11/Sv. 053

HR

Službeni list Europske unije

292

L 179/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.07.2009.

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 193/2009 (2) („Privremena Uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD” ili „dotična zemlja”).

(2)

U usporednom postupku protiv subvencioniranog uvoza, Komisija je Uredbom (EZ) br. 194/2009 (3) uvela privremenu kompenzacijsku pristojbu na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država.

(3)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere („privremena objava”), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile odobrena je rasprava. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Razmotreni su pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka i, prema potrebi, privremeni nalazi su na odgovarajući način promijenjeni.

(4)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških mjera na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom („konačna objava”). Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje.

(5)

Vlada SAD-a i druge zainteresirane stranke izrazile su svoje razočaranje odlukom kojom je za dostavu komentara na privremenu objavu odobreno samo šesnaest dana te s odlukom kojom su odbijeni zahtjevi određenih stranaka za smisleno produljenje roka za podnošenje tih komentara.

(6)

Članak 20. stavak 1. Osnovne uredbe predviđa da se zainteresiranim strankama mogu dostaviti pojedinosti na kojima se temelje osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih su uvedene privremene mjere. U vezi s tim, praksa je Komisije da svim zainteresiranim strankama u postupku otkrije podatke nakon objave uredbe o uvođenju privremenih mjera u Službenom listu Europske unije i odredi rok u kojem stranke mogu dostaviti komentare. Ta je praksa primijenjena u ovom postupku. U pogledu roka unutar kojega su stranke trebale dostaviti komentare, Osnovna uredba ne navodi koji bi rok trebalo omogućiti. U ovom postupku, smatrano je da treba dati rok od šesnaest dana (kasnije produljen na sedamnaest dana) s obzirom na složenost postupka i potrebu poštivanja zahtjeva iz članka 11. stavka 9. Osnovne antisubvencijske uredbe da se ispitni postupak mora zaključiti u roku od trinaest mjeseci od pokretanja.

(7)

U vezi s objavom privremenih nalaza u usporednom postupku protiv subvencioniranog uvoza, vlada SAD-a je komentirala stopu pristojbe utvrđenu za „sva ostala trgovačka društva”. U pogledu stope pristojbe utvrđene za trgovačka društva iz SAD-a koja se nisu javila i surađivala u ispitnom postupku, stopa privremene pristojbe određena je na razini niže vrijednosti najviše marže subvencioniranja ili najviše marže štete utvrđenih za proizvođače izvoznike koji su surađivali i koji su uključeni u uzorak. Ista je metoda primijenjena i u antidampinškom postupku. Tako utvrđena stopa antidampinške pristojbe određena je u članku 1. stavku 2. Privremene uredbe (stopa za „sva ostala trgovačka društva” u iznosu od 182,4 EUR po toni). Vlada SAD-a smatra da je ova stopa pristojbe nepropisno izračunata na temelju raspoloživih činjenica. Vlada SAD-a smatra da se, kako bi se moglo oslanjati na činjenice raspoložive na temelju članka 18. Osnovne uredbe, prvo mora odrediti je li zainteresirana stranka odbila ili nije pružila „potrebne podatke” (4). Vlada SAD-a smatra da bi umjesto toga trebalo primijeniti ponderiranu prosječnu stopu izračunatu za trgovačka društva koja su surađivala i koja nisu uključena u uzorak.

(8)

U odgovoru na to treba napomenuti da je u fazi pokretanja postupka Komisija poslala obrazac za odabir uzoraka, pritužbu i Obavijest o pokretanju postupka trgovačkim društvima navedenima u pritužbi (više od 150 trgovačkih društava). Primjerak obrasca za odabir uzoraka također je priložen Verbalnoj noti koja je na početku postupka poslana Misiji Sjedinjenih Američkih Država pri Europskim zajednicama i u kojoj su SAD pozvane da ga pošalju izvoznicima/proizvođačima u SAD-u. Štoviše, Nacionalni odbor za biodizel, koji je bio zainteresirana stranka od početka ovog postupka, predstavlja veliki broj trgovačkih društava u industriji biodizela u SAD-u.

(9)

U Obavijesti o pokretanju postupka, kao i u popratnom pismu priloženom uz obrazac za odabir uzoraka istaknute su posljedice nesuradnje. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 8. Privremene uredbe, u okviru odabira uzoraka javilo se više od 50 trgovačkih društava i dostavilo zatražene podatke u roku od 15 dana. Ta su trgovačka društva činila više od 80 % ukupnog uvoza biodizela iz SAD-a u Zajednicu.

(10)

Nakon uvođenja privremenih mjera, tijela SAD-a zamoljena su da dostave dodatne podatke. Tijela su posebno zamoljena da pozovu da se jave svi dodatni izvoznici/proizvođači biodizela u SAD-u, osim onih koji su navedeni u članku 1. i Prilogu Osnovnoj uredbi, a koji nisu bili poznati u trenutku pokretanja postupka i nisu prethodno odbili sudjelovati (5).

(11)

Tijela SAD-a dostavila su popis s nazivima više od 100 dodatnih trgovačkih društava (proizvođači/izvoznici) u SAD-u. Bilo je ispitano je li bilo koje od tih trgovačkih društava pozvano surađivati u fazi pokretanja postupka. U ispitnom postupku otkriveno je da je značajan broj trgovačkih društava na popisu već bio pozvan surađivati tijekom obavljanja odabira uzoraka, ali u tom trenutku odlučili su to ne učiniti. Drugim riječima, ta su trgovačka društva bila svjesna posljedica nesuradnje u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(12)

Međutim, u vezi s onim trgovačkim društvima (više od 40) na popisu za koje Komisija nije znala u trenutku pokretanja ovog postupka, istaknuto je da je zahtjev tijelima SAD-a za dostavljanje pojedinosti o tim trgovačkim društvima upućen nakon uvođenja privremenih mjera. Stoga je odlučeno da se ta trgovačka društva dodaju u Prilog ovoj Uredbi te da se na ta trgovačka društva primijeni ista stopa pristojbe kao i na ona trgovačka društva koja su izričito sudjelovala, ali nisu odabrana u uzorak. Tim su trgovačkim društvima objavljene bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih se je namjeravalo uvesti konačne mjere te su pozvana dati komentare na činjenicu da je predloženo dodavanje njihovih naziva u Prilog ovoj Uredbi.

(13)

Nakon konačne objave, vlada SAD-a pozdravila je prijedlog da se na dodatna trgovačka društva primijeni ponderirana prosječna stopa. Međutim, vlada SAD-a smatrala je da nije pruženo nikakvo objašnjenje o tome zašto ostala trgovačka društva podliježu stopi za „sva ostala trgovačka društva”. U tom pogledu napominje se da su za trgovačka društva koja su pozvana na suradnju tijekom obavljanja odabira uzoraka, objašnjenja već dana gore. U vezi s mogućim izvoznicima/proizvođačima iz SAD-a koji nisu pojedinačno obaviješteni o ispitnom postupku i nisu spomenuti u popisu iz uvodne izjave 11., prvo se napominje da su učinjeni veliki napori nakon pokretanja postupka da se kontaktiraju trgovačka društva u SAD-u na koje bi se mogao odnositi ovaj postupak (vidjeti gornje uvodne izjave 8. i 10.). Nadalje, dodatni napori učinjeni su nakon uvođenja privremenih mjera kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 10. kako bi se utvrdila ostala trgovačka društva, što je rezultiralo dodavanjem više od 40 trgovačkih društava na popis onih na koje će se primjenjivati ponderirana prosječna stopa. Smatra se da je tim velikim naporima dana svaka mogućnost trgovačkim društvima biodizela iz SAD-a da se jave. U tom pogledu, napominje se da je odgovarajuće industrijsko udruženje uključeno u postupak od njegova pokretanja. Posljedično, smatra se da se stopa pristojbe za „sva ostala trgovačka društva” treba primijeniti na trgovačka društva koja se nisu javila.

(14)

Jedno trgovačko društvo koje je dostavilo odgovor na obrazac za odabir uzoraka i koje je posljedično navedeno u Prilogu Privremenoj uredbi zatražilo je da se njegovo matično društvo doda na popis trgovačkih društava u Prilogu ovoj Uredbi. To je trgovačko društvo također zatražilo da se u Prilogu promijeni lokacija grada dva trgovačka društva kako bi točno odražavao adrese na računima tih trgovačkih društava.

(15)

Nakon što je ispitan zahtjev tog trgovačkog društva, smatrano je da matično društvo također treba navesti u Prilogu ovoj Uredbi budući da je u odgovoru trgovačkog društva na obrazac za odabir uzoraka navedeno kao jedino povezano trgovačko društvo uključeno u poslovanje biodizelom. Također se revidira lokacija grada za oba trgovačka društva.

(16)

Treba podsjetiti da je ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio razdoblje od 1. travnja 2007. do 31. ožujka 2008. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). U vezi s kretanjima koja su važna za procjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji su obuhvaćali razdoblje od siječnja 2004. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(17)

U izostanku bilo kakvih komentara na odabir uzoraka proizvođača izvoznika iz SAD-a, potvrđuju se privremeni nalazi iz uvodnih izjava 5. do 10. Privremene uredbe.

(18)

Određene stranke komentirale su reprezentativnost uzorka proizvođača iz Zajednice. Ti su komentari razmotreni u donjim uvodnim izjavama 74. do 78.

(19)

Podsjeća se da je u obavijesti o pokretanju postupka, proizvod koji se navodno izvozi po dampinškim cijenama definiran kao monoalkilni esteri masnih kiselina i/ili parafinska plinska ulja, dobivena sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla (uobičajeno poznati kao „biodizel”), u čistom obliku ili u mješavini.

(20)

Pritužba je sadržavala prima facie dokaze da su biodizel i sve mješavine biodizela s mineralnim dizelom, proizvedeni u SAD-u i izvezeni po dampinškim cijenama u Zajednicu utjecali na gospodarsku situaciju proizvođača biodizela u Zajednici. U skladu sa značajkama odgovarajućih proizvođača biodizela iz SAD-a i domaćeg tržišta, definicija dotičnog proizvoda imala je namjeru obuhvatiti biodizel i kada je uključen u mješavine biodizela. Međutim, smatralo se da bi definicija dotičnog proizvoda, kako je navedena u obavijesti o pokretanju postupka i gornjoj uvodnoj izjavi 19., mogla uzrokovati nedoumice o tome koji proizvođači i koje vrste proizvoda bi trebali biti obuhvaćeni ispitnim postupkom, a koji ne.

(21)

Slično tomu. za ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom, a posebno za utvrđivanje dampinških marži i razina uklanjanja štete, bilo je potrebno jasno utvrditi vrste proizvoda obuhvaćene ispitnim postupkom.

(22)

U skladu sa značajkama tržišta SAD-a, dotični proizvod privremeno je definiran kao monoalkilni esteri masnih kiselina i/ili parafinska plinska ulja, dobivena sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznat kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavinama iznad B20. Stoga je dotični proizvod obuhvatio čisti biodizel (B100) i sve mješavine koje sadrže više od 20 % biodizela („dotični proizvod”). Ovaj prag smatran je primjerenim kako bi se omogućilo jasno razlikovanje između raznih vrsta mješavina koje su namijenjene daljnjem miješanju i onih koje su namijenjene izravnoj potrošnji na tržištu SAD-a.

(23)

Ispitni postupak pokazao je da sve vrste biodizela i biodizel u mješavinama obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom, usprkos mogućim razlikama u smislu sirovine korištene u proizvodnji ili varijancama u procesu proizvodnje, imaju iste ili vrlo slične osnovne fizičke, kemijske i tehničke značajke te se koriste u iste svrhe. Moguće promjene dotičnog proizvoda ne mijenjaju njegovu osnovnu definiciju, njegove značajke ili dojam koji o tom proizvodu imaju različite stranke.

(24)

Od zainteresiranih stranaka primljene su tvrdnje o definiciji dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda u kojima su se istim argumentima istodobno suprotstavile definiciji dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda, bez pravljenja bilo kakve razlike između koncepta dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda u kontekstu postupka.

(25)

Podsjeća se da je koncept dotičnog proizvoda uređen odredbama članka 1. stavaka od 1. do 3. Osnovne uredbe, dok je tumačenje pojma „istovjetan proizvod” navedeno u članku 1. stavku 4. Osnovne uredbe. Stoga će se te tvrdnje odvojeno razmotriti u nastavku.

(26)

Jedna stranka upitala je u kojoj mjeri za mješavine s niskim udjelom biodizela (npr. B21) i dalje treba smatrati da ispunjavaju uvjete za biodizel koji je jednakovrijedan čistom biodizelu (B100) ili istovjetnim mješavinama koje se prvenstveno sastoje od biodizela s manjim udjelom mineralnog biodizela (npr. B99). Tvrdila je da je ispitni postupak u osnovi obuhvatio B100 i B99 i da su izračuni dampinga i štete obavljeni na temelju te dvije vrste proizvoda. Smatrala je da utvrđivanje praga malo iznad B20, pri čemu se radi o mješavini s niskom razinom biodizela koja se prodaje izravno potrošačima u SAD-u, dovodi do umjetne definicije dotičnog proizvoda.

(27)

Ista stranka također je upitala ispunjava li mješavina s 20 % biodizela još uvijek uvjete za biodizelsko gorivo ili možda za mineralni dizel koji nije uključen u definiciju dotičnog proizvoda. Ta je stranka shvatila da EU podupire stajalište da treba stvoriti novi tarifni broj (6) za biodizel u Harmoniziranom carinskom sustavu (HS). Smatrala je da je Komisija u ovom postupku proširila definiciju dotičnog proizvoda i vrste proizvoda na koje utječe uvođenje mjera.

(28)

Osim toga, stranka je smatrala da u vrijeme ispitnog postupka nije postojao nikakav poseban prag za utvrđivanje što je biodizel za razvrstavanje u oznaku kombinirane nomenklature (KN) 3824 90 91, posebnu oznaku koju je EU stvorila od 1. siječnja 2008. za biodizel. Stranka je upitala može li još uvijek prema pravilu 3.b Općih pravila za tumačenje KN-a (7) mješavina koja sadrži manje od 50 % biodizela ispunjavati uvjete za biodizel. Dodatno je navela da su primjeri mješavina iz upitnika Komisije imali visoki udio biodizela, što bi značilo da je dotični proizvod samo biodizel i mješavine koje sadrže vrlo visoke razine biodizela.

(29)

Stranka je također tvrdila da EU ne može promijeniti definiciju dotičnog proizvoda, a istodobno zadržati različit istovjetan proizvod. Stranka je uputila na privremenu objavu proizvođačima biodizela iz SAD-a koji su uključeni u uzorak koja dokazuje da su proizvođači iz SAD-a koji su uključeni u uzorak prodavali mješavine proizvedene isključivo iz različitih vrsta biodizela. Stoga bi dotični proizvod trebalo ograničiti na proizvode koji sadrže 100 % biodizela (B100), čak i ako su sastavljeni od biodizela proizvedenog iz različitih sirovina, ili na mješavine koje sadrže 99 % biodizela (B99).

(30)

Stranka je uputila na nedavnu presudu Suda (8) o uvozu amonijevog nitrata i zaključila da se obrazloženje te presude također primjenjuje na trenutačni postupak i da biodizel koji nije dio mješavina u vrlo visokom sadržaju ne može podlijegati ispitnom postupku i mjerama budući da nije istovjetan proizvod za koji su sastavljeni nalazi u vezi s dampingom i štetom, odnosno proizvod koji sadrži samo biodizel (B100) ili mješavine koje sadrže 99 % biodizela (B99).

(31)

Stranke nisu podastrle nikakav dokaz ili upućivanje na pravo koji bi pokazali da dotični proizvod nije ispravno definiran u ovom postupku. Odredbe u članku 1. stavcima od 1. do 3. Osnovne uredbe pružaju smjernice u vezi s definicijom dotičnog proizvoda. Članak 1. stavak 1. navodi: „Antidampinška pristojba može se primijeniti na bilo koji proizvod po dampinškoj cijeni čije puštanje u slobodan promet u zajednici uzrokuje štetu”.

(32)

Kao što je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 20., pritužba je sadržavala prima facie dokaze da su biodizel i sve mješavine biodizela s mineralnim dizelom, proizvedeni u SAD-u i izvezeni po dampinškim cijenama u Zajednicu utjecali na gospodarsku situaciju proizvođača biodizela u Zajednici. Za svakog pojedinačnog proizvođača uključenog u uzorak na temelju vrsta proizvoda koje prodaje na tržište Zajednice utvrđene su dampinške marže i marže štete.

(33)

Stranke nisu podastrle nikakve dokaze koji bi pokazivali da je prag određen u Privremenoj uredbi za postavljanje granice između dotičnog proizvoda i proizvoda koji nije dotični proizvod umjetan. Kao što je navedeno u uvodnim izjavama 24. i 26. Privremene uredbe, ispitni postupak je pokazao da su biodizel B20, i moguće mješavine s manjim sadržajem biodizela, stvarno prodavani izravno potrošačima u SAD-u. Ispitni postupak također je pokazao da su tržište za miješanje i tržište za potrošačke proizvode bili različita tržišta s različitim potrošačima: jedno je tržište na kojem su biodizel i mješavine biodizela namijenjene daljnjem miješanju od strane trgovaca i proizvođača mješavina, a drugo je tržište na kojem su mješavine namijenjene distribucijskoj mreži i time potrošačima. Definiranje praga za dotični proizvod iznad B20 omogućilo je određivanje jasne granice i time se izbjegla pomutnja među proizvodima, tržištima i različitim strankama u SAD-u.

(34)

U svim antidampinškim ispitnim postupcima uobičajeno je da pojedinačna ispitivana trgovačka društva ne proizvode i prodaju sve vrste proizvoda uključene u definiciju dotičnog proizvoda. Neka trgovačka društva mogu proizvoditi vrlo ograničen raspon vrsta proizvoda, dok druga mogu proizvoditi veći raspon. Međutim, to ne utječe na definiciju dotičnog proizvoda. Stoga se smatra da je tvrdnja da bi dotični proizvod trebao obuhvaćati samo vrste proizvoda koje su proizvođači iz SAD-a izvozili i koji su korišteni za izračune dampinga i štete, neosnovana.

(35)

Kao što je navedeno u Privremenoj uredbi i u gornjoj uvodnoj izjavi 19., ispitni postupak prvenstveno je bio usredotočen na biodizel, neovisno je li u čistom obliku ili sadržan u mješavinama. Antidampinške mjere će se primjenjivati na odgovarajuće mješavine izvezene na tržište Zajednice. Stoga se smatra da pitanje ispunjava li mješavina s 20 % biodizela još uvijek uvjete za biodizelsko gorivo ili možda za mineralni dizel koji nije uključen u definiciju dotičnog proizvoda nije bitno.

(36)

Treba pojasniti da su nalazi u vezi s dampingom i štetom za svako ispitano trgovačko društvo bili isključivo utemeljeni na odgovarajućim vrstama proizvoda koje je odgovarajuće trgovačko društvo proizvelo i prodavalo tijekom RIP-a. Tvrdnja da bi definicija dotičnog proizvoda, koji uključuje mješavine iznad B20, neopravdano pogodila proizvođače iz SAD-a nije osnovana i ne može dovoditi do zaključka da bi dotični proizvod trebalo ograničiti na proizvode koji sadrže 100 % biodizela (B100) čak i ako su sastavljeni od biodizela iz različitih sirovina ili mješavinu sastavljenu od 99 % biodizela (B99). Uključivanje mješavina iznad B20 u definiciju dotičnog proizvoda nije imalo nikakav utjecaj na nalaze dobivene za ispitivana trgovačka društva koja ne proizvode i ne izvoze tu vrstu proizvoda.

(37)

Navod stranke prema kojem se obrazloženje presude Suda (9) također primjenjuje na trenutačni postupak i da biodizel koji nije dio mješavina u vrlo visokom sadržaju ne može podlijegati ispitnom postupku također je neosnovan. De facto, za svako ispitivano trgovačko društvo, svaka marža štete i dampinga točno će odgovarati dotičnom proizvodu i istovjetnom proizvodu za koji su utvrđeni nalazi u vezi s dampingom i štetom, odnosno odgovarajućim vrstama proizvoda koji sadrže biodizel, a to trgovačko društvo ih je prodavalo na domaćem tržištu i izvozilo u Zajednicu. Također, presuda na koju se poziva gospodarski subjekt odnosila se na reviziju postojećih antidampinških mjera čiji je rezultat bio širenje tih mjera na druge proizvode uz dotični proizvod, što nije slučaj u trenutačnom ispitnom postupku.

(38)

Iako se smatra da se primjeri dani u upitniku namijenjenom prikupljanju podataka za potrebe ispitnog postupka ne mogu koristiti za pretpostavke o zaključcima ispitnog postupka, treba napomenuti da Komisija prilikom izrade upitnika ne može unaprijed, odnosno prije provođenja ispitnog postupka na licu mjesta, znati koje će vrste proizvoda dotična trgovačka društva proizvoditi i prodavati na domaćem tržištu te izvoziti. Proizvod na koji se odnose antidampinški ispitni postupci može obuhvaćati niz različitih vrsta proizvoda i činjenica da neki od njih možda nisu izvoženi po dampinškim cijenama ne dovodi do njihovog isključivanja iz definicije dotičnog proizvoda.

(39)

Na temelju gornjih činjenica i razmatranja, potvrđuje se da sve vrste biodizela i biodizel u mješavinama koji su obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom, usprkos mogućim razlikama u smislu sirovina koje su korištene u proizvodnji ili varijanci u procesu proizvodnje, imaju iste ili vrlo slične fizičke, kemijske i tehničke značajke te su korišteni u iste svrhe. Moguće promjene dotičnog proizvoda ne mijenjaju njegovu osnovnu definiciju, njegove značajke ili dojam koji o tom proizvodu imaju različite stranke.

(40)

Privremeno je utvrđeno da proizvodi proizvedeni i prodavani na domaćem tržištu SAD-a, koji su obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom, imaju slične osnovne fizičke, kemijske i tehničke značajke i uporabe kao oni izvezeni iz te zemlje na tržište Zajednice. Slično tomu, proizvodi koje je proizvela industrija Zajednice i prodala na tržištu Zajednice imaju slične osnovne fizičke, kemijske i tehničke značajke i uporabe kao oni izvezeni u Zajednicu iz dotične zemlje.

(41)

Stoga nisu utvrđene nikakve razlike između raznih vrsta dotičnog proizvoda i istovjetnih proizvoda iz Zajednice koji se prodaju na tržištu Zajednice koje bi dovele do zaključka da proizvodi koji se proizvode i prodaju na tržištu Zajednice nisu istovjetni proizvod s istim ili vrlo sličnim fizičkim, kemijskim i tehničkim značajkama kao i vrste dotičnog proizvoda koji je proizveden u SAD-u i izvezen u Zajednicu. Stoga je zaključeno da su sve vrste biodizela obuhvaćene ovim ispitnim postupkom slične u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(42)

Jedna stranka je tvrdila da je definicija istovjetnog proizvoda neodvojivo povezana s utvrđivanjem dotičnog proizvoda i mora biti utvrđena u smislu fizičkih značajki i konačne uporabe proizvoda. Zapravo je stranka rekla da se u EU-u za potrošnju ne koristi biodizel B20, već mješavina s nižim udjelom biodizela, to jest B5. Stoga je istovjetni proizvod pogrešno definiran. Stranka je također tvrdila da se definicija dotičnog proizvoda ne može promijeniti, a istodobno zadržati različit istovjetan proizvod.

(43)

Kao što je jasno navedeno u uvodnim izjavama 29. do 35. Privremene uredbe, definicija istovjetnog proizvoda povezana je s utvrđivanjem dotičnog proizvoda te je uglavnom utvrđena u smislu fizičkih značajki proizvoda. Stvarna krajnja uporaba također je uzeta u obzir i razmotreno je da bi prag od B20 također trebalo primjenjivati za definiciju istovjetnog proizvoda. U ovom slučaju, broj vrsta proizvoda obuhvaćenih definicijom istovjetnog proizvoda također je smanjen kako bi odgovarao definiciji dotičnog proizvoda.

(44)

Stoga tvrdnje stranaka da je definicija istovjetnog proizvoda bila netočna treba odbaciti, a može se potvrditi privremena definicija istovjetnog proizvoda.

(45)

Nakon objave privremenih nalaza, nekoliko proizvođača izvoznika, kao i Nacionalni odbor za biodizel, tvrdili su da je trebalo prilagoditi izračune dampinga kako bi se isključio utjecaj subvencioniranja. Prema njima, zanemarivanje učinka subvencije dane kako domaćoj tako i izvoznoj prodaji rezultiralo je preniskim prihodima, što je utjecalo na uobičajenu vrijednost za istovjetan proizvod i utvrđivanje izvozne cijene za dotični proizvod. Posljedično, to je utjecalo na uobičajenu vrijednost budući da je test uobičajenog tijeka trgovine utvrđen na temelju prodajnih cijena koje nisu uzele u obzir prihod realiziran od prodaje proizvoda koji je imao korist od subvencije, dok je zbog istog razloga prodajna cijena jednako tako bila preniska. Te su stranke nadalje tvrdile da neprilagođivanje subvencije predstavlja očitu pogrešku u primjeni članka 2. stavaka 4. i 10. Osnovne uredbe, jer je doprinijelo korištenju izračunanih uobičajenih vrijednosti, dok su u stvarnosti proizvodnja i prodaja dotičnog proizvoda bile profitabilne ako se u obzir uzmu subvencije. Podsjeća se da su, prema nalazima ispitnog postupka, tijela SAD-a odobrila takozvanu poreznu olakšicu za proizvođače mješavina od 1 USD po galonu čistog biodizela sadržanog u mješavini biodizela s mineralnim dizelom.

(46)

Nacionalni odbor za biodizel je u skladu s tim tvrdio da kako bi se osigurala primjerena usporedba i funkcionalna simetrija između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 10. Osnovne uredbe, olakšicu za proizvođače mješavina treba dodati ne samo uobičajenoj vrijednost, već i izvoznoj cijeni.

(47)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 38. Privremene uredbe, okolnosti u kojima subvencija može dovesti do prilagodbe, kako to tvrdi Nacionalni odbor za biodizel, radi izbjegavanja dvostruke pomoći u slučaju usporednog ispitnog postupka protiv subvencioniranog uvoza i antidampinškog ispitnog postupka za isti proizvod izričito su predviđene u članku 24. stavku 1. antisubvencijske Osnovne uredbe u kojem je navedeno da nijedan proizvod ne podliježe i antidampinškim i kompenzacijskim mjerama za potrebe rješavanja jedne te iste situacije koja proizlazi iz dampinga ili subvencioniranja izvoza. Takvih okolnosti u ovom slučaju nema. Olakšica za proizvođače mješavina je subvencija za domaću i izvoznu prodaju na posve jednaki način i u istom iznosu te stoga ne predstavlja subvencioniranje izvoza u smislu članka 24. stavka 1. Nacionalni odbor za biodizel se tomu nije usprotivio. Stoga se tvrdnju da bi olakšicu za proizvođače mješavina trebalo „prilagoditi” u izračunima dampinga smatra neopravdanom i stoga je odbačena.

(48)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se uvodne izjave od 36. do 38. Privremene uredbe.

(49)

Nakon objave privremenih nalaza, jedan proizvođač izvoznik ukazao je na administrativnu pogrešku u izračunu uobičajene vrijednosti određene vrste proizvoda na temelju domaćih prodajnih cijena. Ta je administrativna pogreška ispravljena.

(50)

Drugi proizvođač izvoznik, koji nije imao reprezentativnu domaću prodaju, osporio je korištenje ponderiranog prosjeka profitne marže ostalih proizvođača izvoznika koji podliježu ispitnom postupku u vezi sa svojom proizvodnjom i prodajom istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu, prilikom izračuna uobičajene vrijednosti. Tvrdio je da je, umjesto korištenja prosječne profitne marže dva integrirana proizvođača koji su tijekom RIP-a ostvarili dobit u domaćoj prodaji, trebalo koristiti prosječnu profitnu maržu neintegriranih proizvođača. S obzirom da je trgovačko društvo svoju sirovinu kupovalo na otvorenom tržištu, tvrdio je da se ne može usporediti s dva u potpunosti integrirana proizvođača, za koje je tvrdio da nisu reprezentativni za tržišne uvjete svih ostalih proizvođača izvoznika uključenih u uzorak.

(51)

Gornja tvrdnja smatrana je opravdanom, budući da se doista može tvrditi da se situaciju dvoje integriranih proizvođača ne može izravno usporediti sa situacijom ostalih proizvođača koji su uključeni u uzorak budući da su u potpunosti integrirani i imaju pristup vlastitim sirovinama. Međutim, prijedlog da se koriste prosječne profitne marže neintegriranih proizvođača nije izvediv budući da nijedan od tih proizvođača tijekom RIP-a nije ostvario dobit u domaćoj prodaji. Stoga se smatralo razumnim, u skladu s člankom 2. stavkom 6. točkom (c) Osnovne uredbe, dobit umjesto toga temeljiti na profitabilnim domaćim poslovima prodaje svih proizvođača izvoznika koji su uključeni u uzorak i koji prodaju na domaćem tržištu. Ta je dobit potom iskorištena za izračun uobičajene vrijednosti navedenog proizvođača izvoznika.

(52)

Nakon konačne objave, jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da profitna marža koja je korištena za izračun uobičajene vrijednosti vrsta proizvoda koje nisu prodavane na domaćem tržištu tijekom RIP-a nije objektivna. Tvrdio je da je uobičajenu vrijednost trebalo utvrditi na temelju vrsta proizvoda za koje uobičajena vrijednost nije izračunata, primjenom prilagodbe cijene za fizičke razlike, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe. Nadalje, tvrdio je da su prilagodbe cijene koje su izvršene u kontekstu izračuna marži štete trebale biti primijenjene i za izračun uobičajene vrijednosti.

(53)

U vezi s tim napominje se da je svrha prilagodbi cijene iz članka 2. stavka 10. Osnovne uredbe omogućiti primjerenu usporedbu između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, a ne utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Svrha prilagodbe cijene obavljene u izračunima štete bila je učiniti uvoz biodizela iz SAD-a usporedivim s biodizelom koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje na tržištu Zajednice. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 46. Privremene uredbe, dobit korištena za izračunanu uobičajenu vrijednost utvrđuje se u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe. Stoga se ova tvrdnja nije smatrala opravdanom i morala je biti odbačena.

(54)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o uobičajenoj vrijednosti, koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se uvodne izjave 39. do 48. Privremene uredbe.

(55)

Jedan proizvođač izvoznik osporio je utvrđivanje profitne marže za svog povezanog uvoznika u Zajednici, tvrdeći da određeni troškovi, kao što su prekooceanski prijevoz tereta i troškovi osiguranja, nisu uključeni u trošak prodane robe.

(56)

Utvrđeno je da je ta tvrdnja opravdana i trošak robe prodane povezanom uvozniku revidiran je na temelju kupovne cijene FOB kojoj su dodani svi troškovi nabave dotičnog proizvoda, kao što su provizija, transport, troškovi osiguranja i manipulacije te plaćene carine.

(57)

Isti proizvođač izvoznik tvrdio je da su rezultati određenih ustaljenih operacija za osiguranje od rizika na razini istog povezanog uvoznika nepravedno raspodijeljeni poslovnom rezultatu dotičnog proizvoda, pri čemu su bili strogo povezani s operacijama nabave i prodaje drugog proizvoda.

(58)

Trgovačko društvo dostavilo je dokaze koji pokazuju da su se ustaljene operacije za osiguranje od rizika odnosile isključivo na pojedinačne ugovore o prodaji proizvoda koji nije bio dotični proizvod i posljedično nisu utjecale na troškove POA koji se odnose na dotični proizvod.

(59)

S obzirom na gore navedeno, budući da je utvrđeno da se te operacije ne odnose na dotični proizvod, odlučeno je da se ti rezultati ne uključe u utvrđivanje troškova POA povezanog uvoznika.

(60)

Nakon konačne objave, jedan proizvođač izvoznik osporio je isključivanje iz izračuna dijela njegovog izvoza biodizela u Zajednicu koji je dalje miješan s drugim biodizelom koji nije bio podrijetlom iz SAD-a i dalje prodan u zajednici kao mješavina s oba podrijetla. Skupina je tvrdila da Osnovna uredba ili Antidampinški sporazum WTO-a ne predviđaju takvo isključenje. U vezi s tim, vlada SAD-a navela je da Komisija nije dostatno dokumentirala i opravdala promjene između privremenog i konačnog utvrđivanja.

(61)

S obzirom na primljene komentare i alternativnu metodu koju je predložila dotična skupina proizvođača izvoznika za utvrđivanje pouzdane izvozne cijene na temelju mješavina koje se ponovno prodaju u Zajednici, Komisija je ponovno ocijenila određivanje izvozne cijene. Metoda koju je predložila skupina ne može se primijeniti jer nije pojedinačno utvrdila odgovarajuću izvoznu cijenu za uvezene komponente biodizela koje čine mješavinu koja je kasnije ponovno prodavana u Zajednici. Međutim, u skladu s metodologijom primijenjenom u izračunu štete, preprodajna cijena mješavine prodane na tržištu Zajednice, izražena je u ekvivalentima sirovine repice i bila je temelj za izračun izvozne cijene franko tvornice tako da su oduzeti svi troškovi nastali između uvoza i ponovne prodaje, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(62)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o izvoznoj cijeni, koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se uvodne izjave od 49. do 50. Privremene uredbe.

(63)

Dva proizvođača izvoznika osporili su prilagodbu cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe u odnosu na troškove prijevoza tereta, manipulacije i skladištenja koji su nastali između lokacije proizvodnih objekata i terminala od kamo je dotični proizvod poslan u prodaju. Nadalje, jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da u terminalu proizvod gubi svoj individualni identitet budući da se miješa s drugim materijalom i posljedično gore navedene troškove ne treba smatrati izravno povezanima s prodajom.

(64)

Treba naglasiti da je za izračun dampinških marži u obzir uzet samo biodizel koji su proizveli ispitivani proizvođači izvoznici, bez obzira nalazi li se u čistom obliku ili u mješavini. Stoga se zanemarivanje određenih troškova koji su nastali nakon proizvodnje osnovnog proizvoda B100 ne smatra opravdanim. Posljedično te troškove treba oduzeti kako bi se izvozna cijena biodizela iz vlastite proizvodnje nepovezanim strankama vratila na razinu franko tvornice. Činjenica da se transport biodizela od tvornice do terminala odvija izvan tvornice ne znači da dio konačne mješavine iz vlastite proizvodnje ne podliježe troškovima transporta, manipulacije i skladištenja.

(65)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o usporedbi, koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se uvodne izjave 51. do 53. Privremene uredbe.

(66)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF-a na granici Zajednice, bez plaćene carine, iznose kako slijedi:

(67)

S obzirom na promjene dampinških marži trgovačkih društava koja su uključena u uzorak, ponderirani prosjek dampinške marže proizvođača izvoznika koji su surađivali, a nisu uključeni u uzorak ponovno je izračunan u skladu s metodologijom opisanom u uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe. Kako je gore navedeno, određena je na 33,5 % cijene CIF-a na granici Zajednice, bez plaćene carine.

(68)

Osnova za utvrđivanje dampinške marže na razini zemlje određena je u uvodnoj izjavi 57. Privremene uredbe. Na istoj osnovi, dampinška marža na razini zemlje konačno je određena na 39,2 %.

(69)

Jedna zainteresirana stranka suprotstavila se isključenju iz procjene ukupne proizvodnje Zajednice skupine proizvođača povezane s proizvođačem izvoznikom iz SAD-a navedene u uvodnoj izjavi 60. Privremene uredbe na temelju članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Tvrdila je da bi ispravni nazivnik za utvrđivanje potpore pritužbi trebalo održavati na oko 5 400 tisuća tona, a ne smanjiti ga na između 4 200 do 4 600 tisuća tona kao što je učinjeno u privremenoj fazi.

(70)

Odgovarajuće odredbe Osnovne uredbe za procjenu reprezentativnosti ili potpore za ispitni postupak su članak 4. stavak 1. i članak 5. stavak 4. Osnovne uredbe. Samo kao informacija, odgovarajuće odredbe Antisubvencijskog sporazuma u vezi s definicijom domaće industrije sadržane su u članku 4. stavku 1. Osnovne uredbe. Iz tih odredbi jasno proizlazi da definiciju domaće proizvodnje za utvrđivanje reprezentativnosti treba oblikovati u vezi sa i podložno istim zahtjevima kao što su oni za definiciju domaće industrije. U svakom slučaju ova tvrdnja nije takva da bi promijenila zaključak da je ispitnom postupku potporu pružio velik dio proizvodnje Zajednice. Čak i da je nazivnik zadržan na 5 400 tona, potpora za ispitni postupak iznosila bi iznad 50 %, to jest znatno više od zahtjeva Osnovne uredbe.

(71)

Ista zainteresirana stranka tvrdila je, da s obzirom na definiciju dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda, koji je biodizel u čistom obliku ili u mješavinama koje sadrže više od 20 % biodizela (B20), industrija Zajednice i proizvodnja Zajednice moraju biti sastavljene od svih trgovačkih društava iz Zajednice koja proizvode biodizel i mješavine iznad B20. Tvrdila je da nema dokaza da su podnositelj pritužbe ili Komisija nastojali uključiti ta trgovačka društva u ukupnu proizvodnju ili utvrdili podupiru li ti proizvođači pritužbu.

(72)

U vezi s tim napominje se da brojčani podatak o ukupnoj proizvodnji Zajednice naveden u uvodnoj izjavi 60. Privremene uredbe doista uzima u obzir obujam proizvodnje biodizela u mješavinama iznad B20. Osim toga, moguće je pojasniti da je, prema raspoloživim podacima, proizvodnja u Zajednici mješavina koje sadrže između 21 % (B21) i 99 % (B99) biodizela bila vrlo ograničena tijekom RIP-a. Jedina proizvodnja mješavina u ovom rasponu bila je koncentrirana na mješavine B30 i nije premašivala 60 000 tona u smislu sadržaja biodizela. Štoviše, Komisija je kontaktirala poznate proizvođače biodizela B30 nakon uvođenja privremenih mjera, a odgovori koje je primila od dva proizvođača ukazuju da oni podupiru pritužbu.

(73)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 59. do 61. Privremene uredbe u vezi s definicijom proizvodnje Zajednice, industrije Zajednice i reprezentativnosti.

(74)

Jedna je stranka tvrdila da su rezultati jednog proizvođača Zajednice koji je uključen u uzorak, a nije surađivao u ispitnom postupku bili vrlo dobri i da je njega trebalo uzeti u obzir u procjeni štete za industriju Zajednice. Tvrdila je da taj proizvođač nije pretrpio štetu tijekom RIP-a i da bi najbolje raspoložive činjenice trebalo koristiti u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U vezi s tim stranka je predložila korištenje javno dostupnih financijskih podataka o tom proizvođaču za 2007. i 2008. kako bi se ispitala šteta za industriju Zajednice.

(75)

Uobičajena je praksa u antidampinškim ispitnim postupcima da Komisija isključuje proizvođače koji nisu sudjelovali za potrebe procjene štete i da ne koristi činjenice raspoložive u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Podaci o šteti obuhvaćaju dulje razdoblje od četiri godine te na temelju javnih izvora nije moguće dobiti sve potrebne podatke za utvrđivanje svih pokazatelja štete za cijelo razdoblje. U ovom konkretnom slučaju, navedeni proizvođač iz Zajednice isključen je iz ispitnog postupka jer nije dostavio cjelovite smislene podatke za godine 2004. do 2006. te je dostavio samo djelomične podatke za 2007. i RIP. Korištenje javnih podataka o proizvodnji biodizela tog proizvođača za 2007. i 2008. ne bi omogućilo dobivanje podataka za sve čimbenike štete i za sve godine razmatranog razdoblja. To bi iskrivilo kretanja koja su važna za procjenu štete.

(76)

Osim toga, zadržavanje navedenog proizvođača u uzorku ne bi omogućilo procjenu nelojalnog sniženja cijena za ukupnu prodaju proizvođača koji su uključeni u uzorak, budući da navedeno trgovačko društvo nije dostavilo popis s detaljnim podacima o prodaji po vrsti proizvoda za RIP. Naposljetku, treba napomenuti da su, suprotno tvrdnji koju je iznijela zainteresirana stranka, financijski rezultati navedenog proizvođača, u smislu profitabilnosti kako je prikazana u njegovim javno dostupnim podacima, bili znatno ispod prosječne profitabilnosti utvrđene za proizvođače Zajednice koji su sudjelovali i koji su uključeni u uzorak kako je prikazano u tablici 7. Privremene uredbe. Na temelju gore navedenoga, zahtjev te stranke mora se odbaciti.

(77)

Ista je stranka tvrdila da uzorak proizvođača Zajednice nije bio reprezentativan za industriju Zajednice, budući da se temeljio samo na proizvođačima čistog biodizela (B100), a nije uključivao proizvođače mješavina od B99 prema dolje do B20, kao i proizvođače mješavina B100.

(78)

U vezi s tim podsjeća se da je, kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 72., proizvodnja Zajednice mješavina biodizela između B20 i B99 bila vrlo ograničena tijekom RIP-a. S obzirom na tu ograničenu količinu, koja predstavlja manje od 2 % ukupne proizvodnje Zajednice istovjetnog proizvoda tijekom RIP-a, može se zaključiti da je odabir uzorka koji se uglavnom temeljio na najvećem obujmu proizvodnje i prodaje u Zajednici bio reprezentativan. U vezi s proizvođačima mješavina B100, ta trgovačka društva nisu mogla biti smatrana proizvođačima istovjetnog proizvoda budući da jednostavnim procesom miješanja prerađuju postojeći istovjetni proizvod. Tvrdnja je stoga odbačena.

(79)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 62. do 64. Privremene uredbe.

(80)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj uredbi 16., ispitivanje kretanja u vezi s procjenom štete obuhvatilo je razdoblje od siječnja 2004. do kraja RIP-a. Međutim, ispitni postupak pokazao je da je industrija Zajednice tek počela djelovati 2004. Stoga je smatrano prikladnijim moguću štetu i gospodarsku situaciju industrije Zajednice analizirati na temelju kretanja za razdoblje od 2005. do RIP-a („analizirano razdoblje”). Budući da nijedna stranka nije komentirala takav pristup, potvrđuje se uvodna izjava 65. Privremene uredbe.

(81)

U izostanku bilo kakvih komentara koji bi mogli opravdati promjenu u vezi s potrošnjom u Zajednici kako je prikazana u gornjoj tablici, potvrđuju se uvodne izjave 66. do 71. Privremene uredbe.

(82)

Donja tablica prikazuje ukupan uvoz na tržište Zajednice koji su tijekom razmatranog razdoblja ostvarili proizvođači izvoznici iz SAD-a.

Tablica 2.

(83)

Za potrebe konačnih nalaza utvrđeno je da je za jednog proizvođača izvoznika iz SAD-a utvrđeno da svoje proizvode na tržištu zajednice nije prodavao po dampinškim cijenama, stoga su ukupan obujam i cijena dampinškog uvoza morali biti ponovno ocijenjeni. U ovom slučaju, kada se koristi odabir uzoraka za utvrđivanje dampinga, praksa je Komisije tada ispitati postoje li pozitivni dokazi koji pokazuju jesu li ili nisu trgovačka društva koja nisu uključena u uzorak zapravo tijekom RIP-a prodavala svoje proizvode na tržištu Zajednice po dampinškim cijenama.

(84)

U tu svrhu, ispitane su izvozne cijene koje su naplaćivali proizvođači izvoznici koji su surađivali, a nisu uključeni u uzorak i izvozne cijene izvoznika koji nisu surađivali, i to na temelju statističkih podataka SAD-a o izvozu, odgovora na upitnik proizvođača izvoznika iz SAD-a koji su uključeni u uzorak i odgovora na obrasce za odabir uzoraka koje su dostavila sva trgovačka društva iz SAD-a koja su surađivala. Smatralo se da će se dodavanjem prosječne dampinške marže utvrđene na temelju proizvođača izvoznika koji su uključeni u uzorak prosječnim izvoznim cijenama utvrđenima za proizvođače izvoznike koji su uključeni u uzorak, a utvrđeno je da su prodavali po dampinškim cijenama, odrediti razina nedampinških izvoznih cijena za dotični proizvod.

(85)

Izvozna cijena za proizvođače izvoznike koji nisu uključeni u uzorak utvrđena je na temelju statističkih podataka SAD-a o izvozu nakon što su oduzeti podaci o izvozu koji se odnose na proizvođače izvoznike koji su uključeni u uzorak. Dobivena cijena potom je uspoređena s nedampinškom izvoznom cijenom.

(86)

Ta usporedba cijena pokazala je da su i i. proizvođači izvoznici koji su surađivali, a nisu uključeni u uzorak i ii. proizvođači izvoznici koji nisu surađivali u ispitnom postupku imali prosječne izvozne cijene koje su u svim slučajevima bile ispod prosječnih nedampinških cijena utvrđenih za proizvođače izvoznike koji su uključeni u uzorak. To je bio dovoljan pokazatelj da se uvoz iz svih trgovačkih društava koja nisu uključena u uzorak, odnosno trgovačkih društava koja su surađivala i koja nisu surađivala, može smatrati dampinškim.

(87)

U vezi s trgovačkim društvima koja nisu uključena u uzorak, raspoložive informacije i podaci koji su dostavljeni o njihovoj izvoznoj cijeni nisu pokazali da su njihove cijene bile iznad nedampinške cijene utvrđene kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 84.

(88)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 83., u konačnoj fazi utvrđeno je kako jedan proizvođač izvoznik iz SAD-a uključen u uzorak nije prodavao svoje proizvode na tržištu Zajednice po dampinškim cijenama Sukladno tomu, njegove su izvozne cijene isključene iz analize razvoja dampinških cijena na tržištu Zajednice.

(89)

Međutim, kako bi se izbjegla bilo kakva mogućnost objave osjetljivih poslovnih podataka o navedenom proizvođaču, smatralo se primjerenim, zbog povjerljivosti, ne predstaviti javno dostupne podatke, kao što su statistički podaci SAD-a o izvozu, osim podataka o izvozniku za kojeg je utvrđeno da nije prodavao po dampinškim cijenama na tržištu Zajednice.

(90)

Stoga, donja tablica navodi sav uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a za koji je utvrđeno ili se smatra da je dampinški na tržištu Zajednice tijekom razmatranog razdoblja u indeksiranom obliku.

Tablica 3.

(91)

Novi brojčani podaci pokazuju da je obujam izvoza iz SAD-a značajno povećan sa više od 10 000 tona u 2005. na više od 1 000 000 tona tijekom RIP-a. Tijekom analiziranog razdoblja, dampinški uvoz iz SAD-a stalno je povećavao svoj udio na tržištu Zajednice sa oko 0,3 % 2005. na više od 15 % tijekom RIP-a. Stoga je vidljivo da je postojalo veliko povećanje dampinškog uvoza kako u apsolutnom tako i u relativnim vrijednostima u usporedbi s potrošnjom u Zajednici u tom razdoblju.

(92)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da bi analizu štete i uzročnosti u antidampinškom postupku trebalo obaviti na podacima koji su različiti od onih u usporednom postupku protiv subvencioniranog uvoza. Tvrdila je da se nalazi o dampingu, posebno izvozna prodaja u Zajednicu, temelje na biodizelu koji su proizvođači uključeni u uzorak proizveli sami, dok se nalazi u vezi sa subvencijama temelje na biodizelu koji proizvođači i. proizvode sami, ii. proizvode i miješaju te iii. kupuju i miješaju te izvoze u Zajednicu.

(93)

Čini se da stranka tom tvrdnjom predlaže da bi se antidampinški postupak u usporedbi s postupkom protiv subvencioniranog uvoza uvijek trebao temeljiti na užem rasponu podataka. Međutim, u privremenoj fazi je utvrđeno da se sav izvoz trgovačkih društava uključenih u uzorak proizvođača iz SAD-a na tržište Zajednice odvijao po dampinškim cijenama. Sličan nalaz utvrđen je u antisubvencijskom ispitnom postupku. Tako je u oba ispitna postupka sav izvoz iz SAD-a smatran dampinškim i subvencioniranim te je stoga sav uključen u analizu štete i uzročnosti.

(94)

Činjenica da je, kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 83., u konačnoj fazi utvrđeno da jedno trgovačko društvo iz SAD-a uključeno u uzorak nije provodilo damping dovela je do razlike između obujma dampinškog uvoza i obujma subvencioniranog uvoza koju treba uzeti u obzir u analizi štete i uzročnosti u postupku. Sav obujam dampinškog uvoza iz SAD-a prilagođen je kako bi se uzela u obzir utvrđena činjenica da uvoz jednog proizvođača izvoznika uključenog u uzorak nije bio dampinški.

(95)

S obzirom na gore navedeno, tvrdnju treba odbaciti.

(96)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da oznaka HTS 3824 90 iz statističkih podataka SAD-a o izvozu koja je korištena u Privremenoj uredbi za utvrđivanje uvoza iz dotične zemlje također obuhvaća, osim biodizela, druge proizvode kao što su „masne tvari životinjskoga ili biljnog podrijetla i njihove mješavine”. Stoga je analiza obujma uvoza iz SAD-a bila manjkava. Ista zainteresirana stranka predložila je da se umjesto toga koriste kretanja utvrđena za ispitane proizvođače iz SAD-a.

(97)

U vezi s time, prvo se napominje da je za izračun obujma uvoza podrijetlom iz SAD-a upotrijebljena američka oznaka HTS 3824 90 4000, a ne šesteroznamenkasti tarifni broj HTS kao što tvrdi ta stranka.

(98)

Štoviše, podsjeća se da se, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 68. Privremene uredbe, podaci Eurostata ne mogu koristiti za potrebe procjene uvoza biodizela iz SAD-a, jer do kraja 2007. nije postojala raspoloživa posebna oznaka KN za razvrstavanje tog proizvoda u carinsku tarifu. Biodizel je mogao biti razvrstan u razne oznake KN koje su također sadržavale podatke o uvozu drugih proizvoda. Statistički podaci SAD-a o izvozu korišteni su zato jer se činilo da obuhvaćaju izvoz dotičnog proizvoda u jednoj tarifnoj oznaci i da je obujam drugih proizvoda obuhvaćenih istom oznakom zanemariv u mjeri u kojoj se to tiče izvoza u Zajednicu.

(99)

S obzirom na ograničenja u uporabi podataka Eurostata, druga alternativa za podatke SAD-a o izvozu bila bi korištenje podataka o uvozu prijavljenih u pritužbi. Te su podatke dobili podnositelji pritužbe iz povjerljivih izvora informacija o tržištu i stoga bi korištenje tih podataka podlijegalo tom ograničenju. Međutim, zbog cjelovitosti donja tablica prikazuje kretanja obujma uvoza u indeksiranom obliku:

Tablica 4.

(100)

Usporedba gornje tablice 4. s tablicom 2. pokazuje da je Komisijina procjena obujma uvoza dotičnog proizvoda tijekom razdoblja analize bila konzervativnija od one koja se mogla alternativno upotrijebiti. Štoviše, ukupna slika obujma uvoza iz tablice 4. sastavljena je od povjerljivih podataka koji ne podliježu objavi, dok su statistički podaci SAD-a javno dostupni podaci.

(101)

Metoda koju je predložila zainteresirana stranka pokazala bi sljedeću sliku u pogledu kretanja obujma uvoza na temelju podataka prikupljenih od ispitanih proizvođača izvoznika:

Tablica 5.

(102)

Usporedba tablice 5. s tablicom 2. gore pokazala bi vrlo slična kretanja između metode koju je koristila Komisija i metode koju je predložila ova stranka.

(103)

Ista zainteresirana stranka također je tvrdila da zato što je dotični proizvod biodizel i mješavine biodizela s udjelom biodizela većim od 20 % obujam uvoza prikazan u gornjoj tablici 2. ne odgovara ispravnom obujmu uvoza za dotični proizvod.

(104)

U vezi s tim napominje se da ispitni postupak nije utvrđivao nikakav uvoz dotičnog proizvoda sa sadržajem biodizela iznad B20 i ispod B99 tijekom RIP-a. Drugim riječima, ispitni postupak nije utvrđivao nikakav uvoz dotičnog proizvoda koji bi zbog niskog udjela biodizela bio razvrstan u drugu američku HTS oznaku.

(105)

Na temelju gore navedenoga, zaključuje se da obujam uvoza prikazan u tablici 2. Privremene uredbe predstavlja pouzdanu, objektivnu i konzervativnu procjenu uvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu.

(106)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da količine koje se iz SAD-a izvoze po modelu splash and dash treba razlikovati od uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz SAD-a jer prvi nije moguće tretirati kao uvoz podrijetlom iz SAD-a.

(107)

Osim toga, ista stranka i vlada SAD-a tvrdili su da se ne smatra, suprotno onome što je navedeno u uvodnim izjavama 77. do 80. Privremene uredbe, da je sav izvoz iz SAD-a podrijetlom iz SAD-a. U SAD-u ne postoji tijelo koje obavlja procjenu ili utvrđivanje zemlje podrijetla konkretnog proizvoda za izvoz te se ne može pretpostavljati da je sav biodizel koji napušta državno područje SAD-a podrijetlom iz SAD-a.

(108)

Ista stranka također je navela da propisi o podrijetlu koje je američka vladina agencija Census Bureau utvrdila u vezi s određivanjem podrijetla izvezene robe nisu opće poznati u industriji biodizela i stoga izvoznici biodizela prilikom ispunjavanja izvozne deklaracije poduzetnika koji se bave ukrcajem (Shippers Export Declaration - SED) obično navode da je izvezena roba domaćeg podrijetla.

(109)

Stranka je ponovila svoju tvrdnju iznesenu u privremenoj fazi da bi količine uvezene u Zajednicu prema modelu splash and dash predstavljale više od 40 % dotičnog proizvoda izvezenog iz SAD-a. Svoj zahtjev je potkrijepila podacima o američkom uvozu i izvozu za oznake HTS 3824 90 4020 i 3824 90 4000 i praktički je tvrdila da se sav uvoz biodizela u SAD ponovno izvozi u Zajednicu prema modelu splash and dash.

(110)

U vezi s gore navedenim napominje se da se može prihvatiti pojašnjenje koje su tijela SAD-a zatražila u vezi s činjenicom da nijedno tijelo SAD-a ne obavlja procjenu ili utvrđivanje podrijetla konkretnog proizvoda za izvoz.

(111)

Tvrdnja da bi model splash and dash predstavljao najmanje 40 % američkog izvoza u Zajednicu temeljio se na pretpostavci da bi sav biodizel uvezen u SAD na kraju bio ponovno izvezen u Zajednicu prema modelu splash and dash bez da ikakva količina bude potrošena u SAD-u ili dalje pomiješana u SAD-u prije izvoza.

(112)

Međutim, podaci koje je ta stranka predstavila pokazali su da je u godinama od 2004. do 2006. uvoz bitno premašivao izvoz, iz čega se može zaključiti da u SAD-u postoji domaća potražnja za biodizelom iz drugih zemalja. Štoviše, ta je pretpostavka prilično pojednostavljena, budući da ona ne uzima u obzir količine biodizela miješanog u SAD-u i izvezenog u Zajednicu kao mješavine koje kao cjelina imaju podrijetlo iz SAD-a jer i. mješavina ima značajke koje se razlikuju od značajki ulaznih materijala ili ii. u kojima je glavni sastavni dio biodizel podrijetlom iz SAD-a. U vezi s tim podsjeća se da su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78. Privremene uredbe, ispitana trgovačka društva iz SAD-a izjavila kako nije bilo moguće razlikovati količine izvezene u Zajednicu ili prodane na domaćem tržištu od količina koje su ta društva sama proizvela ili nabavila u SAD-u ili izvezla. Također se napominje da se čini da su dotična trgovačka društva iz SAD-a ispravno navela podrijetlo, jer se u svim slučajevima daljnje miješanje biodizela bez podrijetla u SAD-u odvijalo u SAD-u. U većini slučajeva ispitani proizvođači izvoznici su vrlo velika trgovačka društva ili skupine trgovačkih društava s povezanim trgovačkim društvima u Zajednici za koje je teško prihvatiti kako nisu znali za postojeća pravila SAD-a i Zajednice o određivanju podrijetla.

(113)

Na temelju svega gore navedenog, zaključuje se da ne postoji osnova za jasno utvrđivanje izvoza u Zajednicu prema modelu splash and dash tijekom razmatranog razdoblja. Također se smatra da ne postoji osnova za tretiranje tog uvoza, ako ga je bilo, kao uvoza koji nije podrijetlom iz SAD-a.

(114)

Tablica u nastavku prikazuje jediničnu prodajnu cijenu za sav uvoz na tržište Zajednice podrijetlom iz SAD-a tijekom razmatranog razdoblja kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 81. i 82. Privremene uredbe.

Tablica 6.

(115)

S obzirom na konačne nalaze o dampingu i činjenicu da je za jedno trgovačko društvo utvrđeno da svoje proizvode ne prodaje po dampinškim cijenama na tržištu Zajednice, jedinične prodajne cijene dampinškog uvoza na tržište Zajednice izračunate su odvijeno te su prikazane u sljedećoj tablici.

Tablica 7.

(116)

Prosječne cijene za uvoz iz SAD-a mijenjale su se tijekom razmatranog razdoblja, a ukupno bilježe povećanje od 6 % između 2005. i RIP-a.

(117)

Za potrebe analize nelojalnog sniženja cijena, ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Zajednice uključenih u uzorak koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice, prilagođene na razinu cijene franko tvornice, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama dampinškog uvoza iz SAD-a, utvrđenim na temelju CIF-a za proizvođače izvoznike iz SAD-a uključene u uzorak za koje je utvrđeno da su provodili damping na tržište Zajednice. Carine, troškovi nakon uvoza i razlike u sirovinama koje su upotrijebljene za proizvodnju biodizela prema potrebi su prilagođeni kako je opisano u uvodnoj izjavi 84. Privremene uredbe.

(118)

Neki proizvođači izvoznici tvrdili su da je prilagodba razlike u sirovinama određena prenisko jer u njoj nije ispravno izražena tržišna vrijednost razlika. Dodatno su tvrdili da bi razlike trebalo odrediti na temelju cijena za različite vrste biodizela na tržištu Zajednice, a tu su tvrdnju kvantificirali upućivanjem na ponude cijena s carinom plaćenom u Antwerpenu, koje je objavio analitičar tržišta.

(119)

U vezi s tim napominje se da je prilagodba temeljena na općim provjerenim podacima prikupljenim od proizvođača izvoznika uključenih u uzorak u vezi s njihovim poslovanjem u SAD-u te se stoga temeljila na nalazima ispitnog postupka koji je najpouzdaniji izvor podataka. Štoviše, ponude cijena na razini Zajednice bile bi neprikladna osnova za prilagodbu jer bi na te razine cijena utjecale razine cijena dampinškog uvoza podrijetlom iz SAD-a. Na temelju toga tvrdnja je odbačena.

(120)

Isti proizvođači izvoznici tvrdili su da prilagodbu za razlike u sirovinama treba primijeniti samo na prodaju proizvođača izvoznika uključenih u uzorak, a ne na prodaju proizvođača iz Zajednice uključenih u uzorak, budući da se prodaja potonjih sastoji od mješavina koje su u skladu s normama Zajednice.

(121)

Utvrđeno je da je ta tvrdnja nevažna budući da je svrha prilagodbe bila razmotriti razlike u sirovinama, a ne razlike u ispunjavanju različitih normi koje se primjenjuju na razini Zajednice. Tvrdnja je stoga odbačena.

(122)

Podnositelj pritužbe suprotstavio se primjerenosti te prilagodbe tvrdeći da kako proizvođači iz Zajednice tako i izvoznici iz SAD-a koriste različite sirovine te proizvode različite mješavine koje se nude na oba tržišta te stoga posluju s jednakim mogućnostima kada se radi o izboru sirovina.

(123)

U vezi s tim napominje se da, iako je točno da kako proizvođači iz Zajednice tako i izvoznici iz SAD-a koriste različite mješavine na osnovi različitih sirovina, raspodjela sirovina u mješavinama može se znatno razlikovati od proizvođača do proizvođača te čak od kupca do kupca istog proizvođača. Ispitni postupak je pokazao da su mješavine koje prodaju proizvođači iz Zajednice uključeni u uzorak i one koje prodaju proizvođači izvoznici uključeni u uzorak na tržištu Zajednice vrlo rijetko potpuno iste. Stoga, kako bi se omogućilo uzimanje u obzir izračuna nelojalnog sniženja cijena za različite vrste biodizela, smatrano je potrebnim izvršiti prilagodbu razlika u sirovinama. Stoga se ovaj zahtjev morao odbaciti.

(124)

Određeni proizvođači izvoznici tvrdili su da su cijene korištene za izračune marže štete bile cijene CIF-a na granici Zajednice umjesto preprodajne cijene prvom nepovezanom kupcu. Tvrdili su da te izračune treba ispraviti kako bi se u obzir uzeli vrijednost i količine prodaja prvom nepovezanom kupcu.

(125)

Utvrđeno je da je ova tvrdnja važna za dva proizvođača izvoznika te su izračuni štete na odgovarajući način ispravljeni.

(126)

Na temelju gore navedenog, utvrđeno je da prosječna marža nelojalnog sniženja cijene u RIP-u, izražena kao postotak ponderiranih prosječnih cijena franko tvornice u industriji Zajednice, iznosi od 18,9 % do 31,9 % za razliku od raspona od 18,9 % do 33,0 % u privremenoj fazi.

(127)

Kao što je navedeno u uvodnim izjavama 107. do 110. Privremene uredbe, utvrđeno je da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(128)

Privremena analiza pokazala je da su se rezultati industrije Zajednice poboljšali u pogledu nekih pokazatelja za obujam, ali većina pokazatelja u vezi s financijskim stanjem industrije Zajednice znatno se pogoršala tijekom razmatranog razdoblja. Neovisno o sposobnosti industrije Zajednice za prikupljanje kapitala za ulaganja, povrat ulaganja tijekom RIP-a je dramatično pao, a profitabilnost je znatno smanjena tijekom razmatranog razdoblja.

(129)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da je analiza dana u uvodnoj izjavi 93. Privremene uredbe u vezi s rastom industrije Zajednice bila netočna. Ta je stranka posebno tvrdila da je u Privremenoj uredbi navedeno da bi snažan porast potražnje za biodizelom na tržištu Zajednice trebao dovesti do usporedivog povećanja tržišnih udjela industrije Zajednice, iako nema nikakve neposredne veze između povećanja potražnje i tržišnog udjela.

(130)

Ista je stranka dalje tvrdila da se ne može govoriti o ozbiljnom utjecaju na čimbenike štete navedene u istoj uvodnoj izjavi 93. Privremene uredbe, a to su proizvodnja, iskorištenost kapaciteta proizvodnje, produktivnost, prodaja, politika ulaganja i povrat ulaganja.

(131)

Prihvaća se argument u vezi s poništenjem povezanosti između potražnje i tržišnog udjela. Međutim, ostaje činjenica da je između 2006. i RIP-a tržišni udio proizvođača iz Zajednice uključenih u uzorak povećan za 1,2 puta, dok je u isto vrijeme tržišni udio dampinškog uvoza povećan za oko 17 puta. To razmjerno veliko povećanje tržišnog udjela uvoza iz SAD-a rezultat je mnogo nižih prodajnih cijena tog uvoza iz SAD-a, kako je prikazano gore u tablici 7. i uvodnoj izjavi 126.

(132)

U vezi s tvrdnjom o globalnoj procjeni svih čimbenika štete, potvrđuje se da se tijekom razmatranog razdoblja nisu svi ti čimbenici pogoršali. Međutim, navodi se da je učinak na čimbenike koji se odnose na financijsko stanje industrije Zajednice uistinu bio ozbiljan, pri čemu su štetu pretrpjeli profitabilnost i povrat ulaganja, a u manjoj mjeri i produktivnost. To proizlazi iz činjenice da se industrija Zajednice morala prilagoditi konkurenciji dampinškog uvoza iz SAD-a koji je određivao cijenu, pri čemu se odlučila za daljnju prisutnost na tržištu na štetu svoje profitabilnosti, umjesto da očuva svoju profitabilnost, ali da izgubi tržišne udjele.

(133)

Određene zainteresirane stranke i vlada SAD-a tvrdili su da su, u apsolutnim vrijednostima, razine profitabilnosti i povrata ulaganja za proizvođače iz EU-a uključene u uzorak još uvijek dobri u 2007. i tijekom RIP-a, usprkos snažnom smanjenju u usporedbi s prethodnim godinama. Tvrde da razine profitabilnosti i povrata ulaganja ostvarivane između 2004. i 2006. nisu bile održive i da je tijekom razmatranog razdoblja industrija biodizela u EU-u, kao i sve industrije u nastajanju, doživjela fenomen brzog rasta i pada.

(134)

U vezi s tim, podsjeća se da su u sličnom kontekstu tržišta u razvoju tijekom razmatranog razdoblja neka trgovačka društva iz SAD-a uključena u uzorak ostvarivala mnogo veću profitabilnost, koja je premašivala 30 %. Također se navodi da je smanjenje profitabilnosti i povrata ulaganja koje je doživjela industrija Zajednice bilo vrlo izrazito, jer se dogodilo između 2006. i 2007., i točno se poklapa s naglim porastom uvoza biodizela iz SAD-a.

(135)

Nekoliko proizvođača iz Zajednice tvrdilo je da bi u procjeni štete u potpunosti trebalo uzeti u obzir stanje trgovačkih društava iz Zajednice koja nisu uključena u uzorak, posebno s obzirom na brojne slučajeve smanjenja proizvodnje, zatvaranja ili odgađanja novih projekata koji su utvrđeni tijekom razmatranog razdoblja među tim trgovačkim društvima.

(136)

S druge strane, jedna zainteresirana stranka tvrdila je da je upućivanje iz Privremene uredbe na proizvođače u Zajednici koji nisu uključeni u uzorak nebitno, budući da neprovjereni podaci od proizvođača koji nisu uključeni u uzorak ne mogu biti korišteni za dokazivanje štete. Ta stranka dalje inzistira da javni podaci pokazuju kako neki od tih proizvođača koji nisu uključeni u uzorak posluju s dobiti.

(137)

U vezi s gornje dvije tvrdnje, podsjeća se da se u uvodnim izjavama 103. do 106. Privremene uredbe na stanje proizvođača u Zajednici koji nisu uključeni u uzorak upućuje kao na popratni pokazatelj štete, bez utjecaja na izračune pokazatelja štete i marže štete za koje su korišteni provjereni podaci. Stoga je tvrdnja te stranke odbijena. S druge strane, u nedostatku raspoloživih provjerenih statističkih podataka ili pojedinačnih podataka o stanju svih proizvođača iz EU-a koji nisu uključeni u uzorak, nije moguće donijeti bilo kakva točna utvrđenja za proizvođače iz Zajednice u cjelini kao što to predlažu proizvođači iz Zajednice. Stoga se ova tvrdnja također odbacuje.

(138)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara na privremene nalaze u vezi s gospodarskim stanjem industrije Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave 86. do 92. i 94. do 106. Privremene uredbe.

(139)

Također se potvrđuje zaključak da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu, kako je određeno u uvodnim izjavama 107. do 110. Privremene uredbe.

(140)

Podsjeća se da je obujam dampinškog uvoza iz SAD-a znatno povećan tijekom analiziranog razdoblja. Također je došlo do očitog vremenskog preklapanja naglog rasta dampinškog uvoza i pogoršanja gospodarskog stanja industrije Zajednice. Ta industrija nije mogla odrediti svoje cijene u skladu s tržišnim uvjetima i povećanjima troškova, budući da je njezine cijene tijekom RIP-a nelojalno snižavao dampinški uvoz.

(141)

Stoga se potvrđuje da je nagli rast dampinškog uvoza s niskim cijenama iz SAD-a tijekom RIP-a imao značajan negativni utjecaj na gospodarsko stanje industrije Zajednice.

(142)

U izostanku bilo kakvih komentara koji bi opravdali promjenu privremenih nalaza, potvrđuje se da je uvoz iz ostalih trećih zemalja mogao samo zanemarivo doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(143)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da je smanjenje potražnje između 2007. i RIP-a usprkos tome što je bilo zanemarivo (0,5 %) ipak prouzročilo štetu industriji Zajednice tvrdeći da bi pretpostavljeno povećanje potražnje od 10 % osiguralo dodatan obujam prodaje od 205 733 tone da je industrija Zajednice zadržala isti tržišni udio od 29,8 % koji je zabilježen tijekom RIP-a.

(144)

U vezi s tim napominje se da su tvrdnje te stranke utemeljene na širokim i nepotkrijepljenim pretpostavkama. Štoviše, s obzirom na činjenicu da je između 2007. i RIP-a tržišni udio industrije Zajednice povećan za 2,8 postotnih bodova, može se poduprijeti zaključak donesen u uvodnoj izjavi 121. Privremene uredbe da šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice ne može biti pripisana tom malom smanjenju potražnje između 2007. i RIP-a. Stoga, u izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s razvojem potražnje na tržištu Zajednice, potvrđuje se uvodna izjava 121. Privremene uredbe.

(145)

Jedna zainteresirana stranka ponovila je svoju tvrdnju da bi ponovno uvođenje poreza na energiju u Njemačkoj negativno utjecalo na gospodarsko stanje proizvođača u Zajednici koji opskrbljuju to tržište jer bi zbog tih mjera nestala potražnja za biodizelom B100 koja iznosi najmanje 1,5 milijuna tona. Dalje je tvrdila, kao odgovor na nalaze ispitnog postupka određene u uvodnoj izjavi 123. Privremene uredbe, da čak i da je uvođenje zahtjeva u vezi s miješanjem biodizela od 4,4 % za dizel stavljen na njemačko tržište u svrhe prometa (B5) nadoknadilo navodne prodajne gubitke B100, razine cijena B100 razlikovale bi se od onih za biodizel namijenjen mješavinama B5. Tvrdila je da je B100 proizveden samo od skuplje sirovine, repice, dok je biodizel B5 proizveden od raznih sirovina, što je negativno utjecalo na prosječnu cijenu proizvođača iz Zajednice.

(146)

U vezi s tim podsjeća se da je, suprotno tvrdnjama te stranke, ispitni postupak pokazao da je između 2006. i RIP-a obujam prodaje proizvođača iz Zajednice uključenih u uzorak koji su opskrbljivali njemačko tržište porastao za 68 %, što uistinu potvrđuje privremeni nalaz da su svi gubici u prodaji B100 nadoknađeni obveznim zahtjevom u vezi s miješanjem. Usto se napominje da uvođenje poreza od 0,09 EUR po litri biodizela od 1. kolovoza 2006. nije dovelo do pada tržišta kao što to tvrdi ta stranka, već je prodaja B100 znatno smanjena u posljednjem tromjesečju RIP-a kada je taj porez dodatno povećan na 0,15 EUR po litri od 1. siječnja 2008. U pogledu učinka na cijene, tvrdnje koje je iznijela ta stranka neosnovane su budući da biodizel korišten za obje vrste proizvoda mora biti u skladu s istim normama, što znači da je za oba biodizelska goriva morala biti korištena ista mješavina sirovina, što opet znači da nije dokazana razlika u cijenama između dviju vrsta biodizela. Na temelju gore navedenoga tvrdnja je odbačena.

(147)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s odlukama javnog poretka, potvrđuje se uvodna izjava 124. Privremene uredbe.

(148)

Jedna zainteresirana stranka, iako je prihvatila da su stope iskorištenosti kapaciteta ostale prilično visoke za proizvođače iz Zajednice uključene u uzorak, tvrdila je da je prekapacitiranost proizvođača iz Zajednice uključenih u uzorak svejedno prouzročila štetu s obzirom na činjenicu da je ista rezultirala višim fiksnim troškovima što je imalo negativan utjecaj na profitabilnost. Stranka je dalje tvrdila da bi povećanje neto vrijednosti imovine navedenih proizvođača rezultiralo povećanjima fiksnih troškova, jer bi troškovi amortizacije i financijski troškovi bili veći.

(149)

U vezi s tim podsjeća se da je na temelju detaljne analize raspodjele varijabilnih i fiksnih troškova u strukturi troškova industrije Zajednice utvrđeno da je udio fiksnih troškova predstavljao samo 6 % ukupnih troškova (uvodna izjava 126. Privremene uredbe). Usto, treba napomenuti da je ta analiza pokazala zanemarive promjene tog postotka tijekom analiziranog razdoblja. U vezi s tvrdnjom o učinku na profitabilnost koji je prouzročilo povećanje neto vrijednosti imovine, treba napomenuti da apsolutno povećanje troškova ne znači automatsko povećanje troška proizvodnje po jedinici budući da potonji ovisi o obujmu proizvodnje koja je, kako je prikazano u tablici 4. Privremene uredbe, stalno rasla tijekom analiziranog razdoblja. Stoga su apsolutni viši fiksni troškovi pripisani većem obujmu proizvodnje što je rezultiralo gore navedenom raspodjelom fiksnih troškova u odnosu na ukupne troškove. Na temelju toga tvrdnje koje je iznijela zainteresirana stranka treba odbaciti.

(150)

Ista stranka tvrdila je da je opća prekapacitiranost proizvođača iz Zajednice izravno utjecala na cijene budući da bi došlo do žestoke borbe među proizvođačima za dobivanje ugovora do graničnih troškova i stoga su proizvođači s najvišim stopama iskorištenosti morali biti najagresivniji u prodaji kako bi snizili cijene svojih konkurenata. Kako bi potkrijepila svoju tvrdnju, stranka je dostavila izjavu jednog trgovačkog društva uključenog u uzorak uz njegove financijske izvještaje za godinu 2007.

(151)

Međutim, tvrdnje te stranke nisu potkrijepljene nikakvim dokazima budući da u toj izjavi nije bilo nikakvog upućivanja na navodnu bitku oko cijena zbog prekapacitiranosti. U izjavi se upućivalo na povećanje poreza na energiju za biodizel B100 od strane njemačke vlade od 1. siječnja 2008. koje je potaklo tržišno natjecanje na tržištu biodizela B5. Na temelju gore navedenoga tvrdnju treba odbaciti.

(152)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o neiskorištenosti kapaciteta proizvođača iz Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave 125. do 128. Privremene uredbe.

(153)

Jedna zainteresirana stranka i vlada SAD-a tvrdili su da nijedan argument iz uvodnih izjava 129. do 133. Privremene uredbe ne razmatra pitanje cijena sojinog i palminog ulja te ulja od repice u SAD-u koje su od 2004. cijelo vrijeme ostale znatno ispod cijena za repicu u Zajednici što daje znatnu konkurentsku prednost biodizelu uvezenom iz SAD-a.

(154)

Podsjeća se da ispitni postupak mora utvrditi je li dampinški uvoz (u smislu cijena i obujma) prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice ili je takva materijalna šteta bila posljedica drugih čimbenika. U vezi s tim, članak 3. stavak 6. Osnovne uredbe navodi da je potrebno pokazati da razina cijene dampinškog uvoza uzrokuje štetu. Ta odredba stoga upućuje samo na razliku među razinama cijene i ne sadrži zahtjev za analizu čimbenika koji utječu na razinu tih cijena.

(155)

U praksi, učinak dampinškog uvoza na cijene industrije Zajednice zapravo se ispituje utvrđivanjem nelojalnog snižavanja, pada i suzbijanja cijena. U tu svrhu, cijene dampinškog izvoza i prodajne cijene industrije Zajednice uspoređuju se, a cijene izvoza koje su korištene za izračun štete možda bi u nekim slučajevima trebalo prilagoditi kako bi se dobila usporediva osnova. Posljedično, uporaba prilagodbi cijene u ovom kontekstu samo osigurava da je razlika u cijenama utvrđena na usporedivoj osnovi. Na temelju toga jasno je da cijene sirovina u zemlji izvoznici ne mogu u načelu biti još jedan čimbenik štete.

(156)

Gore navedeno potvrđuje i tekst članka 3. stavka 7. Osnovne uredbe, koji upućuje na poznate čimbenike osim dampinškog uvoza. Popis ostalih poznatih čimbenika u tom članku ne upućuje ni na kakav čimbenik koji utječe na razinu cijene dampinškog uvoza. Zaključno, ako je uvoz dampinški, a čak i ako se okoristio povoljnim razvojem cijena sirovina, ne smatra se da bi takav razvoj mogao biti još jedan čimbenik koji uzrokuje štetu.

(157)

Analiza čimbenika koji utječu na razinu cijena dampinškog uvoza, kao što je navodna konkurentska prednost zbog nižih cijena sirovina, tako ne može biti konačna i takva bi analiza prelazila okvire zahtjeva iz Osnovne uredbe.

(158)

U svakom slučaju i ne dovodeći u pitanje gore navedeno, treba podsjetiti da se opće povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda diljem svijeta dogodilo tijekom RIP-a i da je povećanje zabilježeno kod sojinog ulja (glavne sirovine koju koriste proizvođači u dotičnoj zemlji) bilo izraženije od povećanja zabilježenog kod ulja od repice tijekom istog razdoblja. Međutim, ta se povećanja troškova u SAD-u nisu odrazila u cijenama dampinškog uvoza na tržište Zajednice koji je u znatnoj mjeri nelojalno snizio cijene industrije Zajednice.

(159)

S obzirom na gore navedeno, tvrdnju koju su iznijele te stranke treba odbaciti.

(160)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o povećanoj potražnji za sirovinama i povećanju cijena, potvrđuju se uvodne izjave 129. do 136. Privremene uredbe.

(161)

Jedna zainteresirana stranka ponovila je svoju tvrdnju (vidjeti uvodnu izjavu 134. Privremene uredbe) i dodatno je tvrdila da cijene mineralnog dizela određuju gornju granicu iznad koje proizvođači dizela svoje cijene ne bi mogli povećati u skladu s povećanjima cijena sirovina.

(162)

U vezi s tim napominje se da su svi proizvođači iz Zajednice opskrbljivali tržišta na kojima postoje obvezni ciljevi u vezi s miješanjem. Osim toga, biodizel je u većini država članica podlijegao oslobođenju od poreza, što znači da je njegova cijena usporediva s cijenom mineralnog dizela povećanom s koeficijentom za uzimanje u obzir poreza na energiju kojem mineralni dizel podliježe. To znači da je, iako se može prihvatiti određena korelacija s cijenama ulja, ispitni postupak utvrdio da zbog gore navedenih razloga biodizel u stvari može biti prodavan po višim cijenama od mineralnog dizela. Štoviše, ta stranka nije predočila nikakve uvjerljive dokaze koji bi pokazivali da su cijene mineralnog dizela koje su bile na vrlo visokim razinama u drugoj polovini RIP-a izvršile cjenovni pritisak na cijene biodizela proizvođača iz Zajednice tijekom RIP-a.

(163)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s razvojem cijene mineralnog dizela, zaključuje se da taj čimbenik nije prouzročio štetu industriji Zajednice.

(164)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o lokaciji postrojenja za proizvodnju biodizela u Zajednici, potvrđuju se uvodne izjave 137. do 139. Privremene uredbe.

(165)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o utjecaju uvoza iz SAD-a koji obavljaju proizvođači iz Zajednice povezani s proizvođačima izvoznicima iz SAD-a, potvrđuje se uvodna izjava 140. Privremene uredbe.

(166)

S obzirom na prethodno navedeno i u izostanku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave 141. do 143. Privremene uredbe.

(167)

Nakon privremene objave proizvođači industrije Zajednice podržali su nalaze Komisije i potvrdili da bi mjere bile u njihovom interesu.

(168)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da mjere ne bi bile u interesu industrije Zajednice budući da će mjere rezultirati promjenom trgovinskih tokova, tj. prelaskom na uvoz iz zemalja koje nisu obuhvaćene mjerama, jer i. će sudionici na tržištu Zajednice nastaviti trebati jeftiniji biodizel koji se temelji na sojinom ulju i palminom ulju kako bi ga dopunile skupljim biodizelom od repice koji proizvodi industrija Zajednice i ii. jer biodizel od ulja od repice neće biti dostatan za pokriće potražnje.

(169)

U vezi s tim napominje se da iako je glavna sirovina koju koriste proizvođači industrije Zajednice repica, neki proizvođači nisu se oslanjali na tu sirovinu za svoju proizvodnju biodizela, već su koristili i druge sirovine poput sojinog ulja i palminog ulja. Međutim, s obzirom na činjenicu da je vrlo često cijena drugih sirovina bila viša od cijene dampinškog uvoza biodizela koji se temelji na takvoj sirovini, proizvođačima industrije Zajednice uskraćena je mogućnost da u većem opsegu koriste sojino ulje i palmino ulje. Stoga je očekivano da bi uvođenje mjera također vratilo uobičajene tržišne uvjete u tom pogledu i omogućilo proizvođačima industrije Zajednice da učinkovitije prilagode svoju proizvodnju različitim vrstama biodizela koje su potrebne na tržištu Zajednice. Na temelju toga tvrdnja je odbačena.

(170)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s interesima industrije Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave 145. do 147. Privremene uredbe.

(171)

U izostanku bilo kakve reakcije uvoznika nakon uvođenja privremenih mjera, zaključuje se da učinak mjera najvjerojatnije neće bitno utjecati na uvoznike/trgovce.

(172)

U izostanku bilo kakve reakcije korisnika nakon uvođenja privremenih mjera, zaključuje se da antidampinške pristojbe najvjerojatnije neće bitno utjecati na korisnike.

(173)

U izostanku bilo kakve reakcije dobavljača nakon uvođenja privremenih mjera, potvrđuju se uvodne izjave 154. do 156. Privremene uredbe.

(174)

Nakon privremene objave jedna zainteresirana stranka tvrdila je da proizvođači automobila koji su uložili u proizvodnju vozila prilagođenih za uporabu biodizela, možda prodajom takvih vozila neće moći ostvariti svoja ulaganja ako bi cijene biodizela u Zajednici zbog mjera porasle na razine koje nisu konkurentne cijenama mineralnog dizela.

(175)

U vezi s tim napominje se da se mogućnost koju iznosi ta stranka mogla dogoditi čak i da mjere nisu postojale, tj. pad cijena mineralnog dizela (koje ovise o cijenama sirove nafte) na razine na kojima su konkurentnije od cijena biodizela. Stoga se čini nerazumnim izjaviti da je automobilska industrija ulagala bez uzimanja u obzir tog parametra. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(176)

Nakon privremene objave, jedno udruženje poljoprivrednika iz Zajednice izrazilo je svoju potporu i navelo da je uvoz američkog biodizela proizvođače uljanog sjemenja oštetio za plasman na tržište oko 6 milijuna tona uljanog sjemenja ili oko 11 % proizvodnje uljanog sjemenja u Zajednici 2007. i 2008. te uzrokovao pad od 90 EUR po toni potencijalne vrijednosti sjemena repice koje nije namijenjeno prehrani. Međutim, te zadnje primjedbe nije bilo moguće provjeriti.

(177)

Jedna zainteresirana stranka ponovila je svoje komentare o nedosljednosti antidampinških mjera s politikom Europske unije o promicanju korištenja biogoriva. Dodala je da Europska unija ne može ovisiti samo o biodizelu koji se temelji na repici i proizvodi u Zajednici kako bi razvila tržište biodizela.

(178)

Iako je taj komentar razmotren u odjeljku 7.6. Privremene uredbe, za pitanje biodizela na temelju repice koje je postavila ta stranka upućuje se i na gornju uvodnu izjavu 169.

(179)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s učincima koji narušavaju tržišno natjecanje i trgovinu, potvrđuju se uvodne izjave 157. do 159. Privremene uredbe.

(180)

Na temelju gore navedenoga, zaključuje se da ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja antidampinških pristojbi u ovom slučaju.

(181)

Nekoliko zainteresiranih stranaka i vlada SAD-a osporavali su privremeno utvrđenje da je dobit od 15 % profitna marža koju industrija ove vrste opravdano može ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(182)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da bi profitnu maržu za industriju Zajednice koja je korištena za utvrđivanje razine uklanjanja štete trebalo odrediti na razini dobiti koju je Zajednica ostvarila tijekom RIP-a, odnosno 5,7 %, zato jer je ta profitna marža u okviru dobiti koje se ostvaruju za robu kao što je biodizel. Kako bi potkrijepila tu tvrdnju, stranka je uputila na dobit koju su ostvarili američki proizvođači etanola i biljnih ulja te rafinerije nafte.

(183)

Napominje se da se razina uklanjanja štete mora temeljiti na ocjeni dobiti koju industrija opravdano može očekivati ostvariti bez dampinškog uvoza prodajom istovjetnog proizvoda na tržištu Zajednice. U bilo kojem ispitnom postupku, dobit ostvarena na početku razmatranog razdoblja može se opravdano smatrati za dobit ostvarenu bez dampinškog uvoza. U ovom konkretnom slučaju u ranim godinama razmatranog razdoblja (od 2004. do 2006.) uvoz iz SAD-a nikada nije premašio tržišni udio od 1 % i stoga se opravdano može zaključiti da u tim razdobljima nije bilo dampinškog uvoza. Stoga je prosječna dobit koju je u tim razdobljima ostvarivala industrija Zajednice smatrana opravdanom osnovom za utvrđivanje razine uklanjanja štete, također uzimajući u obzir potrebe za jamstvom ulaganja u proizvodnju te novonastale industrije. Osim toga, i u vezi s tvrdnjom koju je iznijela zainteresirana stranka, ispitni postupak pokazao je da je dobit koju su ostvarili najveći američki proizvođači izvoznici u svom domaćem poslovanju s biodizelom bila mnogo iznad dobiti koja je korištena za utvrđivanje razine uklanjanja štete. Na temelju gore navedenoga tvrdnju treba odbaciti.

(184)

Određene tvrdnje trgovačkih društava iz SAD-a u vezi s pretvaranjem pristojbi ad valorem u pristojbe s fiksnim iznosom, opisanim u uvodnoj izjavi 193. u nastavku, otkrila je da je ad valorem iznos prodaje ispod cijene izračunan kao omjer između ukupne prodaje ispod cijene i prilagođene cijene CIF-a (vidjeti prilagodbu navedenu u uvodnoj izjavi 117.), a trebalo je koristiti neprilagođenu cijenu CIF-a kao što je to učinjeno za izračun ad valorem dampinške marže. Stoga su sve ad valorem razine uklanjanja štete ponovno izračunate za sva trgovačka društva iz SAD-a uključena u uzorak.

(185)

U izostanku drugih komentara nakon privremene objave, za dobivanje neštetnih cijena korištena je ista metodologija koja je navedena u uvodnim izjavama 164. i 165. Privremene uredbe. Razina uklanjanja štete izračunata je kao postotak ukupne neprilagođene uvozne vrijednosti CIF.

(186)

U svjetlu gore navedenog i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini dovoljnoj za uklanjanje štete uzrokovane dampinškim uvozom bez prekoračenja utvrđene dampinške marže.

(187)

S obzirom na komentare koje su određene zainteresirane stranke primile nakon privremene objave i s obzirom na revizije opisane u ovoj Uredbi, određene marže su izmijenjene.

(188)

Međutim, u usporednom postupku protiv subvencioniranog uvoza, također su uvedene kompenzacijske pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a. Subvencije utvrđene u tom usporednom postupku nisu izvozne subvencije te se stoga ne smatra da su utjecale na izvoznu cijenu i odgovarajuću dampinšku maržu. Stoga, s obzirom na činjenicu da je ispitan cjelokupni izvoz zajednički za oba postupka, antidampinške pristojbe mogu se uvesti zajedno s kompenzacijskim pristojbama u mjeri u kojoj obje pristojbe zajedno ne premašuju maržu uklanjanja štete (pravilo manje pristojbe).

(189)

Jedna stranka tvrdila je da bi institucije trebale iskoristiti svoje diskrecijsko pravo da u ovom slučaju ne primjene pravilo manje pristojbe budući da ono nije opravdano zbog sljedećih razloga:

(190)

U vezi s tim napominje se da se marža štete utvrđena u ovom ispitnom postupku smatra dostatnom za uklanjanje štete ispitanim proizvođačima industrije Zajednice. Budući da se ispitni postupak usredotočio na situaciju tih proizvođača, nije moguće bilo kakvo točno utvrđivanje za proizvođače Zajednice u cjelini kao što to predlaže ta stranka. Stoga, ta šira razmatranja ne omogućuju institucijama da odstupe od zakonskog zahtjeva za primjenu pravila manje pristojbe.

(191)

Na temelju gore navedenoga, utvrđene su stope antidampinške pristojbe uspoređivanjem marži uklanjanja štete, dampinških marži i stopa kompenzacijske pristojbe. Posljedično, predložene antidampinške pristojbe su sljedeće:

(192)

S obzirom na činjenicu da će se antidampinška pristojba primjenjivati na mješavine s masenim udjelom biodizela većim od 20 %, razmjerno njihovom sadržaju biodizela, smatra se primjerenim radi učinkovite provedbe mjera od strane carinskih tijela država članica utvrditi pristojbe u fiksnom iznosu na temelju sadržaja biodizela.

(193)

Određene stranke suprotstavile su se metodologiji koja je korištena za pretvaranje ad valorem stopa pristojbe u pristojbe u obliku fiksnih iznosa. Tvrdile su da su vrijednosti CIF-a koje su trebale biti korištene za pretvaranje ad valorem pristojbe u fiksni iznos trebale biti stvarne vrijednosti CIF-a, a ne one koje su prilagođene kako bi se uzele u obzir razlike u sirovinama opisane u uvodnim izjavama 83. i 84. Privremene uredbe.

(194)

Ta je tvrdnja ispitana i doista je utvrđeno da su za pretvaranje ad valorem pristojbi u pristojbe u obliku fiksnih iznosa korištene prilagođene vrijednosti CIF-a. Međutim, također je utvrđeno da su iste vrijednosti korištene kao osnova za izražavanje iznosa prodaje ispod cijene kao ad valorem pristojbe. Stoga prvo je trebalo ispraviti izražavanje iznosa prodaje ispod cijene u postotak ukupne stvarne uvozne vrijednosti CIF-a. Na temelju toga su na odgovarajući način revidirane marže štete. Međutim, kasniji izračun stopa pristojbe u fiksnom iznosu nije pokazivao nikakvu razliku od stopa pristojbe iz članka 1. stavka 2. Privremene uredbe budući da je ad valorem pristojba točno prebijena smanjenjem cijena CIF-a (s prilagođenih na stvarne) koje su korištene za pretvaranje izražavanja ad valorem pristojbi u pristojbe u fiksnom iznosu.

(195)

Stope antidampinške pristojbe za pojedina trgovačka društva koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojbi (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se tako isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvodi bilo koje drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu uživati te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(196)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena stopa antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (10) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se potom na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koja vrijede pojedinačne stope pristojba.

(197)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. Komentari koje su stranke dostavile propisno su razmotreni te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi.

(198)

Kako bi se osigurao jednak tretman novih proizvođača izvoznika i trgovačkih društava koja su surađivala, a nisu uključena u uzorak, i koja su navedena u Prilogu I. ovoj Uredbi, trebalo bi propisati ponderiranu prosječnu pristojbu uvedenu za potonja trgovačka društva, koju treba primijeniti na sve nove izvoznike koji u suprotnom ne bi imali pravo na reviziju na temelju članka 11. stavka 4. Osnovne uredbe, budući da se članak 11. stavak 4. ne primjenjuje ako je upotrijebljen odabir uzoraka.

(199)

Određeni proizvođači izvoznici iz SAD-a koji surađuju ponudili su preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Napominje se da se, s obzirom na snažne promjene cijena sirovina, smatra da proizvod nije prikladan za preuzimanje obveze u vezi fiksne cijene. U tom kontekstu, trgovačka društva predložila su da se najniže uvozne cijene (NUC) redovito indeksiraju u odnosu na fluktuacije cijena ulja od repice. Štoviše, ponudila su NUC-ove za tri vrste kako bi se uzela u obzir različitost proizvoda pri uvozu (biodizel dobiven od sojinog i palminog ulja te ulja od repice) na temelju koeficijenata za sirovine utvrđenih tijekom RIP-a.

(200)

U vezi s ponudama proizvođača izvoznika koji surađuju napominje se da je osnova za utvrđivanje indeksiranog NUC-a u prosjeku bila između 7-8 % niža od neštetne cijene utvrđene tijekom RIP-a. Štoviše, predloženi koeficijenti za dobivanje prilagođenih NUC-ova za gore navedene vrste nisu bili prikladni jer su se odnosili na RIP. S obzirom da ti koeficijenti, koji ovise o razlici u cijeni među sirovinama, stalno fluktuiraju, ti su se koeficijenti možda znatno promijenili u odnosu na stanje utvrđeno tijekom RIP-a. Stoga je predloženo indeksiranje NUC-a za biodizel od sojinog ulja ili biodizel od palminog ulja na temelju fluktuacija cijene ulja od repice smatrano neprikladnim jer bi se temeljilo na razvoju cijena sirovina koje se razlikuju od onih koje su korištene za proizvodnju izvezenog dotičnog proizvoda.

(201)

Na temelju gore navedenoga i bez upućivanja na bilo kakva praktična pitanja preuzimanja obveza vezana uz konkretno trgovačko društvo, smatrano je da preuzimanje obveza treba odbaciti jer je metoda za određivanje NUC-a bila neprikladna i ponuđeni NUC-ovi nisu bili na razinama koje bi uklonile štetni damping.

(202)

Nakon objave konačnih nalaza, podnositelj pritužbe zatražio je posebne mjere za sprečavanje mogućeg izbjegavanja mjera s obzirom na činjenicu da je dotično tržište globalno tržište robe sa značajkama zamjenjivog proizvoda kojim se trguje različitim prodajnim kanalima.

(203)

S obzirom na gore navedeno, smatra se primjerenim pozorno pratiti uvoz biodizela iz svih izvora, s ciljem olakšavanja brzih prikladnih mjera ako to okolnosti zatraže.

(204)

S obzirom na visine utvrđenih dampinških marži i u svjetlu razine štete koja je prouzročena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih pristojbi, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom. Ako su konačne pristojbe niže od privremenih pristojbi, oslobađaju se iznosi privremeno osigurani više od konačne stope antidampinških pristojbi. Ako su konačne carine više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi osigurani na razini privremenih pristojbi,