1.

2.

1.

2.

3.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

8-1.

8-2.

8-3.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

17-1.

17-2.

17-3.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

1.

2.

3.

4.

5.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

6-1.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

1.

2.

3.

4.

5.

5-1.

5-2.

5-3.

6.

7.

8.

8a.

9.

10.

11.

12.

13.

1.

1.

Ako je izričito navedeno, pravila iz ovog Priloga primjenjuju se na nove i postojeće putničke brodove klase A, B, C i D koji obavljaju nacionalna putovanja, pri čemu se uzima u obzir područje primjene ove Direktive u skladu s člankom 3.

2.

Novi brodovi klase B, C i D duljine manje od 24 metra moraju ispunjavati zahtjeve pravila II-1/B/2 do II-1/B/8 i II-1/B/10 iz ovog Priloga, ako pomorska uprava države zastave pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, ne zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

3.

Ako se pravila iz ovog Priloga ne primjenjuju na nove brodove duljine manje od 24 metra, pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštovanjem nacionalnih propisa.

4.

Postojeći brodovi klase C i D ne moraju ispunjavati zahtjeve pravila iz poglavlja II-1. i II-2. ovog Priloga, pod uvjetom da pomorska uprava države zastave pod čijom su zastavom ti brodovi ovlašteni ploviti, zajamči da su u skladu s nacionalnim propisima države zastave i da ti propisi osiguravaju jednaku razinu sigurnosti.

5.

Osim toga, ako se utvrdi da je neizvedivo i/ili neopravdano, brodovi klase B, C i D čija je duljina manja od 24 metra ne moraju ispunjavati sljedeća pravila iz poglavlja II-1: u dijelu B pravilo 10, u dijelu C pravila 4., 9. i 10. te u dijelu E pravila 1. do 9. pomorska uprava države zastave mora osigurati da se za te brodove osigura jednaka razina sigurnosti poštovanjem nacionalnih propisa.

6.

Bez obzira na odredbe članka 6.1(b), brodovi klase D čije se putovanje ne proteže izvan morskog područja A 1, u skladu s definicijom iz pravila IV/2.12 Konvencije SOLAS 1974., ne moraju ispunjavati zahtjeve o obveznoj pomorskoj opremi iz poglavlja IV. Konvencije SOLAS 1974., ali moraju ispunjavati barem odredbe iz poglavlja IV. ovog Priloga.

7.

Odredbe o vidljivosti sa zapovjedničkog mosta iz pravila V/22 Konvencije SOLAS 1974. primjenjuju se, koliko je to izvedivo i opravdano, i na brodove čija je duljina manja od 55 metara, pri čemu je ‚duljina’ u skladu s definicijom iz pravila V/2 Konvencije SOLAS 1974.

8.

Uvijek kada se u ovom Prilogu za postojeće brodove zahtijeva primjena neke od rezolucija IMO-a, brodovi izgrađeni u razdoblju od najviše dvije godine nakon donošenja te rezolucije IMO-a ne moraju primjenjivati tu rezoluciju, pod uvjetom da primjenjuju odgovarajuću(-e) prethodnu(-e) rezoluciju(-e), ako postoji(-e).

9.

Pod značajnim popravcima, izmjenama i preinakama podrazumijeva se, na primjer:

10.

Navod ‚(pravilo…)’ iza nekih naslova pravila u ovom Prilogu odnosi se na pravila Konvencije SOLAS 1974., na kojima se temelje pravila iz ovog Priloga, to jest:

11.

Odredbe koje se primjenjuju na BRODOVE KLASE A nalaze se u:

12.

Odredbe koje se primjenjuju na RO-RO PUTNIČKE BRODOVE KLASE A:

poglavlje II-1/B, pravila 17-2. i 20.

.1

.2

Duljina broda je duljina mjerena između okomica povučenih kroz krajnje točke najviše pregradne teretne linije.

.3

Širina broda je najveća širina između vanjskih rubova rebara, na najvišoj pregradnoj teretnoj liniji ili ispod nje.

.4

Gaz je vertikalna udaljenost od teoretske osnovice na polovini duljine broda do odnosne pregradne teretne linije.

.5

Nosivost je razlika u tonama između istisnine broda u vodi gustoće 1,025, na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu i težini praznog broda.

.6

Težina praznog broda je istisnina broda u tonama bez tereta, goriva, ulja za podmazivanje, balastne vode, slatke i pitke vode u tankovima, potrošnih zaliha te putnika i posade i njihove imovine.

.7

Pregradna paluba je najviša paluba do koje sežu poprečne vodonepropusne pregrade.

.8

Granična linija urona je crta označena najmanje 76 mm ispod gornjeg ruba pregradne palube na boku broda.

.9

Naplavljivost prostora je postotak volumena tog prostora koji se može ispuniti vodom. Volumen prostora koji seže iznad granične linije urona mjeri se samo do visine te linije.

.10

Prostor strojarnice seže od teoretske osnovice do granične linije urona i između krajnjih glavnih poprečnih vodonepropusnih pregrada koje omeđuju prostorije u kojima se nalaze glavni i pomoćni pogonski strojevi te kotlovi koji služe za pogon broda.

.11

Prostorije za putnike su prostorije koje su predviđene za smještaj i potrebe putnika osim prostorija za prtljagu, spremišta, prostorija za zalihe i poštu.

.12

Vodonepropusnost strukture znači sposobnost sprečavanja prolaska vode kroz strukturu u bilo kojem smjeru pod djelovanjem stupca vode koji bi mogao nastati u neoštećenom ili oštećenom stanju.

.13

Vremenska nepropusnost znači da pri bilo kojem stanju mora voda neće prodrijeti u brod.

.14

Ro-ro putnički brod je putnički brod s ro-ro prostorima za teret ili prostorima posebne kategorije kao što je definirano u pravilu II-2/A/2.

.1

.2

Pogonska jedinica kormilarskog uređaja je:

.3

Pomoćni kormilarski uređaj je uređaj koji nije dio glavnog kormilarskog uređaja, koji se koristi za kormilarenje brodom u slučaju kvara glavnog kormilarskog uređaja, ali ne obuhvaća rudo kormila, kvadrant ili dijelove koji služe u istu svrhu.

.4

Redoviti radni i boravišni uvjeti su uvjeti u kojima brod u cjelini, strojevi, službe, uređaji i pomoćna sredstva za pogon, sposobnost kormilarenja i sigurnu plovidbu, sigurnost od požara i naplavljivanja, unutarnje i vanjske veze i signalizacija, sredstva za napuštanje prostorija i vitla brodica za spašavanje u nuždi, te predviđeni uvjeti boravka na brodu, ispravno rade i normalno funkcioniraju.

.5

Uvjeti nužde su uvjeti u kojima ne rade ispravno sve službe potrebne za ostvarivanje redovitih radnih i boravišnih uvjeta zbog prestanka rada osnovnog izvora električne energije.

.6

Osnovni izvor električne energije je izvor namijenjen napajanju glavne sklopne ploče preko koje se napajaju sve službe potrebne za održavanje broda u redovitim radnim i boravišnim uvjetima.

.7

Stanje broda bez pogona (‚mrtvi brod’) je stanje u kojem glavni porivni sustav, kotlovi i pomoćni uređaji ne rade zbog nestanka energije.

.8

Glavna generatorska stanica je prostorija u kojoj se nalazi osnovni izvor električne energije.

.9

Glavna sklopna ploča je razvodna ploča koja se napaja izravno iz osnovnog izvora električne energije, a namijenjena je za razdiobu električne energije brodskim službama.

.10

Sklopna ploča u slučaju nužde je razvodna ploča koja se u slučaju kvara sustava osnovnog izvora električne energije izravno napaja iz izvora električne energije za slučaj nužde ili kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, a namijenjena je za razdiobu električne energije službama za rad u slučaju nužde.

.11

Izvor električne energije u nuždi je izvor električne energije namijenjen za napajanje sklopne ploče za nuždu u slučaju kvara osnovnog izvora električne energije.

.12

Maksimalna brzina u vožnji naprijed je najveća brzina koju, prema projektu, brod može održavati za vrijeme plovidbe pri najvećem gazu.

.13

Maksimalna brzina u vožnji nazad je procijenjena brzina koju brod može postići primjenom maksimalne projektirane snage u vožnji nazad pri najvećem gazu.

.14(a)

Prostorije strojeva su sve prostorije strojeva A kategorije i sve ostale prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uređaji tekućeg goriva, parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem, generatori i glavni električni uređaji, pumpne stanice za gorivo, rashladni uređaji, uređaji za održavanje stabilnosti, uređaji za ventilaciju i klimatizaciju te slične prostorije i rovovi do tih prostorija.

.14(b)

Prostorije strojeva A kategorije su prostorije i kanali do tih prostorija u kojima se nalaze:

.15

Strojni sustav za pokretanje je hidraulična oprema namijenjena za pokretanje struka kormila, a sastoji se od pogonske jedinice ili jedinica kormilarskog uređaja, zajedno s pripadajućim cijevima i cijevnim elementima te uređaja za pokretanje kormila. Strojni sustavi za pokretanje mogu imati zajedničke mehaničke dijelove, tj. rudo, kvadrant i struk kormila ili dijelove koji služe za istu svrhu.

.16

Mjesta upravljanja su prostorije u kojima se nalaze brodski radiouređaji ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi ili u kojima je glavni uređaj za registriranje požara ili za upravljanje protupožarnom opremom.

.1

Ovo se pravilo primjenjuje na materijale koji se upotrebljavaju za strukturu, strojeve, električne instalacije i opremu koji su obuhvaćeni pravilima u ovom Prilogu.

.2

Za sve brodove, zabranjena je nova ugradnja materijala koji sadrže azbest.

.1

Komplet izvedbenih (‚as built’) konstrukcijskih i drugih nacrta na kojima su prikazane sve naknadne strukturne izmjene mora se nalaziti na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2012. ili poslije.

.2

Dodatni komplet tih nacrta mora se nalaziti u kompaniji na kopnu, kao što je utvrđeno u pravilu IX/1.2 Konvencije SOLAS 1974.

.3

Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1135 o ‚Izvedbenim (‚as built’) konstrukcijskim nacrtima koji se drže na brodu i na kopnu’.

.1

Brodovi moraju imati uređaje, opremu i elemente opreme s dostatnim dozvoljenim opterećenjem kako bi se omogućilo sigurno obavljanje svih postupaka tegljenja i veza, koji su povezani s redovitim radom broda.

.2

Uređaji, oprema i elementi opreme predviđeni u skladu sa stavkom 1. moraju zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrđene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje pomorska uprava države zastave u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 94/57/EZ.

.3

Odnosi se na okružnicu IMO-a MSC/Circ.1175 o ‚Preporukama o brodskoj opremi za tegljenje i vez’.

.4

Na svakom elementu ili dijelu opreme predviđenom u skladu s ovim pravilom, moraju biti jasno označena ograničenja u vezi s njegovom sigurnom uporabom, pri čemu treba uzeti u obzir čvrstoću kojom je pričvršćen za strukturu broda.

(a)

Površina ispod krivulje poluga statičke stabilnosti (GZ krivulje) ne smije biti manja od:

(b)

Poluga statičke stabilnosti GZ mora iznositi najmanje 0,20 metra pri kutu nagiba od 30 ° ili većem.

(c)

Poželjno je da maksimum poluge statičke stabilnosti GZ bude pri kutu nagiba većem od 30 ° ali ne manjem od 25 °.

(d)

Početna poprečna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,15 metra.

.1

Duljina naplavljivanja za određenu točku je najveći dio duljine broda, sa središtem u dotičnoj točki, koji može biti naplavljen uz pretpostavku naplavljivosti navedenu dalje u tekstu, a da brod pri tom ne uroni preko granične linije urona.

.2

Na brodu koji nema neprekinutu pregradnu palubu, duljina naplavljivanja za svaku točku može se odrediti uz pretpostavku jedne neprekinute granične linije urona, koja ni u jednoj točki nije manje od 76 mm ispod gornjeg ruba palube na boku broda do koje su te pregrade i vanjska oplata vodonepropusno izvedene.

.3

Ako je jedan dio pretpostavljene granične linije urona znatno ispod palube do koje sežu pregrade, pomorska uprava države zastave može odobriti ograničena odstupanja u pogledu vodonepropusnosti onih dijelova pregrada koji su iznad granične linije urona i neposredno ispod više palube.

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti manje od 400 osoba, i

1,0 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba, duljine L< 55, i

0,5 za brodove koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba.

.1

Ako u jednom ili nekoliko dijelova broda vodonepropusne pregrade sežu do više palube nego u preostalom dijelu broda, a želi se iskoristiti to povećanje visine pregrade za izračunavanje duljine naplavljivanja, mogu se za svaki takav dio broda koristiti zasebne granične linije urona, pod uvjetom:

.2

Duljina odjeljka može biti veća od dopuštene duljine određene pravilom 4, pod uvjetom da ukupna duljina svakog para susjednih odjeljaka u kojima je obuhvaćen i taj odjeljak, nije veća od duljine naplavljivanja ili od dvostruke dopuštene duljine, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja.

.3

Glavna poprečna pregrada može biti izvedena s udubinom, pod uvjetom da se svi dijelovi te udubine nalaze između dviju okomitih ravnina položenih na bokovima broda na udaljenosti od oplate broda koja je jednaka jednoj petini širine broda, ako se ta udaljenost mjeri okomito na simetralu broda u visini najviše pregradne teretne linije. Svaki dio udubine koji se nalazi izvan navedenih granica smatrat će se stepenicom u skladu sa stavkom 6.

.4

Ako je jedna od glavnih poprečnih pregrada izvedena s udubinom ili stepenasto, za određivanje pregrađivanja upotrebljava se druga jednakovrijedna ravna pregrada.

.5

Ako je glavni poprečni vodonepropusni odjeljak i sam pregrađen te ako pomorska uprava države zastave utvrdi da pod pretpostavkom bočnog oštećenja koje bi se protezalo u duljini od 3,0 metra uvećanoj za 3 % duljine broda ili 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, cijeli prostor glavnog odjeljka neće biti naplavljen, može se dopustiti razmjerno povećanje dopuštene duljine koja se inače zahtijeva za takav odjeljak. U tom slučaju, veličina efektivnog uzgona pretpostavljenog na neoštećenoj strani ne smije biti veća od onog pretpostavljenog na oštećenoj strani.

Povećanje iz ovog stavka dopustit će se samo ako takvo povećanje neće spriječiti usklađenost s pravilom 8.

.6

Glavna poprečna pregrada može biti izvedena stepenasto ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

.7

Na brodovima duljine 100 metara i više, jedna od glavnih poprečnih pregrada iza pramčanog pika mora biti postavljena tako da njezina udaljenost od pramčane okomice ne iznosi više od dopuštene duljine.

.8

Ako je udaljenost između dviju susjednih glavnih poprečnih pregrada ili njima jednakovrijednih ravnih pregrada, ili udaljenost između poprečnih ravnina koje prolaze kroz najbliže stepenaste dijelove pregrada, manja od 3,0 metra uvećana za 3 % duljine broda ili od 11,0 metara ili 10 % duljine broda, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti manja, smatrat će se da je samo jedna od tih pregrada dio pregrađivanja broda.

.9

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, ukupna duljina bilo koja dva susjedna odjeljka ne smije biti veća od duljine naplavljivanja.

.1.1

U svim uvjetima plovidbe mora se osigurati takav stabilitet u neoštećenom stanju koji će omogućiti da brod izdrži konačnu fazu naplavljivanja bilo kojeg glavnog odjeljka za koji je propisano da se nalazi unutar duljine naplavljivanja.

.1.2

Ako su dva susjedna glavna odjeljka odvojena stepenastom pregradom prema uvjetima iz pravila 7.6.1, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takav da brod izdrži naplavljivanje ta dva susjedna odjeljka.

.1.3

Ako je potrebni faktor pregrađivanja 0,50, stabilitet u neoštećenom stanju mora biti takva da brod izdrži naplavljivanje bilo koja dva susjedna odjeljka.

.2.1

Zahtjevi podstavka.1 određuju se proračunima u skladu sa stavcima.3,.4 i.6 koji uzimaju u obzir omjere i projektne karakteristike broda te smještaj i konfiguraciju oštećenih odjeljaka. Prilikom izrade tih proračuna mora se pretpostaviti da je brod, u pogledu stabiliteta, u najnepovoljnijim uvjetima plovidbe.

.2.2

Ako je predloženo postavljanje paluba, unutarnjih oplata ili uzdužnih pregrada dovoljne nepropusnosti čime se stvarno ograničava prodor vode, ta ograničenja treba u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir u proračunima.

.2.3

Stabilnost koja se zahtijeva u konačnom stanju nakon oštećenja i nakon izravnanja, ako je predviđeno, određuje se na sljedeći način:

.2.3.3

Ostatak poluga stabilnosti nakon oštećenja dobit će se unutar opsega pozitivne stabilnosti, uzimajući u obzir najveći od sljedećih momenata nagibanja: .1 okupljanje svih putnika na jednom boku; .2 spuštanje svih potpuno opterećenih plovila za preživljavanje pomoću sohe, na jednom boku; .3 pritisak vjetra; a izračunava se prema formuli: Međutim, ni u kom slučaju poluga stabilnosti ne smije biti manja od 0,10 metra.

.2.4

Kad nastupi značajno progresivno naplavljivanje, odnosno kad ono uzrokuje brzo smanjivanje poluge stabiliteta od 0,04 metra ili više, smatrat će se da je krivulja poluge stabiliteta prekinuta pod kutom pod kojim nastupa progresivno naplavljivanje te se opseg i površina navedeni u.2.3.1. i.2.3.2. mjere do tog kuta.

.2.5.

Ako je progresivno naplavljivanje ograničeno i ne nastavlja se nesmanjenim intenzitetom te uzrokuje prihvatljivo sporo smanjivanje poluge stabiliteta manje od 0,04 metra, ostatak krivulje djelomično se skraćuje pod pretpostavkom da je progresivno naplavljeni prostor tako naplavljen od početka.

.2.6.

U međufazama naplavljivanja, maksimalna poluga stabiliteta mora biti najmanje 0,05 metra, a opseg pozitivnih poluga stabiliteta mora biti najmanje 7. U svakom slučaju, treba pretpostaviti samo jedno oštećenje trupa i samo jednu slobodnu površinu.

.3.

U proračunima stabiliteta broda u oštećenom stanju, primjenjuju se ove vrijednosti prostorne i površinske naplavljivosti:

Veću površinsku naplavljivost treba pretpostaviti za prostore koji, u blizini oštećene vodne linije, ne sadrže značajnije količine nastambi ili strojeva te prostore koji uglavnom nisu zauzeti značajnijom količinom tereta ili zaliha.

.4

Pretpostavljeni opseg oštećenja jest:

.5

Nesimetrično naplavljivanje treba odgovarajućim uređajima svesti na najmanju mjeru. Ako je potrebno ispraviti velike kutove poprečnog nagiba, upotrebljavaju se, ako je moguće, sredstva s automatskim djelovanjem, ali uvijek kada je predviđeno upravljanje uređajima za poprečno naplavljivanje, njima se mora upravljati s mjesta iznad pregradne palube. Za nove brodove klase B, C i D maksimalni kut poprečnog nagiba nakon naplavljivanja, ali prije izravnavanja nagiba ne smije biti veći od 15 °. Ako se zahtijevaju uređaji za poprečno naplavljivanje, vrijeme za izravnavanje nagiba ne smije biti duže od 15 minuta. Zapovjedniku broda moraju se dostaviti upute za uporabu uređaja za poprečno naplavljivanje.

.6

Konačno stanje broda nakon oštećenja i, u slučaju nesimetričnog naplavljivanja, nakon što su poduzete mjere za izravnavanje, mora odgovarati ovim uvjetima:

.7

Zapovjednik broda mora imati podatke potrebne za održavanje dovoljnog stabiliteta broda u neoštećenom stanju u uvjetima službe, kako bi brod mogao podnijeti kritično oštećenje. Na brodovima s uređajima za poprečno naplavljivanje, zapovjednik broda mora biti upoznat s uvjetima stabiliteta na temelju kojih su izrađeni proračuni poprečnog nagiba te mora biti upozoren da bi brod u nepovoljnijim uvjetima stabiliteta od predviđenih mogao u oštećenom stanju poprimiti preveliki nagib.

.8

Podaci navedeni u stavku.7, kojima se omogućava zapovjedniku broda da održi zadovoljavajući stabilitet u neoštećenom stanju, moraju sadržavati podatak o maksimalnoj dopuštenoj visini težišta broda iznad kobilice (KG) ili o minimalnoj dopuštenoj metacentarskoj visini (GM), za opseg gazova ili istisnina dovoljan da obuhvati sve uvjete službe. Podatak mora pokazivati utjecaj različitih trimova uzimajući u obzir operativna ograničenja.

.9

Svaki brod mora imati jasno označene zagaznice na pramcu i krmi. Ako zagaznice nisu postavljene tako da se mogu lako očitati ili ako se zbog operativnih ograničenja u prometu teško očitavaju, brod mora imati pouzdan sustav za utvrđivanje gaza, kojim se može odrediti gaz na pramcu i krmi.

.10

Nakon završenog ukrcaja a prije isplovljenja, zapovjednik mora odrediti trim i stabilitet broda te provjeriti i zabilježiti da brod ispunjava kriterije stabiliteta prema odgovarajućim pravilima. Stabilitet broda uvijek se određuje na temelju proračuna. U tu svrhu može se upotrijebiti elektroničko računalo za ukrcaj i stabilitet broda ili drugo jednakovrijedno sredstvo.

.11

Pomorska uprava države zastave ne smije dopustiti nikakva odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju, osim ako se utvrdi da je u svim uvjetima službe metacentarska visina broda u neoštećenom stanju, koja bi zadovoljila te zahtjeve, prevelika za predviđenu službu broda.

.12

Odstupanja od zahtjeva koji se odnose na stabilitet broda u oštećenom stanju mogu se dopustiti samo iznimno i ako se pomorska uprava države zastave uvjeri da su dimenzije, prostorni razmještaj i druge karakteristike broda najpovoljnije za stabilitet broda nakon oštećenja, koje se realno i objektivno mogu prihvatiti u određenim okolnostima.

.1

Postojeći ro-ro putnički brodovi klase B moraju se uskladiti s pravilom 8 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u tablici, prema vrijednosti A/Amax, utvrđenoj u Prilogu okružnici MSC/Circ.574 ‚Postupak proračuna za procjenu značajki sposobnosti za prevladavanje oštećenja postojećih ro-ro putničkih brodova, uporabom pojednostavljene metode na temelju rezolucije A.265(VIII)’.

.1

novi ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju udovoljavati odredbama stavka.2.3 pravila II-1/B/8, pod pretpostavkom da je oštećenje nastalo bilo gdje unutar duljine broda L; i

.2

postojeći ro-ro putnički brodovi koji su ovlašteni prevoziti 400 ili više osoba moraju ispuniti zahtjeve iz stavka.1 najkasnije do datuma prvog redovitog pregleda nakon datuma usklađivanja navedenog u podstavku.2.1,.2.2 ili 2.3, ovisno o tome koji nastupa najkasnije:

.1

Brod mora imati pregradu pramčanog pika ili sudarnu pregradu, koja mora biti vodonepropusna do pregradne palube. Ta se pregrada postavlja na udaljenosti od pramčane okomice koja iznosi najmanje 5 % duljine broda i najviše 3 metra uvećana za 5 % duljine broda.

.2

Ako se bilo koji dio broda ispod vodne linije proteže ispred pramčane okomice, npr. pramčani bulb, udaljenosti propisane u stavku.1 mjere se od točke:

.3

Ako brod ima dugo pramčano nadgrađe, pregrada pramčanog pika ili sudarna pregrada moraju biti vremenski nepropusne do sljedeće pune palube iznad pregradne palube. Taj produžetak izvodi se tako da se spriječi mogućnost njegova oštećenja pramčanim vratima u slučaju oštećenja ili odvajanja pramčanih vrata.

.4

Produžetak iz stavka.3 ne mora biti postavljen neposredno iznad pregrade koja je ispod njega, ako se ni jedan njegov dio ne nalazi ispred prednjih granica navedenih u stavku.1 ili stavku.2.

Međutim, na postojećim brodovima klase B:

.5

Rampe koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima ne smatraju se produžetkom sudarne pregrade.

.6

Nadalje, mora postojati pregrada krmenog pika te pregrade koje odvajaju prostor strojarnice od prostora za teret i prostorija za putnike ispred i iza prostora strojarnice, koje moraju biti vodonepropusne sve do pregradne palube. Pregrada krmenog pika može, međutim, biti stepenasta ispod pregradne palube, pod uvjetom da to ne umanjuje stupanj sigurnosti broda u pogledu pregrađivanja.

.7

Statvene cijevi uvijek moraju biti zatvorene u vodonepropusnim prostorima. Brtvenica statvene cijevi mora biti smještena u vodonepropusnom tunelu osovine ili u nekom drugom vodonepropusnom prostoru odvojenom od odjeljka statvene cijevi te mora imati takav volumen da u slučaju naplavljivanja zbog propuštanja brtvenice statvene cijevi, granična linija urona ne bude uronjena.

.1

Na brodovima duljine manje od 50 metara, dvodno se proteže od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika, ako je to izvedivo i u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.2

Na brodovima duljine 50 metara i više ali manje od 61 metra, dvodno se postavlja barem od prostora strojarnice do pregrade pramčanog pika ili što bliže toj pregradi.

.3

Na brodovima duljine 61 metar i više ali manje od 76 metara, dvodno se postavlja barem izvan prostora strojarnice i proteže se do pregrada pramčanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

.4

Na brodovima duljine 76 metara i više, dvodno se postavlja u sredini broda i proteže se do pregrada pramčanog i krmenog pika ili što bliže tim pregradama.

.5

Ako se zahtijeva postavljanje dvodna, njegova visina mora biti u skladu s normama priznate organizacije, a unutarnje dno mora se protezati prema bokovima broda tako da zaštićuje dno broda i uzvoje dna. Ta će se zaštita smatrati zadovoljavajućom ako linija presjeka vanjskog brida rubne ploče dvodna s vanjskom oplatom uzvoja broda nije ni u jednom dijelu ispod horizontalne ravnine koja prolazi kroz sjecište vanjskog ruba linije rebara u sredini broda s poprečnim dijagonalnim pravcem položenim pod kutom od 25 ° na temeljcu, a koji siječe osnovicu u točki na polovini teoretske širine broda od simetrale broda.

.6

Kaljužni zdenci u dvodnu koji su povezani sa sustavom drenaže skladišta itd., ne smiju biti dublji nego što je potrebno. Dubina zdenca ne smije ni u kom slučaju biti veća od visine dvodna u simetrali umanjene za 460 mm, niti se zdenac smije protezati ispod horizontalne ravnine navedene u stavku.2. Međutim, može se dopustiti da zdenac na stražnjem kraju tunela osovine seže do vanjske oplate. Pomorska uprava države zastave može odobriti druge zdence (npr. za mazivo ulje ispod porivnih strojeva) ako se uvjeri da takav uređaj pruža jednakovrijednu zaštitu kao dvodno izvedeno u skladu s ovim pravilom.

.7

Dvodno nije potrebno u području vodonepropusnih odjeljaka srednje veličine koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz tekućina, pod uvjetom da, prema mišljenju pomorske uprave države zastave, sigurnost broda u slučaju oštećenja dna ili boka nije time narušena.

.8

Bez obzira na stavak.1 ovog pravila 10, pomorska uprava države zastave može odobriti izostavljanje dvodna u bilo kojem dijelu broda čiji faktor pregrađivanja nije veći od 0,5, ako smatra da postavljanje dvodna u tom dijelu ne bi bilo u skladu s projektom i redovitim radom broda.

.1

Radi održavanja propisanog stupnja pregrađivanja, mora se odrediti teretna linija koja odgovara odobrenom pregradnom gazu i označiti na bokovima u sredini broda. Ako brod ima prostore posebno prilagođene za smještaj putnika i alternativno za prijevoz tereta, mogu mu se, ako to vlasnik broda želi, odrediti i označiti jedna ili više dodatnih teretnih linija koje odgovaraju pregradnim gazovima koje može odobriti pomorska uprava države zastave za izmjenično korištenje.

.2

Određene i označene pregradne teretne linije upisuju se u svjedodžbu o sigurnosti putničkog broda, a označene su oznakom C.1 ako postoji samo jedna pregradna teretna linija.

Ako postoji nekoliko pregradnih teretnih linija, izmjenični uvjeti korištenja označavaju se oznakama C.2, C.3, C.4 itd. (1).

.3

Nadvođe koje se odnosi na svaku od ovih teretnih linija mjeri se na istom mjestu i od iste linije palube kao i nadvođa određena u skladu s važećom Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama.

.4

Nadvođe koje se odnosi na svaku od odobrenih pregradnih teretnih linija te uvjeti službe za koje je odobreno jasno se navode na svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

.5

Nijedna se oznaka pregradne teretne linije ni u kom slučaju ne smije postaviti iznad najviše teretne linije za morsku vodu, određene prema čvrstoći broda ili prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama.

.6

Bez obzira na položaj oznake pregradne teretne linije, brod se ne smije nikada nakrcati tako da oznaka teretne linije za odgovarajuće godišnje doba i geografski položaj prema važećoj Međunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, bude uronjena.

.7

Brod se nikada ne smije nakrcati tako da oznaka pregradne teretne linije koja odgovara za određeno putovanje i uvjete službe, bude uronjena.

.1

Svaka vodonepropusna pregrada, poprečna ili uzdužna, mora imati takvu konstrukciju da, uz odgovarajuću granicu izdržljivosti, može izdržati tlak maksimalnog stupca vode kojem bi se morala oduprijeti u slučaju oštećenja broda, ali najmanje tlak stupca vode do granične linije urona. Konstrukcija tih pregrada mora biti u skladu s normama priznate organizacije.

.2.1

Stepenice i udubine u pregradama moraju biti vodonepropusne i iste čvrstoće kao i pregrade na tim mjestima.

.2.2

Ako rebra ili sponje prolaze kroz vodonepropusnu palubu ili pregradu, ta paluba ili pregrada mora biti vodonepropusna bez uporabe drva ili cementa.

.3

Ispitivanje glavnih odjeljaka punjenjem vodom nije obavezno. Ako se ne provodi ispitivanje punjenjem vodom, obavezno je ispitivanje vodenim mlazom ako je to moguće. To se ispitivanje obavlja u što kasnijoj fazi opremanja broda. Ako ispitivanje vodenim mlazom nije izvedivo zbog mogućeg oštećenja strojeva, izolacije električnih uređaja ili elemenata opreme, može se zamijeniti pažljivim vizualnim ispitivanjem zavarenih spojeva, te prema potrebi ispitivanjem otvora pomoću boje ili ultrazvučnim ispitivanjem propuštanja ili nekim drugim jednakovrijednim ispitivanjem. U svakom slučaju, mora se obaviti temeljito ispitivanje vodonepropusnih pregrada.

.4

Pramčani pik, dvodna (uključujući tunelske kobilice) i unutarnja oplata ispituju se na stupac vode koji odgovara zahtjevima iz stavka.1.

.5

Tankovi namijenjeni za skladištenje tekućine, koji su sastavni dio pregrađivanja broda, ispituju se na nepropusnost stupcem vode koji odgovara visini do najviše pregradne teretne linije ili visini koja iznosi dvije trećine visine od gornjeg ruba kobilice do granične linije urona u području tankova, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća, pod uvjetom da stupac vode za ispitivanje ne smije biti manji od 0,9 metra iznad pokrova tanka; ako ispitivanje vodom nije izvedivo, može se prihvatiti ispitivanje na propuštanje zraka tako da se tankovi podvrgnu tlaku zraka od najviše 0,14 bara.

.6

Ispitivanja navedena u stavcima.4 i 5 namijenjena su za provjeravanje vodonepropusnosti strukturnih dijelova pregrađivanja te se ne smatraju ispitivanjima pomoću kojih se provjerava prikladnost nekog odjeljka za smještaj tekućeg goriva ili za druge posebne namjene, za što se može zahtijevati strože ispitivanje ovisno o visini do koje može doprijeti tekućina u tom tanku ili njegovim priključcima.

.1

u sudarnoj pregradi ispod granične linije urona;

.2

u vodonepropusnim poprečnim pregradama koje odvajaju prostor za teret od susjednog prostora za teret, osim iznimaka navedenih u stavku 10.1. i u pravilu 14.

—

samo s ručnim pogonom; ili

—

s mehaničkim i ručnim pogonom.

.1

moraju imati vertikalan ili horizontalan smjer pomicanja;

.2

moraju, u skladu sa stavkom.11, u pravilu imati najveći slobodni otvor širine 1,2 metra. Pomorska uprava države zastave može dopustiti šira vrata samo u tolikoj mjeri koliko se to smatra potrebnim za učinkovit rad na brodu, pod uvjetom da se uzmu u obzir druge sigurnosne mjere, uključujući:

.3

moraju biti opremljena potrebnim uređajem za otvaranje i zatvaranje korištenjem električne energije, hidrauličke energije ili bilo koje druge vrste energije koju odobri pomorska uprava države zastave;

.4

moraju imati poseban uređaj za ručno upravljanje. Mora se predvidjeti mogućnost ručnog otvaranja i zatvaranja vrata na samim vratima s obje strane, te pored toga, zatvaranje vrata s pristupačnog mjesta iznad pregradne palube pomoću zamašnog kola ili nekog drugog mehanizma pokretanja koji jamči isti stupanj sigurnosti, a koji prihvaća pomorska uprava države zastave. Smjer okretanja ili drugog načina pokretanja mora biti jasno označen na svim mjestima upravljanja. Vrijeme potrebno za potpuno zatvaranje vrata ručnim uređajem ne smije biti duže od 90 sekundi pri uspravnom položaju broda;

.5

moraju imati uređaj za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata na mehanički pogon s obje strane vrata, te za mehaničko zatvaranje vrata kojim se upravlja sa središnje upravljačke konzole na zapovjedničkom mostu;

.6

moraju imati zvučni alarm različit od svih drugih zvučnih alarma u tom području, koji će se oglasiti svaki put kad se vrata daljinski zatvaraju na mehanički pogon, najmanje 5 sekundi a najviše 10 sekundi prije nego što se vrata počnu pomicati, te traje sve dok se vrata potpuno ne zatvore. U slučaju ručnog daljinskog upravljanja, dovoljno je da se zvučni alarm oglašava samo dok se vrata pomiču. Pored toga, u prostorijama za putnike i na mjestima velike okolne buke, pomorska uprava države zastave može zahtijevati da zvučni alarm bude popraćen isprekidanim svjetlosnim signalom na vratima; i

.7

moraju imati približno jednoličnu brzinu zatvaranja pomoću mehaničkog pogona. Vrijeme zatvaranja, od trenutka kada se vrata počnu pomicati do trenutka kada su u potpuno zatvorenom položaju, ne smije nikada biti kraće od 20 sekundi ni duže od 40 sekundi pri uspravnom položaju broda.

.1

središnji hidraulički sustav sa dva samostalna izvora energije, od kojih se svaki sastoji od motora i pumpe koji mogu osigurati istodobno zatvaranje svih vrata. Pored toga, za cijeli uređaj moraju postojati hidraulički akumulatori dovoljnog kapaciteta za pokretanje svih vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojemu se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi, odabire se s obzirom na temperaturu koja se predviđa za vrijeme rada uređaja. Sustav upravljanja na mehanički pogon mora biti tako izveden da se smanji mogućnost da jedan kvar u hidrauličnom cjevovodu štetno utječe na rad više od jednih vrata. Hidraulični sustav ima alarm niske razine za spremnike hidrauličke tekućine koji služe za rad sustava upravljanja na mehanički pogon, te alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Ti su alarmi zvučni i svjetlosni, a nalaze se na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu; ili

.2

samostalni hidraulični sustav za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora i pumpe, koji služe za otvaranje i zatvaranje vrata. Pored toga, mora postojati hidraulički akumulator dovoljnog kapaciteta za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °. Mora postojati mogućnost izvođenja tog radnog ciklusa ako je akumulator na tlaku pri kojem se uključuje pumpa. Tekućina koja se koristi odabire se s obzirom na temperature koje se predviđaju za vrijeme rada sustava. Na središnjoj upravljačkoj konzoli na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti grupni alarm niskog tlaka plina ili druga učinkovita sredstva za praćenje gubitka akumulirane energije u hidrauličkim akumulatorima. Mora se postaviti i indikator gubitka akumulirane energije na svakom mjestu upravljanja; ili

.3

samostalni električni sustav i motor za svaka vrata, pri čemu se svaki izvor energije sastoji od motora koji osigurava otvaranje i zatvaranje vrata. Izvor energije ima mogućnost automatskog napajanja iz kratkotrajnog izvora električne energije za slučaj nužde, u slučaju kvara glavnog izvora električne energije ili izvora električne energije u nuždi, te dovoljan kapacitet za pokretanje vrata najmanje tri puta, tj. za zatvaranje-otvaranje-zatvaranje, pri suprotnom nagibu broda od 15 °.

.1

Ovo se pravilo primjenjuje na putničke brodove projektirane ili prilagođene za prijevoz teretnih vozila i pratećeg osoblja.

.2

Ako na takvom brodu ukupni broj putnika, uključujući prateće osoblje vozila, ne prelazi N = 12 + A/25, pri čemu je A = ukupna površina (u kvadratnim metrima) palubnih prostora za smještaj teretnih vozila, i ako slobodna visina na mjestu smještaja i na ulazu u takve prostore iznosi najmanje 4 metra, primjenjuju se odredbe pravila 13 stavka .10. o vodonepropusnim vratima, osim što se vrata mogu postaviti na bilo kojoj razini u vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor. Pored toga, moraju postojati indikatori na zapovjedničkom mostu koji automatski pokazuju jesu li vrata zatvorena i svi zasuni pričvršćeni.

.3

Kada se odredbe ovog poglavlja primjenjuju na takav brod, N je maksimalan broj putnika koji je brod ovlašten prevoziti u skladu s ovim pravilom.

.1

Ručna kola ili ručke ventila morske vode moraju biti lako dostupni za rukovanje. Svi ventili koji se koriste za dovod morske vode moraju se zatvarati okretanjem njihovih ručnih kola u smjeru kretanja kazaljke na satu.

.2

Ispusni čepovi ili ventili na boku broda za izljevne vode iz kotlova moraju biti na lako dostupnim mjestima ali ne ispod oplate palube. Čepovi ili ventili izvode se tako da se može lako utvrditi jesu li otvoreni ili zatvoreni. Čepovi moraju imati sigurnosne zaslone, izvedene tako da se ne mogu podići kad je čep otvoren.

.3

Svi ventili i čepovi u cjevovodima sustava kao što je sustav kaljuže i balasta, sustav goriva i maziva, sustav gašenja požara i vode za pranje, sustav rashladne vode, sanitarni sustav itd., moraju imati jasno označene funkcije.

.4

Druge ispusne cijevi, ako su ispod najviše pregradne teretne linije, moraju imati jednakovrijedna sredstva zatvaranja na boku broda; ako su iznad najviše pregradne teretne linije, moraju imati običan drenažni ventil. U oba slučaja ventili nisu potrebni ako se koriste cijevi iste debljine kao oplata posrednih izljeva iz zahoda i umivaonika, podnih izljeva iz praonica itd., opremljene poklopcima ili na drugi način zaštićene od udara vode. Debljina stijenki tih cijevi ne treba biti veća od 14 mm.

.5

Ako se postavlja ventil s mehanizmom izravnog zatvaranja, mjesto s kojega se njime može upravljati mora uvijek biti lako dostupno te mora imati uređaj koji pokazuje je li ventil otvoren ili zatvoren.

.6

Ako su ventili s mehanizmima izravnog zatvaranja postavljeni u prostorima strojeva, dovoljno je da se njima može upravljati s mjesta gdje su smješteni, pod uvjetom da je to mjesto lako dostupno u svim uvjetima.

.1

Poduzimaju se sve opravdane i izvedive mjere da bi se ograničilo prodiranje i širenje vode iznad pregradne palube. Te mjere mogu biti postavljanje djelomičnih pregrada ili okvira. Ako se djelomične vodonepropusne pregrade i okviri postavljaju na pregradnoj palubi, iznad ili u neposrednoj blizini glavnih pregrada, njihovi spojevi s vanjskom oplatom i pregradnom palubom moraju biti vodonepropusni kako bi se spriječilo otjecanje vode duž palube ako je brod u oštećenom stanju nagnut. Ako djelomična vodonepropusna pregrada nije u ravnini s pregradom ispod nje, dio pregradne palube između njih mora biti vodonepropusan.

.2

Pregradna paluba ili paluba iznad nje moraju biti otporne na vremenske uvjete. Svi otvori na izloženoj otvorenoj palubi moraju imati pražnice dovoljne visine i čvrstoće te učinkovita sredstva za brzo nepropusno zatvaranje otporno na vremenske uvjete. Otvori za otjecanje vode, otvorene ograde i izljevi postavljaju se prema potrebi za brzo otjecanje vode s otvorene palube u svim vremenskim uvjetima.

.3

Na postojećim brodovima klase B, otvoreni krajevi odušnika koji završavaju unutar nadgrađa moraju biti najmanje 1 metar iznad vodne linije kada je brod nagnut pod kutom od 15 °C ili pod maksimalnim kutom nagiba u međufazama naplavljivanja, kako je određeno izravnim proračunom, ovisno o tome koja je od tih vrijednosti veća. Odušnici tankova osim tankova tekućeg goriva mogu imati ispust i preko bočnih stijena nadgrađa. Odredbe ovog stavka ne dovode u pitanje odredbe važeće Međunarodne konvencije o teretnim linijama.

.4

Bočna okna, prolazi, teretni otvori i druga sredstva za zatvaranje otvora u vanjskoj oplati iznad granične linije urona, moraju biti učinkovito projektirani i izvedeni te odgovarajuće čvrstoće, uzimajući u obzir prostore u kojima su postavljeni i njihov položaj u odnosu na najvišu pregradnu teretnu liniju.

.5

Na sva okna u prostorima ispod prve palube nad pregradnom palubom moraju se postaviti učinkoviti unutarnji poklopci, izvedeni tako da se mogu jednostavno i učinkovito zatvoriti i učiniti vodonepropusnima.

.1

Sljedeća vrata, smještena iznad granične linije urona, moraju se zatvoriti i učvrstiti prije isplovljenja broda te ostati zatvorena i učvršćena sve dok brod ne uplovi na sljedeće pristanište:

.2

Bez obzira na zahtjeve iz stavaka.1.1 i.1.4, pomorska uprava države zastave može dopustiti da se pojedina vrata mogu otvarati prema odluci zapovjednika broda, ako je to potrebno za rad broda ili za ukrcaj i iskrcaj putnika dok je brod sigurno usidren i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost broda.

.3

Zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju vrata navedenih u stavku.1.

.4

Prije početka putovanja, zapovjednik mora osigurati da se u brodski dnevnik, u skladu sa zahtjevima iz pravila 22, unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja vrata navedenih u stavku.1 te o vremenu svakog otvaranja pojedinih vrata u skladu sa stavkom 2.

.1.1

U skladu s odredbama iz stavaka.1.2 i.1.3, najniža točka svih prolaza koji vode do prostora ispod pregradne palube mora biti najmanje 2,5 metra iznad pregradne palube;

.1.2

ako su postavljene rampe za vozila kojima se prilazi do prostora ispod pregradne palube, njihovi se otvori moraju nepropusno zatvoriti kako bi se spriječio prodor vode u prostore ispod njih te mora postojati sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

.1.3

pomorska uprava države zastave može dopustiti postavljanje posebnih prilaza do prostora ispod pregradne palube ako je to neophodno za rad na brodu, npr. za pristup strojevima i skladištima, pod uvjetom da ti prilazi budu vodonepropusni te da postoji sustav alarma i indikatora na zapovjedničkom mostu;

.1.4

prilazi navedeni u stavcima.1.2 i. 1.3 moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne stigne na sljedeći vez;

.1.5

zapovjednik broda mora osigurati provođenje učinkovitog sustava nadzora i izvještavanja o zatvaranju i otvaranju prilaza navedenih u stavcima.1.2 i.1.3; i

.1.6

prije svakog isplovljenja, zapovjednik broda mora osigurati da se, u skladu sa zahtjevima pravila II-1/B/22, u brodski dnevnik unese podatak o vremenu posljednjeg zatvaranja prilaza navedenih u stavcima.1.2 i.1.3;

.1.7

novi ro-ro putnički brodovi klase C čija je duljina manja od 40 metara i novi ro-ro putnički brodovi klase D, umjesto zahtjeva iz stavaka.1.1 do.1.6, mogu ispunjavati zahtjeve iz stavaka.2.1 do.2.3, ako im je visina pražnica na otvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 600 mm, a na zatvorenim ro-ro teretnim palubama najmanje 380 mm.

.2.1

Svi prilazi sa ro-ro palube koji vode u prostore ispod pregradne palube moraju biti vremenski nepropusni i moraju imati uređaje na zapovjedničkom mostu koji pokazuju je li prilaz otvoren ili zatvoren;

.2.2

svi takvi prilazi moraju se zatvoriti prije svakog isplovljenja broda i moraju ostati zatvoreni sve dok brod ne pristane na sljedeći vez;

.2.3

bez obzira na zahtjeve iz stavka.2.2, pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, ako je potrebno, neophodan rad na brodu.

.1

Sve poprečne i uzdužne pregrade koje se smatraju učinkovitima u zadržavanju morske vode nakupljene na ro-ro palubi, moraju biti na mjestu i učvršćene prije isplovljenja broda i moraju ostati učvršćene na mjestu sve dok brod ne pristane na sljedeći vez.

.2

Bez obzira na zahtjeve iz stavka.1, pomorska uprava države zastave može dopustiti da neki prilazi u tim pregradama budu otvoreni za vrijeme plovidbe, ali samo toliko dugo koliko je potrebno za prolazak i, prema potrebi, za neophodan rad na brodu.

.1

Za svaki putnički brod, po završetku gradnje mora se provesti pokus nagiba da bi se odredili elementi stabiliteta. Zapovjedniku broda treba dostaviti te podatke, koje odobrava pomorska uprava države zastave, kako bi brzo i jednostavno dobio točne smjernice o stabilitetu broda u različitim uvjetima službe.

.2

Ako su na brodu obavljene preinake koje mogu značajnije utjecati na podatke o stabilitetu koji su dostavljeni zapovjedniku broda, moraju mu se dostaviti novi podaci o stabilitetu. Ako je potrebno, obavit će se novi pokus nagiba.

.3

U redovitim vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina, obavlja se provjera težine praznog broda kako bi se utvrdile sve promjene istisnine praznog broda i položaja uzdužnog težišta. Na brodu treba obaviti ponovno pokus nagiba broda ako se, u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu, utvrdi ili pretpostavlja da promjena istisnine praznog broda prelazi 2 % ili da promjena uzdužnog težišta prelazi 1 % duljine broda.

.4

Pomorska uprava države zastave može pojedini brod osloboditi od provođenja pokusa nagiba ako se osnovni podaci o stabilitetu mogu dobiti iz pokusa nagiba drugog broda iz iste serije te ako se u skladu sa zahtjevima pomorske uprave države zastave utvrdi da se pouzdani podaci o stabilitetu broda oslobođenog od pokusa nagiba mogu dobiti iz tih osnovnih podataka. Odnosi se na okružnicu MSC/Circ.1158.

.5

Kada se pokus nagiba ne može provesti da se dobiju pouzdani podaci, istisnina praznog broda i njegovo težište određuju se pregledom praznog broda i točnim izračunom. Odnosi se na podatke iz pravila 2.7 Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000.

.1

Na zapovjedničkom mostu treba predvidjeti indikatore za sva vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i druga sredstva za zatvaranje koja, ako ostanu otvorena ili nisu ispravno učvršćena, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret. Sustav indikatora mora imati automatsko osiguranje te mora svjetlosnim alarmima pokazivati ako vrata nisu potpuno zatvorena ili ako neki od uređaja za učvršćenje nisu na mjestu i potpuno osigurani te pomoću zvučnih alarma ako se takva vrata ili uređaji za zatvaranje otvore ili ako uređaji za zatvaranje nisu učvršćeni. Indikatorska ploča na zapovjedničkom mostu mora imati funkciju za odabir načina rada ‚luka/plovidba’ postavljenu tako da se na zapovjedničkom mostu oglasi zvučni alarm ako prilikom isplovljenja broda nisu zatvorena pramčana vrata, unutarnja vrata, krmena rampa ili bilo koja druga vrata na vanjskoj oplati ili ako bilo koji uređaj za zatvaranje nije u ispravnom položaju. Napajanje sustava indikatora električnom energijom nezavisno je od napajanja za upravljanje i učvršćenje vrata. Sustavi indikatora koje je odobrila pomorska uprava države zastave a koji su postavljeni na postojećim brodovima, ne moraju se mijenjati.

.2

Televizijski nadzor i sustav za otkrivanje propuštanja vode izvode se tako da na zapovjedničkom mostu i kontrolnoj prostoriji strojarnice postoji indikacija o svakom propuštanju kroz unutarnja i vanjska pramčana vrata, krmena vrata ili svaka druga vrata u vanjskoj oplati, koje bi moglo uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret.

.3

Prostori posebne kategorije i ro-ro prostori za teret moraju se neprekidno obilaziti ili nadzirati učinkovitim sredstvima, kao što je televizijski nadzor, kako bi se otkrilo svako pomicanje vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima i neovlašteni pristup putnika za vrijeme plovidbe.

.4

Upute o radnim postupcima za zatvaranje i učvršćenje svih vrata u vanjskoj oplati, vrata za ukrcaj i drugih uređaja za zatvaranje koji, ako ostanu otvoreni ili nisu ispravno učvršćeni, mogu uzrokovati naplavljivanje prostora posebne kategorije ili ro-ro prostora za teret, moraju se nalaziti na brodu i izložiti na odgovarajućem mjestu.

.1

Vježbe rukovanja vodonepropusnim vratima, bočnim oknima, ventilima i uređajima za zatvaranje izljeva održavaju se jedanput tjedno.

.2

Sva vodonepropusna vrata u glavnim poprečnim pregradama, koja se upotrebljavaju za vrijeme plovidbe, moraju se pokretati svaki dan.

.3

Vodonepropusna vrata i svi njihovi uređaji i indikatori, svi ventili koje treba zatvoriti kako bi odjeljak bio vodonepropustan te svi ventili koji su potrebni za rad uređaja za izravnavanje nagiba broda u slučaju oštećenja, pregledavaju se redovito u plovidbi najmanje jedanput tjedno.

.4

Ti ventili, vrata i uređaji moraju se na odgovarajući način označiti kako bi se omogućila njihova pravilna uporaba kojom se pruža maksimalna sigurnost.

.1

Vrata sa šarkama, skidljive ploče, bočna okna, prolazi, otvori za teret i drugi otvori, za koje se prema ovim pravilima zahtijeva da budu zatvoreni tijekom plovidbe, moraju se zatvoriti prije isplovljenja broda. Vrijeme zatvaranja i vrijeme otvaranja (ako je to dopušteno prema ovim pravilima) upisuje se u brodski dnevnik.

.2

U brodski se dnevnik moraju upisati sve vježbe i pregledi koji se zahtijevaju prema pravilu 21 s jasnim opisom svih otkrivenih nedostataka.

1.

Na vanjskim palubama na koje je dopušten pristup putnicima, a na kojima nema pune brodske ograde odgovarajuće visine, predviđene su rešetkaste ograde čija je visina najmanje 1 100 mm iznad palube te koje su izvedene tako da se putnici ne mogu popeti na ogradu i slučajno pasti s palube.

2.

Stepenice i odmorišta na tim vanjskim palubama opremljeni su ogradama odgovarajuće izvedbe.

.1

Strojevi, kotlovi i druge posude pod tlakom te pripadajući sustavi cjevovoda s armaturom moraju se postaviti i zaštititi tako da se svaka opasnost za osobe na brodu svede na najmanju mjeru, vodeći računa o pomičnim dijelovima, vrućim površinama i drugim opasnostima.

.2

Predviđaju se sredstva kojima se može održati redoviti rad ili ponovno uspostaviti rad porivnih strojeva čak i u slučaju kvara jednog od bitnih pomoćnih uređaja.

.3

Predviđaju se sredstva kojima će se bez vanjske pomoći osigurati ponovno pokretanje strojeva nakon što je brod bio bez ikakvog pogona.

.4

Glavni porivni strojevi i svi pomoćni strojevi bitni za poriv i sigurnost broda moraju nakon ugradnje raditi i kada je brod u uspravnom položaju i ako je u nagnut pod bilo kojim kutom nagiba do 15 ° na bilo koju stranu u statičkim uvjetima te 22,5 ° u dinamičkim uvjetima (ljuljanje) na bilo koju stranu, uz istodobni dinamički nagib (posrtanje) od 7,5 ° pramcem ili krmom.

.5

Predviđaju se sredstva za zaustavljanje porivnih strojeva i brodskog vijka u slučaju nužde, s odgovarajućih mjesta izvan strojarnice/kontrolne prostorije strojarnice, npr. s otvorene palube ili iz kormilarnice.

.6

Smještaj i izvedba odušnika dnevnih i taložnih tankova goriva i tankova mazivog ulja moraju biti takvi da prsnuće odušnika ne smije prouzročiti prodiranje morske vode zapljuskivanjem ili kišnice. Na svakom brodu predviđaju se dva dnevna tanka goriva za svaku vrstu goriva koje se koristi na brodu za poriv te bitni brodski sustavi ili jednakovrijedni uređaji kapaciteta od najmanje 8 sati za brodove klase B ili najmanje 4 sata za brodove klase C i D, pri najvećoj trajnoj snazi porivnog stroja i redovitom radnom opterećenju generatorskog postrojenja na moru.

.1

Motori s unutarnjim izgaranjem koji imaju promjer cilindra 200 mm ili obujam kućišta koljenastog vratila 0,6 m3 i više, moraju na kućištu imati odgovarajuće odušne ventile za zaštitu od eksplozije s odgovarajućom površinom odušnog otvora. Odušni ventili moraju biti opremljeni uređajem koji osigurava da se ispuštanje kroz ventil usmjeri tako da se mogućnost ozljede osoblja svede na najmanju mjeru.

.1.1

Brodovi moraju biti opremljeni učinkovitim kaljužnim sustavom koji omogućuje ispumpavanje i isušivanje svakog vodonepropusnog odjeljka, osim prostora trajno namijenjenih za prijevoz pitke vode, vodenog balasta, tekućeg goriva ili tereta u tekućem stanju, za koje su predviđena druga učinkovita sredstva za ispumpavanje u svim mogućim uvjetima. Predviđaju se učinkovita sredstva za isušivanje vode iz izoliranih skladišta.

.1.2

Sanitarne i balastne pumpe te pumpe za opću namjenu mogu se smatrati neovisnim kaljužnim pumpama ako imaju potrebne priključke na cjevovod kaljužnog sustava.

.1.3

Sve kaljužne cijevi koje se koriste u skladišnim tankovima goriva ili ispod njih ili u prostorima kotlova ili strojeva, uključujući prostore u kojima su smješteni taložni tankovi goriva ili pumpe goriva, moraju biti od čelika ili drugog prikladnog materijala.

.1.4

Izvedba kaljužnog i balastnog cjevovoda mora biti takva da se spriječi mogućnost prolaska mora i balasta u prostore za teret i prostore strojeva, ili iz jednog odjeljka u drugi. Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo nehotično naplavljivanje iz mora bilo kojeg dubokog tanka koji ima priključak na kaljužni i balastni cjevovod kada sadrži teret, ili pražnjenje balasta preko kaljužne pumpe.

.1.5

Sve razdjelne kutije i ručni ventili koji su povezani s kaljužnim sustavom moraju biti na mjestima koja su u redovitim okolnostima lako dostupna.

.1.6

Poduzimaju se mjere za isušivanje zatvorenih prostora za teret smještenih na pregradnoj palubi.

.1.6.1

Ako je nadvođe do pregradne palube takve izvedbe da je rub palube uronjen pri nagibu broda većem od 5 °, isušivanje se izvodi pomoću odgovarajućeg broja izljeva odgovarajuće veličine izravno u more, ugrađenih u skladu sa zahtjevima iz pravila 15.

.1.6.2

Ako je nadvođe takve izvedbe da je rub pregradne palube uronjen pri nagibu broda od 5 ° ili manje, isušivanje zatvorenih prostora za teret na pregradnoj palubi mora se izvesti u odgovarajući prostor ili prostore odgovarajućeg kapaciteta, koji imaju alarm za visoku razinu vode i odgovarajuće uređaje za ispuštanje u more. Pored toga potrebno je osigurati:

.1.6.3

Sustav odljeva za ro-ro palube i palube s automobilima mora imati dovoljan kapacitet tako da izljevi, otvori za otjecanje vode itd. na desnom i lijevom boku mogu podnijeti količinu vode iz pumpi sustava za orošavanje i protupožarnih pumpi, uzimajući u obzir nagib i trim broda.

.1.6.4

Ako su saloni za putnike i posadu opremljeni protupožarnim uređajima za prskanje i hidrantima, moraju imati odgovarajući broj izljeva dovoljan za odvodnju vode nakon gašenja požara rasprskačima te dvama protupožarnim crijevima s mlaznicama. Izljevi moraju biti postavljeni na najučinkovitijim mjestima, npr. u svakom uglu.

.2.1

Sustav kaljužnih pumpi propisan u stavku.1.1 mora biti sposoban za rad u svim mogućim uvjetima nakon havarije, bez obzira je li brod uspravan ili nagnut. U tu se svrhu u pravilu postavljaju bočni usisi osim u uskim odjeljcima na krajevima broda u kojima može biti dovoljan jedan usis. U odjeljcima neuobičajenog oblika mogu se zahtijevati dodatni usisi. Treba predvidjeti sve što je potrebno kako bi voda iz odjeljka mogla otjecati prema usisnim cijevima.

.2.2

Ako je moguće, kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom postavljaju se u posebne vodonepropusne odjeljke i razmještaju se tako da ti odjeljci ne budu naplavljeni zbog istog oštećenja. Ako su glavni porivni strojevi, pomoćni strojevi i kotlovi postavljeni u dva ili više vodonepropusnih odjeljaka, kaljužne se pumpe, koliko je moguće, moraju rasporediti po tim odjeljcima.

.2.3

Svaka zahtijevana kaljužna pumpa, osim dodatnih pumpi koje se mogu postaviti samo u prostorima pikova, postavljena je tako da može crpiti vodu iz svakog odjeljka za koji se to zahtijeva prema stavku.1.1.

.2.4

Svaka kaljužna pumpa s mehaničkim pogonom mora biti izvedena tako da može crpiti vodu kroz glavnu cijev kaljuže brzinom od najmanje 2 m/s. Neovisne kaljužne pumpe s mehaničkim pogonom smještene u prostorima strojeva moraju imati izravne usise iz tih prostora, s time da se u svakom takvom prostoru zahtijevaju najviše dva takva usisa. Ako su predviđena dva ili više takvih usisa, najmanje po jedan treba biti na svakom boku broda. Izravni usisi moraju biti prikladno raspoređeni, a promjer usisa u prostorijama strojeva ne smije biti manji od promjera koji se propisuje za glavnu kaljužnu cijev.

.2.5

Osim izravnog usisa ili izravnih usisa propisanih stavkom.2.4, u prostorijama strojeva je predviđen izravni usisni vod u slučaju nužde, s nepovratnim ventilom, od najveće raspoložive neovisne pumpe s mehaničkim pogonom do razine pražnjenja prostorija strojeva; usis mora imati isti promjer kao i otvor glavnog usisa korištenih pumpi.

.2.6

Vretena ventila za usis morske vode i ventila izravnog usisa moraju biti na zadovoljavajućoj visini iznad podnica u strojarnici.

.2.7

Sve cijevi kaljuže do priključaka na pumpe moraju biti nezavisne od ostalih cijevi.

.2.8

Promjer ‚d’ glavnih cijevi usisa kaljuže i ogranaka izračunava se prema sljedećim formulama. Međutim, stvarni unutarnji promjer može se zaokružiti na najbližu standardnu veličinu koja je prihvatljiva pomorskoj upravi države zastave: glavna usisna cijev kaljuže:

ogranci usisnog cjevovoda kaljuže između sabirnih kutija i usisa:

pri čemu je:

.2.9

Poduzimaju se mjere kako bi se spriječilo da jedan odjeljak za koji postoji usisna cijev kaljuže, bude naplavljen ako se ta cijev zbog sudara ili nasukavanja razbije ili ošteti u bilo kojem drugom odjeljku. U tu svrhu, ako je udaljenost te cijevi od vanjske oplate u bilo kojem dijelu manja od jedne petine širine broda (ako se mjeri okomito na simetralu na visini najviše pregradne teretne linije), ili ako je u tunelskoj kobilici, ta cijev mora imati nepovratni ventil u onom odjeljku u kojem se nalazi njezin usis.

.2.10

Razdjelne kutije, pipci i ventili koji su dio kaljužnog cjevovoda izvode se tako da, u slučaju naplavljivanja, jedna od kaljužnih pumpi može raditi u bilo kojem odjeljku; osim toga, oštećenje pumpe ili njezine priključne cijevi na glavni kaljužni vod izvan crte povučene na jednoj petini širine broda, ne smije prekinuti rad kaljužnog sustava. Ako postoji samo jedan sustav cijevi zajednički za sve pumpe, mora postojati mogućnost da se ventilima za reguliranje kaljužnih usisa, upravlja s mjesta iznad pregradne palube. Ako uz glavni kaljužni sustav postoji i kaljužni sustav za slučaj nužde, on mora biti neovisan o glavnom sustavu i izveden tako da, u slučaju naplavljivanja, pumpa može izbacivati vodu iz svakog odjeljka, kako je navedeno u stavku 2.1.; u tom slučaju mora postojati mogućnost da se s mjesta iznad pregradne palube upravlja samo ventilima koji su potrebni za rad sustava za slučaj nužde.

.2.11

Svi pipci i ventili navedeni u stavku.2.10 kojima se može upravljati s mjesta iznad pregradne palube, moraju na mjestu upravljanja imati jasno označene upravljačke uređaje i indikatore koji pokazuju jesu li otvoreni ili zatvoreni.

do 250 putnika

:

jedna pumpa priključena na glavni stroj i jedna neovisno pogonjena pumpa, smještena izvan strojarnice i s pogonom izvan strojarnice,

preko 250 putnika

:

jedna pumpa priključena na glavni stroj i dvije neovisno pogonjene pumpe, od kojih je jedna smještena izvan strojarnice i ima pogon izvan strojarnice.

.1

Mora se predvidjeti dovoljna snaga za plovidbu nazad kako bi se osiguralo ispravno upravljanje brodom u svim redovitim okolnostima.

.2

Mora se provjeriti i zabilježiti sposobnost strojeva da se, u odgovarajućem vremenu pri najvećoj brzini u plovidbi naprijed, preokrene smjer poriva brodskog vijka te na odgovarajućoj udaljenosti zaustavi brod.

.3

Podaci o vremenu zaustavljanja, smjeru gibanja broda i udaljenostima zabilježeni na pokusnoj plovidbi, moraju biti na raspolaganju zapovjedniku broda ili ovlaštenom osoblju, zajedno s rezultatima pokusne plovidbe za brodove s više brodskih vijaka, kojima se utvrđuje sposobnost broda za plovidbu i manevriranje u slučaju kvara na jednom ili više brodskih vijaka.

.1

Svaki brod mora imati učinkoviti glavni i pomoćni kormilarski uređaj. Glavni i pomoćni kormilarski uređaj izvode se tako da kvar na jednom uređaju ne onemogući rad drugog uređaja.

.2

Glavni kormilarski uređaj i struk kormila moraju:

.3

Pomoćni kormilarski uređaj, ako je postavljen, mora:

.4

Pogonske jedinice kormilarskog uređaja moraju:

.5

Ako glavni kormilarski uređaj ima dvije ili više jednakih pogonskih jedinica, pomoćni kormilarski uređaj nije potreban, pod uvjetom:

.6

Mora se predvidjeti upravljanje kormilarskim uređajem:

.7

Svaki sustav upravljanja glavnim ili pomoćnim kormilarskim uređajem sa zapovjedničkog mosta, mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.8

Strujni krugovi električne energije i sustavi upravljanja kormilarskim uređajem zajedno s pripadajućim dijelovima, kabelima i cijevima, koji se zahtijevaju prema ovom pravilu i pravilu 7, moraju biti što dalje jedan od drugog po čitavoj duljini.

.9

Predviđaju se sredstva za vezu između zapovjedničkog mosta i prostorije kormilarskog uređaja ili drugog pomoćnog mjesta za kormilarenje.

.10

Kutni položaj kormila mora:

.11

Hidraulički kormilarski uređaj mora imati:

12

Prostorije kormilarskog uređaja moraju:

.1

Na zapovjedničkom mostu i na prikladnom mjestu za upravljanje glavnim postrojenjem treba postaviti indikatore rada motora električnog i elektrohidrauličnog kormilarskog uređaja.

.2

Svaki električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav koji sadrži jednu ili više pogonskih jedinica, mora se napajati iz najmanje dva posebna kruga izravno s glavne sklopne ploče; međutim, jedan od strujnih krugova može se napajati preko sklopne ploče za slučaj nužde. Pomoćni električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav povezan s glavnim električnim ili elektrohidrauličnim kormilarskim sustavom može se priključiti na jedan od strujnih krugova kojima se napaja glavni kormilarski sustav. Strujni krugovi koji napajaju električni ili elektrohidraulični kormilarski sustav moraju imati kapacitet dovoljan za napajanje svih motora koji se mogu istodobno na njih priključiti te moraju istodobno raditi.

.1

Glavni i pomoćni strojevi koji su bitni za poriv i sigurnost broda moraju imati učinkovita sredstva za upravljanje.

.2

Ako je predviđeno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta, a prostorije strojeva su pod nadzorom posade, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

.3

Ako su glavni porivni strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.4

Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemogućiti uporabu ručnog upravljanja.

.5

Glavni i pomoćni strojevi koji su bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju imati učinkovita sredstva za rad i upravljanje. Svi sustavi upravljanja bitni za poriv, upravljanje i sigurnost broda moraju biti neovisni ili izvedeni tako da kvar jednog sustava ne utječe nepovoljno na rad drugog sustava.

.6

Ako je predviđeno daljinsko upravljanje porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

.7

Ako su glavni porivni strojevi i pripadajući strojevi, uključujući glavne izvore napajanja električnom energijom, opremljeni različitim stupnjevima automatskog i daljinskog upravljanja i ako su stalno pod nadzorom osoblja iz upravljačke prostorije, naprave i uređaji za upravljanje moraju biti projektirani, opremljeni i postavljeni tako da rad strojeva bude jednako siguran i učinkovit kao da je pod izravnim nadzorom; u tom smislu primjenjuju se prema potrebi pravila II-1/E/1 do II-1/E/5. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti takvih prostora od požara i naplavljivanja.

.8

Općenito, sustavi automatskog upućivanja, rada i upravljanja moraju imati uređaje za ručno isključivanje automatskih upravljačkih uređaja. Kvar bilo kojeg dijela tih sustava ne smije onemogućiti uporabu ručnog upravljanja.

.9

Na novim brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2012. ili poslije, sustavi za automatizaciju moraju biti projektirani tako da se osigura da časnik na straži pravovremeno dobije početno upozorenje o predstojećem ili neizbježnom usporavanju ili zaustavljanju porivnog sustava kako bi procijenio navigacijske okolnosti u slučaju nužde. Sustavi moraju posebno nadzirati, pratiti, izvještavati, upozoravati i poduzimati sigurnosne mjere radi usporavanja ili zaustavljanja poriva, čime će se časniku na straži omogućiti da djeluje ručno, osim u onim slučajevima u kojima bi ručno djelovanje u kratkom vremenskom roku prouzročilo potpuni kvar stroja i/ili porivne opreme, na primjer u slučaju prekoračenja brzine.

.1

Svaka cijev za paru i svaki njezin priključak kroz koji prolazi para moraju biti projektirani, izvedeni i postavljeni tako da izdrže maksimalna radna opterećenja kojima mogu biti izloženi.

.2

Predviđaju se sredstva za odvod kondenzata iz svih cijevi za paru u kojima bi u protivnom mogao nastati opasni hidraulički udar.

.3

Ako postoji mogućnost da u cijev za paru ili priključak uđe para iz bilo kojeg izvora koji ima veći tlak od predviđenog, potrebno je postaviti odgovarajući redukcijski ventil, ispusni ventil i manometar.

.1

Predviđaju se uređaji za sprečavanje pretlaka u bilo kojem dijelu sustava stlačenog zraka i u svim prostorima rashladne vode ili u kućištima kompresora i rashladnicima koji mogu biti izloženi opasnom pretlaku zbog propuštanja iz prostora u kojima se nalazi stlačeni zrak. Svi sustavi moraju imati odgovarajuće uređaje za rasterećenje tlaka.

.2

Glavni sustavi zraka za upućivanje glavnih porivnih motora s unutarnjim izgaranjem moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od učinka povratnog plamena i unutarnje eksplozije u cijevima zraka za upućivanje.

.3

Sve tlačne cijevi iz kompresora zraka za upućivanje moraju voditi izravno do spremnika zraka za upućivanje, a sve cijevi za upućivanje od spremnika zraka do glavnih i pomoćnih strojeva moraju biti potpuno odvojene od tlačnog sustava cjevovoda kompresora.

.4

Potrebno je postaviti uređaje za odstranjivanje ulja i vode u sustavima stlačenog zraka.

.1

Dizala za putnike i teret moraju u pogledu dimenzija, razmještaja, broja putnika i/ili količine robe, biti u skladu s odredbama koje odredi pomorska uprava države zastave u svakom pojedinom slučaju ili za svaku vrstu postrojenja.

.2

Nacrte za montažu i upute za održavanje, uključujući i odredbe o redovitim pregledima, odobrava pomorska uprava države zastave, koja pregledava i odobrava postrojenje prije početka uporabe.

.3

Po odobrenju, pomorska uprava države zastave izdaje svjedodžbu koja se mora čuvati na brodu.

.4

Pomorska uprava države zastave može dopustiti da redovite preglede obavlja stručnjak kojeg ovlasti ona sama ili priznata organizacija.

.1

Električne instalacije moraju biti takve:

.2

Pomorska uprava države zastave mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala jednoznačna provedba i primjena odredaba ovog dijela u vezi s električnim instalacijama (3).

.1

Novi brodovi klase C i D na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost broda te novi i postojeći brodovi klase B na kojima je električna energija jedina energija za održavanje rada pomoćnih službi bitnih za sigurnost i pogon broda, moraju imati dva ili više glavnih generatora takve snage da se omogući rad navedenih službi ako jedan od generatora ne radi.

Na novim brodovima klase C i D čija je duljina manja od 24 metra, jedan od glavnih generatora može biti glavni pogonski stroj, pod uvjetom da ima takvu snagu da omogući rad navedenih službi ako drugi generator ne radi.

.2.1

Osnovni sustav električne rasvjete koji osigurava rasvjetu u dijelovima broda u koje redovito imaju pristup i koriste ih putnici ili posada, mora imati napajanje iz osnovnog izvora električne energije.

.2.2

Osnovni sustav električne rasvjete izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi osnovni izvor električne energije, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad sustava rasvjete u nuždi koji se zahtijeva prema pravilu 3.

.2.3

Sustav električne rasvjete u nuždi izvodi se tako da požar ili druga nezgoda u prostorima u kojima se nalazi izvor električne energije u nuždi, pripadajuća transformatorska oprema, ako postoji, glavna sklopna ploča i glavna sklopna ploča rasvjete, ne onemoguće rad glavnog sustava rasvjete koji se zahtijeva prema ovom pravilu.

.3

Glavna sklopna ploča postavlja se, u odnosu na glavnu generatorsku stanicu, tako da, koliko je to moguće, samo požar ili druga nezgoda u prostoru u kojem se nalaze generator i sklopna ploča mogu utjecati na redovito napajanje električnom energijom.

.4

Na brodovima klase B, C i D izgrađenim 1. siječnja 2012. ili poslije, osigurava se dodatna rasvjeta u svim kabinama, kojom se jasno označava izlaz, tako da svi putnici mogu pronaći put do vrata. Ta rasvjeta, koja može biti priključena na izvor električne energije u nuždi ili može imati samostalni izvor električne energije u svakoj kabini, automatski se pali kada uobičajena rasvjeta kabine izgubi napajanje te mora ostati uključena najmanje 30 minuta.

.1

Zahtjev iz prvog stavka nije obvezan ako je brod projektiran tako da ima dva potpuno redundantna prostora strojarnice, odvojena najmanje jednim vodonepropusnim i vatrootpornim odjeljkom i dvjema pregradama ili nekom drugom konstrukcijom kojom se osigurava jednaka razina sigurnosti te ako je u svakoj strojarnici najmanje jedan generator s pripadajućom sklopnom pločom itd.

.1

općenito, sposoban za rad u trajanju od:

.2

posebno, sposoban za istovremeni rad sljedećih potrošača, u propisanom trajanju za pojedine klase brodova kao što je prethodno navedeno:

.3

sposoban za upravljanje, u trajanju od pola sata, vodonepropusnim vratima na mehanički pogon zajedno s pripadajućim strujnim krugovima upravljanja, indikatora i alarma.

(a)

rasvjete, u skladu sa stavkom.2(b).1 ovog pravila;

(b)

vodonepropusnih vrata, u skladu sa stavcima.7.2 i.7.3. pravila II-1/B/13, ali ne svih vrata istodobno, osim ako je predviđen neovisni privremeni izvor akumulirane energije; i

(c)

upravljačkih uređaja, indikatora i alarma, u skladu sa stavkom.7.2 pravila II-1/B/13.

.1

svi javni prostori za putnike i hodnici moraju imati dodatnu električnu rasvjetu koja može raditi najmanje tri sata kad su svi drugi izvori električne energije u kvaru i pod bilo kojim uvjetima nagiba. Predviđena rasvjeta mora biti takva da se pristup sredstvima za napuštanje broda može brzo uočiti. Izvor energije za dodatnu rasvjetu sastoji se od akumulatorskih baterija smještenih unutar rasvjetnih jedinica, koje se trajno pune, ako je moguće, sa sklopne ploče za slučaj nužde. Pomorska uprava države zastave može prihvatiti neka druga sredstva rasvjete ako su ta sredstva barem jednako učinkovita. Dodatna rasvjeta mora biti takva da se svaki kvar svjetiljke može odmah uočiti. Svaka se akumulatorska baterija mora redovito zamijeniti, vodeći računa o specifičnom vijeku trajanja u okolini u kojoj se upotrebljava; i

.2

u svakom prostoru posade, hodniku, prostoru za rekreaciju i svakom radnom prostoru koji obično koristi posada, mora postojati prijenosna svjetiljka s baterijom na punjenje, osim ako je predviđena dodatna rasvjeta za slučaj nužde, u skladu sa stavkom.1.

.1

Izloženi metalni dijelovi električnih strojeva ili opreme, za koje nije predviđeno da budu pod naponom, ali bi zbog kvara mogli biti pod naponom, moraju se uzemljiti osim ako se strojevi ili oprema:

.2

Svi električni uređaji moraju biti tako izvedeni i postavljeni tako da ne mogu prouzročiti ozljede pri uobičajenom rukovanju ili dodiru.

.3

Bočne strane i poleđina a prema potrebi i prednja strana sklopnih ploča moraju biti prikladno zaštićene. Izloženi dijelovi čiji je napon uzemljenja veći od napona navedenog u stavku.1.1 ne smiju se postaviti na prednjoj strani takvih sklopnih ploča. Prema potrebi, treba postaviti nevodljive obloge ili rešetke na prednjoj strani i na poleđini sklopne ploče.

.4

U razdjelnim sustavima bez uzemljenja, treba postaviti uređaj za nadzor razine uzemljenja sa zvučnim ili svjetlosnim indikatorom u slučaju izrazito niskih vrijednosti uzemljenja.

.5.1

Sve metalne ploče i kabelska zaštita moraju biti električno povezani i uzemljeni.

.5.2

Svi električni kabeli i vanjski vodovi električne opreme moraju biti teško gorivi i ugrađeni tako da se ne umanje njihova osnovna teško goriva svojstva. Ako je potrebno, pomorska uprava države zastave može za posebne svrhe odobriti korištenje posebnih vrsta kabela, kao što su radiofrekventni kabeli, koji nisu u skladu s prethodno navedenim zahtjevima.

.5.3

Kabeli i vodovi koji napajaju bitne službe ili izvor energije u nuždi, rasvjetu, unutarnju komunikaciju ili signale, moraju se po mogućnosti postaviti izvan kuhinja, praonica, prostorija strojeva A kategorije i njihovih kućišta i ostalih prostora u kojima postoji velika opasnost od požara. Na novim i postojećim ro-ro putničkim brodovima, kabele alarma za slučaj nužde i sustave razglasa postavljene 1. srpnja 1998. ili poslije, mora odobriti pomorska uprava države zastave uzimajući u obzir preporuke IMO-a. Kabeli koji povezuju protupožarne pumpe sa sklopnom pločom u nuždi, moraju biti izrađeni od vatrootpornog materijala ako prolaze kroz prostore u kojima postoji velika opasnost od požara. Ako je moguće, takve kabele treba provući tako da se spriječi da, u slučaju zagrijavanja pregrada zbog požara u susjednom prostoru, postanu neupotrebljivi.

.6

Kabeli i vodovi postavljaju se i učvršćuju tako da se spriječi habanje ili druga oštećenja. Završeci i spojevi svih vodiča izvode se tako da se zadrže osnovna električna, mehanička, teško goriva i, prema potrebi, vatrootporna svojstva.

.7.1

Svaki zasebni strujni krug mora se zaštititi od kratkog spoja i preopterećenja, osim u slučajevima primjene pravila II-1/C/6 i II-1/C/7.

.7.2

Oprema za rasvjetu mora biti izvedena tako da se spriječi porast temperature koji bi mogao oštetiti kabele i električne vodove te da se spriječi prekomjerno zagrijavanje okolnog materijala.

.8.1

Akumulatorske baterije moraju imati odgovarajuće kućište, a prostorije koje se koriste za njihov smještaj moraju biti propisno izvedene i učinkovito ventilirane.

.8.2

Električna ili druga oprema koja može biti izvor zapaljenja zapaljivih para nije dopuštena u tim prostorima.

.9

Distribucijski sustavi izvode se tako da se u slučaju požara u bilo kojoj glavnoj vertikalnoj zoni, utvrđenoj u pravilu II-2/A/2.9, ne ometa rad službi bitnih za sigurnost u bilo kojoj drugoj takvoj zoni. Taj će zahtjev biti ispunjen ako glavni napojni vodovi i napojni vodovi za slučaj nužde koji prolaze kroz bilo koju od tih zona, budu vertikalno i horizontalno što dalje jedan od drugoga.

.10

Električna oprema ne smije biti postavljena u prostorima u kojima bi se mogle sakupljati zapaljive smjese, npr. u odjeljcima namijenjenima prije svega za akumulatorske baterije, u spremištima za boju, skladištima acetilena ili sličnim prostorima, osim ako pomorska uprava države zastave smatra da je ta oprema:

.1

Predviđene mjere moraju osigurati da sigurnost broda u svim uvjetima plovidbe, uključujući manevriranje, bude jednaka kao i na brodu kojem su prostorije strojeva pod nadzorom posade.

.2

Poduzimaju se mjere kojima će se osigurati pouzdani rad opreme te obavljanje redovitih pregleda i rutinskih ispitivanja radi osiguravanja trajne učinkovitosti rada.

.3

Svaki brod mora imati ispravu kojom se potvrđuje da je sposoban za plovidbu s prostorijama strojeva koje su povremeno bez nadzora posade.

.1

Predviđaju se uređaji za rano otkrivanje i alarmiranje u slučaju požara:

.2

Motori s unutarnjim izgaranjem snage 2 250 kW i više, ili s cilindrom čiji je promjer veći od 300 mm, moraju imati detektor uljnih para u kućištu koljenaste osovine ili osjetnike temperature u ležajevima motora ili druge odgovarajuće uređaje.

.1

Kaljužni zdenci u prostorijama strojeva povremeno bez nadzora posade, moraju biti postavljeni te se moraju nadzirati tako da se nakupljanje tekućina može otkriti pri uobičajenim kutovima trima i nagiba te moraju imati kapacitet dovoljan za prihvat uobičajene količine drenažne tekućine dok je prostorija bez nadzora posade.

.2

Ako se kaljužne pumpe uključuju automatski, predviđaju se indikatori koji pokazuju je li dotok tekućine veći od kapaciteta pumpe ili radi li pumpa češće nego što je predviđeno. U takvim slučajevima može se dopustiti postavljanje manjih kaljužnih zdenaca za odgovarajuće vremensko razdoblje. Ako su postavljene kaljužne pumpe s automatskim upravljanjem, posebnu pažnju treba posvetiti zahtjevima za sprečavanje onečišćenja uljem.

.3

Upravljački uređaji svih ventila za usis mora, ispust ispod vodne linije ili sustav ubrizgača kaljuže, moraju biti smješteni tako da, u slučaju dotoka vode u taj prostor, ostane dovoljno vremena za pristup tim uređajima i za upravljanje. Ako razina do koje se prostor može naplaviti u uvjetima potpuno nakrcanog broda to zahtijeva, treba predvidjeti mogućnost upravljanja s mjesta iznad te razine.

.1

U svim uvjetima plovidbe, uključujući i manevriranje, mora biti moguće upravljati brzinom, smjerom poriva i ako je potrebno usponom brodskog vijka, sa zapovjedničkog mosta.

.2

Nalozi porivnim strojevima sa zapovjedničkog mosta prikazuju se u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva ili, prema potrebi, na mjestu upravljanja porivnim strojevima.

.3

Daljinsko upravljanje porivnim strojevima mora biti moguće samo s jednog mjesta u isto vrijeme; na takvim mjestima dopuštena su međusobno povezana upravljačka mjesta. Na svakom mjestu mora biti indikator koji pokazuje s kojeg se mjesta upravlja porivnim strojevima. Prebacivanje upravljanja sa zapovjedničkog mosta na prostorije strojeva moguće je samo u prostoriji glavnih strojeva ili u upravljačkoj prostoriji glavnih strojeva. Sustav mora imati uređaje za sprečavanje značajne promjene vijčanog poriva pri prebacivanju upravljanja s jednog mjesta na drugo.

.4

Mora postojati mogućnost lokalnog upravljanja svim strojevima koji su bitni za sigurnu plovidbu broda, čak i u slučaju kvara bilo kojeg dijela automatskih sustava ili sustava daljinskog upravljanja.

.5

Sustav daljinskog automatskog upravljanja mora biti projektiran tako da se u slučaju kvara uključi alarm. Ako se to ne smatra neizvedivim, prethodno podešena brzina i smjer poriva vijka moraju se održati sve dok se ne aktivira lokalno upravljanje.

.6

Na zapovjedničkom mostu moraju biti postavljeni indikatori:

.7

Broj neuspješnih uzastopnih pokušaja automatskog upućivanja treba ograničiti kako bi se sačuvao dovoljan tlak zraka za upućivanje. Mora se ugraditi alarm niskog tlaka zraka za upućivanje, podešen na razinu koja omogućava upućivanje porivnih strojeva.

.1

Predviđen je sustav alarma koji se uključuje u slučaju svakog kvara na koji treba obratiti pozornost i koji mora:

.2.1

Sustav alarma mora imati trajno napajanje i mogućnost automatskog prebacivanja na rezervni izvor električne energije, u slučaju prekida redovitog napajanja.

.2.2

U slučaju prekida u redovitom napajanju sustava alarma, uključuje se alarm.

.3.1

Sustav alarma mora imati sposobnost dojave nekoliko kvarova istodobno, a prijem jednog alarma ne smije ometati drugi alarm.

.3.2

Prijem svakog alarma na mjestu navedenom u stavku.1 mora se prikazati na mjestima gdje se alarm uključio. Alarm mora trajati dok se ne prihvati, a svjetlosna indikacija pojedinog alarma traje dok se kvar ne otkloni, nakon čega se sustav alarma automatski vraća na redovite uvjete rada.

.1

Osnovni izvor električne energije mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.2

Ako su za druge pomoćne strojeve bitne za pogon potrebni strojevi u pripremi, treba predvidjeti uređaje za automatsko prebacivanje.

.1

Sustav upravljanja mora biti takav da se službe potrebne za rad glavnih porivnih strojeva i pomoćnih strojeva osiguravaju automatskim uređajima.

.2

Pri prebacivanju na automatsko upravljanje mora se uključiti alarm.

.3

Predviđen je alarmni sustav u skladu s pravilom 6 za sve značajne tlakove, temperature i razine tekućina te druge bitne parametre.

.4

Treba predvidjeti središnje upravljačko mjesto s potrebnim alarmnim pločama i instrumentima koji pokazuju aktiviranje svakog alarma.

.5

Ako se za pogon koriste motori s unutarnjim izgaranjem, treba omogućiti da se tlak zraka za upućivanje održi na potrebnoj razini.

.1

Svrha je protupožarne sigurnosti u ovom poglavlju:

.2

Kako bi se postigli ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku.1., u pravila ovog poglavlja ugrađena su sljedeća temeljna načela, ovisno o vrsti broda i potencijalnoj opasnosti od požara:

.3

Ciljevi protupožarne sigurnosti navedeni u stavku.1 ostvaruju se poštovanjem propisanih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju ili drukčijim projektom i izvedbom u skladu s dijelom F izmijenjenog poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974., koji se primjenjuje na brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima navedenim u stavku.2 te da ostvaruje ciljeve protupožarne sigurnosti navedene u stavku.1:

.4

Svi brodovi na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, moraju i dalje ispunjavati najmanje one zahtjeve koji su se prethodno primjenjivali na te brodove.

Popravci, preinake i izmjene kojima se bitno mijenjaju dimenzije broda ili prostora za smještaj putnika ili kojima se znatno produžuje vijek korištenja broda te s tim povezana oprema, moraju ispunjavati najnovije zahtjeve za nove brodove ako pomorska uprava države zastave to smatra opravdanim i mogućim.

.5

Bez obzira na odredbe iz stavka.4, postojeći brodovi klase B koji prevoze više od 36 putnika, a na kojima se obavljaju popravci, preinake, izmjene te s tim povezana oprema, moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

.1

moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala;

.2

moraju biti prikladno ukrijepljene;

.3

moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz dima i plamena do završetka standardnog ispitivanja vatrootpornosti u trajanju od jednog sata;

.4

moraju biti izolirane odobrenim negorivim materijalima tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 180 °C iznad početne temperature u vremenu:

.5

Pomorska uprava države zastave mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade ili palube kako bi osigurale ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754(18).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst ‚rezolucijom IMO-a A.754(18)’ glasi ‚Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti’.

.1

moraju biti izrađene tako da sprečavaju prolaz plamena do završetka prvih pola sata standardnog ispitivanja vatrootpornosti;

.2

moraju biti izolirane tako da prosječna temperatura na neizloženoj strani ne poraste više od 140 °C iznad početne temperature, ni da temperatura u bilo kojoj točki, uključujući i spojeve, ne poraste više od 225 °C iznad početne temperature u vremenu:

.3

moraju biti izrađene od odobrenih negorivih materijala, a svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu i montažu konstrukcija klase ‚B’ moraju biti negorivi, osim što je dopuštena uporaba gorivih furnira pod uvjetom da zadovoljavaju ostale zahtjeve ovog poglavlja;

.4

Pomorska uprava države zastave mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade kako bi osigurale ispunjavanje navedenih zahtjeva otpornosti i porasta temperature u skladu s rezolucijom IMO-a A.754(18).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst ‚rezolucijom IMO-a A.754(18)’ glasi ‚Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti’.

.1

motori s unutarnjim izgaranjem za glavni pogon; ili

.2

motori s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju u druge svrhe osim glavnog pogona, kojima ukupna izlazna snaga iznosi najmanje 375 kW; ili

.3

kotao s loženjem na tekuće gorivo ili uređaj za tekuće gorivo.

.1

ugrađene sustave za otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.2

sustave automatskog rasprskivanja, otkrivanje požara i protupožarni alarm;

.3

indikatorske panele protupožarnih vrata;

.4

zatvaranje protupožarnih vrata;

.5

indikatorske panele vodonepropusnih vrata;

.6

zatvaranje vodonepropusnih vrata;

.7

ventilatore;

.8

opći/protupožarni alarm;

.9

sustave veze uključujući telefone; i

.10

mikrofone sustava za razglas.

.1

sav ugrađeni namještaj, kao što su pisaći stolovi, ormari za odjeću, toaletni stolići, komode, kuhinjski ormari, je izrađen u cijelosti od odobrenih negorivih materijala, osim gorivih furnira debljine do 2 mm koji se mogu koristiti za oblaganje radnih površina tih predmeta;

.2

svi okviri pomičnog namještaja, kao što su stolice, naslonjači, stolovi, su izrađeni od negorivih materijala;

.3

sve zavjese, zastori i drugi zavješeni tekstilni materijali imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti vune čija je masa 0,8 kg/m2, u skladu s rezolucijom IMO-a A.471(XII), kako je izmijenjena.

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst ‚rezolucijom IMO-a A.471(XII)’, kako je izmijenjena, glasi ‚Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti’;

.4

sve podne obloge imaju otpornost na širenje plamena koja nije manja od otpornosti jednakovrijednog vunenog materijala koji se upotrebljava u iste svrhe.

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, ovaj podstavak glasi:

‚sve podne obloge imaju svojstva sporog širenja plamena’;

.5

sve izložene površine pregrada, obloga i stropova imaju svojstva sporog širenja plamena; i

.6

sav tapecirani namještaj ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena u skladu s Postupcima ispitivanja vatrootpornosti tapeciranog namještaja iz rezolucije IMO-a A.652(16).

Za brodove klase B, C i D izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije, tekst ‚rezolucije IMO-a 652(16)’ glasi ‚Kodeks o postupcima ispitivanja vatrootpornosti’.

ZA BRODOVE KLASE B, C I D IZGRAĐENE 1. SIJEČNJA 2003. ILI POSLIJE:

.7

sva posteljina ima svojstva otpornosti na zapaljenje i širenje plamena, što se utvrđuje u skladu s Kodeksom o postupcima ispitivanja vatrootpornosti.

.1.1

Svaki brod mora imati protupožarne pumpe, glavne protupožarne cjevovode, hidrante, crijeva i mlaznice u skladu s odgovarajućim zahtjevima ovog pravila.

.1.2

Ako se zahtijeva više od jedne neovisne protupožarne pumpe, moraju se postaviti odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalazi glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko protupožarne pumpe koja se ne nalazi u toj prostoriji strojeva, cijevima koje ne ulaze u tu prostoriju. Iznimno, kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi protupožarne pumpe za slučaj nužde mogu prolaziti kroz prostoriju strojeva ako je nemoguće provesti ih izvan nje, pod uvjetom da se održi cjelovitost glavnog protupožarnog cjevovoda zatvaranjem cijevi u čvrsto čelično kućište.

.1.3

Odjelni ventili za odvajanje dijela glavnog protupožarnog cjevovoda u prostoriji strojeva u kojoj se nalaze glavna protupožarna pumpa ili pumpe, od ostalog dijela glavnog protupožarnog cjevovoda, moraju se postaviti na lako dostupnom i pogodnom mjestu izvan prostorije strojeva. Glavni protupožarni cjevovod izveden je tako da, kad su odjelni ventili zatvoreni, svi hidranti na brodu osim onih u navedenoj prostoriji strojeva, mogu dobivati vodu preko druge protupožarne pumpe ili protupožarne pumpe za slučaj nužde. Protupožarna pumpa za slučaj nužde, ulaz morske vode, usisne i dovodne cijevi i odjelni ventili moraju se nalaziti izvan prostorije strojeva. Ako to nije moguće, može se postaviti kutija usisa mora u prostoriju strojeva ako se ventilom može daljinski upravljati s mjesta u istom odjeljku u kojem je pumpa za slučaj nužde, a usisna cijev je što kraća. Kraći dijelovi usisnih i ispusnih cijevi mogu prolaziti kroz prostor strojeva ako su zatvoreni u čvrsto čelično kućište ili izolirani prema normi A-60. Cijevi moraju imati čvrste stijenke debljine najmanje 11 mm i moraju biti zavarene osim na prirubnom spoju s ventilom ulaza mora.

.1

Propisane protupožarne pumpe moraju radi gašenja požara osiguravati dovod vode pod tlakom navedenim u stavku.4.2, u količini koja nije manja od dvije trećine količine koja je propisana za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za ispumpavanje kaljuže.

.2

Na svakom brodu koji prema ovom pravilu mora imati više od jedne protupožarne mehaničke pumpe, svaka propisana pumpa mora imati kapacitet od najmanje 80 % ukupnog propisanog kapaciteta podijeljenog s najmanjim brojem propisanih protupožarnih pumpi, ali u svakom slučaju najmanje 25 m3/h i svaka takva pumpa mora osiguravati najmanje dva propisana mlaza vode. Te protupožarne pumpe moraju osiguravati dovod vode glavnom protupožarnom sustavu u propisanim uvjetima.

.3

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, na kojima je ugrađeno više pumpi od najmanjeg propisanog broja te dodatne pumpe moraju imati kapacitet najmanje 25 m3/h i moraju osiguravati najmanje dva mlaza vode u skladu sa stavkom.5 ovog pravila.

.1

Brodovi moraju imati sljedeće protupožarne pumpe s mehaničkim pogonom:

.2

Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opće namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe ako se njima ne obavlja redovito pumpanje goriva, a ako se povremeno upotrebljavaju za pretakanje ili pumpanje tekućeg goriva, moraju imati odgovarajuće preklopne uređaje.

.3

Raspored priključaka morske vode, protupožarnih pumpi i njihovih izvora energije mora osigurati da, na brodovima ovlaštenim za prijevoz više od 250 putnika, izbijanje požara u bilo kojem odjeljku ne prekine rad svih protupožarnih pumpi.

Ako na novim brodovima klase B ovlaštenim za prijevoz 250 putnika ili manje, požar u bilo kojem odjeljku može onesposobiti sve pumpe, kao dodatni uređaj za dovod vode radi gašenja požara postavlja se neovisna protupožarna pumpa za slučaj nužde na mehanički pogon, kojoj su izvor energije i priključci za morsku vodu smješteni izvan prostorije strojeva. Ta neovisna protupožarna pumpa za slučaj nužde na mehanički pogon, mora biti u skladu s odredbama Kodeksa o sustavima za zaštitu od požara za brodove izgrađene 1. siječnja 2003. ili poslije.

.4

Na novim brodovima klase B ovlaštenim za prijevoz više od 250 putnika, brza opskrba vodom mora biti takva da se iz svakog hidranta u unutarnjem prostoru može odmah dobiti najmanje jedan snažan mlaz vode te da se automatskim pokretanjem određene protupožarne pumpe osigura stalan dovod vode.

.5

Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajućim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjedničkog mosta i iz protupožarne upravljačke postaje, ako postoji, ili stalnim tlačenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomoću jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.6

Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil.

.1

Promjer glavnog protupožarnog cjevovoda i cijevi za vodu mora biti toliki da omogućava učinkovitu raspodjelu najveće propisane količine vode iz dvije protupožarne pumpe koje rade istodobno.

.2

Pomoću dvije pumpe koje istodobno dovode vodu kroz mlaznice navedene u stavku.8 i dovoljno hidranata da se osigura količina vode navedena u stavku.4.1, u svim hidrantima treba održavati sljedeće minimalne tlakove:

.3

Maksimalan tlak u bilo kojem hidrantu ne smije biti veći od onog pri kojem se može učinkovito upravljati protupožarnim crijevom.

.1

Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje dva mlaza vode koji ne dolaze iz istog hidranta, od kojih jedan mora biti iz crijeva u jednom komadu, mogu dosegnuti bilo koji dio broda u koji putnici ili posada redovito imaju pristup za vrijeme plovidbe te bilo koji dio prostora za teret kada je prazan, bilo koji ro-ro prostor za teret ili bilo koji prostor posebne kategorije, a u tom slučaju dva mlaza moraju dosegnuti bilo koji dio tog prostora, svaki iz crijeva u jednom komadu. Osim toga, takvi hidranti moraju biti smješteni blizu ulaza u štićene prostore.

.2

U prostorijama nastambi, službenim prostorijama i prostorijama strojeva, broj i smještaj hidranata mora biti takav da udovoljava zahtjevima iz stavka.5.1 kada su sva vodonepropusna vrata i sva vrata u pregradama glavnih vertikalnih zona zatvorena.

.3

Ako je pristup u prostoriju strojeva na nižoj razini predviđen iz susjednog osovinskog tunela, postavljaju se dva hidranta s vanjske strane, ali u blizini ulaza u prostoriju strojeva. Ako je pristup predviđen iz drugih prostorija, u jednoj od tih prostorija postavljaju se dva hidranta u blizini ulaza u prostor strojeva. To nije potrebno ako tunel ili susjedni prostori nisu dio puta za napuštanje prostorija.

.1

Za glavne protupožarne cjevovode i hidrante ne smiju se koristiti materijali čija se svojstva brzo gube pod utjecajem topline, ako nisu na odgovarajući način zaštićeni. Cijevi i hidranti moraju se postaviti tako da se na njih lako mogu priključiti protupožarna crijeva. Cijevi i hidranti moraju biti smješteni tako da se spriječi zamrzavanje. Na brodovima koji mogu prevoziti teret na palubi, položaj hidranata mora biti takav da su uvijek lako dostupni, a cijevi moraju, što je moguće više, biti postavljene tako da se ne mogu oštetiti tim teretom.

.2

Svako protupožarno crijevo mora imati ventil tako da se može odvojiti dok protupožarne pumpe rade.

.3

Na brodovima izgrađenim 1. siječnja 2003. ili poslije, odjelni se ventili postavljaju za sve ogranke glavnog protupožarnog cjevovoda koji prolaze otvorenom palubom a upotrebljavaju se u druge svrhe osim gašenja požara.

.1

Protupožarna crijeva moraju biti od nehabajućeg materijala koji odobrava pomorska uprava države zastave i dovoljne duge da se mlaz vode može usmjeriti u bilo koji prostor u kojem bi se mogle upotrijebiti. Svako protupožarno crijevo mora imati mlaznicu i potrebne spojke. Spojke i mlaznice protupožarnog crijeva moraju biti potpuno zamjenjive. Crijeva navedena u ovom poglavlju kao ‚protupožarna crijeva’ zajedno s potrebnom opremom i alatima moraju biti spremna za uporabu na vidljivim mjestima blizu vodenih hidranata ili priključaka. Osim toga, u unutarnjim prostorima na brodovima koji prevoze više od 36 putnika, protupožarna crijeva moraju biti stalno priključena na hidrante.

.2

Za svaki hidrant koji se zahtijeva prema stavku.5 mora postojati najmanje jedno protupožarno crijevo. Duljina protupožarnog crijeva mora se ograničiti na najviše 20 metara na palubi i u nadgrađu te na 15 metara u prostorijama strojeva, a na manjim brodovima na 15 odnosno 10 metara.

.1.1

U smislu ovog poglavlja, standardne veličine mlaznica su 12 mm, 16 mm i 19 mm ili veličine što bliže tim vrijednostima. Ako se upotrebljavaju drugi sustavi – kao na primjer sustavi vodene magle – mogu se dopustiti drugačiji promjeri mlaznica.

.1.2

Sve mlaznice moraju biti odobrenog dvonamjenskog tipa (tj. raspršivanje/mlaz) i moraju imati napravu za zatvaranje.

.2

Za prostorije nastambi i službene prostorije nisu potrebne mlaznice veće od 12 mm.

.3

Za prostorije strojeva i vanjske prostore veličina mlaznica mora biti takva da se iz najmanje pumpe može postići najveća moguća količina vode iz dva mlaza pod tlakom navedenim u stavku.4, s tim da se ne koriste mlaznice veće od 19 mm.

.1

Zahtijeva se jedna neovisna protupožarna pumpa, kojom se radi gašenja požara mora osigurati dovod najmanje jednog mlaza vode iz bilo kojeg protupožarnog hidranta pod tlakom navedenim dalje u tekstu. Ta količina vode ne smije biti manja od dvije trećine količine koja se zahtijeva za kaljužne pumpe kada se upotrebljavaju za pumpanje kaljuže. Takva protupožarna pumpa mora pri izbacivanju najveće navedene količine vode kroz protupožarne hidrante čije su mlaznice promjera 12 ili 16 ili 19 mm, na svakom hidrantu održavati minimalni tlak koji je propisan za brodove klase B.

.2

Svaki brod koji prevozi više od 250 putnika, mora imati dodatnu protupožarnu pumpu stalno priključenu na glavni protupožarni cjevovod. Ta pumpa mora imati mehanički pogon. Ta pumpa i njezin izvor energije ne smiju biti smješteni u istom odjeljku kao pumpa koja je propisana stavkom.9.1 i mora imati stalni priključak za dovod morske vode smješten izvan prostorije strojeva. Ta pumpa mora biti takva da može osigurati najmanje jedan mlaz vode iz bilo kojeg hidranta na brodu, održavajući tlak od najmanje 0,3 N/mm2.

.3

Sanitarne, balastne i kaljužne pumpe ili pumpe opće namjene mogu se prihvatiti kao protupožarne pumpe.

.4

Svaki brod mora imati glavni protupožarni cjevovod odgovarajućeg promjera za učinkovitu raspodjelu navedene najveće količine vode. Broj i položaj hidranata mora biti takav da najmanje jedan mlaz vode može dosegnuti bilo koji dio broda iz protupožarnog crijeva u jednom komadu, kao što je određeno za brodove klase B u stavku.7.2.

.5

Svaki brod mora imati najmanje jedno protupožarno crijevo za svaki hidrant.

.6

Na brodovima na kojima su prostorije strojeva povremeno bez nadzora posade ili je potrebna samo jedna osoba u straži, mora se osigurati brzi dovod vode iz glavnog protupožarnog cjevovoda pod odgovarajućim tlakom, daljinskim pokretanjem jedne od glavnih protupožarnih pumpi sa zapovjedničkog mosta i iz protupožarne upravljačke postaje, ako postoji, ili stalnim tlačenjem glavnog protupožarnog cjevovoda pomoću jedne od glavnih protupožarnih pumpi.

.7

Dovodni ventil svake protupožarne pumpe mora imati nepovratni ventil.

.1

Cijevi potrebne za dovođenje sredstva za gašenje požara u štićene prostore moraju imati upravljačke ventile označene tako da jasno pokazuju prostore do kojih vode cijevi. Moraju se poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi nehotično ispuštanje sredstva u bilo koju prostoriju.

.2

Cjevovod za raspodjelu sredstva za gašenje požara i mlaznice moraju biti postavljeni tako da se postigne ravnomjerna raspodjela sredstva za gašenje.

.3

Predviđaju se sredstva kako bi se osiguralo da se s vanjske strane zaštićenih prostora mogu zatvoriti svi otvori kroz koje u te prostore može ući zrak ili iz njih izlaziti plin.

.4

Predviđaju se sredstva kako bi se osiguralo automatsko davanje zvučnog upozorenja o ispuštanju sredstva za gašenje požara u bilo koji prostor u kojem osoblje redovito radi ili u koji ima pristup. Alarm mora biti uključen dovoljno vremena prije ispuštanja sredstva za gašenje.

.5

Sredstva za upravljanje ugrađenim sustavima za gašenje požara plinom moraju biti lako dostupna, jednostavna za rukovanje i grupirana na što manje mjesta koja neće biti odsječena u slučaju požara u štićenom prostoru. Na svakom takvom mjestu moraju se nalaziti jasne upute za rukovanje sustavom uzimajući u obzir sigurnost osoblja.

.6

Automatsko ispuštanje sredstva za gašenje požara nije dopušteno, osim ako je to predviđeno za lokalne uređaje s automatskim upravljanjem, postavljene neovisno o propisanim ugrađenim sustavima za gašenje požara, u prostorijama strojeva iznad opreme za koju postoji velika opasnost od požara ili u zatvorenim dijelovima unutar prostorija strojeva u kojima postoji velika opasnost od požara.

.7

Ako je količina sredstva za gašenje požara potrebna za zaštitu nekoliko prostora, raspoloživa količina sredstva ne mora biti veća od najveće količine potrebne za bilo koji od prostora koje treba zaštititi.

.8

Ako nije drukčije određeno, tlačni spremnici za skladištenje sredstva za gašenje požara postavljaju se izvan štićenih prostorija u skladu sa stavkom .1.11.

.9

Predviđaju se mjere kako bi se osiguralo da posada ili osoblje na kopnu mogu sigurno provjeriti količinu sredstva u spremnicima.

.10