11/Sv. 79

HR

Službeni list Europske unije

41

L 111/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 30. lipnja 2009. zaprimila pritužbu u vezi uvoza suhog natrijevoga glukonata (NG) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (Kina), koju je u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe uložilo Vijeće europske kemijske industrije (CEFIC) (podnositelj pritužbe) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 50 %, ukupne proizvodnje suhog natrijevoga glukonata u Uniji.

(2)

Pritužba je sadržavala dokaze prima facie o dampingu i materijalnoj šteti prouzročenoj navedenim dampingom, što se smatralo dostatnim kako bi se opravdalo otvaranje antidampinškog postupka.

(3)

11. kolovoza 2009. pokrenut je postupak objavom obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (2).

(4)

Komisija je službeno obavijestila proizvođače izvoznike u Kini, uvoznike, trgovce, korisnike i udruženja za koja se zna da se to na njih odnosi, kineske vlasti i proizvođače iz Unije koji su podnijeli pritužbu o pokretanju postupka. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(5)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(6)

Kako bi se proizvođačima izvoznicima omogućilo dostavljanje zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva (MET) ili individualnog tretmana (IT), prema njihovoj želji, Komisija je kineskim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se na njih to odnosi i kineskim vlatima poslala obrasce zahtjeva. Jedan je proizvođač izvoznik zatražio primjenu MET-a prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe, a drugi je proizvođač izvoznik, uključujući dva povezana trgovačka društva, zatražio IT prema članku 9. stavku 5. iste Uredbe.

(7)

S obzirom na naočigled visok broj proizvođača izvoznika u Kini i uvoznika u Uniji, Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka navela da je moguće da će se tijekom istražnog postupka provesti odabir uzoraka za navedene stranke u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(8)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li izvršiti odabir uzoraka ili ne te, ako da, sam odabir uzoraka, svi proizvođači izvoznici u Kini i uvoznici u Uniji pozvani su da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s dotičnim proizvodom tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. srpnja 2008. do 20. lipnja 2009.).

(9)

S obzirom na ograničeni broj odgovora na odabir uzoraka, odlučeno je da odabir uzoraka nije potreban za kineske proizvođače izvoznike ili uvoznike u Uniji.

(10)

Upitnici su poslani svim trgovačkim društvima u Kini i uvoznicima u Uniji koji su se odazvali odabiru uzoraka, proizvođačima u Uniji i svim poznatim uvoznicima i korisnicima u Uniji. Odgovore su poslali dva proizvođača izvoznika ili grupacije proizvođača izvoznika u Kini, dva proizvođača u Uniji i četiri uvoznika/korisnika.

(11)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđenje dampinga, nanesene štete i interesa Zajednice i izvršila provjere u poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava:

(12)

S obzirom na potrebu za utvrđivanjem uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike u Kini kojima nije moguće odobriti primjenu MET-a, provjera s ciljem utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje, u ovom slučaju SAD-a, izvršena je u poslovnim prostorijama sljedećeg trgovačkog društva:

(13)

Podsjeća se da je ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio razdoblje od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje trendova koji su važni za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2005. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(14)

Dotični je proizvod suhi natrijev glukonat podrijetlom iz Kine (dotični proizvod), broj CUS (Customs Union and Statistics) 0023277-9 te registracijski broj CAS (Chemical Abstracts Service) 527-07-1, koji se trenutačno razvrstava prema oznaci KN ex 2918 16 00.

(15)

Suhi natrijev glukonat pretežno se koristi u građevinskoj industriji kao retardant i plastifikator te u ostalim industrijama kao sredstvo za površinsku obradu metala (uklanjanje hrđe, oksida i masti) te za čišćenje boca i industrijske opreme. Proizvod se također upotrebljava u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

(16)

Ispitni je postupak pokazao da suhi natrijev glukonat koji proizvodi i prodaje industrija Unije u Uniji, suhi natrijev glukonat koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u SAD-u, koji je odabran kao analogna zemlja, suhi natrijev glukonat koji se proizvodi ipordaje na domaćem tržištu u Kini i suhi natrijev glukonat koji se proizvodi u Kini i prodaje u Uniji, imaju u osnovi ista osnovna fizička i tehnička svojstva.

(17)

Stoga se navedeni proizvodi privremeno smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(18)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK, uobičajena vrijednost utvrđuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. navedenog članka za proizvođače izvoznike za koje se ustanovi da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(19)

Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, kriteriji MET-a navedeni su dalje u tekstu u skraćenom obliku:

(20)

Nakon pokretanja postupka, jedan je kineski proizvođač izvoznik, Shandong Kaison Biochemical Co., Ltd, zatražio primjenu MET-a prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe te je u zadanom roku odgovorio na obrazac zahtjeva za primjenu MET-a.

(21)

Trgovačko je društvo dokazalo da ispunjava kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe te mu je odobrena primjena MET-a.

(22)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, pristojba na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da ispunjavaju sve kriterije određene u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe kako bi im se odobrio IT.

(23)

Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, navedeni se kriteriji navode u nastavku:

(24)

Nakon pokretanja postupka, jedan je kineski proizvođač izvoznik, Qingdao Kehai Biochemistry Co., Ltd, zatražio IT prema članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe te je u zadanom roku odgovorio na obrazac zahtjeva za IT.

(25)

Na temelju raspoloživih podataka utvrđeno je da nijedan kineski proizvođač izvoznik ne zadovoljava sve zahtjeve za IT kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(26)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, u gospodarstvima u tranziciji uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena MET-a mora se utvrditi na temelju cijene ili izračunate vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva (analogna zemlja).

(27)

U obavijesti o pokretanju postupka SAD je predložen kao odgovarajuća analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za Kinu. Komisija je pozvala sve zainteresirane stranke da komentiraju ovaj prijedlog.

(28)

Nije bilo komentara od zainteresiranih stranaka.

(29)

Izvan EU-a, suhi natrijev glukonat proizvodi se u samo u nekoliko zemalja, odnosno SAD-u, Kini i Južnoj Koreji. Stoga je moguća alternativa SAD-u bila Južna Koreja. Komisija je kontaktirala poznata trgovačka društva koja proizvode suhi natrijev glukonat u Južnoj Koreji, međutim nije dobila odgovore od navedenih proizvođača.

(30)

Proizvođač u SAD-u u potpunosti je surađivao u ispitnom postupku tako što je dostavio cjelovit odgovor na upitnik i prihvatio posjet radi provjere.

(31)

Komisija je utvrdila da SAD ispunjava kriterije za odgovarajuću analognu zemlju budući da su količine koje se prodaju na tom tržištu dovoljno velike te da na tržištu postoji značajno tržišno natjecanje između domaće proizvodnje i uvoza iz ostalih zemalja, odnosno Kine, Italije i Francuske. Nadalje, u SAD-u se ne primjenjuje antidampinška pristojba na dotični proizvod.

(32)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da SAD predstavlja primjerenu analognu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(33)

Za trgovačko društvo kojem je odobrena primjena MET-a u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je prvo ispitivala je li domaća prodaja suhog natrijevoga glukonata nezavisnim kupcima bila reprezentativna tijekom RIP-a, odnosno je li ukupan obujam takve prodaje predstavljao najmanje 5 % kineske izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniju.

(34)

Komisija je naknadno utvrdila one vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaje trgovačko društvo s ukupnom reprezentativnom domaćom prodajom, koje su istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Zajednicu.

(35)

Za svaku vrstu proizvoda koju je prodavao proizvođač izvoznik na svojem domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom suhog natrijevoga glukonata koji se prodavao za izvoz u Uniju, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda prodane za izvoz u Uniju.

(36)

Komisija je potom ispitala može li se prodaja suhog natrijevoga glukonata na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda tijekom RIP-a.

(37)

Kada je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunatog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, te kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila jednaka trošku proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni. Navedena je cijena izračunana kao ponderirani prosjek cijena sve prodaje na domaćem tržištu iste vrste ostvarene tijekom RIP-a, bez obzira na to je li navedena prodaja bila profitabilna ili ne.

(38)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste.

(39)

Budući da je ispitni postupak pokazao da je domaća prodaja reprezentativna te da je ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena se vrijednost, stoga, temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni svih poslova tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(40)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za Kinu utvrđena je na temelju provjerenih informacija dobivenih od proizvođača izvoznika koji surađuje u analognoj zemlji. Utvrđeno je da je prodaja na domaćem tržištu proizvođača iz SAD-a istovjetnog proizvoda reprezentativna u usporedbi s dotičnim proizvodom kojeg jedini proizvođač izvoznik koji surađuje u Kini, izvozi u Uniju.

(41)

Također je ispitano može li se smatrati da je domaća prodaja ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine utvrđivanjem udjela profitabilne prodaje nezavisnim kupcima. Stoga se uobičajena vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda, izračunanoj kao ponderirani prosjek cijena cjelokupne domaće prodaje tijekom RIP-a.

(42)

Izvozna prodaja dotičnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuju izvršena je izravno nezavisnim kupcima u Uniji i, stoga, je izvozna cijena utvrđena na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti za dotični proizvod tijekom RIP-a u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(43)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene fco tvornica.

(44)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Za sva trgovačka društva obuhvaćena ispitnim postupkom (proizvođači izvoznici koji surađuju i proizvođač u analognoj zemlji) odobrene su prilagodbe za razlike u troškovima transporta, prijevoza tereta i osiguranja, neizravnom oporezivanju, bankovnim naknadama, troškovima kredita i provizijama gdje je to bilo primjereno i opravdano.

(45)

Za trgovačko društvo kojem je odobrena primjena MET-a dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe.

(46)

Za trgovačko društvo kojem je odobren IT, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost utvrđena za analognu zemlju uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u Uniju, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe.

(47)

Privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(48)

U pogledu svih ostalim kineskih izvoznika, Komisija je najprije utvrdila razinu suradnje. Napravljena je usporedba između ukupne količine izvoza navedene u odgovorima na upitnik proizvođača izvoznika koji surađuju i ukupnog dampinškog uvoza iz Kine, kako je navedeno u uvoznoj statistici Eurostata.

(49)

Budući da je razina suradnje bila niska, odnosno 56 %, te s obzirom na nedostatak odgovarajućih podataka o cijeni Eurostata budući da oni uključuju ostale proizvode s visokom cijenom koju se ne može precizno oduzeti, dampinška marža na području cijele zemlje izračunana je korištenjem podataka iz pritužbe, ažuriranih za RIP.

(50)

Na temelju toga, razina dampinga na cijelom području zemlje utvrđena je na 79,2 % cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno.

(51)

Grupacije koje surađuju Jungbunzlauer (JBL) i Roquette Frères (RF) činile su 100 % proizvodnje Unije.

(52)

Stoga se smatralo da oni predstavljaju industriju Unije (IU) u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(53)

Budući da IU čine samo dva proizvođača, svi iznosi povezani s osjetljivim podacima indeksirani su ili su navedeni u rasponu zbog povjerljivosti.

(54)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije te uvoza u Uniju prema podacima Eurostata. Budući da potonji ne uključuju samo dotični proizvod već i neke proizvode osim natrijevoga glukonata, Eurostatovi iznosi odgovarajuće su prilagođeni kako bi se ocijenio objektivan obujam uvoza dotičnog proizvoda u Uniju.

(55)

Potrošnja na tržištu Unije porasla je za 12 % između 2005. i 2007. Nakon toga se smanjila za 21 % do RIP-a na razinu iz 2005. Ukupno se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja smanjila za 8 %.

Tablica 1.

(56)

Kineski obujam uvoza značajno se povećao s oko 2 300 tona u 2005. na oko 4 000 tona u RIP-u, odnosno za 77 %, te je dosegao vrhunac od oko 5 300 tona u 2008. Odgovarajući kineski tržišni udio zamalo se udvostručio od 12,8 % u 2005. na 24,8 % tijekom RIP-a. Napominje se da je tržišni udio kineskog uvoza dosegao 28,6 % u 2008. neposredno prije RIP-a te je tijekom RIP-a pao na 24,8 %.

Tablica 2.

(57)

Prosječne kineske uvozne cijene iznosile su 482 EUR po toni u 2005. Ravnomjerno su se povećavale dok nisu dosegle razinu od 524 EUR po toni u 2008., dok su u RIP-u pale na 502 EUR po toni. Ukupno su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 4 %.

Tablica 3.

(58)

Za potrebe analize sniženja cijene uspoređene su ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda IU nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razini franko tvornica, s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama dotičnog uvoza, utvrđenima na osnovi CIF s odgovarajućom prilagodbom za carine i troškove nakon uvoza. Usporedba je izvršena nakon odbijanja rabata i popusta.

(59)

Na temelju gore navedene metodologije, razlika između gore navedenih cijena, izraženih kao postotak ponderirane prosječne cijene (franko tvornica) IU-a, pokazuje maržu sniženja cijene u rasponu od 13 % do 29 %, pri čemu se veći iznos dodjeljuje proizvođačima izvoznicima koji ne surađuju.

(60)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na IU uključivalo je evaluaciju svih gospodarskih čimbenika koji imaju utjecaj na stanje IU-a tijekom razmatranog razdoblja.

(61)

Proizvodni kapacitet povećao se za 4 % u razdoblju od 2005. do 2007. te je ostao na toj razini do kraja razmatranog razdoblja.

(62)

Proizvodnja dotičnog proizvoda povećala se između 2005. i 2007., nakon čega se smanjila u razdoblju od RIP-a. Ukupno, proizvodnja je tijekom razmatranog razdoblja pala za 12 %. Ukupna proizvodnja tijekom RIP-a iznosila je između 30 000 i 40 000 tona.

(63)

Kao rezultata smanjenja obujma proizvodnje, iskorištenost kapaciteta smanjila se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 4.

(64)

Obujam prodaje dotičnog proizvoda IU-a nepovezanim kupcima na tržištu Unije zadržao se na sličnim razinama od 2005. do 2007., a potom je pao za 13 postotnih bodova. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježen je pad obujma prodaje od 21 %.

(65)

Tržišni udio IU-a smanjio se tijekom razmatranog razdoblja sa 74,9 % u 2005. na 64,7 % tijekom RIP-a.

(66)

Prosječne prodajne cijene nepovezanim kupcima na tržištu Unije smanjile su se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Od 2006. do 2008. prosječne prodajne cijene zadržale su se na sličnim razinama, ali su potom pale za 9 % tijekom RIP-a.

Tablica 5.

(67)

Zalihe su se tijekom razmatranog razdoblja smanjile za 37 %. Na kraju RIP-a razina zaliha iznosila je između 1 000 i 5 000 tona.

Tablica 6.

(68)

Prodaja IU-a istovjetnog proizvoda na tržištu Unije ostvarivala je dobit tijekom razmatranog razdoblja, ali se profitabilnost značajno smanjila od 2005. do RIP-a.

(69)

Iako su se ulaganja nastavila tijekom razdoblja od 2005. do 2007., sa smanjenjem u 2006., ona su se značajno smanjila u 2008. i tijekom RIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja ulaganja su se smanjila za 76 %.

(70)

Slično se kretao i povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje dotičnog proizvoda, koji je bio stabilan od 2005. do 2007., ali se smanjio u 2008. i tijekom RIP-a.

(71)

Što se tiče ostalih financijskih pokazatelja, novčani tok koji je ostvario IU smanjio se za 51 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 7.

(72)

Zaposlenost se neznatno povećala od 2005. do 2007., a potom se smanjila u 2008. i RIP-u. Tijekom razmatranog razdoblja zaposlenost se smanjila za 13 %.

(73)

Plaće su se smanjile za 6 % u 2006., ali su se vratile na razinu iz 2005. u 2007. te se povećale u 2008. i tijekom RIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja plaće su se povećale za 10 %.

(74)

Produktivnost po zaposleniku ostala je stabilna tijekom razmatranog razdoblja, povećavajući se za 1 % od 2005. do RIP-a.

Tablica 8.

(75)

Dok se potrošnja Unije smanjila za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, obujam prodaje IU-a smanjio se za 21 %. To je dovelo do gubitka tržišnog udjela IU-a tijekom razmatranog razdoblja od 10 postotnih bodova.

(76)

Dampinške su marže za Kinu, navedene gore u odjeljku o dampingu, značajne. S obzirom na obujam i cijene dampinškog uvoza, učinak dampinških marža ne može se smatrati zanemarivim.

(77)

Većina pokazatelja štete u vezi s IU-jem razvijala se negativno tijekom razmatranog razdoblja. Pokazatelji financijskih rezultata IU-a, uključujući povrat ulaganja, novčani tok i profitabilnost, također su se razvijali negativno tijekom razmatranog razdoblja.

(78)

Ispitni je postupak također pokazao da je jeftini kineski uvoz snižavao cijene industrije Unije za do 29 % tijekom RIP-a. IU je pretrpio smanjenje obujma prodaje i pad tržišnog udjela.

(79)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(80)

U skladu s člankom 3. stavkom 6. i člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe, Europska komisija ispitivala je je li dampinški uvoz suhog natrijevoga glukonata podrijetlom iz Kine prouzročio štetu industriji Unije u mjeri koju se smatra materijalnom. Poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu industriji Unije, također su ispitivani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti ostali čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(81)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam dampinškog uvoza po niskim cijenama iz Kine povećao se za 77 %, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela kineskog uvoza na tržištu Unije od 94 % tijekom istog razdoblja. Smanjenje uvoza iz Kine između 2008. i RIP-a, uključujući gubitak tržišnog udjela, ne smatra se značajnim u usporedbi s cjelokupnim stanjem utvrđenim tijekom razmatranog razdoblja.

(82)

Navedeno povećanje uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja odvijalo se usporedno s negativnim kretanjem većine pokazatelja štete IU-a. IU je pretrpio smanjenje prodaje u pogledu obujma i vrijednosti na tržištu Unije, što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 10 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 65. Sniženje cijene dampinškog kineskog uvoza spriječilo je IU da zadrži svoje razine cijena na tržištu Unije. To je dovelo do značajnog smanjenja profitabilnosti ispod razina koje bi omogućile potrebna ulaganja.

(83)

Na temelju gore navedenog, privremeno se zaključuje da je dampinški uvoz po niskim cijenama iz Kine, koji je značajno snizio cijene IU-a tijekom razmatranog razdoblja, imao odlučujuću ulogu u šteti koju je pretrpjela industrija Unije, što se odražava u njezinom slabom financijskom stanju te u pogoršanju ostalih pokazatelja štete tijekom razmatranog razdoblja, kao i u gubitku tržišnog udjela.

(84)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja koje nisu obuhvaćene ovim ispitnim postupkom, smanjio se za 23 % tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 2 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. Cijena navedenog uvoza povećala se za 102 % tijekom razmatranog razdoblja.

(85)

Kretanja obujma uvoza i cijena iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja bila su kako slijedi:

Tablica 9.

(86)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjio se za 23 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se tijekom istog razdoblja cijene uvoza udvostručile. Cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja bile su značajno više od prodajnih cijena IU-a tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Na toj osnovi privremeno se zaključuje da uvoz ostalih trećih zemalja nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između utvrđenog dampinga i materijalne štete koju dampinški uvoz iz Kine uzrokuje industriji Unije.

(87)

Tijekom razmatranog razdoblja izvozna prodaja IU-a smanjila se za 10 %, a cijene su se povećale za 8 %.

(88)

U pogledu gore navedenog smatra se da izvozna prodaja IU-a u ostale treće zemlje ne može prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju uzrokuje.

(89)

Tijekom razmatranog razdoblja ograničeno korištenje IU-a povećalo se za 56 %, kako se navodi u sljedećoj tablici:

Tablica 10.

(90)

Međutim, napominje se IU i dalje ima rezervni kapacitet u rasponu od 10 000 i 20 000 tona. To znači da se prijelaz na ograničeno korištenje može smatrati poslovnim odgovorom na dampinški uvoz iz Kine budući da proizvodnja proizvoda na kraju proizvodnog lanca može biti profitabilnija s obzirom na niske razine cijena natrijevoga glukonata. Činjenica da su i dalje na raspolaganju značajni rezervni kapaciteti ukazuje na to da se IU ne želi konačno preusmjeriti na proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca te da se ona može smatrati mjerom obrane od dampinškog uvoza.

(91)

Stoga se smatra da povećanje ograničenog korištenja nije prekinulo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju uzrokuje IU-u.

(92)

Napominje se da se potrošnja EU-a smanjila za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, a to se može smatrati posljedicom gospodarskog pada koji traje. Stoga se ispitivalo može li pad potrošnje imati učinka na štetno stanje IU-a.

(93)

Međutim, obujam prodaje IU-a u većoj se mjeri smanjio, odnosno za 21 % dok se kineski uvoz povećao za 77 % tijekom istog razdoblja. Što se tiče tržišnog udjela, vidljivo je isto kretanje. IU izgubio je oko 10 postotnih bodova svog tržišnog udjela dok je kineski uvoz udvostručio svoj, s 12,8 % u 2005. na 24,9 % u RIP-u.

(94)

Što se tiče gore navedenog, privremeno se zaključuje da se smanjenje potrošnje EU-a ne može samo po sebi smatrati razlogom prekida uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpio IU.

(95)

Gornja je analiza pokazala da je tijekom razmatranog razdoblja došlo do značajnog povećanja obujma i tržišnog udjela dampinškog uvoza podrijetlom iz Kine uz značajno sniženje cijene. Navedeni porast tržišnog udjela uvoza po niskim cijenama iz Kine dogodio se usporedno s padom tržišnog udjela IU-a koji je, zajedno s pritiskom na snižavanje cijena, doveo do pogoršanja stanja IU-a tijekom razmatranog razdoblja. S druge strane, ispitivanjem ostalih čimbenika koji su mogli prouzročiti štetu IU-u, otkriveno je da ni jedan od njih nije mogao imati značajan negativni učinak.

(96)

Na temelju gore navedene analize, koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnog utjecaja dampinškog uvoza, privremeno se zaključuje da je uvoz iz Kine uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(97)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, Europska je komisija ispitala postoje li, unatoč zaključku o štetnom dampingu, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju usvajanje antidampinških mjera nije u interesu Unije. Određivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir svih uključenih interesa, tj. interesa IU-a, uvoznikâ i korisnikâ dotičnog proizvoda.

(98)

Kako je gore objašnjeno, zbog dampinškog uvoza, šteta je nastala u obliku značajnog smanjenja obujma prodaje i cijena, što je potom dovelo do pogoršanja stanja IU-a. Očekuje se da će se, nakon uvođenja antidampinških pristojba, povećati obujam i cijene suhog natrijevoga glokonata koji prodaje IU, a to bi posljedično omogućilo IU-u da dosegne prihvatljivu razinu profitabilnosti.

(99)

Smatra se da će uvođenje mjera obnoviti pošteno tržišno natjecanje na tržištu. Treba napomenuti da je smanjenje dobiti IU-a rezultat poteškoća u natjecanju s dampinškim uvozom po niskim cijenama podrijetlom iz Kine. Uvođenje antidampinških mjera vjerojatno će omogućiti IU-u da ponovo zauzme barem dio izgubljenog tržišnog udjela s posljedičnim pozitivnim učinkom na profitabilnost.

(100)

Ako se ne uvedu mjere, vjerojatno je daljnje pogoršanje stanja IU-a. Učinak pada cijena dampinškog uvoza nastavio bi sprječavati sve napore IU-a u pogledu povrata na dostatno profitabilnu razinu. Nepoduzimanje mjera ugrozilo bi dugoročnu prisutnost IU-a.

(101)

Kao zaključak, očekuje se da bi mjere bile učinkovite i da bi omogućile industriji Unije mogućnost oporavka od štetnog dampinga utvrđenog u ispitnom postupku.

(102)

Upitnici su poslani na pet uvoznika. Ni jedan od njih nije surađivao u ispitnom postupku.

(103)

U navedenim okolnostima, privremeno se zaključuje da učinak antidampinških mjera, ako ikakav, najvjerojatnije neće imati materijalni učinak na uvoznike/trgovce.

(104)

Upitnici su poslani na 23 korisnika. Međutim, samo su četiri korisnika surađivali u ispitnom postupku, od kojih su samo trojica koristila i izravno uvozila dotični proizvod iz Kine. Izravan uvoz navedena tri korisnika koji surađuju činio je 10 % ukupnog uvoza suhog natrijevoga glukonata iz Kine tijekom RIP-a. Četvrti korisnik koji surađuje nije koristio dotični proizvod uvezen iz Kine.

(105)

Navedena četiri korisnika iz Njemačke, Francuske i Ujedinjene Kraljevine aktivni su u kemijskoj industriji te proizvode širok asortiman proizvoda, pri čemu za neke koriste natrijev glukonat kao sirovinu. U prosjeku, natrijev glukonat ne predstavlja značajan dio troškova ulaznih materijala. Općenito, ocjenjuje se da je najveći učinak predložene antidampinške pristojbe, pod pretpostavkom da se povećanja cijene ne mogu prebaciti na krajnjeg kupca, vrlo mali. Također treba napomenuti da je promet navedenih trgovačkih društava za proizvode koji koriste natrijev glukonat manji od 5 % njihovog ukupnog prometa.

(106)

U svijetlu gore navedenog, privremeno se zaključuje da, na temelju dostavljenih informacija, učinak antidampinških mjera, ako ikakav, najvjerojatnije neće imati materijalni učinak na korisnike.

(107)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja antidampinških pristojba u ovom slučaju.

(108)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, uzrokovane štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz.

(109)

Za potrebe utvrđivanja razine navedenih mjera u obzir su uzete utvrđene dampinške marže i iznos pristojbe koji je potreban za uklanjanje štete koju je pretrpio IU.

(110)

Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije da pokrije troškove proizvodnje i da ostvari dobit prije oporezivanja koju industrija ove vrste u sektoru može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku dampinškog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Marža dobiti prije oporezivanja navedena u pritužbi smatrala se objektivnom te se koristila za tu svrhu.

(111)

Na toj je osnovi izračunana neštetna cijena dotičnog proizvoda za IU. Neštetna cijena utvrđena je dodavanjem gore navedene profitne marže trošku proizvodnje.

(112)

Potrebno povećanje cijene potom je određeno na temelju usporedbe prilagođene ponderirane prosječne uvozne cijene, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijene, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom dotičnog proizvoda koji je IU prodao na tržištu Unije. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF.

(113)

što se tiče izračuna razine uklanjanja štete na cijelom području zemlje za sve ostale proizvođače izvoznike u Kini, treba podsjetiti da je razina suradnje bila niska. Stoga je ova marža štete izračunana korištenjem podataka iz pritužbe ažuriranih prema RIP-u.

(114)

U svjetlu gore navedenog, smatra se da, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, treba uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz podrijetlom iz Kine na razini nižoj od marži dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(115)

Predložene antidampinške pristojbe iznose kako slijedi:

(116)

Individualne stope antidampinške pristojbe za trgovačka društva koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Navedene stope pristojba (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni posebni pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(117)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena navedenih stopa antidampinških pristojba za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se Komisiji (3) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koji imaju koristi od pojedinačnih stopa carine.

(118)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinške pristojbe, visina preostale pristojbe ne bi se trebala primjenjivati samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, nego i na one proizvođače koji tijekom RIP-a uopće nisu izvozili u Uniju.

(119)

Kako bi se rizik izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću mjeru zbog velike razlike u stopama pristojba, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojba. Navedene posebne mjere uključuju sljedeće:

(120)

Dostavljanje carinskim tijelima država članica valjanog računa koji mora biti u skladu sa zahtjevima propisanima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve ostale izvoznike.

(121)

Dođe li do značajnog povećanja opsega uvoza trgovačkih društava koja ostvaruju pogodnosti od niskih individualnih stopa pristojba nakon uvođenja antidampinških mjera, može se smatrati da sam porast obujma predstavlja promjenu strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Taj ispitni postupak može, između ostalog, ispitivati potrebu za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojba te posljedično uvođenje pristojbe na cijelom području zemlje,

(122)

Radi dobrog upravljanja potrebno je odrediti razdoblje unutar kojeg zainteresirane stranke, koje su se javile u roku navedenom u obavijesti o pokretanju postupka, mogu u pisanom obliku izraziti svoje stavove i zatražiti raspravu. Nadalje, treba naglasiti da su nalazi u vezi s uvođenjem antidampinških pristojba za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu se ponovo razmatrati za potrebe konačne pristojbe,