11/Sv. 132

HR

Službeni list Europske unije

94

L 343/57

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 1. travnja 2010. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) (obavijest o pokretanju postupka) najavila pokretanje postupka protiv subvencioniranog uvoza (postupak protiv subvencioniranog uvoza) u pogledu uvoza u Uniju određenih šipaka od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije („Indija” ili „dotična zemlja”).

(2)

Komisija je istog dana putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (3) (obavijest o pokretanju postupka) najavila pokretanje antidampinškog postupka u pogledu uvoza u Uniju određenih šipaka od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i započela zaseban postupak (antidampinški postupak).

(3)

Postupak protiv subvencioniranog uvoza je pokrenut nakon što je Europska federacija proizvođača željeza i čelika (Eurofer) (podnositelj pritužbe) 15. veljače 2010. uložila pritužbu u ime proizvođačâ koji predstavljaju veći dio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje određenih šipaka od nehrđajućeg čelika u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaz prima facie subvencioniranja navedenog proizvoda i materijalne štete koja je iz toga nastala i koji se smatrao dostatnim za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(4)

Prije pokretanja postupka te u skladu s člankom 10. stavkom 7. Osnovne uredbe, Komisija je obavijestila Vladu Indije da je zaprimila valjano dokumentirani zahtjev kojim se tvrdi da je subvencionirani uvoz određenih šipaka od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije. Vlada Indije je pozvana na konzultacije s ciljem pojašnjavanja stanja u vezi sa sadržajem pritužbe i postizanjem obostrano prihvatljivog rješenja. U ovom slučaju nije utvrđeno obostrano prihvatljivo rješenje.

(5)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila proizvođače iz Unije podnositelje pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike, korisnike za koje se zna da na njih odnosi ispitni postupak i tijela Indije. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zahtijevati raspravu u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka.

(6)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(7)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika iz Indije, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka za utvrđivanje subvencioniranja u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

(8)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome je li odabir uzoraka potreban te, ako da, sam odabir uzoraka, proizvođači izvoznici iz Indije zamoljeni su da se u roku od 15 dana od datuma pokretanja ispitnog postupka jave Komisiji i dostave osnovne informacije o svojem izvozu i domaćoj prodaji, svojim točnim aktivnostima povezanima s proizvodnjom dotičnog proizvoda te nazive i djelatnosti svih svojih povezanih društava uključenih u proizvodnju i/ili prodaju dotičnog proizvoda tijekom razdoblja od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010.

(9)

O odabiru reprezentativnog uzorka obavljene su i konzultacije s odgovarajućim indijskim tijelima.

(10)

Ukupno su se javila 22 proizvođača izvoznika, uključujući grupacije povezanih društava iz Indije, dostavila tražene informacije i pristala na uključivanje u uzorak u roku utvrđenom u obavijesti o pokretanju postupka. 20 od tih trgovačkih društava koja su surađivala prijavilo je izvoz dotičnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je uzorak odabran na temelj informacija koje je dostavilo tih 20 proizvođača izvoznika ili grupacija proizvođača izvoznika.

(11)

Svi proizvođači izvoznici koji se nisu javili u navedenom roku ili nisu pravovremeno dostavili tražene informacije, smatrali su se proizvođačima izvoznicima koji ne surađuju u ispitnom postupku. Usporedba podataka Eurostata o uvozu i obujma izvoza dotičnog proizvoda u Uniju koji je 20 trgovačkih društava ili grupacija koje surađuju prijavilo za razdoblje ispitnog postupka s izvozom dotičnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka ukazuje na vrlo visoku razinu suradnje indijskih proizvođača izvoznika.

(12)

U skladu s člankom 27. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak koji se temeljio na najvećem reprezentativnom obujmu izvoza dotičnog proizvoda u Uniju koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom roku. Odabrani uzorak sastojao se od dva individualna trgovačka društva i jedne grupacije trgovačkih društava koji čine četiri povezana trgovačka društva i predstavljaju više od 63 % ukupnog obujma izvoza dotičnog proizvoda u Uniju.

(13)

Jedan proizvođač izvoznik koji nije bio uključen u uzorak, jer nije zadovoljio kriterije utvrđene u članku 27. stavku 1. Osnovne uredbe, zatražio je utvrđivanje individualne marže subvencioniranja prema članku 27. stavku 3. Osnovne uredbe i dostavio odgovor na upitnik.

(14)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., uzorak je bio ograničen na razumni broj trgovačkih društava koja je bilo moguće ispitati u raspoloživom vremenu. Trgovačka društva ispitana za potrebe ispitnog postupka o subvencioniranju navedena su u donjoj uvodnoj izjavi 22. S obzirom na broj posjeta radi provjere koje je trebalo obaviti u prostorijama tih društava, smatralo se da bi individualno ispitivanje bilo bespotrebno teško i da bi spriječilo pravovremeni dovršetak ispitnog postupka.

(15)

Stoga je privremeno zaključeno da se zahtjev za individualno ispitivanje ne može prihvatiti.

(16)

S obzirom na veliki broj proizvođača iz Unije, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka radi utvrđivanja štete u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

(17)

Nijedan proizvođač osim osam podnositelja pritužbe nije se javio i dostavio, kako je određeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima koje se odnose na dotični proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka. Od tih osam odabrano su četiri trgovačka društva na temelju reprezentativnosti njihovog obujma prodaje, različitih vrsta proizvoda i lokacije u Uniji. O odabiru uzoraka provedeno je savjetovanje s podnositeljem pritužbe i dotičnim proizvođačima.

(18)

Četiri proizvođača iz Unije u uzorku činila su 62 % ukupne proizvodnje industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(19)

S obzirom na veliki broj uvoznika utvrđenih u pritužbi, odabir uzoraka bio je za njih predviđen u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Četiri uvoznika dostavila su zatražene podatke i pristala su na uključivanje u uzorak u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. S obzirom na mali broj uvoznika koji su se javili odlučeno je ne primjenjivati odabir uzoraka.

(20)

Komisija je poslala upitnike svim strankama, za koje se znalo da se to na njih odnosi, te svim ostalim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka. Upitnici su stoga poslani Vladi Indije, proizvođačima izvoznicima iz Indije u uzorku, proizvođačima iz Unije u uzorku, četvorici uvoznika u Uniji koji su se javili prilikom odabira uzoraka i svim korisnicima za koje se zna da se ispitni postupak na njih odnosi.

(21)

Odgovori su primljeni od Vlade Indije, proizvođačâ izvoznikâ u uzorku, proizvođača izvoznika koji je zatražio individualno ispitivanje, proizvođačâ iz Unije u uzorku i jednog uvoznika. Nikakvi odgovori na upitnik nisu primljeni od korisnikâ ili druge zainteresirane stranke u postupku. Osim toga, veliki udio proizvođača iz Unije dostavio je zatražene opće podatke za analizu štete.

(22)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje su dostavile zainteresirane stranke i koje je smatrala neophodnima za privremeno utvrđivanje subvencioniranja, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere provedeni su u prostorijama Vlade Indije u Delhiju, Vlade Maharaštre u Mumbaiju, regionalnog ureda Vlade Indije u Mumbaiju i sljedećih stranaka:

(23)

Ispitni postupak subvencioniranja i štete obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010. („razdoblje ispitnog postupka“ ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 2007. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblja).

(24)

Dotični proizvod su šipke i profili od nehrđajućeg čelika, hladno obrađeni ili hladno dovršeni bez daljnje obrade, osim šipaka i profila kružnog presjeka, promjera 80 mm ili više, podrijetlom iz Indije (dotični proizvod), trenutačno iz oznaka KN 7222 20 21, 7222 20 29, 7222 20 31, 7222 20 39, 7222 20 81 i 7222 20 89.

(25)

Ispitni postupak je pokazao da proizvodi koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu Indije, koji su obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom, imaju jednaka osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i upotrebe kao proizvodi izvezeni iz te zemlje na tržište Unije. Slično tome, proizvodi koje je proizvela industrija Unije i prodala na tržištu Unije imaju jednaka osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i upotrebe u usporedi s proizvodima izvezenima u Uniju iz dotične zemlje. Stoga se isti privremeno smatraju istovjetnima u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

(26)

Na temelju podataka sadržanih u pritužbi i odgovorima na upitnik Komisije, ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

(27)

Gore navedeni programi od (a) do (d) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, Vlada Indije ovlaštena je izdavati obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima „Politika vanjske trgovine” koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih 5 godina i redovito unosi najnovije podatke. U ovom su slučaju dva dokumenta Politike vanjske trgovine važna za RIP, tj. politika FT-a 2004.-2009 i politika FT-a 2009-2014. Nadalje, Vlada Indije također iznosi postupke kojima se uređuje politika FT-a 2004.-2009. i politika FT-a 2009.-2014. u „Priručniku o postupcima, Svezak I.” („HOP I. 2004.-2009”, odnosno „HOP I. 2009.-2014.”). Priručnik o postupcima također se redovito dopunjava.

(28)

Program kreditiranja izvoza koji je definiran gore u točki (e) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o regulativi banaka iz 1949., koji dozvoljava Središnjoj banci Indije („RBI”) da daje komercijalnim bankama naloge u vezi s kreditiranjem izvoza.

(29)

Detaljni opis DEPBS-a nalazi se u poglavlju 4.3 politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. te u poglavlju 4. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014.

(30)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(31)

Izvoznik se može prijaviti za kredite DEPBS-a koji se izračunavaju kao postotak vrijednosti izvezenih proizvoda na temelju ovog programa. Takve su stope DEPBS-a odredila indijska tijela za većinu proizvoda, uključujući i dotični proizvod. One se određuju na temelju standardnih ulazno-izlaznih norma („SION-i”), uzimajući u obzir predviđeni sadržaj uvoznih materijala u izvoznom proizvodu i carine na takav predviđeni uvoz, bez obzira na to jesu li uvozne carine bile doista plaćene ili ne.

(32)

Da bi ispunjavalo uvjete za koristi prema ovom programu, trgovačko društvo mora izvoziti. U vrijeme izvoznog posla, izvoznik mora indijskim tijelima dati deklaraciju u kojoj se navodi da se izvoz odvija prema DEPBS-u. Da bi se roba izvezla, indijska carinska tijela izdaju, tijekom postupka otpremanja, izvoznu otpremnicu. Taj dokument, između ostalog, sadrži iznos kredita DEPBS-a koji će se dodijeliti za taj izvozni posao. U tom trenutku, izvoznik zna koliku će korist primiti. Kada carinska tijela jednom izdaju izvoznu otpremnicu, Vlada Indije ne može više odlučivati o dodjeljivanju kredita DEPBS-a.

(33)

Utvrđeno je da se, u skladu s indijskim računovodstvenim standardima, krediti DEPBS-a mogu knjižiti prema dospijeću kao prihod na komercijalnim računima, nakon ispunjenja obveze izvoza. Takvi krediti mogu se koristiti za plaćanje carina na kasniji uvoz svih proizvoda, osim osnovnih sredstava i robe kada postoje ograničenja u vezi s uvozom. Roba koja se uveze uz takve kredite može se prodavati na domaćem tržištu (podliježe porezu na promet) ili se može drukčije koristiti. Krediti DEPBS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 12 mjeseci od dana izdavanja.

(34)

Zahtjev za kredite DEPBS-a popunjava se elektronski i može pokriti neograničeni broj izvoznih poslova. De facto, ne postoje strogi rokovi koji se primjenjuju na kredite DEPBS-a. Elektronički sustav korišten za upravljanje DEPBS-om ne isključuje automatski izvozne poslove koji prelaze rok za dostavljanje iz poglavlja 4.47 HOP-a I. 2004.-2009. i 2009.-2014. Nadalje, kako je jasno predviđeno poglavljem 9.3. HOP-a I. 2004.-2009., i 2009.-2014. zahtjevi primljeni nakon isteka roka za dostavljanje uvijek se mogu razmatrati uz uvođenje manje novčane kazne (tj. 10 % odobrenog iznosa).

(35)

Utvrđeno je da su dva trgovačka društva u uzorku, Chandan Steel i trgovačka društva iz grupacije Venus koristila ovaj program tijekom RIP-a.

(36)

DEPBS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit DEPBS-a je financijski doprinos Vlade Indije, s obzirom na to da će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojba koji bi u suprotnom bio dospio na naplatu. Nadalje, kredit DEPBS-a prenosi korist na izvoznika, jer poboljšava njegovu likvidnost.

(37)

Nadalje, DEPBS de iure ovisi o ostvarenom izvozu te se stoga se smatra posebnim i podložnim uvođenju kompenzacijskih mjera prema članku 4. stavku 4. prvom podstavku točki (a) Osnovne uredbe.

(38)

Ovaj program ne može se smatrati dozvoljenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe, jer nije u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Posebno, izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Osim toga, nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni materijali koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke i. Priloga I. i Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Naposljetku, izvoznik ispunjava uvjete za koristi od DEPBS-a bez obzira na to uvozi li uopće bilo kakve ulazne materijale. Da bi dobio koristi, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici, koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijali, još uvijek imaju pravo na koristi od DEPBS-a.

(39)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere računao se prema koristi koja se prenijela na primatelja i za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. U tom smislu, smatralo se da je korist dodijeljena primatelju u vrijeme kada je obavljen izvozni posao na temelju ovog programa. U tom trenutku, Vlada Indije obvezna je otpisati carine, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe. Kada carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, između ostalog, naveden iznos kredita DEPBS-a koji se treba odobriti za taj izvozni posao, Vlada Indije ne može više odlučivati o dodjeljivanju subvencije. U svjetlu gore navedenog, smatra se primjerenim korist prema DEPBS-u procijeniti kao sumu kredita zarađenih na izvoznim poslovima obavljenima prema ovom programu tijekom RIP-a.

(40)

U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, obvezne pristojbe za dobivanje subvencije odbijale su se, prema članku 7. stavku 1. točki (a) Osnovne uredbe, od tako utvrđenih kredita, čime je iznos subvencije postao brojnik. Ovaj se iznos subvencije dodjeljivao prema ukupnom izvoznom prometu tijekom RIP-a kao primjereni nazivnik u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, jer subvencija zavisi od realizacije izvoza i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(41)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za dotična trgovačka društva tijekom RIP-a iznosila je od 1,5 % do 3,4 %.

(42)

Detaljni opis programa nalazi se u poglavljima 4.1.1 do 4.1.14 politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. te u poglavljima 4.1 do 4.30 HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014.

(43)

AAS se sastoji od šest potprograma, kako je podrobnije opisano dolje u uvodnoj izjavi 44. Ti se potprogrami, između ostalog, razlikuju prema području prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici koji su „povezani s” pomoćnim proizvođačima stekli su uvjete za fizički izvoz prema AAS-u i za potprograme AAS-a za godišnji zahtjev. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika stekli su uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuju „procijenjene izvozne” kategorije navedene u stavku 8.2. politike FT-a 2004.-2009., kao što su dobavljači izvozno orijentiranih jedinica („EOU”), stekli su uvjete za potprogram AAS-a za procijenjeni izvoz. Konačno, dobavljači koji djelomično opskrbljuju proizvođače izvoznike stekli su uvjete za „procijenjene izvozne” koristi prema potprogramima „Nalog za preliminarno propuštanje” (Advance Release Order – ARO) i preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine.

(44)

AAS se može izdati za:

i.   fizički izvoz: ovo je glavni potprogram. On dozvoljava uvoz ulaznih materijala za proizvodnju specifičnog nastalog izvoznog proizvoda po nultoj stopi carine. „Fizički” u ovom kontekstu znači da izvozni proizvod mora napustiti državno područje Indije. Uvozna olakšica i obveza izvoza, uključujući vrstu izvoznog proizvoda, navedeni su u dozvoli;

ii.   godišnji zahtjev: ovakvo odobrenje nije vezano uz posebni izvozni proizvod, već uz širu skupinu proizvoda (npr. kemijski i srodni proizvodi). Vlasnik dozvole može - do određenog vrijednosnog praga koji se određuje prema njegovom ranijem izvozu – uvoziti bez carine bilo kakav ulazni materijal koji će se koristiti u proizvodnji svih stvari koje su obuhvaćene tom skupinom proizvoda. Koristeći takav materijal koji se izuzima od carine, on može izabrati izvoziti bilo koji proizvod koji iz toga proizlazi, a koji je obuhvaćen takvom skupinom proizvoda.

iii.   intermedijarna opskrba: ovaj potprogram obuhvaća slučajeve u kojima dva proizvođača namjeravaju proizvoditi jedinstveni izvozni proizvod i podijeliti postupak proizvodnje. Proizvođač izvoznik koji proizvodi intermedijarni proizvod može uvoziti ulazne materijale oslobođene od carine i može u tu svrhu dobiti AAS za intermedijarnu opskrbu. Krajnji izvoznik završava proizvodnju i obvezan je izvoziti gotovi proizvod;

iv.   procijenjeni izvoz: ovaj potprogram dozvoljava glavnom nositelju ugovora da uvozi ulazne materijale bez carine, koji su neophodni u proizvodnji robe koja će se prodavati kao „procijenjeni izvoz” kategorijama kupaca koje su navedene u stavku 8.2 točkama (b) do (f), (g), i. i (j) politike FT-a 2004.-2009. Prema Vladi Indije, procijenjeni izvoz odnosi se na one poslove u kojima dobavljena roba ne napušta zemlju. Brojne kategorije opskrbe smatraju se procijenjenim izvozom pod uvjetom da je roba proizvedena u Indiji, npr. opskrba robom jedne izvozno orijentirane jedinice (EOU) ili trgovačkog društvu smještenog u posebnoj gospodarskoj zoni (SEZ);

v.   nalog za prethodno propuštanje (ARO): nositelj AAS-a koji namjerava nabaviti ulazne materijale iz domaćih izvora, umjesto izravnim uvozom, ima mogućnost nabaviti ih na temelju ARO-a. U takvim se slučajevima prethodna odobrenja smatraju valjanima kao ARO i priznaju se domaćem dobavljaču po isporuci stvari koje su u njima navedene. Priznavanje ARO-a daje pravo domaćem dobavljaču na koristi od procijenjenog izvoza kao što je navedeno u stavku 8.3. politike FT-a 2004.-2009. (tj. AAS za intermedijarnu opskrbu/procijenjeni izvoz, povrat za procijenjeni izvoz i povrat konačne trošarine). Mehanizam ARO-a vraća poreze i carine dobavljaču umjesto da ih vraća krajnjem izvozniku u obliku povrata/povrata carina. Povrat poreza/carina raspoloživ je i za domaće ulazne materijale i za uvezene ulazne materijale;

vi.   preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine: ovaj potprogram ponovno obuhvaća domaću opskrbu za nositelja prethodnog odobrenja. Nositelj prethodnog odobrenja može zatražiti u banci otvaranje domaćeg akreditiva u korist domaćeg dobavljača. Banka će potvrditi odobrenje za izravni uvoz samo za dio koji se odnosi na vrijednost i obujam predmeta koji su nabavljeni iz domaćih izvora umjesto iz uvoza. Domaći dobavljač ima pravo na koristi od procijenjenog izvoza kao što se navodi u stavku 8.3. politike HUF-a 2004.-2009. (tj. AAS za intermedijarnu opskrbu/procijenjeni izvoz, povrat procijenjenog izvoza i povrat konačne trošarine).

(45)

Dva trgovačka društva su dobila koncesije na temelju AAS-a povezane s dotičnim proizvodom tijekom RIP-a. Ta su trgovačka društva koristila jedan od potprograma, tj. AAS za fizički izvoz. Stoga nije potrebno utvrditi mogućnost kompenzacije preostalih nekorištenih potprograma.

(46)

U svrhu provjere koju obavljaju indijska tijela, nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i korištenju robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u posebnom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I 2009.-2014.), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih podataka i kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 23. točni i istiniti u svakom pogledu.

(47)

Što se tiče potprograma koji su dotična trgovačka društva koristila tijekom RIP-a, tj. fizički izvoz, Vlada Indije određuje opseg i vrijednost uvozne olakšice i obveze izvoza te su oni upisani u odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza, vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće poslove na odobrenje. Obujam uvoza odobrenog na temelju AAS-a određuje Vlada Indije na temelju standardnih ulazno-izlaznih norma (SION) koje postoje za većinu proizvoda, uključujući i dotični proizvod.

(48)

Uvezeni ulazni materijali ne mogu se prenositi i moraju se iskoristiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Obveza izvoza mora se ispuniti unutar određenog vremenskog roka nakon izdavanja dozvole (24 mjeseca uz dva moguća produljenja od po 6 mjeseci).

(49)

Ispitnim postupkom je utvrđeno da se zahtjevi za provjerom koje utvrđuju tijela Indije ili nisu poštovali ili se još nisu testirali u praksi.

(50)

Jedno od ispitanih trgovačkih društava nije vodilo sustav prema kojem bi se moglo provjeriti koji su ulazni materijali potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda i u kojim količinama, kako propisuje Politika vanjske trgovine (Dodatak 23.) te u skladu s Prilogom II. poglavljem II. člankom 4. Osnovne uredbe. De facto nije bilo zapisa o stvarnoj potrošnji. Promjene u provedbi politike FT-a 2004.-2009., koje su stupile na snagu u jesen 2005. (obvezno slanje registra potrošnje indijskim tijelima u kontekstu postupka otkupa) nisu se još primijenile u slučaju ovog trgovačkog društva. Stoga se de facto provedba ove odredbe nije mogla provjeriti u ovoj fazi.

(51)

Drugo je trgovačko društvo vodilo određeni registar proizvodnje i potrošnje. Međutim, registar potrošnje za RIP nije bio dostupan i stoga se nije mogla provjeriti, između ostalog, evidencija potrošnje kako bi se utvrdilo koji su ulazni materijali potrošeni tijekom proizvodnje izvoznog proizvoda i u kojem opsegu, kako je propisano politikom FT-a (Dodatak 23.). U pogledu zahtjeva za provjeru iz gornje uvodne izjave 46., trgovačko društvo nije vodilo evidenciju o načinu provedbe tog certificiranja. Nije postojao nikakav plan revizije niti ikakav drugi popratni materijal o provedenoj reviziji (npr. izvješće o reviziji), nisu postojali nikakvi zabilježeni podaci o korištenoj metodologiji niti posebni zahtjevi potrebni za tako precizan posao koji zahtijeva iscrpno tehničko znanje o proizvodnim postupcima. Kao zaključak, smatra se da ispitani izvoznik nije mogao pokazati da su ispunjene odgovarajuće odredbe politike FT-a.

(52)

Izuzeće od uvoznih carina je subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, tj. čini financijski doprinos Vlade Indije koja je prenijela korist na ispitane izvoznike.

(53)

Osim toga, AAS za fizički izvoz jasno de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i na njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 4. stavku 4. prvom podstavku točki (a) Osnovne uredbe. Bez obveze izvoza, trgovačko društvo ne može dobiti koristi prema ovim programima.

(54)

Potprogram koji se koristi u ovom slučaju ne može se smatrati dozvoljenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu s pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Vlada Indije nije učinkovito primjenjivala nikakav sustav provjere ili postupak za potvrđivanje jesu li i u kojem iznosu ulazni materijali potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. poglavlje II. članak 4. Osnovne uredbe i, u slučaju programa povrata kao zamjene, Prilog III. poglavlje II. članak 2. Osnovne uredbe). Također se smatra da SION-i za dotični proizvod nisu bili dostatno precizni i da se sami ne mogu smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje, jer oblik tih standardnih norma ne omogućuje Vladi Indije da dovoljno precizno provjeri koja je količina ulaznih materijala potrošena u proizvodnji za izvoz. Osim toga, Vlada Indije nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih materijala koji se koriste, iako bi to obično trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. poglavlje II. članak 5. i Prilog III. poglavlje II. članak 3. Osnovne uredbe).

(55)

Ovaj potprogram je stoga podložan uvođenju kompenzacijskih mjera.

(56)

U nedostatku dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene, korist na koju se mogu uvesti kompenzacijske mjere je otpust ukupnih uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih materijala. U tom je pogledu upozoreno da Osnovna uredba ne predviđa samo kompenziranje „pretjeranog” otpusta carina. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) alinejom ii. i Prilogom I. točkom i. Osnovne uredbe, pretjerani otpust carina može se kompenzirati samo kada su ispunjeni uvjeti iz Priloga II. i III. Osnovne uredbe. Međutim, ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom slučaju. Stoga, ako nije predstavljen prikladan postupak praćenja, gornji izuzetak za program povrata nije primjenjiv, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (otpisani prihod), umjesto pravila za sve navodne pretjerane otpuste. Kako je određeno u Prilogu II. poglavlju II. i Prilogu III. poglavlju II. Osnovne uredbe, nije na tijelu koje provodi ispitni postupak da izračuna takav pretjerani otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) alinejom ii. Osnovne uredbe, tijelo koje provodi ispitni postupak samo treba utvrditi dostatni dokaz za pobijanje prikladnosti navodnog sustava provjere.

(57)

Iznos subvencije za trgovačka društva koja se koristila AAS izračunan je na temelju otpisanih uvoznih carina (osnovnih carina i posebnih dodatnih carina) na materijal uvezen na temelju potprograma tijekom RIP-a (brojnik). U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe, pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodijeljen je prema izvoznom prometu od prodaje dotičnog proizvoda tijekom RIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(58)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za dotična trgovačka društva tijekom RIP-a iznosila je 0,8 %, odnosno 1,5 %.

(59)

Ispitni postupak je pokazao da su dva trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava u uzorku koristila ovaj program tijekom RIP-a. Međutim, utvrđeno je da su primljeni poticaji bili zanemarivi. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje procjenjivati mogućnost kompenzacije ovog programa u ovom ispitnom postupku.

(60)

Utvrđeno je da je jedno trgovačko društva u uzorku imalo status EOU-a i primilo subvencije tijekom RIP-a.

(61)

Detaljni opis programa EOUS nalazi se u poglavlju 6. politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. te u poglavlju 6. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014.

(62)

Izuzev isključivo trgovinskih društava, sva poduzeća koja se načelno obvezuju izvoziti svu svoju proizvodnju roba ili usluga mogu se uključiti u EOUS. Poduzeća u industrijskim sektorima moraju ispuniti minimalni prag ulaganja u dugotrajnu imovinu kako bi ispunila uvjete za EOUS.

(63)

Izvozno orijentirane jedinice mogu se nalaziti i osnovati bilo gdje u Indiji.

(64)

Zahtjev za statusom EOU-a mora sadržavati pojedinosti za razdoblje od sljedećih 5 godina, između ostalog, o planiranim količinama proizvodnje, predviđenoj vrijednosti izvoza, uvoznim potrebama i domaćim potrebama. Nakon što tijela prihvate zahtjev trgovačkog društva, društvu će se priopćiti uvjeti uz to prihvaćanje. Sporazum kojim se društvo priznaje kao trgovačko društvo u okviru EOUS-a vrijedi za razdoblje od pet godina. Sporazum se može obnoviti za daljnja razdoblja.

(65)

Najvažnija je obveza EOU-a, kao što se navodi u politici FT-a 2004.-2009. i politici FT-a 2009.-2014., ostvarivanje neto zarade od mijenjanja deviza (NFE), tj. u referentnom razdoblju (5 godina) ukupna vrijednost izvoza mora biti viša od ukupne vrijednosti uvezene robe.

(66)

Izvozno orijentirane jedinice imaju pravo na sljedeće koncesije:

(67)

Jedinice koje posluju prema ovim programima nalaze se pod nadzorom carinskih službenika.

(68)

One su zakonski obvezne voditi ispravnu evidenciju o cjelokupnom uvozu, potrošnji i korištenju svih uvezenih materijala i o ostvarenom izvozu u skladu s odgovarajućim stavkom HOP-a I. 2009.-2014. Ovi se dokumenti trebaju periodično predavati nadležnim tijelima u Indiji u obliku tromjesečnih i godišnjih izvješća o napretku.

(69)

Međutim, „od [EOU-a] se nikada neće zahtijevati da poveže svaku uvoznu pošiljku sa svojim izvozom, prijenosom na druge jedinice, prodajom na DTA ili zalihama”, prema odgovarajućem odjeljku HOP-a I 2009.-2014.

(70)

Domaća se prodaja raspoređuje i bilježi na temelju samostalnog izdavanja potvrda (self-certification). Postupak raspoređivanja izvoznih pošiljki EOU-a nadzire službenik carine/trošarine.

(71)

U ovom je slučaju program EOUS-a koristio jedan od izvoznika u uzorku koji surađuju. Taj je izvoznik koji surađuje iskoristio program za uvoz sirovina, potrošnih materijala i osnovnih sredstava bez uvoznih carina, za nabavljanje robe na domaćem tržištu bez trošarina, za dobivanje povrata poreza na promet i za prodaju dijela svoje proizvodnje na domaćem tržištu. Stoga je izvoznik koji surađuje iskoristio sve koristi opisane u gornjoj uvodnoj izjavi 66. alinejama od i. do vi. Međutim, u pogledu izuzeća od poreza na dohodak prema odjeljku 10.B Zakona o porezu na dohodak, ispitni postupka je pokazao da od 1. travnja 2010. trgovačko društvo više neće ispunjavati uvjete za to izuzeće. Slijedom toga, u kontekstu ovog ispitnog postupka odredbe o izuzeću od poreza na dohodak EOU-a nisu se dalje razmatrale.

(72)

Izuzeće EOU-a od tri vrste uvoznih carina („osnovna carina”, „davanje za obrazovanje na carinu” (education cess on customs duty) i „davanje za visoko obrazovanje”(higher secondary education cess)) i povrat poreza na promet financijski su doprinos Vlade Indije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe. Vlada se odriče prihoda koji bi bio dospio na naplatu u nedostatku ovog programa, na taj način dodatno prenoseći korist na EOU u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, jer je jedinica poboljšala likvidnost time što nije trebala platiti carine koje bi inače bile dospjele i što je dobila povrat poreza na promet.

(73)

Međutim, izuzeće od trošarine i njezinog ekvivalenta carine na uvoz („EED”) ne dovodi do otpisa prihoda koji bi inače bio dospio na naplatu. Trošarina i dodatna carina, ako su plaćene, mogu se koristiti kao kredit za vlastite buduće carinske obveze (takozvani „mehanizam CENVAT”), odnosno sustav koji se može usporediti s PDV-om i koji indijskim trgovačkim društvima omogućuje prijeboj poreza na nabavu s porezima koji se plaćaju na prodaju. Te carine stoga nisu konačne. Korištenje kredita „CENVAT” konačna pristojba tereti samo dodanu vrijednost, ne i ulazne materijale.

(74)

Stoga, samo izuzeće od osnovne carine, davanje za obrazovanje na carinu, davanje za visoko obrazovanje i povrat središnjeg poreza na promet čine subvencije u smislu članka 3. Osnovne uredbe. One de iure zavise od realizacije izvoza te se stoga se smatraju specifičnima i podložnima uvođenju kompenzacijskih mjera na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe. Cilj izvoza EOU-a, kako je navedeno u poglavlju 6.1. politike FT-a 2009.-2014., jest conditio sine qua non za dobivanje poticaja.

(75)

U skladu s tim, korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere je otpust uvoznih carina, osnovne carine, davanja za obrazovanje na carinu, davanja za visoko obrazovanje koji uobičajeno dospijevaju na naplatu nakon uvoza, kao i povrat središnjeg poreza na promet, tijekom RIP-a.

(76)

Iznos subvencije za izvoznike koji su izvozno orijentirane jedinice računao se na temelju iznosa otpisanih uvoznih carina (osnovne carine, davanja za obrazovanje na carinu, davanje za visoko obrazovanje) za materijale uvezene za EOU kao cjelinu i iznosa povrata poreza na promet tijekom RIP-a. Pristojbe koje se obvezno plaćaju za ishođenje subvencije bile su odbijene u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe od te sume kako bi se dobio iznos subvencije kao brojnik. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovaj se iznos subvencije dodjeljivao prema odgovarajućem izvoznom prometu ostvarenom tijekom RIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama. Marža subvencije dobivene na temelju EOUS-a za dotično trgovačko društvo iznosi 4,3 %.

(77)

Osnovna sredstva nisu fizički uključena u gotovu robu. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, korist za dotično trgovačko društvo izračunavala se na temelju iznosa neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom vremenskog razdoblja koje odražava uobičajeno vrijeme amortizacije takvih osnovnih sredstava u jednom ispitanom trgovačkom društvu. Tako izračunani iznos se zatim pripisuje RIP-u i prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi odrazio vrijednost koristi u tom razdoblju, utvrđujući na taj način potpunu korist ovog programa za primatelja. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodijeljen je prema odgovarajućem izvoznom prometu ostvarenom tijekom RIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama. Tako dobivena marža subvencije za dotično trgovačko društvo bila je zanemariva.

(78)

Pojedinosti o ovom programu navedene su Glavnom cirkularu DBOD-a br. DIR. (Exp.).BC 01/04.02.02/2007-08 (Kredit za izvoz u rupijima/stranoj valuti) i Glavnom cirkularu DBOD-a br. DIR.(Exp.).BC 09/04.02.02/2008-09 (Kredit za izvoz u rupijima/stranoj valuti) Središnje banke Indije (RBI) koji su upućeni svim komercijalnim bankama u Indiji.

(79)

Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici prihvatljivi su za ovaj program.

(80)

Prema ovom programu, RBI obvezno postavlja najviši prag za kamatne stope koje se primjenjuju na kredite za izvoz, koje su obvezne, i u indijskim rupijima i u stranoj valuti, koje komercijalne banke mogu naplaćivati izvozniku. ECS se sastoji od dva potprograma, Programa za kreditiranje izvoza prije otpreme (kredit za pakiranje), koji obuhvaća kredite predviđene za izvoznika za financiranje nabave, prerade, proizvodnje, pakiranja i/ili prijevoza robe prije izvoza, i Programa za kreditiranje izvoza poslije otpreme, koji predviđa zajmove obrtnog kapitala u svrhu financiranja izvoznih potraživanja. RBI nalaže bankama i da osiguraju određeni iznos svojih neto bankovnih kredita za financiranje izvoza.

(81)

Zbog ovih Glavnih cirkulara RBI-a, izvoznici mogu ishoditi kredite za izvoz po povlaštenim kamatnim stopama u usporedbi s kamatnim stopama za redovne komercijalne kredite (gotovinski krediti), koje su određene isključivo prema tržišnim uvjetima. Razlika u stopama može se smanjiti za trgovačka društva s dobrim kreditnim rejtinzima. De facto, trgovačka društva s visokim rejtingom mogu biti u položaju dobiti kredite za izvoz i gotovinske kredite pod istim uvjetima.

(82)

Ustanovljeno je da jedno od trgovačkih društava koristilo ovaj program tijekom RIP-a.

(83)

Povlaštene kamatne stope kredita ECS-a utvrđene u Glavnim cirkularima RBI-a koji su navedeni u uvodnoj izjavi 78. mogu smanjiti troškove kamata izvoznika u usporedbi s troškovima kredita koji su određeni isključivo prema tržišnim uvjetima i u tom slučaju prenose takvom izvozniku korist u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Financiranje izvoza nije samo po sebi sigurnije od domaćeg financiranja. De facto, obično se smatra rizičnijim, a razina sigurnosti potrebna za određeni kredit, bez obzira na objekt financiranja, isključivo je komercijalna odluka dotične komercijalne banke. Razlika u stopama različitih banaka posljedica je metode RBI-a da odredi maksimalne stope pozajmica pojedinačno za svaku komercijalnu banku.

(84)

Unatoč činjenici da povlaštene kredite prema ECS-u dodjeljuju komercijalne banke, ova je korist financijski doprinos vlade u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje iv. Osnovne uredbe. U ovom kontekstu treba napomenuti da niti članak 3. stavak 1. točka (a) alineja iv. Osnovne uredbe niti Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ne zahtijevaju terećenje javnih računa, tj. naknadu komercijalnim bankama od strane Vlade Indije, radi uspostavljanja subvencije, već samo nalog vlade za provođenje funkcija opisanih u točkama i., ii. ili iii. članka 3. stavka 1. točke (a) Osnovne uredbe. RBI je javno tijelo, koje je stoga obuhvaćeno definicijom „vlade” kako se navodi u članku 2. točki (b) Osnovne uredbe. U 100 %-tnom je državnom vlasništvu, ostvaruje ciljeve javnog poretka, npr. monetarnu politiku, a njegovu upravu imenuje vlada Indije. RBI usmjerava privatna tijela, u smislu druge alineje članka 3. stavka 1. točke (a) alineje iv. Osnovne uredbe, s obzirom na to da su komercijalne banke vezane za uvjete koje on nameće, između ostalog za najviše pragove za kamatne stope za kredite za izvoz odobrene u Glavnim cirkularima RBI-a i za odredbe RBI-a da komercijalne banke moraju osigurati određeni iznos svojih neto bankovnih kredita za financiranje izvoza. Ovo usmjeravanje obvezuje komercijalne banke da provode funkcije navedene u članku 3. stavku 1. točki (a) alineji i. Osnovne uredbe, u ovom slučaju da osiguraju zajmove u obliku povlaštenog financiranja izvoza. Takav neposredan prijenos sredstava u obliku zajmova pod određenim uvjetima u uobičajenim bi se uvjetima povjerio vladi, a ta se praksa, u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) alineje i. Osnovne uredbe, ne razlikuje bitno od praksa koje vlada uobičajeno slijedi. Ova se subvencija smatra se posebnom i primjerenom za uvođenje kompenzacijskih mjera s obzirom na to da su povlaštene kamatne stope dostupne samo u odnosu na financiranje poslova izvoza pa stoga ovise o realizaciji izvoza prema članku 4. stavku 4. prvom podstavku točki (a) Osnovne uredbe.

(85)

Iznos subvencije izračunavao se na temelju razlike između kamata plaćenih za kredite za izvoz korištene tijekom RIP-a i iznosa koji bi dotično trgovačko društvo platilo za redovne komercijalne kredite. Ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom izvoznom prometu tijekom RIP-a kao primjereni nazivnik u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(86)

Stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa za trgovačko društvo za RIP iznosi 0,4 %.

(87)

Na temelju nalaza, kako je sažeto prikazano u donjoj tablici, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, izražen ad valorem, utvrđen je u rasponu od 3,3 % do 4,3 %.

(88)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. Osnovne uredbe, iznos subvencije za trgovačka društva koja su surađivala, a nisu uključena u uzorak, izračunan na temelju ponderiranog prosječnog iznosa subvencije utvrđenog za trgovačka društva koja su surađivala i uključena su u uzorak, iznosi 4,0 %.

(89)

U pogledu svih ostalih izvoznika iz Indije, Komisija je najprije utvrdila razinu suradnje. Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 10., usporedba podataka Eurostata o uvozu i obujma izvoza dotičnog proizvoda u Uniju koji su trgovačka društva ili grupacije prijavile tijekom razdoblja ispitnog postupka s izvozom dotičnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka pokazuje vrlo visoku razinu suradnje indijskih proizvođača izvoznika, odnosno 100 %. S obzirom na visoku razinu suradnje, stopa subvencije za sva trgovačka društva koja nisu surađivala određena je na razini za trgovačko društvo s najvišom individualnom stopom, tj. 4,3 %.

(90)

Za utvrđivanje obujma proizvodnje Unije razmatrala se proizvodnja sljedećih proizvođača iz Unije:

(91)

Slijedom toga, proizvodnju Unije čine 24 trgovačka društva za potrebe analize štete kao cjelina.

(92)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 17., uzorak od četiri trgovačka društva od onih proizvođača koji su se javili Komisiji i dostavili, kako je određeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne informacije o svojim aktivnostima koje se odnose na dotični proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(93)

Ta četiri proizvođača iz Unije u uzorku činila su 62 % ukupne proizvodnje industrije Unije tijekom RIP-a.

(94)

Šteta je procijenjena na temelju podataka o kretanju proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, prodaje, tržišnog udjela i rasta prikupljenih na razini cijele industrije Unije i podataka o kretanju cijena, zaposlenosti, produktivnosti, profitabilnosti, novčanog toka, sposobnosti prikupljanja kapitala i ulaganja, zaliha, povrata ulaganja i plaća prikupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(95)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije u uzorku, podataka o prodaji drugih proizvođača iz Unije koje je dostavio podnositelj pritužbe, podataka o obujmu uvoza na tržištu Unije dobivenih od Eurostata za razdoblje od 2007. do 2009. i odgovora na pitanja o odabiru uzorka za RIP.

(96)

Potrošnja se smanjila za 36 % tijekom razmatranog razdoblja. Potrošnja se od 2007. do 2009. smanjila za 41 %, ali se blago povećala za 5 postotnih bodova između 2009. i RIP-a.

(97)

Gospodarski pad doprinio je smanjenju potrošnje od 2008., tijekom kojeg su korisnici dotičnog proizvoda, kao što su automobilska industrija, proizvođači kućanskih aparata, kemijska i građevinska industrija, zabilježili veliki pad potražnje za svojim proizvodima. U drugoj polovici RIP-a se stanje na tržištu počelo blago poboljšavati, što je dovelo do manjeg povećanja potražnje za dotičnim proizvodom u usporedbi s prvom polovicom RIP-a.

(98)

Na temelju podataka Eurostata za razdoblje od 2007. do 2009. i odgovora na pitanja o odabiru uzoraka za RIP, uvoz dotičnog proizvoda iz Indije slijedio je trend pada potrošnje EU-a i smanjio se za 27 % tijekom razmatranog razdoblja. Najveći pad dogodio se između 2008. i 2008. kada je uvoz pao za 41 postotni bod. Uvoz se zatim povećao za 16 postotnih bodova između 2009. i RIP-a.

(99)

S obzirom na to da je ovo smanjenje manje od smanjenja potrošnje Unije, tržišni udio indijskih proizvođača blago se povećao s 10,39 % 2007. na 11,78 % tijekom RIP-a.

(100)

Prosječna uvozna cijena dotičnog proizvoda iz Indije smanjila se za 44 % s najvećim padom između 2008. i 2009. kada su cijene pale za 22 postotna boda. Iako je ovo smanjenje slijedilo trend pada cijena sirovina, treba napomenuti da je tijekom cijelog razmatranog razdoblja prosječna jedinična uvozna cijena iz Indije bila značajno niža od prosječne jedinične prodajne cijene industrije Unije, što je dovelo do jakog pritiska na prodajne cijene Unije.

(101)

Usporedba za RIP između cijena franko tvornica industrije Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima na tržištu Unije s cijenama CIF na granici Unije proizvođačâ izvoznikâ iz Indije, primjereno prilagođene za troškove istovara i carinjenja, pokazala je sniženje cijena u rasponu od 16,7 % do 18,2 %.

(102)

Prema članku 8. stavku 4. Osnovne uredbe, ispitivanje utjecaja subvencioniranog uvoza iz Indije na industriju Unije uključilo je analizu svih važnih gospodarskih čimbenika koji su utjecali na stanje industrije od 2007. do RIP-a.

(103)

Između 2007. i RIP-a ukupna proizvodnja industrije Unije se smanjila za 42 %, dok je proizvodni kapacitet ostao stabilan, što je dovelo do smanjenja stope iskorištenosti kapaciteta za 26 postotnih bodova. Smanjenje proizvodnje bilo je veće od smanjenja potrošnje Unije koje se smanjilo za 36 % tijekom razmatranog razdoblja.

(104)

Obujam prodaje istovjetnog proizvoda industrije Unije kada se prodaje prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije smanjio se za 36 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu je do najvećeg smanjenja došlo između 2008. i 2009. kada je prodaja pala za 29 postotnih bodova. Prodaja se zatim blago povećala za 3 postotna boda između 2009. i RIP-a.

(105)

Tržišni udio industrije Unije ostao je stabilan na razini od oko 81 % tijekom razmatranog razdoblja.

(106)

S obzirom na to da su se i potrošnja Unije i obujam prodaje industrije Unije smanjili za 36 % tijekom razmatranog razdoblja, tržišni udio industrije Unije ostao je relativno stabilan na 81 %.

(107)

S obzirom na obujam, tržišni udio i cijene subvencioniranog uvoza iz Indije, utjecaj stvarnih marža subvencije na industriju Unije ne može se smatrati neznatnim.

(108)

Industrija Unije uglavnom proizvodi prema narudžbi te se, stoga, zalihe ne mogu smatrati razumnim pokazateljem štete. Kretanja zaliha prikazana su u informativne svrhe. Brojke u nastavku odnose se samo na trgovačka društva u uzorku i predstavljaju obujam zaliha na kraju svakog razdoblja.

(109)

Obujam zaliha smanjio se za 22 % tijekom razmatranog razdoblja, no izražene kao postotak proizvodnje, zalihe su se povećale sa 16 % na 19,5 %.

(110)

Prosječne jedinične cijene prodaje industrije Unije u uzorku prema nezavisnim kupcima na tržištu Unije smanjile su se za 44 % između 2007. i RIP-a, pri čemu je do najvećeg smanjenja došlo između 2008. i 2009. kada je prodaja pala za 25 postotnih bodova. Međutim, dio ovog smanjenja bio je posljedica pada jediničnog troška proizvodnje dotičnog proizvoda koji se smanjio za 31 % tijekom razmatranog razdoblja. Pad jediničnih troškova uglavnom je uzrokovan smanjenjem cijena sirovina. Ovo se smanjenje blago promijenilo zbog povećanja udjela fiksnih troškova po proizvedenoj jedinici zbog niske razine iskorištenosti kapaciteta.

(111)

Zbog smanjenja aktivnosti industrije Unije, broj zaposlenika smanjio se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja.

(112)

Troškovi radnika po zaposleniku blago su se povećali za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. To se smatra prirodnim povećanjem i manje je od stope inflacije tijekom razmatranog razdoblja. Nadalje, treba napomenuti da troškovi rada ne čine značajan dio ukupnog troška proizvodnje šipaka od nehrđajućeg čelika.

(113)

Profitabilnost industrije Unije utvrđena je izražavanjem neto dobiti od prodaje istovjetnog proizvoda prije oporezivanja u postocima prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost je značajno pala i dobit od više od 9 % 2007. pretvorila u gubitak od gotovo 8 % tijekom RIP-a. Najveći pad dobiti zabilježen je između 2008. i 2009., tj. za više od 16 postotnih bodova.

(114)

Neto novčani tok od istovjetnog proizvoda smanjio se za 107 % od 2007. do RIP-a.

(115)

Godišnje ulaganje u proizvodnju istovjetnog proizvoda smanjilo se za 77 % tijekom razmatranog razdoblja.

(116)

Povrat ulaganja (ROI), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, slijedio je negativan trend profitabilnosti, smanjivši se za 134 postotna boda.

(117)

Nije bilo naznaka da je industrija zabilježila smanjenu mogućnost prikupljanja kapitala tijekom razmatranog razdoblja.

(118)

Tijekom razmatranog razdoblja su se gotovo svi pokazatelji štete koji se odnose na industriju Unije razvijali negativno.

(119)

Potrošnja Unije smanjila se za 36 %, obujam prodaje industrije Unije pao je za 36 %, a iskorištenost kapaciteta smanjila se za 42 %. Jedinične prodajne cijene proizvođačâ iz Unije u uzorku smanjile su se za 44 % na razinu ispod troškova. Slijedile su smanjenje cijene indijskog uvoza kako bi se zadržao određeni obujam prodaje i proizvodnje radi pokrivanja fiksnih troškova.

(120)

Profitabilnost je preokrenula dobit od 9,5 % 2007. u gubitak od gotovo 8 % tijekom RIP-a. Ulaganja, novčani tok i povrat ulaganja, također, su slijedili negativan trend, smanjivši se za 77 %, 107 % i 246 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(121)

Samo je jedan pokazatelj, tj. tržišni udio industrije Unije, ostao stabilan na razini od 81 %.

(122)

Na temelju gore navedenog, zaključeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 8. stavka 5. Osnovne uredbe.

(123)

U skladu s člankom 8. stavkom 5. i člankom 8. stavkom 6. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala je li subvencionirani uvoz iz Indije prouzročio štetu industriji Unije u mjeri koja se može smatrati znatnom. Ispitani su i drugi poznati čimbenici osim subvencioniranog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu industriji Unije, kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti ostali čimbenici ne pripiše subvencioniranom uvozu.

(124)

Smanjenje uvoznih cijena od 44 % tijekom razmatranog razdoblja, kao i visoke marže sniženja cijene utvrđene tijekom RIP-a, u rasponu od 16,7 % do 18,2 %, dogodilo se usporedno s pogoršanjem gospodarskog stanja industrije Unije.

(125)

S obzirom na razinu subvencioniranja izvoznikâ koji surađuju, niska razina cijena subvencioniranog uvoza koja je značajno snizila cijene industrije Unije i njihova prisutnost na tržištu Unije imale su značajnu ulogu u daljnjem pogoršanju negativnog kretanja prodajnih cijena na tržištu Unije. Materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije najjasnije se vidjeti u niskoj razini prodajnih cijena i velikim financijskim gubicima industrije.

(126)

Prosječne cijene uvoza iz Indije značajno su se smanjile, što je primoralo industriju Unije na sniženje cijena kako bi zadržala određeni promet, no po cijenama koje stvaraju gubitak kako bi se pokrili barem fiksni troškovi. Kao rezultat toga, financijsko stanje industrije Unije jako se pogoršalo od 2008.

(127)

Na temelju gore navedenog, privremeno se zaključuje da je subvencionirani uvoz iz Indije, koji je značajno snizio cijene industrije Unije tijekom RIP-a, imao odlučujuću ulogu u šteti koju je pretrpjela industrija Unije, što se odražava u njezinom slabom financijskom stanju te u pogoršanju gotovo svih pokazatelja štete.

(128)

Ostali čimbenici koji su ispitani u kontekstu uzročnosti su gospodarska kriza, razvoj potrošnje EU-a, trošak proizvodnje, uvoz iz ostalih trećih zemalja i realizacija izvoza industrije Unije u uzorku.

(129)

Gospodarski pad doprinio je smanjenju potrošnje i pritisku na cijene. Niska razina potražnje za određenim šipkama od nehrđajućeg čelika dovela je do smanjenja proizvodnje industrije Unije i djelomično doprinijela padu prodajnih cijena.

(130)

U uobičajenim gospodarskim uvjetima te kod izostanka jačeg pritiska subvencioniranog uvoza na cijene, industrija Unije mogla je imati poteškoće u suočavanju sa smanjenjem potrošnje i naknadnim povećanjem fiksnih troškova proizvodnje zbog niske iskorištenosti kapaciteta s kojima se suočila između 2007. i RIP-a. Međutim, subvencionirani uvoz pojačao je utjecaj gospodarskog pada i onemogućio prodaju po proizvodnoj cijeni ili iznad nje između 2009. i RIP-a.

(131)

Na temelju gore navedenog se čini da je smanjenje potražnje u EU-u povezano s gospodarskom krizom zabilježenom u sektoru doprinijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, smatra se da time nije prekinuta uzročno-posljedična veza utvrđena u odnosu na jeftini subvencionirani uvoz iz Indije.

(132)

Na temelju podataka Eurostata, obujam uvoza određenih šipaka od nehrđajućeg čelika u Uniju podrijetlom iz trećih zemalja na koje se ne odnosi ovaj ispitni postupak smanjio se za 48 % tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajući tržišni udio ostalih trećih zemalja smanjio se za 19 %.

(133)

Prosječne cijene tog uvoza bile su više od cijena indijskih proizvođača izvoznika pa i onih industrije Unije. Na temelju navedenog, privremeno se zaključuje da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(134)

Tijekom razmatranog razdoblja se obujam izvozne prodaje industrije Unije u uzorku smanjio za 42 %, a jedinična prodajna cijena za 46 %. Iako taj izvoz čini samo 6 % njezine ukupne prodaje tijekom RIP-a, ne može se isključiti da je taj rezultat imao negativan učinak na industriju Unije. Međutim, smatra se da, s obzirom na mali obujam izvoza, učinak ne može prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza i utvrđene štete.

(135)

Ispitni postupak je pokazao da drugi poznati čimbenici, kao što su uvoz iz trećih zemalja, izvoz industrije Unije i smanjenje potrošnje, nisu bili odlučujući uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(136)

Vremensko poklapanje između, s jedne strane, subvencioniranog uvoza iz Indije i utvrđenog sniženja cijena te, s druge strane, pogoršanja stanja industrije Unije, dovodi do zaključka da je subvencionirani uvoz prouzročio materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije u smislu članka 8. stavka 5. Osnovne uredbe.

(137)

U skladu s člankom 31. Osnovne uredbe, ispitano je postoje li, unatoč privremenom nalazu o štetnom subvencioniranju, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije. Razmotren je učinak mogućih mjera na sve stranke uključene u postupak i posljedice nepoduzimanja mjera.

(138)

Industrija Unije je pretrpjela štetu zbog subvencioniranog uvoza dotičnog proizvoda iz Indije. Također se podsjeća da je većina gospodarskih pokazatelja industrije Unije pokazala negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Uzimajući u obzir prirodu štete (tj. značajne gubitke), daljnje značajno pogoršanje stanja industrije Unije čini se neizbježnim u slučaju izostanka mjera.

(139)

Očekuje se da će uvođenje mjera spriječiti daljnje poremećaje na tržištu i ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje.

(140)

Ako se mjere ne uvedu, cijene bi i dalje bile ispod razine troška, a dobit proizvođačâ iz Unije dodatno bi se pogoršala. Ovo bi bilo neodrživo u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju U pogledu nastalih gubitaka i visoke razine ulaganja u proizvodnju, može se očekivati da većina proizvođača iz Unije neće moći osigurati povrat ulaganja ako se mjere ne uvedu.

(141)

Osim toga, s obzirom na to da industriju Unije čine srednja i velika poduzeća koja se nalaze u cijeloj Uniji, uvođenje kompenzacijskih mjera pomoći će u zadržavanju razine zaposlenosti u tim područjima.

(142)

Privremeno se, stoga, zaključuje da bi uvođenje kompenzacijskih pristojba bilo u interesu industrije Unije.

(143)

Svi uvoznici poznati Komisiji zamoljeni su da se jave i dostave osnovne informacije o svojim aktivnostima u vezi s dotičnim proizvodom. Četiri su uvoznika odgovorila na odabir uzoraka. Upitnici su poslani na sva četiri uvoznika, no samo je jedan uvoznik odgovorio. Posjet radi provjere u prostorijama tog uvoznika koji se nalazi u Njemačkoj predviđen je u kasnijoj fazi ispitnog postupka.

(144)

U slučaju uvođenja kompenzacijskih pristojba ne može se isključiti da bi se razina uvoza podrijetlom iz dotične zemlje mogla smanjiti, što bi utjecalo na gospodarsko stanje uvoznikâ. Međutim, učinak na uvoznike svakog povećanja cijena uvoza dotičnog proizvoda trebao bi samo vratiti tržišno natjecanje na tržište Unije i ne bi trebao spriječiti uvoznike da prodaju dotični proizvod. Osim toga, mali udio troškova dotičnog proizvoda u ukupnim troškovima krajnjih korisnika trebao bi olakšati uvoznicima prebacivanje povećanja cijene na njihove kupce. Na temelju toga, privremeno je zaključeno da uvođenje kompenzacijskih pristojba vjerojatno neće imati snažni negativni učinak na stanje uvoznikâ u Uniji.

(145)

Upitnici su poslani svim strankama koje su u pritužbi navedene kao korisnici. Nijedno od dvadeset dva trgovačka društva nije odgovorilo.

(146)

Podsjeća se da dotični proizvod ima široki raspon primjena, uključujući automobilsku industriju, proizvođače kućanskih aparata, medicinskih i laboratorijskih instrumenata itd. Međutim, u ovom postupku su korisnici intermedijarna trgovačka društva koja proizvode i dostavljaju elemente za gore navede svrhe. S obzirom na to, očekuje se da će ti korisnici moći prenijeti cjelokupno ili gotovo cijelo povećanje cijena proizašlo iz uvođenja kompenzacijskih pristojba na krajnje korisnike, imajući na umu da će za potonje učinak takvih mjera biti zanemariv.

(147)

Privremeno se, stoga, zaključuje da učinak na troškove korisnika proizašle iz uvođenja kompenzacijskih pristojba ne bi bio značajan.

(148)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da nema uvjerljivih razloga za neuvođenje kompenzacijskih pristojba na uvoz određenih šipaka od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije.

(149)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu subvencioniranja, štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti privremene kompenzacijske mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje subvencionirani uvoz.

(150)

Za potrebe utvrđivanja razine navedenih mjera u obzir su uzete utvrđene marže subvencija i iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije, ne prelazeći utvrđenu maržu subvencije.

(151)

Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog subvencioniranja, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije da pokrije troškove proizvodnje i da ostvari dobit prije oporezivanja koju industrija ove vrste u sektoru može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku subvencioniranog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Smatra se da se dobit koja bi se mogla ostvariti u izostanku subvencioniranog uvoza treba temeljiti na prosječnoj profitnoj marži prije oporezivanja proizvođačâ iz Unije u uzorku iz 2007. To je zadnja godina prije RIP-a kada je industrija Unije mogla ostvariti uobičajenu profitnu maržu. Smatra se, stoga, da se profitna marža od 9,5 % prometa treba smatrati primjerenim minimumom koji je industrija Unije mogla očekivati u izostanku štetnog subvencioniranja.

(152)

Na toj je osnovi izračunana neštetna cijena istovjetnog proizvoda za industriju Unije. Neštetna cijena dobivena je zbrojem gore navedene profitne marže od 9,5 % i troška proizvodnje.

(153)

Potrebno povećanje cijene zatim je određeno na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođačâ izvoznikâ koji su surađivali iz Indije, kako je utvrđen za izračune sniženja cijena (vidjeti uvodnu izjavu 101.), s neštetnom cijenom proizvodâ koje je industrija Unija prodala na tržištu Unije tijekom RIP-a. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak prosječne ukupne uvozne vrijednosti CIF.

(154)

S obzirom na prethodno navedeno, smatra se da, u skladu s člankom 12. stavkom 1. Osnovne uredbe, treba uvesti privremene kompenzacijske mjere na uvoz podrijetlom iz Indije na razini nižoj od marža subvencije i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(155)

Na temelju gore navedenoga, utvrđene su stope kompenzacijske pristojbe uspoređivanjem marža uklanjanja štete i marža subvencije. Stoga predložene stope kompenzacijske pristojbe iznose kako slijedi:

(156)

Pojedinačne stope kompenzacijske pristojbe za svako trgovačko društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga iste odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojba (nasuprot pristojbi na razini zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”) isključivo se primjenjuju na uvoz proizvodâ podrijetlom iz Indije koje su proizvela ta trgovačka društva, a tako i navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvod koje proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se ne spominje posebno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu koristiti te stope i podložni su stopama pristojbe koje se primjenjuju na „sva ostala trgovačka društva”.

(157)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena tih individualnih stopa kompenzacijskih pristojba (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog tijela) upućuje se bez odlaganja Komisiji (6) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja imaju koristi od individualnih stopa pristojbe.

(158)

Gornji privremeni nalazi objavljuju se svim zainteresiranim strankama koje će se pozvati da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže raspravu. Njihovi će se komentari analizirati i uzeti u obzir, kada je opravdano, prije donošenja bilo kakvih konačnih odluka. Nadalje, treba naglasiti da su nalazi u vezi s uvođenjem kompenzacijskih pristojba za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu se ponovo razmatrati za potrebe konačnih nalaza,