potpuno poznavanje strukture i funkcija stanišnog tipa i konkretnih planova upravljanja i uputa potrebnih za njegovo obnavljanje, to jest za stabiliziranje ili povećavanje postotka površine koju pokriva taj stanišni tip, za ponovno uspostavljanje specifične strukture i funkcija koje su potrebne za njegovo dugoročno održavanje i za održavanje ili obnavljanje povoljnog statusa očuvanja za tipične vrste tog stanišnog tipa.

Drugo je pitanje koje se može postaviti, je li to isplativo sa stajališta očuvanja prirode? Kod te se procjene mora uzeti u obzir koliki je stupanj ugroženosti tog stanišnog tipa i koliko je on rijedak.

Na temelju „najbolje stručne prosudbe” sustav rangiranja treba biti sljedeći:

Sinteza: primjenjuje se na cjelokupno stupnjevanje triju potkriterija.

A: izvanredna očuvanost

B: dobra očuvanost

C: prosječna ili smanjena očuvanost

—   GLOBALNA PROCJENA = A(d) Priloga III.: Globalna procjena vrijednosti područja za očuvanje predmetnog prirodnog stanišnog tipa.

Ovaj se kriterij odnosi na globalnu procjenu vrijednosti područja za očuvanje predmetnog stanišnog tipa. Ovaj kriterij treba koristiti za cjelovitu procjenu prijašnjih kriterija, pri čemu se uzima u obzir različiti značaj koji oni mogu imati za stanište koje se razmatra. Vezano uz ocjenjivanje najvažnijih elemenata mogu se uzeti u obzir i drugi aspekti kako bi se globalno procijenio njihov pozitivan ili negativan utjecaj na očuvanje stanišnog tipa. „Najvažniji” elementi mogu varirati od stanišnog tipa do stanišnog tipa; mogu uključivati djelovanje čovjeka na području ili na susjednim područjima koje će vjerojatno utjecati na stanje očuvanja stanišnog tipa, vlasništvo nad zemljištem, postojeći pravni status područja, ekološke odnose među različitim tipovima staništa i vrstama itd.

Za ocjenjivanje te globalne vrijednosti može se koristiti „najbolja stručna prosudba”, a sustav rangiranja koji treba koristiti za njezino izražavanje je sljedeći:

A:

izvanredna vrijednost,

B:

dobra vrijednost,

C:

značajna vrijednost.

Treba imati na umu da je standardni obrazac namijenjen za procjenu očuvanosti staništa ili vrsta na određenom području, dok se procjena za primjenu članka 17. odnosi na stanje u cijeloj biogeografskoj regiji unutar države članice. Pojam „stanje očuvanosti” definiran je u članku 1. točkama (e) i (i) Direktive o staništima kao pojam koji opisuje ukupno stanje stanišnog tipa ili vrste u biogeografskoj regiji. To stanje očuvanosti sada se redovito procjenjuje u okviru šestogodišnjih izvješća o napretku prema članku 17. Direktive o staništima. Procjena područja prema kriterijima iz Priloga III. Direktivi o staništima obuhvaća procjenu „stupnja očuvanosti” stanišnog tipa ili vrste na određenom području.

Slika 2.

Primjer podataka o stanišnim tipovima prisutnim na području i procjena područja s obzirom na te stanišne tipove (3.1.)

Slika 3.

Primjer podataka o vrstama iz članka 4. Direktive o pticama ili vrstama navedenim u Prilogu II. Direktivi o staništima i ocjena staništa za njih (3.2.)

3.2.   Vrste iz članka 4. Direktive 2009/147/EZ i vrste navedene u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ i ocjena staništa za njih

i.   Oznaka, naziv i podaci o populaciji vrste

Za područja prema potrebi unesite grupu, oznaku i znanstveni naziv svih vrsta ptica relevantnih za članak 4. stavke 1. i 2. Direktive 2009/147/EZ i svih vrsta faune i flore navedenih u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ koje obitavaju na području, te podatke o njihovoj populaciji na području (vidjeti dolje).

Skupina: A = vodozemci, B = ptice, F = ribe, I = beskičmenjaci, M = sisavci, P = biljke, R = gmazovi.

Oznaka: Četveroznakovna serijska oznaka za svaku vrstu može se naći na referentnom portalu.

Osjetljivost (S): U ovom polju navedite bi li javna dostupnost informacija danih za određenu vrstu mogla biti štetna za njezino očuvanje, na primjer zato što je ta vrsta predmet nezakonitog izlovljavanja ili sakupljanja, pa bi javna dostupnost informacija sadržanih u standardnom obrascu zaista povećala tu opasnost. U takvom slučaju u polje upišite „da”. Ako je neka vrsta označena kao osjetljiva, Komisija neće na vlastitu inicijativu javno obznaniti prisutnost te vrste na području (na primjer, objavom tih informacija u javno dostupnoj bazi podataka ili na internetskoj stranici). Ako su informacije o prisutnosti te vrste u nekom području već dostupne javnosti, npr. informacije na internetu, označivanje te vrste kao osjetljive ne može se smatrati opravdanim.

Neprisutnost (NP) (neobvezno): U slučajevima kada neka vrsta za koju je područje prvobitno bilo proglašeno (npr. koja je ranije bila prisutna na području) više nije prisutna na tom području, posebno se preporuča da se to naznači tako da se u stupac NP unese „x” (umjesto brisanja informacija o toj vrsti u standardnom obrascu). Vrste koje od stupanja Direktive na snagu nisu bile prisutne na području kao i vrste koje su se na tom području javljale samo u prošlosti ne navode se.

Napomena: Za vrste se smatra da na području više nisu prisutne ako npr. nisu dugo opažene na tom području. To vremensko razdoblje može varirati ovisno o vrsti, pa ako je neka lako opaziva vrsta odsutna nekoliko godina, to vjerojatno ukazuje na njezin nestanak, dok kod vrsta koje je teško opaziti, kao što su briofiti ili neki insekti, njihovo neopažanje tijekom niza godina ne mora nužno značiti i njihov nestanak, ako se stanište nije promijenilo.

Tip: Koristite sljedeće kategorije:

Ako je nerezidentna populacija prisutna na području tijekom više od jedne sezone, te „populacijske tipove” treba ubilježiti posebno (vidjeti primjer na slici 3.), npr. budući da su određene vrste faune migracijske, posebno brojne ptičje vrste, područje može biti važno za različite aspekte životnog ciklusa vrsta.

U slučaju da nije moguće unijeti podatke za različite sezone, unesite podatke za najvažniju (npr. sezonu prezimljavanja ili koncentracije).

Veličina: Što se tiče brojnosti populacije, unesite poznate podatke o populaciji, ako su raspoloživi. Ako je veličina populacije poznata, u oba polja (min. i maks.) unesite istu vrijednost. Ako je primjerenije navesti raspon populacije, upišite procijenjenu donju graničnu vrijednost (min.) i gornju graničnu vrijednost (maks.) tog raspona. Ako raspon populacije nije poznat, ali postoje informacije o minimalnoj ili maksimalnoj veličini populacije, procijenite vrijednost koja vam nedostaje da biste dobili raspon. Treba napomenuti da minimalne i maksimalne vrijednost trebaju biti prosječne vrijednosti za razdoblje od nekoliko godina, a ne krajnje vrijednosti.

Ako nije moguće napraviti čak ni grubu procjenu veličine populacije, navedite tip populacije (npr. stalna), a u polje „kvaliteta podataka” unesite vrijednost DD (podaci nedovoljni). U tom slučaju polje za vrijednost veličine populacije može ostati neispunjeno i umjesto njega se može ispuniti polje za kategoriju brojnosti (česta (C), rijetka (R), vrlo rijetka (V), ili prisutna (P)). Osobine populacije na području mogu se dodatno opisati u tekstovnom polju „Kvaliteta i važnost” (4.2.) u kojem se može okvirno utvrditi vrsta populacije (npr. gusta, raspršena ili izolirana). Pored veličine populacije mogu se koristiti i kategorije brojnosti.

Napomena: U slučajevima kada treba navesti da se neka vrsta razmatra kao kandidat za uključivanje u područje, u polje „veličina” unesite „-1”.

Jedinica: U odgovarajuće polje unesite vrijednost za jedinicu populacije. Preporučene jedinice su jedinke (= i) ili parovi(= p) kad god je to moguće, a kad nije, koristite najpreciznije raspoložive jedinice u skladu sa standardiziranim popisom populacijskih jedinica i oznaka utvrđenih na temelju izvješća iz članaka 12. i 17.(vidjeti referentni portal).

Kategorije po brojnosti (Kat.): Vidjeti objašnjenje u gornjem tekstu pod „veličina” — C = česta, R = rijetka, V = vrlo rijetka, P = prisutna - ovo polje treba ispuniti ako je kvaliteta podataka nedovoljna (DD) i veličina populacije se ne može procijeniti, ili dodatno uz kvantitativne procjene veličine populacije.

Kvaliteta podataka: Navedite kvalitetu podataka koristeći sljedeće oznake: G = „dobra” (npr. na temelju istraživanja); M = „srednja” (npr. na temelju djelomičnih podataka s nešto ekstrapolacije); P = „loša” (npr. gruba procjena); DD = „nedovoljni podaci” (uporaba ove oznake se preporuča kad veličinu populacije nije moguće čak ni procijeniti).

ii.   Kriteriji za procjenu područja za određene vrste i iz članka 4. Direktive 2009/147/EZ i vrste navedene u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ (u skladu s odjeljkom B Priloga III.)

—   POPULACIJA: = B(a) iz Priloga III.: veličina i gustoća populacije vrste prisutne na području u odnosu na populacije prisutne unutar državnog područja.

Ovaj je kriterij namijenjen za ocjenjivanje relativne veličine i gustoće populacije na području s obzirom na veličinu i gustoću populacije na razini države.

Ovaj posljednji aspekt općenito je teško ocijeniti. Optimalna mjera bio bi postotak izračunan iz omjera populacije na području i populacije na području države. Kao što je predloženo za kriterij A(b), treba koristiti procjenu ili klasni interval prema sljedećem progresivnom modelu:

Nadalje, svi slučajevi kad je prisutnost stanišnog tipa na predmetnom području beznačajna moraju biti navedeni u četvrtoj kategoriji:

D:

beznačajna populacija.

Ako se neka vrsta na području rijetko opaža, na primjer samo zalutale jedinke, to se ne smatra značajnom populacijom i treba se zabilježiti kao „D”.

U slučajevima kada je zastupljenost predmetne populacije klasificirana kao „D: beznačajna”, nije potrebno ništa navesti za druge kriterije ocjenjivanja za taj tip staništa na dotičnom području. U tim slučajevima kriterije „očuvanost”, „izoliranost” i „globalna ocjena” ne treba označavati.

—   STUPANJ OČUVANOSTI: = B(b) iz Priloga III.: stupanj očuvanosti stanišnih obilježja koja su značajna za dotične vrste i mogućnosti obnove.

Ovaj kriterij obuhvaća dva potkriterija:

i.   Stupanj očuvanosti stanišnih obilježja koja su značajna za vrste

Kriterij i. zahtijeva globalno ocjenjivanje svojstava staništa s obzirom na biološke zahtjeve određene vrste. Među najprimjerenijima za životinjske i biljne vrste su svojstva povezana s populacijskom dinamikom. Treba procijeniti strukturu staništa i neke abiotske elemente.

Za rangiranje ovog kriterija treba koristiti „najbolju stručnu prosudbu”:

U slučajevima kada se utvrdi potklasa „I.: elementi u izvanrednom stanju” ili „II.: elementi dobro očuvani”, kriterij B(b) treba u cijelosti rangirati kao „A: izvanredna očuvanost”, neovisno o stupnjevanju ostala dva potkriterija.

ii.   Mogućnosti obnavljanja

Za taj potkriterij, koji treba uzeti u obzir samo kad su elementi u prosječnom ili djelomično degradiranom stanju, treba primijeniti pristup analogan pristupu iz kriterija A(c)(iii), pri čemu treba dodati ocjenu sposobnosti preživljavanja populacije koja se razmatra. Rezultat toga trebao bi biti sljedeći sustav kategorizacije:

Sinteza koja se odnosi na klasifikaciju dvaju potkriterija

A izvanredna očuvanost

B dobra očuvanost

C prosječna ili smanjena očuvanost

—   IZOLIRANOST: = B(c) iz Priloga III.: stupanj izoliranosti populacije koja je prisutna na području u odnosu na prirodnu raširenost vrste.

Ovaj se kriterij može tumačiti kao približno mjerilo doprinosa određene populacije genetskoj raznolikosti vrsta, s jedne strane, i ranjivosti dotične populacije, s druge strane. Koristeći pojednostavnjeni pristup, može se reći da, što je populacija više izolirana (s obzirom na njezinu prirodnu raširenost), veći je njezin doprinos genetskoj raznolikosti te vrste. Stoga pojam „izoliranost” treba razmatrati u širem kontekstu, tako da se jednako odnosi na endemske vrste, na podvrste/varijetete/rase kao i za potpopulacije metapopulacija. U tom kontekstu treba primjenjivati sljedeće stupnjevanje:

A:

populacija (skoro) izolirana,

B:

populacija nije izolirana, ali na granicama područja raširenosti,

C:

populacija nije izolirana unutar šireg područja raširenosti.

—   GLOBALNO = B(d) iz Priloga III.: Globalna procjena vrijednosti područja za očuvanje predmetne vrste.

Ovaj se kriterij odnosi na globalnu procjenu vrijednosti područja za očuvanje predmetne vrste. Može se koristiti za rezimiranje prethodnih kriterija, a isto tako i za procjenu drugih svojstava područja za koja se smatra da su relevantna za određenu vrstu. Ta svojstva mogu varirati od vrste do vrste; mogu uključivati djelovanje čovjeka na tom području ili na susjednim područjima, koje može utjecati na stanje očuvanja vrste, upravljanje zemljištem, propisanu zaštitu područja, ekološke odnose među različitim tipovima staništa i vrstama itd.

Za to globalno ocjenjivanje može se koristiti „najbolja stručna prosudba” i sljedeći sustav rangiranja:

A:

izvanredna vrijednost,

B:

dobra vrijednost,

C:

značajna vrijednost.

Treba imati na umu da je standardni obrazac namijenjen za procjenu očuvanosti staništa ili vrsta na određenom području, dok se procjena za primjenu članka 17. odnosi na stanje u cijeloj biogeografskoj regiji unutar države članice. Pojam „stanje očuvanosti” definiran je u članku 1. točkama (e) i (i) Direktive o staništima kao pojam koji opisuje ukupno stanje stanišnog tipa ili vrste u biogeografskoj regiji. To stanje očuvanosti sada se redovito procjenjuje u okviru šestogodišnjih izvješća o napretku prema članku 17. Direktive o staništima. Procjena područja prema kriterijima iz Priloga III. Direktivi o staništima obuhvaća procjenu „stupnja očuvanosti” stanišnog tipa ili vrste na određenom području.

3.3.   Druge važne vrste flore i faune (neobvezno)

Sve druge važne vrste flore i faune mogu se naknadno unijeti ako su relevantne za očuvanje područja i upravljanje njime, u skladu sa sljedećim postupkom:

Za svaku vrstu obrazložite motive za njezino uvrštenje na popis, koristeći pritom sljedeće kategorije:

Moguće je unijeti više kategorija. Dodatni detalji o motivima za uvrštenje pojedinih vrsta, posebno u pogledu kategorije D, mogu se navesti u odjeljku 4.2. koji je tekstovno polje za slobodan opis kvalitete i važnosti područja.

Za vrste ptica iz priloga IV. i V. treba navesti oznake (vidjeti referentni portal). Procjene područja za vrste nema.

Slika 4.

Primjer podataka o drugim vrstama (3.3.)

4.   OPIS PODRUČJA

4.1.   Opća svojstva područja:

Ovo bi polje trebalo pružiti cjelovitu „sliku” područja. Ukratko opišite opće karakteristike područja tako da uz primjenu najbolje stručne prosudbe područje najprije podijelite u osnovne klase staništa radi procjene površine koju pokrivaju, izražene u postocima (te klase staništa navedene su zajedno s njihovim oznakama na referentnom portalu). Ukupna površina koju pokrivaju sve klase staništa mora biti 100 % te odgovarati ukupnoj površini lokaliteta. Zbog korištenja različitih izvora informacija očekuje se da informacije dane u skladu s ovim odjeljkom neće uvijek biti u skladu s informacijama danim u skladu s odjeljkom 3.1. (tipovi staništa iz Priloga I.).

„Druge karakteristike područja”: Glavne geološke, geomorfološke i krajobrazne značajke koje su od važnosti treba opisati u polju za slobodan tekst 4.1. U slučajevima kad je to relevantno, navedite prevladavajuće tipove vegetacije. Isto tako spomenite druga staništa koja nisu navedena u Prilogu I. ili ciljne vrste koje nisu navedene u Prilogu, koje su važne za očuvanje područja. Ako je za očuvanje područja važna dodatna detaljna raščlamba informacija o klasama staništa (npr. tvrdolisne šume-pašnjaci (deheze) ili vinogradi), treba je navesti u ovom odjeljku za slobodan tekst U okviru tog općenitog teksta treba navesti i informacije o malim linearnim ili mozaičnim šumovitim područjima (npr. živice, guštare, drvoredi).

4.2.   Kvaliteta i važnost

Unesite opće navode o kvaliteti i važnosti područja s obzirom na očuvanje ciljeva direktiva.

Ovdje treba navesti i močvare od međunarodne važnosti u kojima živi više od 20 000 vodenih ptica.

Ako je neka vrsta navedena u odjeljku 3.3. s motivom D, navedite osnovu za njezino uvrštenje.

4.3.   Opasnosti, pritisci i aktivnosti koji utječu na područje

Utjecaji su povezani sa svim aktivnostima čovjeka i prirodnim procesima koji pozitivno ili negativno mogu utjecati na očuvanje i upravljanje područjem. Poznato je da neki utjecaj može za jedno stanište ili vrstu na nekom području biti negativan, a za drugo stanište ili vrstu pozitivan. Međutim, namjena ovog polja je prikupljanje informacija o opasnostima, pritiscima i aktivnostima koji su općenito najvažniji za područje, a ne za izvješćivanje o svemu. Isto tako uzmite u obzir opasnosti, pritiske i aktivnosti u okolnim područjima ako oni utječu na cjelovitost predmetnog područja. To će među ostalim faktorima ovisiti o lokalnoj topografiji, veličini i naravi područja i o vrsti aktivnosti čovjeka. Informacije moraju odražavati najnoviju situaciju. Podrazumijeva se da se protiv opasnosti, pritisaka i aktivnosti s negativnim učincima može djelovati mjerama upravljanja. Stoga informacije o njima treba čitati i razumijevati zajedno s npr. planovima upravljanja za područje.

Važeći referentni popis opasnosti, pritisaka i aktivnosti možete naći na referentnom portalu. Imajući u vidu najrelevantnije opasnosti, pritiske i aktivnosti koji utječu na područje kao takvo, unesite odgovarajuću oznaku kategorija razine 3. Ako kategorije razine 3 nisu primjenjive, može se koristiti razina 2. Popis oznaka jednak je onome koji se koristi za izvješćivanje o učincima i aktivnostima u skladu s člankom 17. Direktive o staništima.

Relativnu važnost opasnosti, pritiska ili aktivnosti treba rangirati u tri kategorije:

Unos podataka za najviši rang ograničen je na maksimalno pet negativnih i pet pozitivnih učinaka. Najmanji obvezni broj unosa podataka za svaku tablicu je jedan. Ako nema učinaka o kojima treba izvijestiti, unesite „x”. Unutar kategorija (H ili M ili L) nema rangiranja. Broj unosa podataka za učinke i aktivnosti srednje i male važnosti ograničen je na 20. Međutim, preporuča se usredotočenost na učinke i aktivnosti koji su najvažniji za područje.

Kvalifikator onečišćenja (neobvezno)

Budući da onečišćenje može imati različite učinke ovisno o uključenim tvarima i da ono može potjecati iz vrlo različitih izvora, na primjer pitanje unosa dušika ili fosfata u vodene ekosustave ili unos dušika iz atmosfere u kopnena oligotrofna staništa, može se primijeniti dodatni kvalifikator za posebne vrste onečišćujućih tvari.

Mogu se koristiti sljedeći kvalifikatori:

Unutarnji/vanjski kvalifikator

Navedite javlja li se/djeluje li opasnost, pritisak ili aktivnost unutar ili izvan područja ili oboje.

4.4.   Vlasništvo (neobvezno)

Unesite okvirni opis vlasništva nad područjem koristeći pritom utvrđene vlasničke kategorije. Navedite i procjenu udjela površine područja u svakoj vlasničkoj kategoriji. Koristite vlasničke kategorije analogne onima koje se koriste u svjetskoj bazi podataka o zaštićenim područjima.

Javno:

Zajedničko vlasništvo ili suvlasništvo: zajedničko vlasništvo/suvlasništvo dvaju ili više entiteta (npr. javno i privatno).

Privatno: zemlja nije u javnom vlasništvu, npr. nevladine organizacije, pojedinci, korporacije.

4.5.   Dokumentacija (neobvezno)

Za svako područje se navode relevantne publikacije i/ili znanstveni podaci koji se odnose na područje, ako su raspoloživi. Informacije treba unositi prema standardnoj konvenciji o znanstvenim referencama. Kad god je to od koristi, treba navesti i neobjavljene radove ili priopćenja, koji se odnose na podatke navedene u obrascu. Kod poveznica na internetske izvore uzmite u obzir da se općenito URL-ovi često mijenjaju pa zato izbjegavajte unositi nestabilne URL-ove. Ovo se polje može koristiti i za druge informacije koje su važne za dokumentaciju o području.

5.   STATUS ZAŠTITE PODRUČJA (NEOBVEZNO)

5.1.   Status zaštite na nacionalnoj i regionalnoj razini

Europska agencija za okoliš za svaku državu članicu vodi slijedni popis bitnih tipova proglašenih područja očuvanja prirode, koja su zakonski zaštićena, zajedno s njihovom definicijom na nacionalnoj/regionalnoj razini, koji se mogu naći na referentnom portalu. Tri popisa tipova zaštite obuhvaćaju sljedeće tri kategorije:

Tipovi zaštite rangiraju se prema strogosti zaštite, počevši od najstrožih zakonskih odredaba.

Ako područje nema zaštićeni status, važno je to naznačiti koristeći nacionalnu oznaku za „nema zaštićeni status”.

Za svako područje moraju se navesti oznake odgovarajućeg tipa proglašenog područja, zajedno s postotkom pokrivenosti unutar područja za svaki tip proglašenog područja. Informacije navedene u ovom polju su na razini različitih tipova proglašenih područja. Na primjer, ako se na evidentiranom području nalazi nekoliko prirodnih rezervata istog tipa, treba navesti ukupno površinu koju pokrivaju ti rezervati.

Odnos pojedinačnih proglašenih područja i cjelokupnog područja bilježi se posebno.

5.2.   Odnos opisanog područja i drugih područja (susjednih područja i područja koja pripadaju različitim tipovima proglašenih područja)

Taj dio obrasca za evidentiranje omogućuje da se navedu susjedna područja ili područja koja pripadaju različitim tipovima proglašenih područja, koja se preklapaju ili se nalaze jedno do drugog. Odnosi među različitim tipovima utvrđeni su unakrsnim upućivanjem na njih. Svi mogući odnosi među tipovima prikazani su jednom od sljedećih oznaka:

Osim tih oznaka treba unijeti postotak opisanog područja koji se preklapa s drugim područjem.

Osim toga, u obrascu su predviđeni i mogući tipovi proglašenih područja na međunarodnoj razini: Ramsarsko područje, biogenetski rezervat, područje kojem je dodijeljena Europska diploma, područje iz Barcelonske konvencije, biosferni rezervati, područje svjetske zaštite, područje OSPAR, područje HELCOM, područje iz Bukureške konvencije, zaštićeno morsko područje i drugo.

Navedite nacionalna proglašena područja, pri čemu navedite naziv područja i tip povezanosti (vidjeti gore) kao i postotak preklapanja s obzirom na opisano područje.

5.3.   Proglašenje područja

U obliku slobodnog teksta navedite sve aspekte proglašenja područja koji nisu na odgovarajući način obuhvaćeni oznakama korištenima u poljima s oznakama za proglašena područja iz odjeljka 5.1. ili 5.2.

6.   UPRAVLJANJE PODRUČJEM

6.1.   Tijelo odgovorno za upravljanje područjem

Navedite informacije o tijelu(-ima) odgovornom(-ima) za upravljanje područjem.

Unesite kompletne podatke uključujući ime, adresu, telefon/faks, elektroničku poštu tijela i/ili osobe odgovornih za upravljanje područjem.

Moguće je navesti kompletne podatke za više od jednog tijela.

6.2.   Plan upravljanja

Navedite postoji li poseban važeći plan upravljanja za područje ili je takav plan u pripremi. Iako se priznaje da se planovi upravljanja ne zahtijevaju u skladu s Direktivom, te su informacije od posebnog interesa za razumijevanje instrumenata koje države članice koriste za upravljanje svojom mrežom kao i za pronalaženje specifičnijih informacija, prema potrebi.

Ako postoji važeći plan upravljanja, navedite njegov naziv i poveznicu na odgovarajuće internetske izvore (npr. poveznica na web stranicu nacionalnog sustava informiranja). Uzmite u obzir da se općenito URL-ovi često mijenjaju pa zato izbjegavajte unositi nestabilne URL-ove.

6.3.   Mjere očuvanja (neobvezno)

Informacije o mjerama očuvanja koje su poduzete ili su potrebne za područje mogu se navesti u polju za slobodan tekst.

7.   KARTA PODRUČJA

Preduvjet za ovu revidiranu verziju standardnog obrasca je dostupnost georeferenciranih digitalnih granica područja. Relevantne informacije za npr. statističke namjene dobivaju se iz kombinacije s drugim digitalnim prostornim podacima (GIS podaci). Zato je dostava georeferenciranih digitalnih granica područja ključna.

Granice područja treba uzeti iz objavljenih topografskih karata ili setova podataka u mjerilu 1:50 000 ili preciznije. Prostorna kartografska točnost ne smije biti manja od 1,0 mm pri mjerilu 1:50 000, što zapravo iznosi 50 m na terenu. GIS podaci moraju obuhvaćati metapodatke u skladu s najnovijom odobrenom verzijom Uredbe o metapodacima INSPIRE.

Identifikacijska oznaka INSPIRE: Ta identifikacijska oznaka je vanjski jedinstveni identifikator objekta u zaštićenom području, koji objavljuje nadležno tijelo. Taj identifikator vanjskim aplikacijama omogućuje referenciranje prostornog objekta. Identifikacijska oznaka INSPIRE postaje obvezna čim relevantna provedbena uredba INSPIRE stupi na snagu.

PDF: Država članica može pored elektronskih granica osigurati elektroničku kartu u skladu sa standardom ISO 19005-1: Upravljanje dokumentima - oblik elektroničkih dokumenata za trajno čuvanje. Identifikator područja (oznaka područja) i datum izrade karte moraju biti uvršteni u PDF format, tako da se dokument može potražiti elektroničkim putem prema oznaci područja i datumu izrade (neobvezno).

Reference (neobvezno): ovdje unesite nacionalne reference na izvornu kartu korištenu za digitalizaciju elektroničkih granica. Reference mogu npr. biti službeni identifikacijski brojevi i nazivi topografskih karata.

(1)  Izuzimajući manje ispravke na web stranici, poput tiskarskih grešaka i prilagođavanja najnovijim tehničkim standardima.

(2)  Izuzetak: Umjesto GB koristi se UK radi zadržavanja postojećih oznaka za identifikatore područja.

(3)  Većina softvera za GIS osigurava funkciju automatskog izračunavanja koordinata središta unutar najvećeg elementa područja.

(4)  SL L 154, 21.6.2003., str. 1.

Dodatak

Sadržaj referentnog portala Natura 2000

(1)  Referentnim dokumentom upravljaju Opća uprava za okoliš i Odbor za staništa