o izmjeni Uredbe (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa specifikacijama za nacionalne programe kontrole kvalitete u području zaštite civilnog zračnog prometa

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (1), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od datuma navedenog u provedbenim pravilima donesenima u skladu s postupkom iz članka 4. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 300/2008, ali najkasnije 29. travnja 2010.

„

PRILOG II.

Zajedničke specifikacije za nacionalni program kontrole kvalitete koji mora provesti svaka država članica u području zaštite civilnog zračnog prometa

1. DEFINICIJE

1.1.

Za potrebe Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	‚godišnji opseg prometa’ znači ukupan broj putnika koji dolaze, odlaze ili su u tranzitu (broje se jedanput);

2.	‚nadležno tijelo’ znači nacionalno tijelo koje imenuje država članica u skladu s člankom 9., koje je odgovorno za usklađivanje i praćenje provedbe svog nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa;

3.	‚auditor’ znači bilo koja osoba koja u ime nadležnog tijela izvodi aktivnosti praćenja sukladnosti na nacionalnoj razini;

4.	‚certifikacija’ znači formalno ocjenjivanje i potvrđivanje, od strane ili u ime nadležnog tijela, da određena osoba ima potrebnu stručnost za izvođenje poslova auditora na prihvatljivoj razini koju određuje nadležno tijelo;

5.	‚aktivnosti praćenja sukladnosti’ znači bilo koji postupak ili način koji se upotrebljava za ocjenjivanje provedbe ove Uredbe i nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa;

6.	‚nedostatak’ znači neispunjavanje zahtjeva zaštite zračnog prometa;

7.	‚inspekcija’ znači provjeravanje provedbe zaštitnih mjera i postupaka kako bi se utvrdilo izvode li se oni učinkovito i u skladu sa zahtijevanim standardom te kako bi se utvrdili mogući nedostatci;

8.	‚intervju’ znači usmena provjera koju izvodi auditor kako bi utvrdio provode li se određene zaštitne mjere ili postupci;

9.	‚opažanje’ znači vizualna provjera koju provodi auditor kako bi utvrdio provode li se neka zaštitna mjera ili postupak;

10.	‚reprezentativni uzorak’ znači izbor između mogućih opcija za nadzor, koji je po broju i rasponu dostatan kao osnova za opće zaključke o provedbenim standardima;

11.	‚audit zaštite’ znači detaljno ispitivanje zaštitnih mjera i postupaka kako bi se utvrdilo provode li se oni trajno i u potpunosti;

12.	‚test’ znači ispitivanje mjera zaštite zračnog prometa, pri čemu nadležno tijelo simulira namjeru počinjenja nezakonitog ometanja s ciljem ispitivanja učinkovitosti provedbe postojećih mjera zaštite;

13.	‚provjera’ znači postupak auditora za utvrđivanje je li određena zaštitna mjera uistinu uspostavljena;

14.	‚ranjivost’ znači bilo koja slabost u provedenim mjerama i postupcima koja se može zloupotrijebiti za počinjenje djela nezakonitog upletanja.

2. OVLASTI NADLEŽNOG TIJELA

2.1.	Države članice nadležnom tijelu daju potrebne ovlasti za praćenje i provedbu svih zahtjeva ove Uredbe i njezinih provedbenih akata, uključujući ovlast za izricanje kazna u skladu s člankom 21.

2.2.	Nadležno tijelo izvodi poslove praćenja sukladnosti i ima ovlasti potrebne za zahtijevanje da se bilo koji utvrđeni nedostatak otkloni u zadanom roku.

2.3.

Što se tiče aktivnosti otklanjanja nedostataka i izvršnih mjera, treba uspostaviti postupan i razmjeran pristup. Taj se pristup sastoji od koraka koje treba slijediti dok se nedostatak ne otkloni, uključujući:

(a)	savjete i preporuke;

(b)	službeno upozorenje;

(c)	obavijest o izvršenju;

(d)	administrativne kazne i sudske postupke.

Nadležno tijelo može izostaviti jedan ili više tih koraka, posebno ako je nedostatak ozbiljan ili ako se ponavlja.

3. CILJEVI I SADRŽAJ NACIONALNOG PROGRAMA KONTROLE KVALITETE

3.1.	Ciljevi nacionalnog programa kontrole kvalitete su provjera jesu li mjere zaštite zračnog prometa učinkovito i ispravno provedene te utvrđivanje razine sukladnosti s odredbama ove Uredbe i s nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa, pomoću aktivnosti praćenja sukladnosti.

3.2.

Nacionalni program kontrole kvalitete uključuje sljedeće elemente:

(a)	organizacijsku strukturu, nadležnosti i sredstva;

(b)	opise poslova i potrebne kvalifikacije za auditore;

(c)	aktivnosti praćenja sukladnosti, uključujući raspon audita zaštite, inspekcija, testova i, nakon stvarnog ili mogućeg proboja zaštite, ispitivanja, učestalost audita zaštite i inspekcija te također razvrstavanje sukladnosti;

(d)	prosudba, kada postoji razlog za ponovno ocjenjivanje potreba zaštite;

(e)	aktivnosti otklanjanja nedostataka s detaljima o izvješćivanju o nedostacima, follow up i otklanjanje nedostataka kako bi se osigurala sukladnost sa zahtjevima zaštite zračnog prometa;

(f)	izvršne mjere i, kada je primjereno, kazne, kako je navedeno u točkama 2.1. i 2.3. ovog Priloga;

(g)	izvješćivanje o provedenim aktivnostima praćenja sukladnosti uključujući, kada je primjereno, razmjenu informacija o razinama sukladnosti između nacionalnih tijela;

(h)	postupak nadziranja unutarnjih mjera kontrole kvalitete zračnih luka, operatora i subjekta;

(i)	postupak bilježenja i analiziranja rezultata nacionalnog programa kontrole kvalitete kako bi se utvrdili trendovi i usmjerio budući razvoj politike.

4. PRAĆENJE SUKLADNOSTI

4.1.	Sve se zračne luke, operatori i drugi subjekti koji imaju odgovornost za zaštitu zračnog prometa redovito nadziru kako bi se osiguralo brzo otkrivanje i ispravljanje pogrešaka.

4.2.

Praćenje se obavlja u skladu s nacionalnim programom kontrole kvalitete, uzimajući u obzir razinu opasnosti, vrstu i prirodu operacija, standard provedbe, rezultate unutarnje kontrole kvalitete zračnih luka, operatora i subjekata, kao i druge čimbenike i ocjenjivanja koji utječu na učestalost praćenja.

4.3.	Praćenje uključuje provedbu i učinkovitost unutarnjih mjera kontrole kvalitete zračnih luka, operatora i drugih subjekata.

4.4.	Praćenje u svakoj pojedinačnoj zračnoj luci sastoji se od primjerene mješavine aktivnosti praćenja sukladnosti i osigurava sveobuhvatan uvid u provedbu zaštitnih mjera u tom području.

4.5.	Upravljanje, utvrđivanje prednosti i organizacija programa kontrole kvalitete obavljaju se odvojeno od operativne provedbe mjera koje se poduzimaju u skladu s nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa.

4.6.	Aktivnosti praćenja sukladnosti uključuju audite zaštite, inspekcije i testove.

5. METODOLOGIJA

5.1.	Metodologija izvođenja aktivnosti nadziranja mora biti u skladu sa standardiziranim pristupom koji uključuje dodjeljivanje zadaća, planiranje, pripremu, aktivnost na licu mjesta, razvrstavanje nalaza, izradu izvješća i postupak otklanjanja.

5.2.	Aktivnosti nadziranja sukladnosti temelje se na sustavnom prikupljanju informacija pomoću opažanja, intervjua, pregleda dokumentacije i provjere.

5.3.	Praćenje sukladnosti uključuje najavljene i nenajavljene aktivnosti.

6. AUDITI ZAŠTITE

6.1.

Audit zaštite obuhvaća:

(a)	sve zaštitne mjere u zračnoj luci; ili

(b)	sve zaštitne mjere koje provodi pojedinačna zračna luka, terminal zračne luke, operator ili subjekt; ili

(c)	određeni dio nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa.

6.2.

Pri određivanju metodologije izvođenja audita zaštite uzimaju se u obzir sljedeći elementi:

(a)	najava audita zaštite i dostavljanje predauditorskog upitnika ako je primjereno;

(b)	pripremna faza koja uključuje pregled popunjenog predauditorskog upitnika i druge relevantne dokumentacije;

(c)	uvodni informativni sastanak s predstavnicima zračne luke/operatora/subjekta prije početka aktivnosti nadziranja na licu mjesta;

(d)	aktivnost na licu mjesta;

(e)	zaključni informativni sastanak i izvješćivanje;

(f)	kada su utvrđeni nedostaci, postupak otklanjanja i nadziranje tog postupka.

6.3.

Kako bi se potvrdilo da se zaštitne mjere provode, izvođenje audita zaštite mora se temeljiti na sustavnom prikupljanju informacija pomoću jedne ili više sljedećih tehnika:

(a)	pregled dokumenata;

(b)

opažanja;

(c)	intervjui;

(d)

provjere.

6.4.	Zračne luke s godišnjim opsegom prometa većim od 10 milijuna putnika podliježu auditu zaštite koja obuhvaća sve standarde zaštite zračnog prometa najmanje svake 4 godine. Pregled uključuje reprezentativni uzorak informacija.

7. INSPEKCIJE

7.1.

Opseg inspekcije obuhvaća najmanje jedan skup neposredno povezanih zaštitnih mjera iz Priloga I. ovoj Uredbi i odgovarajućih provedbenih akata, koje se nadziru kao jedinstvena aktivnost ili u razumnom vremenskom okviru, koji obično nije dulji od tri mjeseca. Pregled uključuje reprezentativni uzorak informacija.

7.2.

Skup neposredno povezanih zaštitnih mjera je skup koji se sastoji od dvaju ili više zahtjeva iz Priloga I. ovoj Uredbi i odgovarajućih provedbenih akata, koji imaju tako snažan međusobni utjecaj da odgovarajuće ocjenjivanje postizanja cilja nije moguće ako se ne razmatraju zajedno. Ti skupovi uključuju one navedene u dodatku I. ovom Prilogu.

7.3.

Inspekcije se ne najavljuju. Ako nadležno tijelo smatra da to nije izvedivo, inspekcije se mogu najaviti. Pri određivanju metodologije izvođenja inspekcije uzimaju se u obzir sljedeći elementi:

(a)	pripremna faza;

(b)	aktivnost na licu mjesta;

(c)	zaključni informativni sastanak, ovisno o učestalosti i rezultatima aktivnosti nadziranja;

(d)	izvješćivanje/bilježenje;

(e)	postupak otklanjanja i nadziranje tog postupka.

7.4.

Kako bi se potvrdilo da su zaštitne mjere učinkovite, izvođenje inspekcije mora se temeljiti na sustavnom prikupljanju informacija pomoću jedne ili više sljedećih tehnika:

(a)	pregled dokumenata;

(b)

opažanja;

(c)	intervjui;

(d)

provjere.

7.5.

U zračnim lukama s godišnjim opsegom prometa većim od 2 milijuna putnika najmanja učestalost provođenja inspekcija svih skupova neposredno povezanih zaštitnih mjera navedenih u poglavljima 1. do 6. Priloga I. ovoj Uredbi je najmanje svakih 12 mjeseci, osim ako je tijekom tog razdoblja u zračnoj luci proveden audit. Učestalost inspekcijskih pregleda svih zaštitnih mjera obuhvaćenih u poglavljima 7. do 12. Priloga I. određuje nadležno tijelo na temelju procjene rizika.

7.6.	Ako država članica nema zračnu luku s godišnjim opsegom prometa većim od 2 milijuna putnika, zahtjevi iz točke 7.5. primjenjuju se na onu zračnu luku na njezinom državnom području koja ima najveći godišnji opseg prometa.

8. TESTOVI

8.1.

Testovi se izvode za ispitivanje učinkovitosti provedbe najmanje sljedećih zaštitnih mjera:

(a)	kontrola pristupa u zaštitno ograničeno područje;

(b)	zaštita zrakoplova;

(c)	pregled putnika i kabinske prtljage;

(d)	pregled osoblja i stvari koje oni nose sa sobom;

(e)	zaštita predane prtljage;

(f)	pregled tereta ili pošte;

(g)	zaštita tereta ili pošte.

8.2.

Protokol testa, uključujući metodologiju, razvija se uzimajući u obzir pravne, sigurnosne i operativne zahtjeve. Metodologija se odnosi na sljedeće elemente:

(a)	pripremna faza;

(b)	aktivnost na licu mjesta;

(c)	zaključni informativni sastanak, ovisno o učestalosti i rezultatima aktivnosti nadziranja;

(d)	izvješćivanje/bilježenje;

(e)	postupak otklanjanja i nadziranje tog postupka.

9. PROSUDBE

9.1.	Prosudbe se izvode kad god nadležno tijelo utvrdi potrebu za ponovnim ocjenjivanjem operacija kako bi se utvrdile i riješile ranjivosti. Kada se utvrdi ranjivost, nadležno tijelo zahtijeva provedbu mjera zaštite koje su primjerene prijetnji.

10. IZVJEŠĆIVANJE

10.1.

O aktivnostima praćenja sukladnosti se izvješćuje ili se o njima vodi evidencija u standardiziranom obliku koji omogućava trajnu analizu trendova.

10.2.

Uključeni su sljedeći elementi:

(a)	vrsta aktivnosti;

(b)	zračna luka, operator ili subjekt koji se nadzire;

(c)	datum i vrijeme izvođenja aktivnosti;

(d)	ime auditora koji izvodi aktivnost;

(e)	opseg aktivnosti;

(f)	nalazi u odnosu na odgovarajuće odredbe nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa;

(g)	razvrstavanje sukladnosti;

(h)	preporuke za korektivne mjere kada je primjereno;

(i)	vremenski okvir za otklanjanje kada je primjereno.

10.3.

Kada se utvrde nedostaci, nadležno tijelo o odgovarajućim nalazima izvješćuje zračnu luku, operatore ili subjekte koji su bili podvrgnuti nadzoru.

11. ZAJEDNIČKO RAZVRSTAVANJE SUKLADNOSTI

11.1.

Aktivnostima praćenja sukladnosti ocjenjuje se provedba nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa upotrebom usklađenog sustava razvrstavanja sukladnosti koji je naveden u dodatku II.

12. OTKLANJANJE NEDOSTATAKA

12.1.

Otklanjanje utvrđenih nedostataka provodi se bez odgode. Ako se otklanjanje ne može izvesti odmah, moraju se provesti nadomjesne mjere.

12.2.

Nadležno tijelo zahtijeva od zračnih luka, operatora ili subjekata podvrgnutih aktivnostima praćenja sukladnosti da dostave na odobrenje akcijski plan u vezi s bilo kakvim nedostacima navedenim u izvješćima, zajedno s rokovima za provedbu korektivnih mjera te da izdaju potvrdu kada je postupak otklanjanja završen.

13. FOLLOW UP AKTIVNOSTI POVEZANE S PROVJEROM OTKLANJANJA

13.1.

Nakon potvrde zračne luke, operatora ili subjekta podvrgnutog nadzoru da je bila poduzeta neka od zahtijevanih korektivnih mjera, nadležno tijelo provjerava provedbu tih korektivnih mjera.

13.2.

U okviru follow up aktivnosti koristi se najprimjerenija metoda nadzora.

14. RASPOLOŽIVOST AUDITORA

14.1.

Svaka država članica osigurava da je nadležnom tijelu na raspolaganju dostatan broj auditora, neposredno ili pod njezinim nadzorom, za izvođenje svih aktivnosti praćenja sukladnosti.

15. MJERILA KVALIFICIRANOSTI ZA AUDITORE

15.1.

Svaka država članica osigurava da auditori koji izvode funkcije u ime nadležnog tijela:

(a)	nemaju nikakvih ugovornih ili novčanih obveza prema zračnoj luci, operatoru ili subjektu u kojima se provodi nadzor; i

(b)	imaju odgovarajuće sposobnosti koje uključuju dostatno teorijsko znanje i praktično iskustvo u odgovarajućem području.

Auditori podliježu certifikaciji ili istovrijednom odobrenju nadležnog tijela.

15.2.

Auditori moraju imati sljedeće sposobnosti:

(a)

razumijevanje zaštitnih mjera koje se trenutačno primjenjuju i načina njihove primjene na operacije koje se ispituju, uključujući:

—	razumijevanje načela zaštite,

—	razumijevanje poslova nadzora,

—	razumijevanje čimbenika koji utječu na uspješnost ljudskog rada;

(b)	praktično znanje o tehnologijama i tehnikama zaštite;

(c)	poznavanje načela, postupaka i tehnika praćenja sukladnosti;

(d)	praktično znanje o operacijama koje se ispituju;

(e)	razumijevanje uloge i ovlasti auditora.

15.3.

Auditori moraju pohađati periodičnu izobrazbu učestalošću koja je dostatna za održavanje postojećih sposobnosti i za stjecanje novih sposobnosti kako bi se uzeli u obzir razvoji u području zaštite.

16. OVLASTI AUDITORA

16.1.

Auditorima koji izvode aktivnosti nadzora treba dati dovoljno ovlasti za dobivanje informacija koje su im potrebne za obavljanje njihovih zadaća.

16.2.

Auditori moraju sa sobom nositi dokaz o identitetu kojim ih se ovlašćuje za aktivnosti praćenja sukladnosti u ime nadležnog tijela te im se dopušta pristup u sva potrebna područja.

16.3.

Auditori imaju pravo:

(a)	dobiti, za namjene nadzora, trenutačan pristup u sva odgovarajuća područja, uključujući zrakoplov i zgrade; i

(b)	zahtijevati ispravnu provedbu ili ponavljanje zaštitnih mjera.

16.4.

Zbog ovlasti danih auditorima, nadležno tijelo djeluje u skladu s točkom 2.3. u sljedećim slučajevima:

(a)	namjerno sprečavanje ili ometanje auditora;

(b)	nedavanje ili odbijanje davanja informacija koje zahtijeva auditor;

(c)	davanje pogrešnih ili zbunjujućih informacija auditoru s namjerom prijevare; i

(d)	izdavanje za auditora s namjerom prijevare.

17. NAJBOLJE PRAKSE

17.1.

Države članice obavješćuju Komisiju o najboljim praksama u vezi s programima kontrole kvalitete, metodologijama audita i auditorima. Komisija te informacije prosljeđuje državama članicama.

18. IZVJEŠĆIVANJE KOMISIJE

18.1.

Države članice jedanput godišnje podnose izvješće Komisiji o mjerama koje su poduzele za ispunjavanje svojih obveza iz ove Uredbe te o stanju u području zaštite zračnog prometa u zračnim lukama smještenima na njihovom državnom području. Referentno razdoblje za izvješće je 1. siječnja – 31. prosinca. Rok za podnošenje izvješća je tri mjeseca nakon završetka referentnog razdoblja.

18.2.

Sadržaj izvješća je u skladu s dodatkom III., uz upotrebu predloška koji daje Komisija.

18.3.

Komisija prosljeđuje državama članicama glavne zaključke donesene na temelju tih izvješća.

Dodatak I.

Elementi koje treba uključiti u skup neposredno povezanih zaštitnih mjera

Skupovi neposredno povezanih zaštitnih mjera iz točke 7.1. Priloga II. uključuju sljedeće elemente Priloga I. ovoj Uredbi i odgovarajućih odredaba u njezinim provedbenim aktima:

Za točku 1. – Mjere zaštite na zračnoj luci:

i.	točku 1.1.; ili

ii.	točku 1.2. (osim odredaba koje se odnose na identifikacijske kartice i propusnice za vozila); ili

iii.	točku 1.2. (odredbe koje se odnose na identifikacijske kartice); ili

iv.	točku 1.2. (odredbe koje se odnose na propusnice za vozila); ili

v.	točku 1.3. i odgovarajuće elemente točke 12.; ili

vi.	točku 1.4.; ili

vii.	točku 1.5.

Za točku 2. – Omeđena područja zračne luke:

cijelu točku

Za točku 3. – Mjere zaštite na zrakoplovu:

i.	točku 3.1.; ili

ii.	točku 3.2.

Za točku 4. – Putnici i kabinska prtljaga:

i.	točku 4.1. i odgovarajuće elemente točke 12.; ili

ii.	točku 4.2.; ili

iii.	točku 4.3.

Za točku 5. – Predana prtljaga:

i.	točku 5.1. i odgovarajuće elemente točke 12.; ili

ii.	točku 5.2.; ili

iii.	točku 5.3.

Za točku 6. – Teret i pošta:

i.	sve odredbe koje se odnose na pregled i zaštitne kontrole koje primjenjuje regulirani agent, osim kako je navedeno u nižim točkama ii. do v.; ili

ii.	sve odredbe koje se odnose na zaštitne kontrole koje primjenjuju poznati pošiljatelji; ili

iii.	sve odredbe koje se odnose na stalne pošiljatelje; ili

iv.	sve odredbe koje se odnose na prijevoz tereta i pošte; ili

v.	sve odredbe koje se odnose na zaštitu tereta i pošte u zračnim lukama.

Za točku 7. – Pošta zračnog prijevoznika i materijali zračnog prijevoznika:

cijelu točku

Za točku 8. – Zalihe za opskrbu tijekom leta:

cijelu točku

Za točku 9. – Zalihe za opskrbu zračne luke:

cijelu točku

Za točku 10. – Zaštitne mjere tijekom leta:

cijelu točku

Za točku 11. – Zapošljavanje i izobrazba osoblja:

i.	sve odredbe koje se odnose na zapošljavanje osoblja u zračnoj luci, kod zračnog prijevoznika ili kod subjekta; ili

ii.	sve odredbe koje se odnose na izobrazbu osoblja u zračnoj luci, kod prijevoznika ili kod subjekta.

Dodatak II.

Usklađeni sustav razvrstavanja sukladnosti

Sljedeće razvrstavanje sukladnosti primjenjuje se na ocjenu provedbe nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa.

	Audit zaštite	Inspekcija	Test
Potpuno sukladno
Sukladno, ali su poželjna poboljšanja
Nesukladno
Nesukladno, s ozbiljnim nedostacima
Nije primjenjivo
Nije potvrđeno

Dodatak III.

SADRŽAJ IZVJEŠĆA KOJE SE PODNOSI KOMISIJI

1. Struktura organizacije, nadležnosti i sredstva

(a)	Struktura organizacije kontrole kvalitete, nadležnosti i sredstava, uključujući planirane buduće izmjene (vidjeti točku 3.2. podtočku (a)).

(b)	Broj auditora – trenutačan i planiran (vidjeti točku 14.).

(c)	Izobrazba koju su završili auditori (vidjeti točku 15.2.).

2. Operativne aktivnosti nadziranja

Sve izvedene aktivnosti nadziranja, uz navođenje:

(a)	vrste (audit zaštite, početna inspekcija, follow up inspekcija, test, drugo);

(b)	nadzirane zračne luke, operatora i subjekta;

(c)

opsega;

(d)	učestalosti; i

(e)	ukupnog broja ljudi/dana na terenu.

3. Aktivnosti otklanjanja nedostataka

(a)	Status provedbe aktivnosti otklanjanja nedostataka.

(b)	Glavne poduzete ili planirane aktivnosti (npr. otvaranje novih radnih mjesta, kupovina opreme, građevinski radovi) i napredak koji je postignut pri otklanjanju nedostataka.

(c)	Primijenjene izvršne mjere (vidjeti točku 3.2. podtočku(f)).

4. Opći podaci i trendovi

(a)	Ukupni godišnji nacionalni putnički i teretni promet i broj zrakoplova.

(b)	Popis zračnih luka prema kategorijama.

(c)	Broj zračnih prijevoznika koji lete s područja, prema kategorijama (nacionalni, EU, treća zemlja).

(d)	Broj reguliranih agenata.

(e)	Broj poduzeća za opskrbu gotovom hranom i pićem.

(f)	Broj poduzeća za poslove čišćenja.

(g)	Približan broj drugih subjekata odgovornih za zaštitu zračnog prometa (poznati pošiljatelji, poduzeća koja se bave zemaljskim uslugama).

5. Stanje zaštite zračnog prometa u zračnim lukama

Opći kontekst stanja zaštite zračnog prometa u državi članici.

”