11/Sv. 79

HR

Službeni list Europske unije

130

L 315/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je Uredbom (EU) br. 478/2010 (2) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera (PVČ) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK). Na uvoz PVČ-a podrijetlom iz Republike Koreje (Koreja) i Tajvana nisu uvedene privremene mjere.

(2)

Postupak je pokrenut na temelju pritužbe koju je 27. srpnja 2009. podnijelo udruženje CIFRS - European Man-made Fibres Association (podnositelj pritužbe) u ime proizvođača PVČ-a koji predstavljaju većinu, u ovom slučaju više od 60 % ukupne proizvodnje PVČ-a Unije.

(3)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 15. Privremene uredbe, ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od siječnja 2005. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(4)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se odlučilo uvesti privremene antidampinške mjere (privremena objava), nekoliko zainteresiranih stranaka dostavilo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile pružena je mogućnost rasprave. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Razmotreni su pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka i, prema potrebi, privremeni nalazi su na odgovarajući način promijenjeni.

(5)

Što se tiče aspekata interesa Unije, izvršena su dodatni posjeti zbog provjere u sljedećim trgovačkim društvima:

Korisnici u Uniji:

(6)

Jedna je zainteresirana stranka zatražila raspravu i intervenciju službenika za raspravu. Navedeni je zahtjev uložen nakon privremene objave. Odobrena je rasprava u nazočnosti službenika za raspravu.

(7)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz PVČ-a podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom (konačna objava). Nakon objave strankama je također dano razdoblje unutar kojega su mogle uložiti prigovor.

(8)

Dotični je proizvod PVČ (drukčiji od konca za šivanje), nepripremljen u pakiranja za pojedinačnu prodaju, uključujući monofilament od manje od 67 deciteksa podrijetlom iz NRK-a, Koreje i Tajvana („dotični proizvod”), koji je trenutačno obuhvaćen oznakom KN 5402 20 00.

(9)

Nakon privremene objave, jedna je stranka tvrdila da Komisija nije uzela u obzir razlike između pređe koja se koristi u proizvodnji automobilskih guma, takozvane „visokomodulne pređe s malim skupljanjem” pređe („high modulus low shrinkage”) (HMLS) i ostalih vrsta pređe, budući da ta vrsta zahtjeva dugotrajna i skupa tehnička testiranja prije dobivanja odobrenja za specifikacije HMLS-a koje su uveli kupci. Štoviše, ova je stranka tvrdila da nije jasno koji se čimbenici uzimaju u obzir za privremeno utvrđivanje postojanja jedinstvenog proizvoda. Druga je stranka tvrdila da HMLS i ostale vrste pređe imaju razlučite strukture troška.

(10)

Kao odgovor na navedene tvrdnje prvo treba napomenuti da se dotični proizvod koristi za brojne različite namjene poput ojačavanja automobilskih guma, široke tkanine, sigurnosnih pojaseva, zračnih jastuka, užadi, mreža te za brojne industrijske primjene. Stoga postoji velik broj različitih primjena i, zbog toga, mnogo različitih vrsta specifikacija.

(11)

Prilikom određivanja čine li HMLS i ostale vrste pređe jedinstveni proizvod, glavni su mjerila bila osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva. Doista, kako se objašnjava u uvodnoj izjavi 19. Privremene uredbe, ispitni je postupak pokazao da, iako pređa HMLS ima neka razlikovna svojstva u usporedbi s ostalim vrstama PVČ-a (npr. modul, skupljanje, čvrstoća na vlak i čvrstoća na zamor), smatra se da sve različite vrste dotičnog proizvoda dijele ista osnovna fizička i kemijska svojstva. Stoga se smatra da čine jedinstveni proizvod.

(12)

Što se tiče navedenih razlika u strukturi troška, treba napomenuti da iste same po sebi nisu presudni kriterij prilikom određivanja je li HMLS različit proizvod od ostalih vrsta PVČ-a. Razlike u troškovima, cijenama i proizvodnom postupku ne opravdavaju sami po sebi činjenicu sa de određene vrste proizvoda poput HMLS-a trebaju smatrati različitim proizvodima dokle god ova vrsta dijeli ista fizička, tehnička i kemijska svojstva kao i ostale vrste proizvoda.

(13)

Stoga se nije smatralo opravdanim isključiti HMLS iz opsega ispitnog postupka, zbog čega su tvrdnje u vezi toga morale biti odbačene.

(14)

U izostanku drugih komentara o dotičnom proizvodu i istovjetnom proizvodu, potvrđuju se uvodne izjave 16. do 20. Privremene uredbe.

(15)

Jedan je proizvođač izvoznik u Tajvanu dostavio dokaze koji dokazuju da je cijena glavnih sirovina, čiste tereftalne kiseline (PTA) i monoetilenglikola (MEG), koju je nabavljao za proizvodnju PVČ-a varirala tijekom RIP-a. Posebno se pokazalo da su nabavne cijene naglo pale posebno u četvrtom tromjesečju 2008. Stoga je isti tvrdio da navedeno treba uzeti u obzir prilikom utvrđivanja njegove uobičajene vrijednosti kako bi se osigurala primjerena usporedba s izvoznim cijenama.

(16)

Nalazi u uvodnoj izjavi 18. proizlaze iz vrlo detaljne analize podataka koje je dostavio izvoznik i koji su se provjeravali tijekom posjeta radi provjere. Stoga se smatralo da je utvrđivanje uobičajene vrijednosti za određena razdoblja RIP-a za uzimanje u obzir varijacije u cijenama sirovine u ovom slučaju opravdano.

(17)

Nije bilo drugih komentara u vezi metode opisane u Privremenoj uredbi u uvodnim izjavama 86. i 87. Može se potvrditi metoda koja se koristila za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za tajvanske proizvođače izvoznike.

(18)

Ispitni je postupak pokazao da je tajvanski proizvođač naveden u uvodnoj izjavi 15. prodavao veći obujam dotičnog proizvoda na tržište Unije u prvoj polovici RIP-a kada su cijene sirovina bile niže. Ovaj se nalaz također treba promatrati u svijetlu sadržaja uvodne izjave 16.

(19)

U nedostatku bilo kakvih komentara u pogledu izvozne cijene, potvrđuje se uvodna izjava 88. Privremene uredbe.

(20)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena utvrđene su kako je gore objašnjeno. Tako utvrđena uobičajena vrijednost za navedenog proizvođača i njegova izvozna cijena uspoređene su u razdobljima koja su bila što je bliže moguće kako bi se uzelo u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena. Navedeno je u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(21)

Nisu zaprimljeni drugi komentari u vezi usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene tajvanskih proizvođača izvoznika. Stoga se može potvrditi sadržaj uvodne izjave 89. Privremene uredbe.

(22)

Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 92. Privremene uredbe zaključeno da je dampinška marža na području cijele zemlje za Tajvan de minimis. Konačna dampinška marža utvrđena za tajvanskog proizvođača navedenog u uvodnoj izjavi 15. sada je ispod praga de minimis. Stoga se potvrđuje da je konačna dampinška marža na području cijele zemlje za Tajvan de minimis.

(23)

Podsjeća se da se javilo 11 proizvođača izvoznika u NRK-u. Navedena su trgovačka društva činila 100 % ukupnog izvoza dotičnog proizvoda na tržište Unije tijekom RIP-a. Odabran je uzorak od tri proizvođača izvoznika ili grupacije povezanih trgovačkih društava na temelju najvećeg obujma izvoza za potrebe utvrđivanja dampinga za NRK. Trojica proizvođača izvoznika u uzorku zatražila su primjenu MET-a, ali je utvrđeno da samo jedan ispunjava uvjete.

(24)

Nakon objave nalaza u vezi primjene MET-a, dvojica proizvođača izvoznika kojima nije odobrena primjena MET-a dostavili su komentare sažete u nastavku.

(25)

Komentari prvog proizvođača izvoznika odnosili su se na ograničavajuću odredbu u njegovim poslovnim aktivnostima, probleme s računovodstvom i plaćanjem određene imovine poput prava korištenja zemljišta.

(26)

Ovaj je izvoznik priznao postojanje ograničavajuće odredbe u svom Društvenom ugovoru. Tvrdio je, ali nije dokazao, da takva odredba više ne proizvodi pravne učinke na njegovu aktivnost. Isto tako, što se tiče problema s računovodstvom, trgovačko je društvo priznalo postojanje nepodudarnosti između računovodstvene evidencije i revidiranih financijskih izvještaja, ali ej tvrdilo da su navedene nepodudarnosti zanemarive te da su objašnjene tijekom ispitnog postupka. Treba pojasniti da su problemi uočeni u računovodstvu navedenog trgovačkog društva koji se doveli do odbacivanja primjene MET-a nisu bili zanemarivi već značajni, posebno u vezi knjiženja određenih sredstava i nepodudarnosti utvrđenih u određenim knjigama i dokumentima predočenima tijekom posjeta na licu mjesta.

(27)

Komentari drugog proizvođača izvoznika odnosili su se posebno na nalaze u vezi kapitalnog doprinosa, ograničavajuće odredbe u njegovim poslovnim aktivnostima i stjecanju prava korištenja zemljišta.

(28)

Što se tiče kapitalnog doprinosa, izvoznik je ponovio iste argumente kao u privremenoj fazi, odnosno da je kapitalni doprinos pravilno izvršen. Tvrdi se da je tehničko praktično znanje posebna kategorija znanja koja ne zahtjeva patentiranje ili registraciju te je, stoga, kapitalni doprinos, iako u naravi, pravilno izvršen. S obzirom na potonja pitanja, ponavlja se da ograničavajuća odredba nije obvezna za trgovačko društvo te da zahtjevi za ulaganja povezani sa stjecanjem zemljišta nisu poremećaji, ali su povezani s politikom prostornog razvoja države.

(29)

Međutim, navedeni su argumenti već navedeni i odbačeni u privremenoj fazi. Čak i da su zahtjevi za ulaganja povezani s politikom prostornog razvoja države, smatra se da isti nisu u skladu s primjenom MET-a. Nisu dostavljeni nikakvi novi dokazi koji bi mogli promijeniti privremene zaključke sadržane u ocjeni primjene MET-a u uvodnim izjavama 50. i 51. Privremene uredbe.

(30)

Na temelju gore navedenog, potvrđuju se privremeni nalazi navedeni u uvodnim izjavama od 46. do 52. Privremene uredbe.

(31)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28. privremene uredbe, dva proizvođača izvoznika koja nisu bila uključena u uzorak, zatražila su utvrđivanje individualne dampinške marže prema članku 17. stavku 3. Osnovne uredbe. Međutim, zahtjevi za individualno ispitivanje mogli su se ispitivati isključivo nakon uvođenja privremenih mjera.

(32)

Navedena su trgovačka društva odgovorila na obrazac zahtjeva za primjenu MET-a u zadanim rokovima. Nakon uvođenja privremenih mjera Komisija je tražila i provjerila sve podatke navedene u obrascima zahtjeva i sve ostale informacije koje je smatrala potrebnima u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(33)

Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, kriteriji za primjenu MET-a navedeni su u nastavku u skraćenom obliku:

(34)

Oba trgovačka društva imala su u svojim osnivačkim dokumentima ograničavajuću odredbu u vezi s raspodjelom prodaje između izvoza i domaćih tržišta. Kod jednog su izvoznika utvrđene brojne nedosljednosti i nedostaci u računovodstvenom sustavu podnositelja zahtjeva koji su doveli do zaključka da financijski izvještaji nisu transparentni, pripremljeni niti revidirani u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Konačno, određeni su poremećaji preneseni iz sustava netržišnoga gospodarstva, posebno u vezi s nabavom prava korištenja zemljišta trgovačkog društva.

(35)

Na toj je osnovi zaključeno da ni jedno od dva trgovačka društva nije pokazalo da ispunjava sve kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe te mu se nije mogla odobriti primjena MET-a.

(36)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, pristojba na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđuje se za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da ispunjavaju sve kriterije određene u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe za odobravanje IT-a.

(37)

Dvojica proizvođača izvoznika koji su zatražili individualno ispitivanje nisu ispunili kriterije za primjenu MET-a, ali su zatražili IT u slučaju da im se ne odobri primjena MET-a.

(38)

Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, kriteriji za IT navedeni su u nastavku:

(39)

Na temelju dostupnih podataka utvrđeno je da navedena dva proizvođača izvoznika u NRK-u koji nisu u uzorku, zadovoljavaju sve gore navedene kriterije za odobravanje IT-a kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(40)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 57. do 62. Privremene uredbe, smatralo se da SAD nije primjerena analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK. Umjesto toga, Tajvan je odabran kao analogna zemlja za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(41)

Nakon uvođenja privremenih mjera, neke su stranke predložile da se radije koristi Koreja kao analogna zemlja. Tvrdile su da je Koreja primjerenija od Tajvana zato što korejski proizvođači izvoznici također koriste najnoviju tehnologije proizvodnje u jednom koraku, njihovi su gotovi proizvodi visoko usporedivi s kineskima, korejsko je domaće tržište veliko i usporedivo s kineskim te ni za jedno korejsko trgovačko društvo nije utvrđeno da vrši damping.

(42)

Što se tiče odabira analogne zemlje, ispitivalo se sljedeće kriterije: usporedivost obujma proizvodnje gotovih proizvoda u zemlji bez tržišnoga gospodarstva i u mogućoj analognoj zemlji, reprezentativnost domaće prodaje (transakcija) nepovezanim kupcima u usporedbi s izvozom dotičnog proizvoda podrijetlom iz zemlje bez tržišnoga gospodarstva, razinu tržišnog nadmetanja na domaćem tržištu analogne zemlje, usporedivost pristupa sirovinama i energiji, spremnost izvoznika u mogućoj analognoj zemlji na suradnju u ispitnom postupku.

(43)

Izvršena je daljnja analiza nakon uvođenja privremenih mjera na osnovi svih dostupnih podataka za analizu relevantnih kriterija. Navedena je analiza pokazala da doista postoje sličnosti između Koreje i Tajvana u smislu nekih kriterija. Međutim činilo se da je u cjelini Tajvan najprimjerenija analogna zemlja.

(44)

Analiza je pokazala da su Koreja i Tajvan imaju visoku razinu usporedivosti u pogledu obujma proizvedenih gotovih proizvoda s proizvođačima u NRK-u te se velik obujam proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu u obje zemlje može usporediti s izvozom iz NRK-a. Kriterij je pokazao da neznatno višu razinu obujma usporedivosti za Koreju jer je njezin obujam proizvodnje veći nego tajvanski.

(45)

Međutim, važnost ovog kriterija ne bi trebalo precijeniti s obzirom na ostale kriterije poput reprezentativnosti poslova domaće prodaje u usporedbi s izvozom, pristupa sirovinama i razine tržišnog nadmetanja u analognoj zemlji.

(46)

Utvrđeno je da Koreja i Tajvan imaju mnogo poslova domaće prodaje za koje uobičajena vrijednost ne bi bila izračunana u usporedbi s izvozom iz NRK-a. Međutim, utvrđeno je da su poslovi tajvanskih izvoznika općenito reprezentativniji od istih korejskih izvoznika. Uobičajena vrijednost za veći obujam i više vrsta dotičnog proizvoda morala bi se izračunati da je Koreja odabrana kao analogna zemlja.

(47)

Što se tiče visoke razine tržišnog nadmetanja, jedna je stranka tvrdila da jedan tajvanski proizvođač izvoznik ima vladajući položaj na domaćem tržištu te da bi i to trebalo spriječiti korištenje Tajvana kao analogne zemlje.

(48)

Velik broj proizvođača može biti pokazatelj tržišnog nadmetanja u zemlji. Ali se također treba ispitati podliježu li proizvođači u analognoj zemlji tržišnom nadmetanju koje omogućava dostatnu, ali ne prekomjernu dobit, ili ne.

(49)

Utvrđeno je da u Koreji postoje četiri domaća proizvođača te da uvoz PVČ-a nadopunjuje domaće tržište. Što se tiče Tajvana, postoje dva proizvođača, a domaće se tržište također opskrbljuje iz vanjskih izvora. Neovisno o tome, ispitni je postupak pokazao da, unatoč nižim troškovima u Koreji, razina domaćih cijena nije niža nego u Tajvanu. Dobit ostvarena na korejskom tržištu bila je u prosjeku 18 %, pri čemu su korejski proizvođači PVČ-a ostvarili dobit od preko 20 % na promet za dotični proizvod. To je znatno više nego u Tajvanu, gdje se dobit kretala između 5 % i 9 %.

(50)

Stoga se smatra da u Tajvanu postoji visoka razina tržišnog nadmetanja te da dobit nije prekomjerna.

(51)

Što se tiče pristupa sirovinama, Koreja je, nakon Tajlanda, jedan od daleko najvećih proizvođača i izvoznika PTA-a diljem svijeta. Ova konkurentska prednost korejskih proizvođača može u određenoj mjeri objasniti zašto je cijena sirovine u Koreji u prosjeku niža nego u Tajvanu i NRK-u. Ispitni je postupak pokazao da je većina provjerenih korejskih trgovačkih društava nabavljala svoju sirovinu od povezanih trgovačkih društava ili su je mogla sama proizvoditi. Suprotno tome, u Tajvanu ni jedno trgovačko društvo obuhvaćeno ispitnim postupkom nije proizvodilo sirovinu te su je uglavnom nabavljala od povezanih i nepovezanih stranaka, kao što je to slučaj i u Kini.

(52)

Dostupni podaci i činjenica da tajvanski proizvođači izvoznici imaju povezane proizvođače PVČ-a u NRK-u ukazuje na to se koriste istim izvorima opskrbe sirovinom unutar grupacije kako bi ostvarili ekonomiju razmjera i dobili bolje cijene. Stoga se smatralo da su uvjeti pristupa sirovini u NRK-u vrlo slični onima u Tajvanu.

(53)

Na navedenoj osnovi smatra se da je odabir Tajvana opravdan i primjereniji u ovom slučaju. Tajvan se stoga potvrđuje kao analogna zemlja.

(54)

U izostanku komentara u vezi uobičajene vrijednosti utvrđene za trgovačko društvo kojem je odobrena primjena MET-a, potvrđuju se uvodne izjave 64. i 65. Privremene uredbe.

(55)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., jedan je izvoznik u Tajvanu dokazao da je njegova nabavna cijena glavne sirovine koja se koristi za proizvodnju PVČ-a varirala tijekom RIP-a te je zahtijevao da se to uzme u obzir prilikom utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Utvrđeno je da je navedeni zahtjev utemeljen te su uobičajene vrijednosti utvrđene za Tajvan, analognu zemlju u ovom slučaju, revidirane na odgovarajući način.

(56)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 68. Privremene uredbe, sva prodaja dotičnog proizvoda koju su ostvarili proizvođači izvoznici u uzorku na tržištu Unije ostvarena je izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Dakle, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju izvoznih cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti. Izvozna prodaja trgovačkih društava koja se individualno ispitivalo, također je ostvarena nepovezanim kupcima te se, stoga, koristila metoda opisana u uvodnoj izjavi 68. Privremene uredbe također za navedena trgovačka društva kako bi se utvrdila njihova izvozna cijena.

(57)

U nedostatku bilo kakvih komentara u pogledu izvozne cijene, potvrđuje se uvodna izjava 68. Privremene uredbe.

(58)

Revidirane uobičajene vrijednosti utvrđene za analognu zemlju uspoređene su s izvoznom cijenom proizvođača izvoznika koji surađuju u NRK-u. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63. u nastavku, to je dovelo do smanjenih konačnih dampinških marža za tri proizvođača izvoznika u uzorku u NRK-u.

(59)

Napominje se da prilagodba posrednog oporezivanja iz uvodne izjave 69. Privremene uredbe predstavlja razliku između PDV-a plaćenog na poslove domaće prodaje i PDV-a plaćenog na poslove izvozne prodaje, uzimajući u obzir stopu povrata PDV-a na izvoznu prodaju. Proizvođači izvoznici koji surađuju osporili su način na koji je izračunana prilagodba te su tvrdili da ne treba uzeti u obzir režim PDV-a koji se primjenjuje na posebne postupke prerade i prodaje prilikom ocjenjivanja iznosa PDV-a koji se ne vraća.

(60)

U pogledu te tvrdnje napominje se da se ta prilagodba temeljila na odredbama članka 2. stavka 10. točke (b) Osnovne uredbe kojom se utvrđuje prilagodba uobičajene vrijednosti za uvozne naknade i posredne poreze – kategoriju koja uključuje PDV. Na temelju toga tvrdnja je odbačena.

(61)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o usporedbi, koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuje se uvodna izjava 69. Privremene uredbe.

(62)

Revidirana prosječna uobičajena vrijednost utvrđena za Tajvan, analognu zemlju, i usporedba s izvoznom cijenom kineskih proizvođača izvoznika dovele su do nižih konačnih dampinških marža.

(63)

Konačne su dampinške marže za kineske proizvođače izvoznike kako slijedi:

(64)

Za trgovačka društva koja su zatražila individualno ispitivanje, konačne su dampinške marže kako slijedi:

(65)

U izostanku bilo kakvih komentara u vezi uobičajene vrijednosti objašnjene u uvodnim izjavama 75. do 76. Privremene uredbe, potvrđuju se navedeni nalazi.

(66)

U izostanku bilo kakvih komentara u vezi izvozne cijene, potvrđuju se uvodne izjave 77. do 78. Privremene uredbe.

(67)

U izostanku drugih komentara o usporedbi koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se uvodne izjave 79. do 81. Privremene uredbe.

(68)

U izostanku drugih komentara u vezi dampinških marža koji bi promijenili privremene nalaze u vezi Koreje, potvrđuju se uvodne izjave od 82. do 85. Privremene uredbe.

(69)

U izostanku bilo kakvih komentara u pogledu proizvodnje Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 94. do 96. Privremene uredbe.

(70)

U izostanku bilo kakvih komentara o definiciji industrije Unije, potvrđuje se uvodna izjava 97. Privremene uredbe.

(71)

Podsjeća se da je potrošnja Unije utvrđena na temelju ukupnog uvoza, prema podacima Eurostata, te na osnovi ukupne prodaje na tržištu Unije industrije Unije, uključujući procjenu na temelju podataka u pritužbi o prodaji tihih proizvođača.

Tablica 1.

(72)

Ukupno se potrošnja Unije smanjila za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Ista se prvo povećala za 20 % između 2005. i 2007. nakon čega se smanjila za 27 % između 2007. i RIP-a. Pad potrošnje u 2008. i RIP-u bio je posljedica smanjene potražnje, posebno u drugoj polovici 2008., zbog gospodarske krize.

(73)

U izostanku bilo kakvih komentara o potrošnji Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 98. do 100. Privremene uredbe.

(74)

Podsjeća se da se uvoz iz Koreje i Tajvana nije kumulirao s dampinškim uvozom iz NRK-a zato što su ni korejski ni tajvanski uvoz nisu izvršeni po dampinškim cijenama tijekom RIP-a, kako je navedeno u uvodnim izjavama 102. i 103. Privremene uredbe.

(75)

Napominje se da se, kako bi se ocijenilo treba li se uvoz iz dotičnih zemalja ocjenjivati kumulativno u trenutačnom ispitnom postupku, individualno ispitivao u svijetlu uvjeta određenih člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Budući da je marža dampinga u odnosu na uvoz iz Koreje i Tajvana bila ispod razine de minimis, zaključeno je da uvoz iz Koreje i Tajvana ne treba kumulirati s dampinškim uvozom iz NRK-a. Nakon ovog zaključka navedeni se uvoz analizirao zasebno u uvodnim izjavama od 147. do 152. Privremene uredbe u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(76)

Podsjeća se da je privremeno utvrđeno da jedan proizvođač izvoznik u NRK-u nije vršio damping svojih proizvoda na tržištu Unije. U skladu s tim, navedeni izvoz isključen je iz analize razvoja dampinškog uvoza iz NRK-a na tržištu Unije. Nakon individualnih ispitivanja izvršenih nakon uvođenja privremenih mjera, utvrđeno je da izvoz dodatnog proizvođača izvoznika u NRK-u nije bio dampinški, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 64. Stoga je navedeni izvoz također isključen iz analize razvoja dampinškog uvoza iz NRK-a na tržištu Unije i učinka na industriju Unije. U skladu s tim revidirani su podaci o dampinškom uvozu iz NRK-a.

Tablica 2.

(77)

Nakon revizije podataka o dampinškom uvozu iz NRK-a, utvrđeno je da se njegov obujam dramatično povećao za više od 8 puta tijekom razmatranog razdoblja, dok su se u isto vrijeme prosječne cijene uvoza naglo smanjile za 45 %.

(78)

U izostanku bilo kakvih komentara u vezi sniženja cijena, potvrđuje se metodologija opisana u uvodnim izjavama 110. i 111. Privremene uredbe za utvrđivanje sniženja cijene. Međutim, nakon individualnog ispitivanja odobrenog nakon uvođenja privremenih mjera, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31., ponovno se ocjenjivala usporedba cijena sličnih vrsta proizvoda. Navedena ponovna ocjena potvrdila je da je dampinški uvoz iz NRK-a snizio cijene industrije Unije za 24,1 % tijekom RIP-a.

(79)

Podsjeća se da zato što je utvrđeno da uvoz iz Koreje, Tajvana i dva kineska trgovačka društva nije dampinški, isti ne treba kumulirati s dampinškim uvozom iz NRK-a. Isti je stoga isključen iz analize učinka dampinškog uvoza na industriju Unije te se ocjenjivao zasebno.

(80)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 113. Privremene uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije obuhvaćalo je evaluaciju svih gospodarskih pokazatelja za ocjenu stanja industrije Unije od 2005. do kraja RIP-a.

(81)

Podsjeća se da je u privremenoj fazi slika štete bila jasna jer je većina pokazatelja štete u razmatranom razdoblju pokazivala silazno kretanje: obujam proizvodnje (– 36 %), obujam prodaje (– 29 %), prodajne cijene (– 9 %) i tržišni udio (– 23 %). Nadalje, pokazatelji štete vezani za financijski rezultat industrije Unije, kao što su profitabilnost (– 16,3 postotna boda) i novčani tok (– 141 %) također su se dramatično pogoršali, dok su se ulaganja značajno smanjila (– 89 %).

(82)

U izostanku bilo kakvih komentara o proizvodnji, proizvodnom kapacitetu i iskorištenosti kapaciteta, obujmu prodaje i tržišnom udjelu, cijenama, zalihama, zapošljavanju, plaćama i produktivnosti te financijskim rezultatima industrije Unije, potvrđuju se privremeni nalazi navedeni u uvodnim izjavama od 114. do 126. Privremene uredbe.

(83)

U izostanku drugih komentara o gospodarskom stanju industrije Unije, potvrđuje se zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, kako je određeno uvodnim izjavama od 127. do 130. Privremene uredbe.

(84)

U skladu s člankom 3. stavkom 6. i stavkom 7. Osnovne uredbe, u privremenoj se fazi ispitivalo je li dampinški uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u mjeri koja se može smatrati bitnom. Poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli prouzročiti štetu industriji Unije, također su ispitani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su prouzročiti ti ostali čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(85)

Dampinški uvoz iz NRK-a dramatično se povećao tijekom razmatranog razdoblja. Nakon revizije podataka o dampinškom uvozu podrijetlom iz NRK-a, kako je opisano u uvodnoj izjavi 76., obujam dampinškog uvoza iz NRK-a povećao se više od osam puta između 2005. i RIP-a, povećavajući svoj tržišni udio za oko 16 postotnih bodova. Tijekom istog razdoblja potrošnja Unije smanjila se za 7 %.

(86)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije suočila se sa značajnim padom od 29 % svojeg obujma prodaje i zbog toga je izgubila skoro 12 postotnih bodova tržišnog udjela koji se smanjio s 51,1 % na 39,2 %. U razdoblju između 2008. i RIP-a, tržišni udio industrije Unije pao je za dva postotna poda dok se tržišni udio dampinškog izvoza povećao unatoč padu potražnje na tržištu Unije.

(87)

Što se tiče cijena dampinškog uvoza, one su se, nakon revizije podataka kako je opisano u uvodnoj izjavi 76., smanjile za 45 % tijekom razmatranog razdoblja i znatno su snizile cijene koje je industrija Unije naplaćivala na tržištu Unije. Dakle, industrija Unije bila je spriječena povećati svoje cijene kako bi pokrila povećanje cijena sirovine. Zato se profitabilnost prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjila, kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 81. Privremene uredbe, s dobiti od 3 % u 2005. na gubitak od 13,3 % u RIP-u.

(88)

Ispitni je postupak također pokazao da je obujam jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a imao uglavnom negativni učinak na tržište, jer je snizio cijene. Stalni pritisak na tržište Unije nije dopustio industriji Unije da prilagodi svoje prodajne cijene povećanim troškovima sirovine, posebno u 2008. kada su cijene sirovine dosegle najvišu razinu. To je objasnilo gubitak tržišnog udjela i gubitak profitabilnosti industrije Unije.

(89)

S obzirom na gore navedeno te u izostanku bilo kakvih komentara o učinku dampinškog uvoza, može se potvrditi da je val jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a imao značajan negativan učinak na gospodarsko stanje industrije Unije.

(90)

Što se tiče učinka nedampinškog uvoza iz NRK-a, podsjeća se da je utvrđeno da dva kineska proizvođača izvoznika ne vrše damping PVČ-a na tržištu Unije. I dok se ne može isključiti da je navedeni uvoz mogao u određenoj mjeri doprinijeti šteti industrije Unije, smatra se da u pogledu obujma te, posebno, cijena koje su u prosjeku bile više od cijena dampinškog uvoza, učinak navedenog nedampinškog uvoza nije takav da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(91)

Podsjeća se da su također ispitivani ostali čimbenici u analizi uzročnosti, posebno razvoj potražnje na tržištu Unije, rast cijena sirovine, proizvodnja za vlastite potrebe industrije Unije, izvozni rezultati industrije Unije, uvoz iz ostalih zemalja, uključujući uvoz iz Koreje i Tajvana te rezultate ostalih proizvođača u Uniji.

(92)

Jedna je stranka tvrdila da analiza uzročnosti nije dokazala da šteta koju su uzrokovali ostali čimbenici osim dampinškog uvoza nije pripisana kineskom uvozu. Točnije, ista je tvrdila da su čimbenici poput razvoja potražnje i povećanih cijena sirovine doprinosili šteti koju je pretrpjela industrija Unije te da isti nisu uzeti u obzir u analizi uzročnosti.

(93)

Što se tiče razvoja potrebe, podsjeća se da je u kontekstu smanjenje potrošnje, uvoz iz NRK-a ipak uspio povećati svoj tržišni udio. Što se tiče povećanja cijena sirovine, potvrđuje se da su se cijene sirovina povećale u prvoj polovici RIP-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 139. Privremene uredbe. Međutim, cijene su pale u drugoj polovici RIP-a. Navedene fluktuacije u cijenama sirovine utjecale su na sve gospodarske subjekte. Štoviše, u izostanku pritiska na cijene koji vrši jeftini dampinški uvoz iz NRK, moglo se očekivati da bi industrija Unije mogla prilagoditi svoje prodajne cijene u skladu s razvojem cijena sirovine. Stoga se potvrđuju uvodne izjave od 138. do 140. Privremene uredbe, a ova se tvrdnja posljedično odbacuje.

(94)

U izostanku bilo kakvih komentara u pogledu proizvodnje za vlastite potrebe ili izvoznih rezultata industrije Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 141. do 143. Privremene uredbe.

(95)

Neke su stranke također tvrdile da proizvođači Unije ne bi mogli povećati svoje cijene da odražavaju promjene cijena sirovine zbog jeftinog uvoza iz Koreje i Tajvana.

(96)

U vezi s tim prvo se napominje da su cijene uvoza iz Koreje i Tajvana ostale više od prosječnih uvoznih cijena iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja. Kao drugo, obujam uvoza znatno se smanjio između 2007. i kraja RIP-a. Stoga se smatra da obujam i cijene navedenog uvoza nisu mogli biti glavni uzrok materijalne štete industriji Unije te da, stoga, ne mogu prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz NRK-a. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(97)

U izostanku drugih komentara u vezi uvoza iz trećih zemalja, uključujući Koreju i Tajvan, potvrđuju se uvodne izjave od 144. do 152. Privremene uredbe.

(98)

U izostanku bilo kakvih komentara u vezi ostalih proizvođača u Uniji, potvrđuju se uvodne izjave od 153. do 154. Privremene uredbe.

(99)

Nakon privremene objave, jedna je stranka tvrdila da se niža profitabilnost industrije Unije treba pripisati visokom udjelu takozvanog proizvodnog postupka u dva koraka, zastupljenog u proizvodnom kapacitetu industrije Unije te navodnim kašnjenjima industrije Unije u primjeni modernog, takozvanog proizvodnog postupka u jednom koraku.

(100)

Treba napomenuti da se asortiman vrsta proizvoda koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici u NRK-u većinom preklapa s istim industrije Unije. Industrija Unije primjenjuje takozvani proizvodni postupak u dva koraka jer isti omogućuje proizvodnju posebnih vrsta proizvoda koji se obično prodaju po višoj cijeni na tržištu. Kako se objašnjava u uvodnim izjavama od 85. do 89., prisutnost jeftinog uvoza PVČ-a iz NRK-a utjecala je na cjelokupno tržište Unije s vidljivim pritiskom na sniženje cijena.

(101)

Stoga se smatra da postojanje dva različita postupka proizvodnje ne može samo po sebi imati materijalni učinak na profitne marže, posebno u pogledu pritiska na cijene koji vrši dampinški uvoz iz NRK-a. Nadalje, nisu dostavljeni nikakvi utemeljeni dokazi koji bi poduprli tvrdnju da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog nedostatka suvremenije tehnologije. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(102)

U svijetlu gore navedenog te u izostanku drugih komentara, zaključuje se da je dampinški uvoz z NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe te se potvrđuju uvodne izjave od 155. do 158. Privremene uredbe.

(103)

Analiza interesa Unije prilagođena je kako bi se uzelo u obzir revizije dampinških marža nakon komentara na privremenu objavu te individualna ispitivanja izvršena nakon uvođenja privremenih mjera. Sukladno tome, u pogledu visoke razine suradnje, većina bi uvoza iz NRK-a podlijegala razini pristojbe od oko 5 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63.

(104)

Podsjeća se da se industriju Unije čine četiri proizvođača koji se nalaze u različitim državama članicama koji izravno zapošljavaju više od 1 300 ljudi u aktivnostima povezanima s PVČ-om. Svi pokazatelji štete, posebno oni koji se odnose na financijske rezultate industrije Unije, pokazivali su negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Zaposlenost se također značajno smanjila za 23 %, što odgovara smanjenju od oko 400 ekvivalenata punog radnog vremena tijekom razmatranog razdoblja.

(105)

Nakon uvođenja privremenih mjera, industrija Unije izjavila je da su tvornice koje nisu radile zbog dampinškog uvoza, nedavno opet otvorene. To pokazuje da su privremene mjere već imale pozitivan učinak na industriju Unije.

(106)

Očekuje se da će uvođenje konačnih antidampinških pristojba na uvoz podrijetlom iz NRK-a imati daljnji pozitivni učinak na gospodarsko stanje industrije Unije te da će isto omogućiti industriji Unije vraćanje barem dijela izgubljenog tržišnog udjela.

(107)

U izostanku drugih u pogledu interesa industrije Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 160. do 163. Privremene uredbe.

(108)

Neke su stranke tvrdile da analiza učinka mjera na uvoznike nije obuhvatila poteškoću brze izmjene dobavljača PVČ-a. U tom se pogledu potvrđuje da izmjena izvora opskrbe može trajati neko vrijeme ovisno o krajnjoj primjeni. Međutim, bit će drugih raspoloživih izvora, uključujući uvoz iz Koreje i Tajvana, kao i uvoz dvojice kineskog proizvođača izvoznika naveden u uvodnim izjavama 63. i 64, koji neće podlijegati antidampinškim pristojbama. Stoga je tvrdnja odbačena te se potvrđuje privremeni zaključak da mjere ne bi imale značajan negativni učinak na uvoznike.

(109)

U izostanku drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave 164. i 165. Privremene uredbe.

(110)

Korisnici PVČ-a iskazali su veliki interes u ovom slučaju. Od 68 kontaktiranih korisnika, 33 je surađivalo u ispitnom postupku. Ispitni je postupak pokazao da je 24 od 33 korisnika koji surađuju nabavljalo PVČ u NRK-u. 12 % navedenog uvoza bilo je od trgovačkih društava za koja je utvrđeno da ne vrše damping.

(111)

U privremenoj fazi izvršena je analiza o učinku mjera na korisnike grupiranjem korisnika u četiri zasebna industrijska sektora (automobilske gume, automobilski sektor, užad i industrijska primjena). Prije uvođenja privremenih mjera, četiri su korisnika provjerena (dva u sektoru automobilskih guma, jedan u automobilskom sektoru i jedan u sektoru industrijskih primjena). Nakon uvođenja privremenih mjera, dalje se ispitivalo u kojoj bi mjeri mjere utjecale na svaki sektor. U vezi s tim izvršeni su dodatni posjeti radi provjere u poslovnim prostorijama sedmero korisnika kako je navedeno u uvodnoj izjavi 5. Od ukupno 11 provjerenih korisnika, petorica su bili mala i srednja poduzeća (MSP-ovi). Na temelju provjerenih podataka revidiran je utvrđeni učinak mjera na profitne marže korisnika, također uzimajući u obzir revidiranu razinu pristojba i činjenicu da je utvrđeno da dodatni kineski proizvođač izvoznik ne vrši damping.

(112)

Što se tiče korisnika iz sektora guma, od proizvođača guma primljena su ukupno četiri odgovora na upitnik. Od navedenih, dva su provjerena prije uvođenja privremenih mjera, a jedan nakon uvođenja privremenih mjera. Prema dostupnim podacima za ovaj sektor, udio PVČ-a u odnosu na njihov trošak proizvodnje relativno je ograničen: ispod u prosjeku 1 %. Samo je za jednog korisnika koji surađuje utvrđeno da uvozi dotični proizvod iz NRK-a. Međutim, cijeli je navedeni uvoz bio od trgovačkog društva u NRK-u za koje nije utvrđeno da vrši damping. Stoga se zaključuje na temelju dostupnih podataka da predložene mjere neće utjecati na sektor guma.

(113)

U pogledu korisnika u automobilskom sektoru (koji pretežno proizvode sigurnosne pojaseve i zračne jastuke) koji čine 5 % ukupnog uvoza PVČ-a iz NRK-a u RIP-u, primljeno je ukupno šest odgovora na upitnik. Dva su trgovačka društva provjerena, jedno prije i drugo nakon uvođenja privremenih mjera. Nakon posjeta radi provjere, udio kineskog PVČ-a koji koristi automobilski sektor revidiran je na 15 %. Posjeti radi provjere također su pokazali da su općenito aktivnosti u kojima se koristi PVČ činile više od 30 % ukupnog prometa trgovačkih društava koja surađuju, umjesto 4 % kako je utvrđeno u privremenoj fazi. Potvrđuje se da prosječna dobit ostvarena u ovom sektoru od proizvoda koji koriste PVČ iznosi približno 3 %. Na temelju gore navedenog, zaključuje se da nije vjerojatno da, u slučaju uvođenja mjera, neće biti značajnog utjecaja na automobilski jer će i dalje ostvarivati dobit, pri čemu NRK nije glavni izvor opskrbe.

(114)

Što se tiče korisnika u sektoru užadi, primljena su ukupno tri odgovora na upitnik, a jedno je trgovačko društvo provjereno nakon uvođenja privremenih mjera. Sva su trgovačka društva koja surađuju u ovom sektoru MS—ovi te su činila manje od 1 % ukupnog uvoza iz NRK-a u RIP-u. Potvrđuje se da je udio aktivnosti koje uključuju PVČ približno 18 % ukupnih aktivnosti. Prosječna profitna marža ostvaren u ovom sektoru korištenjem PVČ-a privremeno je utvrđena na oko 8 %. Međutim, nakon posjeta radi provjere i naknadne ispravke podataka koji su dostavljeni u odgovorima na upitnik, profitna marža koja se ostvaruje u ovom sektoru revidirana je na – 0,4 %. Ispitni je postupak pokazao da je većina uvoza (71 %) bila iz NRK-a tijekom RIP-a, dok je 22 % bilo iz Koreje. Međutim, u vezi s revidiranom razinom pristojbe treba ograničiti učinak na trgovačka društva u ovom sektoru ako nastave nabavljati PVČ iz NRK-a. Usto, postoji izvjestan broj alternativnih izvora nabave.

(115)

Na kraju, što se tiče korisnika u sektoru industrijskih primjena, primjeno je ukupno 20 odgovora na upitnik od korisnika koji čine 21 % ukupnog uvoza iz NRK-a. Provjereno je pet trgovačkih društava, jedno prije uvođenja privremenih mjera, a četiri nakon uvođenja privremenih mjera. Na temelju podataka dostupnih za ovaj sektor nakon posjeta radi provjere, udio aktivnosti povezanih s PVČ-om revidiran je na 54 % ukupnih aktivnosti. Ispitni je postupak pokazao da su navedeni korisnici uglavnom nabavljali PVČ iz NRK-a (42 %) i iz Koreje (24 %), dok se 29 % istog nabavljalo od dobavljača u Uniji i trećim zemljama. Podaci prikupljeni tijekom posjeta radi provjere koji su izvršeni nakon uvođenja privremenih mjera doveli su do prilagodbe prosječne profitne marže ostvarene u ovom sektoru, koja je utvrđena na 17 %. Međutim, prikupljeni podaci pokazuju da utvrđena prosječna profitna marža za cjelokupni sektor nije reprezentativna za stanje MSP-ova, koji su imali u prosjeku negativnu profitnu maržu od – 1,9 tijekom RIP-a. U najgorem slučaju, odnosno ako bi navedeni MSP-ovi kupovali od kineskih proizvođača izvoznika koji podliježu mjerama i ako ne bi promijenili izvor opskrbe, njihova bi se profitabilnost smanjila s – 1,9 % na – 3,3 % uvođenjem konačnih mjera. To bi bilo zbog činjenice da nabavljaju PVČ iz NRK-a u većoj mjeri u usporedbi s velikim trgovačkim društvima, koja bi i dalje ostvarivala visoku dobit. Međutim, očekuje se da navedeni MSP-ovi mogu barem djelomično preusmjeriti svoju nabavu na dobavljače koje ne podliježu mjerama.

(116)

Neki su korisnici tvrdili da je negativni učinak antidampinških mjera na njihovu profitabilnost podcijenjen u privremenoj analizi interesa Unije. Također su tvrdili da bi imali poteškoća u prijenosu povećanja troška na kupce te su dvojili oko mogućnosti nalaženja drugih izvora opskrbe. Neke su stranke također dovele u pitanje kapacitet proizvođača iz Unije za opskrbu traženih proizvoda. Na kraju, povećao se negativni učinak mjera na industriju na kraju proizvodnog lanca, a time i zaposlenost u Uniji.

(117)

Što se tiče tvrdnje o profitabilnosti, analiza na temelju revidiranih podataka nakon posjeta radi provjere nakon uvođenja privremenih mjera doista je pokazala da bi mjere imale negativni učinak na dio sektora užadi i industrijskih primjena ako bi korisnici koji kupuju od kineskih proizvođača izvoznika koji podliježu mjerama i dalje od njih kupovali i ne bi promijenili izvor opskrbe. Međutim, vjerojatno je da bi navedeni učinak bio ograničen u pogledu smanjene razine pristojbe i postojanja drugih izvora opskrbe.

(118)

Što se tiče tvrdnje da korisnici ne bi mogli prenijeti povećanje troška na svoje kupce, ispitni je postupak pokazao da bi u nekim sektorima doista moglo biti teško povećati cijene. Međutim, podsjeća se da bi, u pogledu visoke razine suradnje kineskih proizvođača izvoznika, većina uvoza iz NRK-a podlijegala pristojbi od približno 5 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 103. Stoga se očekuje da bi korisnici mogli prenijeti barem dio povećanja troška na svoje kupce te se procjenjuje da bi u svakom slučaju, čak i bez povećanja cijene, učinak na njihovu profitabilnost bio prilično ograničen.

(119)

Što se tiče tvrdnje da industrija Unije ne bi mogla izvršiti opskrbu traženim proizvodima u slučaju uvođenja antidampinških mjera, ispitni je postupak pokazao da su se povremeno događale nepravilnosti u opskrbama koje su proizvođači iz Unije ranije vršili određenim korisnicima. Međutim, analiza nije ukazala ni na kakve dokaze da su navedene nepravilnosti stalne. Što se tiče navedene poteškoće u mijenjanju izvora opskrbe, posjeti radi provjere doista su pokazali da prije nego se novi PVČ može koristiti u proizvodnji u velikoj mjeri, isti treba proći brojna testiranja s ciljem potvrde sukladnosti nove sirovine sa strojevima i potrebnim normama kvalitete gotovih proizvoda. Trajanje postupka testiranja varira ovisno o primjeni gotovog proizvoda. Stoga se potvrđuje da promjena dobavljača može biti dugotrajan i skup postupak za određene korisnike, iako u različitoj mjeri ovisi o proizvedenim proizvodima. Međutim, posjeti radi provjere pokazali su da neka trgovačka društva pokušavaju uspostaviti strategiju širenja svojih dobavljača kako bi izbjegla ovisnost o samo jednom izvoru.

(120)

Neke su stranke također naglasile stanje MSP-ova, tvrdeći da isti imaju poteškoća u nabavi sirovina zato što ne mogu dosegnuti najmanju količinu narudžbi koje zahtijevaju proizvođači. U tom se pogledu napominje da se čini da su poteškoće u vezi najmanje količine narudžbi postojeći uzorak poslovanja bez obzira na uvođenje mjera. Stoga se smatra da uvođenje mjera samo po sebi ne bi utjecalo na već ustaljene uzorke poslovanja između gospodarskih subjekata. Stoga se navedene tvrdnje nisu smatrale opravdanima.

(121)

Na kraju, neke su zainteresirane stranke tvrdile da industrija Unije ne bi predstavljala pouzdan izvor zbog nepotpunosti njezina proizvodnog asortimana, niže kvalitete i viših cijena proizvoda. U tom se pogledu napominje da ako proizvođači iz Unije ne mogu isporučiti cjelokupni asortiman traženih proizvoda, postoje drugi izvori opskrbe koji bi trebali omogućiti upotpunjavanje asortimana proizvoda. Štoviše, relativno niska razina pristojbe ne bi trebala spriječiti korisnike da upotpune svoj asortiman proizvoda tako da i dalje posežu za uvozom iz NRK-a. Nadalje, nedavna ponovna otvaranja tvornica, kako je navedeno gore, trebala bi doprinijeti rješavanju ove poteškoće tako da bi omogućila veći kapacitet za proizvodnju većeg asortimana proizvoda. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(122)

Što se tiče tvrdnje o učinku mjera na industriju na kraju proizvodnog lanca, a time i zaposlenost u Uniji, smatra se da bi u pogledu gore navedenog učinak trebao biti zanemariv.

(123)

Na temelju gore navedenog, zaključeno je da ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja konačnih antidampinških pristojba na uvoz PVČ-a podrijetlom iz NRK-a.

(124)

U izostanku bilo kakvih potkrijepljenih komentara koji bi izmijenili zaključak u vezi razine uklanjanja štete, potvrđuju se uvodne izjave od 179. do 183. Privremene uredbe.

(125)

S obzirom na gore navedeno, smatra se da, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz PVČ-a podrijetlom iz NRK-a na razini nižoj od marža dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. Prema tome, sve stope pristojbe treba na odgovarajući način odrediti na razini utvrđenih dampinških marža.

(126)

S obzirom na to da su utvrđene dampinške marže za Koreju i Tajvan bile ispod razine de minimis, neće se uvesti konačne antidampinške pristojbe na uvoz podrijetlom iz Koreje i Tajvana.

(127)

Predložene antidampinške pristojbe iznose kako slijedi:

(128)

Stope antidampinških pristojba za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga iste odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojba (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(129)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (3) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojba.

(130)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojba. Nakon te objave također im je dano razdoblje za podnošenja prigovora. Komentari koje su stranke dostavile odgovarajuće su razmotreni te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi.

(131)

Kako bi se osigurao jednaki tretman novim izvoznicima i trgovačkim društvima koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, navedenima u Prilogu ovoj Uredbi, trebalo bi propisati ponderiranu prosječnu pristojbu uvedenu za potonja trgovačka društva, koju treba primijeniti na nove izvoznike koji bi u suprotnom imali pravo na reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 4. Osnovne uredbe jer se članak 11. stavak 4. ne primjenjuje prilikom korištenja odabira uzoraka.

(132)

U pogledu visine utvrđenih dampinških marži i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, smatra se potrebnim konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, uvedenom Privremenom uredbom, u visini iznosa uvedenih konačnih pristojba. Ako su konačne pristojbe niže od privremenih pristojba, oslobađaju se iznosi privremeno osigurani više od konačne stope antidampinških pristojba. Ako su konačne pristojbe više od privremenih pristojba, konačno se naplaćuju samo iznosi osigurani na razini privremenih pristojba.

(133)

U pogledu nalaza o uvozu podrijetlom iz Koreje i Tajvana, prekida se postupak s obzirom na ove dvije zemlje,

—

nije uvozio u Uniju proizvod opisan u članku 1. stavku 1. tijekom razdoblja ispitnog postupka (1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009.),

—

nije povezan ni s jednim od izvoznika ili proizvođača u Narodnoj Republici Kini koji podliježu mjerama uvedenima ovom Uredbom,

—

je uistinu u Uniju izvozio dotični proizvod nakon razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere ili da je sklopio neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine u Uniju,