03/Sv. 068

Službeni list Europske unije

121

32009R0491

L 154/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.05.2009.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 491/2009

od 25. svibnja 2009.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2007 o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržištai o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 36. i članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

Radi pojednostavnjenja regulatornog okruženja zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), Uredbom (EZ) br. 1234/2007 (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (2) stavljene su izvan snage i jednim pravnim aktom zamijenjene sve uredbe koje je Vijeće donijelo od uvođenja ZPP-a u okviru uspostave zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda ili skupine proizvoda.

(2)

Kako je naglašeno u Uredbi o jedinstvenom ZOT-u, namjera pojednostavnjenja nije bila dovesti u pitanje političke odluke koje su proteklih godina bile donesene u području ZPP-a. Ono stoga nije predviđalo donošenje novih instrumenata ili mjera. Uredba o jedinstvenom ZOT-u odražava političke odluke koje su bile donesene do trenutka kada je Komisija predložila njezin tekst.

(3)

Usporedno s pregovorima o Uredbi o jedinstvenom ZOT-u i njezinim donošenjem, Vijeće je započelo i pregovore o reformi u sektoru vina, koja je završena donošenjem Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (3). Kako je utvrđeno Uredbom o jedinstvenom ZOT-u, u nju su uvrštene jedino one odredbe iz sektora vina koje nisu bile predmet reformi politike. Predviđeno je da se one materijalne odredbe koje su predmet izmjena politike uvrste u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u tek onda kad se donesu. Budući da su te materijalne odredbe sada donesene, sektor vina trebalo bi u cijelosti uvrstiti u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u tako što će se u nju ugraditi političke odluke koje su donesene Uredbom (EZ) br. 479/2008.

(4)

Pri uvrštavanju ovih odredbi u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u trebalo bi primjenjivati isti onakav pristup kakav se primjenjivao pri donošenju Uredbe o jedinstvenom ZOT-u, a to znači ne dovoditi u pitanje političke odluke koje su bile donesene do trenutka kad je Vijeće donijelo te odredbe ili razloge za te političke odluke koji su navedeni u uvodnim izjavama odgovarajućih Uredbi.

(5)	Uredba o jedinstvenom ZOT-u treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

U Uredbu o jedinstvenom ZOT-u bile su uvrštene odredbe koje se odnose na primjenu pravila o tržišnom natjecanju koja su predviđena Ugovorom za sektore koja ona obuhvaća. Te su odredbe do tada bile predmet Uredbe Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (4). Uredbom o jedinstvenom ZOT-u time se prilagodilo područje primjene Uredbe (EZ) br. 1184/2006. S obzirom da se sektor vina u cijelosti uvrštava u Uredbu o jedinstvenom ZOT-u i da se pravila o tržišnom natjecanju proširuju i na taj sektor, trebalo bi predvidjeti isključivanje sektora vina iz područja primjene Uredbe (EZ) br. 1184/2006.

(7)

Uputno je pojasniti da svaki element državne potpore koji se može uvrstiti u predmetne nacionalne programe potpore iz ove Uredbe treba ocijeniti u svjetlu materijalnih pravila Zajednice o državnoj potpori. Budući da postupak koji je ovom Uredbom propisan za odobravanje tih programa potpore omogućuje Komisiji da osigura poštivanje materijalnih pravila Zajednice o državnoj potpori, a posebno onih koja su navedena u „Smjernicama Zajednice o državnoj potpori u sektoru poljoprivrede i šumarstva 2007.-2013.” (5), ne bi trebalo zahtijevati nikakvu dodatnu obavijest sukladno članku 88. Ugovora ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (6).

(8)	U interesu pravne sigurnosti treba podsjetiti da stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 479/2008 ne utječe na valjanost bilo kojeg akta koji je donesen na temelju akta stavljenog izvan snage.

(9)	Kako bi se osiguralo da prijelaz s odredaba Uredbe (EZ) br. 479/2008 na odredbe koje su predviđene ovom Uredbom ne utječe na tekuću tržišnu godinu za sektor vina 2008./2009., ovu bi Uredbu trebalo početi primjenjivati od 1. kolovoza 2009.

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1234/2007 mijenja se kako slijedi:

1.	U članku 1. stavak 2. briše se.

U prvom stavku članka 3. umeće se sljedeća točka:

„(ca)

od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina;”

Članak 55. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Članak 55. Sustavi kvota i proizvodni potencijal”;

(b)	umeće se sljedeći stavak: „2a. Što se tiče sektora vina, pravila o proizvodnom potencijalu koja se odnose na nezakonitu sadnju, prijelazna prava sadnje i programe krčenja primjenjuju se u skladu s odredbama iz odjeljka IV.a”.

4.	Naslov odjeljka IV. poglavlja III. glave I. dijela II. zamjenjuje se sljedećim:

5.	U članku 85., uvodni se tekst zamjenjuje sljedećim: „Komisija donosi detaljna pravila za primjenu odjeljka I. do III.a, koja se mogu posebno odnositi na:”

U poglavlju III. glave I. dijela II. dodaje se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak IV.a

Proizvodni potencijal u sektoru vina

Pododjeljak I.

Nezakonita sadnja

Članak 85.a

Nezakonite sadnje vinograda posađenih nakon 31. kolovoza 1998.

1. Proizvođači su dužni na vlastiti trošak iskrčiti sve površine koje su bez odgovarajućeg prava na sadnju zasađene vinovom lozom nakon 31. kolovoza 1998.

2. Do iskrčivanja, u skladu sa stavkom 1., grožđe i proizvodi od grožđa s predmetnih površina iz tog stavka, mogu se staviti u promet jedino u svrhu destilacije isključivo na trošak dotičnog proizvođača. Proizvodi destilacije ne smiju se koristiti za pripremanje alkohola stvarne alkoholne jakosti 80 % vol. ili manje.

3. Ne dovodeći u pitanje moguće prethodne sankcije koje su odredile države članice, države članice će proizvođačima koji ne ispune ovu obvezu krčenja izreći sankcije koje se određuju ovisno o ozbiljnosti, opsegu i trajanju neispunjavanja obveze.

4. Završetak prijelazne zabrane novih sadnji iz članka 85.g stavka 1., a koji stupa 31. prosinca 2015., ne utječe na obveze predviđene ovim člankom.

Članak 85.b

Obvezno uređenje nezakonitih sadnji vinograda posađenih prije 1. rujna 1998.

1. Proizvođači moraju najkasnije do 31. prosinca 2009., i to uz plaćanje naknade, urediti površine posađene vinovom lozom prije 1. rujna 1998. bez odgovarajućeg prava na sadnju.

Ne dovodeći u pitanje postupke koji se primjenjuju u okviru poravnjanja računa, prvi se podstavak ne primjenjuje na površine čiji je status uređen na temelju članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1493/1999.

2. Naknadu koja se spominje u stavku 1. određuju države članice. Ona bi trebala biti jednaka najmanje dvostrukoj prosječnoj vrijednosti odgovarajućeg prava na sadnju u dotičnoj regiji.

3. Dok se ne uredi status, u skladu sa stavkom 1., grožđe i proizvodi od grožđa s predmetnih površina iz tog stavka mogu se staviti u promet jedino u svrhu destilacije isključivo na trošak dotičnog proizvođača. Proizvodi se ne smiju koristiti za pripremanje alkohola stvarne alkoholne jakosti 80 % vol. ili manje.

4. Nezakonito posađene površine iz stavka 1. čiji status do 31. prosinca 2009. nije uređen u skladu s tim stavkom, dužni su iskrčiti dotični proizvođači na vlastiti trošak.

Države članice će proizvođačima koji ne ispune ovu obvezu krčenja izreći sankcije koje se određuju ovisno o ozbiljnosti, opsegu i trajanju neispunjavanja obveze.

Do završetka krčenja u skladu s prvim podstavkom, stavak 3. primjenjuje se mutatis mutandis.

5. Kraj prijelazne zabrane novih sadnji, koji stupa na dan 31. prosinca 2015., kako je predviđeno člankom 85.g stavkom 1., ne utječe na obveze predviđene stavcima 3. i 4.

Članak 85.c

Provjera nestavljanja u promet i destilacije

1. U vezi s člankom 85.a stavkom 2. i člankom 85.b stavcima 3. i 4., države članice traže dokaz da dotični proizvodi nisu stavljeni u promet ili, ako se ti proizvodi destiliraju, dostavu ugovora o destilaciji.

2. Države članice provjeravaju pridržavanje zabrane stavljanja u promet i ispunjavanje zahtjeva vezanih uz destilaciju iz stavka 1. One primjenjuju sankcije u slučaju nepridržavanja.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o površinama obuhvaćenim destilacijom i o odgovarajućim volumenima alkohola.

Članak 85.d

Popratne mjere

Za površine iz prvog podstavka članka 85.b stavka 1., sve dok im se ne uredi status, i za površine iz članka 85.a stavka 1. ne može se dobiti potpora u okviru bilo koje nacionalne mjere ili mjere Zajednice.

Članak 85.e

Provedbene mjere

Komisija donosi detaljna pravila za provedbu ovog pododjeljka.

Ta pravila mogu obuhvaćati:

(a)	pojedinosti o obvezi država članica za dostavljanje informacija, uključujući mogućnost smanjenja proračunskih sredstava iz Priloga X.b u slučaju neispunjavanja obveze;

(b)	pojedinosti o kaznama koje izriču države članice u slučaju neispunjavanja obveza iz članka 85.a, 85.b i 85.c.

Pododjeljak II.

Prijelazni sustav prava sadnje

Članak 85.f

Trajanje

Ovaj se pododjeljak primjenjuje do 31. prosinca 2015.

Članak 85.g

Prijelazna zabrana sadnje vinove loze

1. Ne dovodeći u pitanje članak 120.a stavke 1. do 6., a posebno stavak 4. tog članka, zabranjena je sadnja sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2.

2. Zabranjeno je cijepljenje sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2. na sorte vinove loze koje nisu vinske.

3. Neovisno o stavcima 1. i 2., predmetna sadnja i cijepljenje u tim stavcima dopušteni su ako su obuhvaćeni:

(a)	pravom nove sadnje, kako je predviđeno člankom 85.h;

(b)	pravom ponovne sadnje, kako je predviđeno člankom 85.i;

(c)	pravom sadnje iz rezerve, kako je predviđeno člancima 85.j i 85.k.

4. Prava sadnje koja se spominju u stavku 3. dodjeljuju se u hektarima.

5. Država članica smije odlučiti zadržati zabranu iz stavka 1. na svom državnom području ili dijelovima svog državnog područja najkasnije do 31. prosinca 2018. U tom slučaju, pravila koja uređuju prijelazni sustav prava sadnje kako su utvrđena u ovom pododjeljku, uključujući i ovaj članak, na odgovarajući se način primjenjuju u dotičnoj državi članici.

Članak 85.h

Prava nove sadnje

1. Države članice smiju dodjeljivati proizvođačima prava nove sadnje za površine:

(a)	namijenjene novoj sadnji koja se obavlja u okviru mjera komasacije zemljišta ili mjera obveznog otkupa zemljišta u javnom interesu, koje su donesene u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;

(b)	namijenjene za pokuse;

(c)	namijenjene za rasadnike; ili

(d)	iz kojih su vino ili proizvodi od grožđa i vina namijenjeni isključivo potrošnji u domaćinstvu proizvođača grožđa.

2. Dodijeljena prava nove sadnje:

(a)	koristi proizvođač kojemu su ona dodijeljena;

(b)	moraju se iskoristiti prije kraja druge vinske godine nakon godine u kojoj su dodijeljena;

(c)	moraju se iskoristiti u svrhe u koje su dodijeljena.

Članak 85.i

Prava ponovne sadnje

1. Države članice dodjeljuju prava ponovne sadnje proizvođačima koji su iskrčili površinu zasađenu vinovom lozom.

Prava ponovne sadnje ne dodjeljuju se za iskrčene površine za koje se dodjeljuje premija za krčenje u skladu s pododjeljkom III.

2. Države članice mogu dodijeliti prava ponovne sadnje proizvođačima koji se obvežu iskrčiti površinu zasađenu vinovom lozom. U tom se slučaju dotična površina mora iskrčiti najkasnije do kraja treće godine nakon sadnje nove vinove loze za koju su dodijeljena prava ponovne sadnje.

3. Prava ponovne sadnje dodjeljuju se za površinu koja je jednaka iskrčenoj površini u smislu čiste kulture.

4. Prava ponovne sadnje koriste se na poljoprivrednom gospodarstvu kojem su dodijeljena. Države članice smiju dodatno propisati da se ta prava ponovne sadnje smiju koristiti jedino na iskrčenoj površini.

5. Odstupajući od stavka 4., države članice smiju odlučiti da se prava ponovne sadnje mogu u cijelosti ili djelomično prenijeti na drugo poljoprivredno gospodarstvo u istoj državi članici, i to u sljedećim slučajevima:

(a)	dio dotičnog poljoprivrednoga gospodarstva prenosi se na drugo poljoprivredno gospodarstvo;

(b)

površine na tom drugom poljoprivrednom gospodarstvu namijenjene su:

i.	proizvodnji vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla; ili

ii.	uzgoju loznih cjepova.

Države članice osiguravaju da primjena odstupanja iz prvog podstavka ne dovede do ukupnog povećanja proizvodnog potencijala na njihovom području, posebno ako se prijenos obavlja s nenavodnjavanih na navodnjavane površine.

6. Stavci 1. do 5. primjenjuju se mutatis mutandis na prava koja su slična pravima na ponovnu sadnju, a koja su stečena na temelju ranijih propisa Zajednice ili ranijih nacionalnih propisa.

7. Prava ponovne sadnje koja su dodijeljena na temelju članka 4. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1493/1999 iskorištavaju se u rokovima koji su predviđeni tim člankom.

Članak 85.j

Prava sadnje iz nacionalne i regionalne rezerve

1. Kako bi poboljšale upravljanje proizvodnim potencijalom, države članice stvaraju nacionalnu rezervu ili regionalne rezerve prava sadnje.

2. Države članice koje su uspostavile nacionalnu rezervu ili regionalne rezerve prava sadnje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1493/1999 smiju čuvati te rezerve sve dok primjenjuju prijelazni sustav prava sadnje u skladu s ovim pododjeljkom.

3. Ako se ne iskoriste u propisanom roku, prava sadnje se uvrštavaju u nacionalne ili regionalne rezerve, i to:

(a)	prava nove sadnje;

(b)	prava ponovne sadnje;

(c)	prava sadnje iz rezerve.

4. Proizvođači smiju prava ponovne sadnje prenijeti u nacionalne ili regionalne rezerve. Uvjete takvog prijenosa, a ako je potrebno u zamjenu za plaćanje iz nacionalnih fondova, određuju države članice uzimajući u obzir pravovaljane interese stranaka.

5. Odstupajući od stavka 1., države članice smiju odlučiti ne primjenjivati sustav rezervi, pod uvjetom da mogu dokazati da na njihovom cijelom državnom području postoji učinkovit alternativni sustav za upravljanje pravima sadnje.Alternativni sustav može, prema potrebi, odstupati od odgovarajućih odredaba ovog pododjeljka.

Prvi se podstavak primjenjuje i na države članice koje prestanu primjenjivati sustav nacionalnih ili regionalnih rezervi u skladu s Uredbom (EZ) br. 1493/1999.

Članak 85.k

Dodjela prava sadnje iz rezerve

1. Države članice smiju dodijeliti prava iz rezerve:

(a)	besplatno, proizvođačima mlađima od 40 godina, koji posjeduju odgovarajuće stručno znanje i sposobnosti i koji prvi put uspostavljaju poljoprivredno gospodarstvo i nositelji su toga gospodarstva;

(b)	u zamjenu za plaćanje naknade u nacionalni ili, prema potrebi, regionalni fond, proizvođačima koji namjeravaju iskoristiti ta prava za sadnju vinograda čija proizvodnja ima osigurani plasman.

Države članice određuju kriterije za određivanje iznosa naknade iz točke (b) prvog podstavka koja se može razlikovati ovisno o planiranom konačnom proizvodu dotičnog vinograda i preostalom prijelaznom razdoblju tijekom kojeg se primjenjuje zabrana nove sadnje kako je predviđeno člankom 85.g stavcima 1. i 2.

2. Kad se koriste prava sadnje dodijeljena iz rezerve, države članice osiguravaju da:

(a)	lokacija, upotrijebljene sorte i tehnike uzgoja jamče da će kasnija proizvodnja biti prilagođena potražnji na tržištu;

(b)	prinosi odgovaraju prosječnom prinosu u regiji, posebno kad se prava sadnje na nenavodnjavanim površinama koriste na navodnjavanim površinama.

3. Prava sadnje koja su dodijeljena iz rezerve, a koja se ne iskoriste prije kraja druge vinske godine nakon godine u kojoj su bila dodijeljena, oduzimaju se i ponovno raspodjeljuju u rezervu.

4. Prava sadnje koja se nalaze u rezervi, a koja se ne dodijele prije kraja pete vinske godine nakon njihova uvrštenja u rezervu, prestaju.

5. Ako u državi članici postoji regionalna rezerva, država članica smije propisati pravila kojima se dopušta prijenos prava sadnje iz jedne regionalne rezerve u drugu. Ako u državi članici postoji regionalna i nacionalna rezerva, država članica može dopustiti i prijenose među njima.

Prijenos može podlijegati koeficijentu smanjenja.

Članak 85.l

De minimis

Ovaj se pododjeljak ne primjenjuje na države članice u kojima se do 31. prosinca 2007. nije primjenjivao sustav prava sadnje koji vrijedi u Zajednici.

Članak 85.m

Stroža nacionalna pravila

Države članice smiju donijeti stroža nacionalna pravila za dodjelu prava nove sadnje ili prava ponovne sadnje. One smiju zahtijevati da odgovarajući zahtjevi i informacije koje u njima treba navesti su dopunjeni dodatnim podacima potrebnim za praćenje razvoja proizvodnog potencijala.

Članak 85.n

Provedbene mjere

Komisija donosi detaljna pravila za provedbu ovog pododjeljka.

Ta pravila smiju posebno obuhvaćati:

(a)	odredbe kojima se sprječavaju pretjerani upravni troškovi pri primjeni odredaba ovog pododjeljka;

(b)	istodobno postojanje vinove loze u smislu članka 85.i stavka 2.;

(c)	primjenu koeficijenta smanjenja iz članka 85.k stavka 5.

Pododjeljak III.

Program krčenja

Članak 85.o

Trajanje

Odredbe ovog pododjeljka primjenjuju se do kraja vinske godine 2010./2011.

Članak 85.p

Područje primjene i definicija

Ovim se pododjeljkom propisuju uvjeti pod kojima proizvođači grožđa primaju premiju za krčenje vinove loze (u daljnjem tekstu: premija za krčenje).

Članak 85.q

Uvjeti prihvatljivosti

Premija za krčenje smije se dodijeliti samo ako predmetna površina ispunjava sljedeće uvjete:

(a)	da za nju nije dobivena potpora Zajednice ili nacionalna potpora za mjere restrukturiranja ili prenamjene u razdoblju od deset vinskih godina prije podnošenja zahtjeva za premiju za krčenje;

(b)	da za nju nije dobivena bilo koja druga potpora Zajednice u okviru zajedničke organizacije tržišta u razdoblju od pet vinskih godina prije podnošenja zahtjeva za premiju za krčenje;

(c)	da se obrađuje;

(d)	da nije manja od 0,1 hektar. Međutim, ako tako odluči država članica, najmanja veličina može biti 0,3 hektara za određene upravne regije te države članice u kojima prosječna površina zasađena vinovom lozom na gospodarstvu proizvođača premašuje jedan hektar;

(e)	da prilikom sadnje nije prekršen ni jedan važeći propis Zajednice niti nacionalni propis;

(f)	da je zasađena sortom vinove loze koja se može razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2.

Neovisno o točki (e) prvog stavka, površine čiji je status uređen u skladu s člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1493/1999 i člankom 85.b stavkom 1. ove Uredbe, ispunjavaju uvjete za dobivanje premije za krčenje.

Članak 85.r

Iznos premije za krčenje

1. Ljestvice za premije za krčenje koje se dodjeljuju utvrđuje Komisija.

2. Konkretan iznos premije za krčenje utvrđuju države članice unutar ljestvice iz stavka 1. i na temelju prethodnih prinosa dotičnog poljoprivrednoga gospodarstva.

Članak 85.s

Postupak i proračun

1. Zainteresirani proizvođači podnose zahtjev za dodjelu premije za krčenje nadležnim tijelima države članice najkasnije do 15. rujna svake godine. Države članice smiju odrediti i datum prije 15. rujna, ali pod uvjetom da je taj datum poslije 30. lipnja i da pritom uzimaju u obzir, ako je to primjenjivo, primjenu izuzeća predviđenih člankom 85.u.

2. Države članice provode upravnu kontrolu nad zaprimljenim zahtjevima, obrađuju prihvatljive zahtjeve i do 15. listopada svake godine obavješćuju Komisiju o ukupnoj površini i iznosima koji su obuhvaćeni tim zahtjevima i podijeljenima po regijama i rasponu prinosa.

3. Najveći godišnji proračun za program krčenja naveden je u Prilogu X.d.

4. Komisija svake godine do 15. studenoga određuje jedinstven postotak odobrenja prijavljenih iznosa, ako ukupan iznos koji su države članice prijavile Komisiji premašuje raspoloživa proračunska sredstva, pri čemu se prema potrebi uzima u obzir primjena članka 85.u stavaka 2. i 3.

5. Do 1. veljače svake godine države članice prihvaćaju zahtjeve:

(a)	za cjelokupne površine za koje je podnesen zahtjev, ako Komisija nije odredila postotak iz stavka 4. ili

(b)

za površine određene primjenom postotka iz stavka 4. na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija i u skladu sa sljedećim prioritetima:

i.	države članice daju primarnu prednost onim podnositeljima zahtjeva čiji zahtjev za dodjelu premije za krčenje obuhvaća njihov cjelokupan vinograd;

ii.	države članice daju sekundarnu prednost podnositeljima zahtjeva koji imaju najmanje 55 godina ili starijima, ako je tako određeno u državi članici.

Članak 85.t

Višestruka usklađenost

Ako se utvrdi da poljoprivrednik na svom poljoprivrednom gospodarstvu u bilo kojem trenutku u razdoblju od tri godine od isplate premije za krčenje nije ispunjavao zakonom propisane zahtjeve upravljanja te uvjete vezane uz dobru poljoprivrednu praksu i zaštitu okoliša iz članaka od 3. do 7. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, te ako je neispunjavanje zahtjeva rezultat djelovanja ili nedjelovanja koje se neposredno može pripisati poljoprivredniku, iznos plaćanja se smanjuje ili ukida, djelomično ili u cijelosti, ovisno o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju nesukladnosti i poljoprivredniku se prema potrebi nalaže da vrati iznos u skladu s uvjetima koji su utvrđena navedenim odredbama.

Članak 85.u

Izuzeća

1. Država članica smije odlučiti da odbije sve daljnje zahtjeve iz članka 85.s stavka 1. čim ukupna iskrčena površina na njezinom području dosegne 8 % njezine površine zasađene vinovom lozom kako je navedeno u Prilogu X.e.

Država članica smije odlučiti da odbije sve daljnje zahtjeve iz članka 85.s stavka 1. za određenu regiju čim ukupna iskrčena površina u toj regiji dosegne 10 % površine regije zasađene vinovom lozom.

2. Komisija smije donijeti odluku o prekidu primjene programa krčenja u državi članici ako bi, uzimajući u obzir neriješene zahtjeve, daljnje krčenje dovelo do ukupne iskrčene površine veće od 15 % ukupne površine te države članice zasađene vinovom lozom kako je navedeno u Prilogu X.e.

3. Komisija smije donijeti odluku o prekidu primjene programa krčenja u državi članici za određenu godinu ako bi, uzimajući u obzir neriješene zahtjeve, u dotičnoj godinu izvođenja programa daljnje krčenje dovelo do ukupne iskrčene površine veće od 6 % ukupne površine države članice zasađene vinovom lozom kako je navedeno u Prilogu X.e.

4. Države članice smiju, u skladu s uvjetima koje odredi Komisija, proglasiti vinovu lozu posađenu u planinama i na strmim područjima neprihvatljivom za program krčenja.

5. Države članice smiju proglasiti površine neprihvatljivima za program krčenja ako primjena programa krčenja ne bi bila u skladu sa zaštitom okoliša. Površine koje se tako proglase neprihvatljivima ne smiju premašiti 3 % ukupne površine zasađene vinovom lozom kako je navedeno u Prilogu X.e.

6. Grčka smije proglasiti da površine zasađene vinovom lozom na egejskim otocima i grčkim Jonskim otocima, s iznimkom Krete i Eubije, ne ispunjavaju uvjete za program krčenja.

7. Program krčenja naveden u ovom pododjeljku ne primjenjuje se na Azorima, Madeiri i Kanarskim otocima.

8. Proizvođačima na površinama koje su neprihvatljive ili su proglašene neprihvatljivima u skladu sa stavcima 4. do 7. države članice daju prednost kod drugih mjera potpore koje su ovom Uredbom predviđene za sektor vina, posebno, kad je to primjenjivo, kod mjera restrukturiranja i prenamjene u okviru programa potpore i mjera ruralnog razvoja.

Članak 85.v

De minimis

Ovo se poglavlje ne primjenjuje na države članice u kojima proizvodnja vina ne premašuje 50 000 hektolitara po vinskoj godini. Ta se proizvodnja izračunava na temelju prosječne proizvodnje tijekom prethodnih pet vinskih godina.

Članak 85.w

Dodatna nacionalna potpora

Uz dodijeljenu premiju za krčenje države članice smiju dodijeliti dodatnu nacionalnu potporu koja ne premašuje 75 % važeće premije za krčenje.

Članak 85.x

Provedbene mjere

Komisija donosi detaljna pravila za provedbu ovog pododjeljka.

Ta pravila mogu posebno obuhvaćati:

(a)	pojedinosti o uvjetima prihvatljivosti iz članka 85.q, posebno u vezi s dokazima da su površine na odgovarajući način obrađivane 2006. i 2007. godine;

(b)	ljestvice i visine premije iz članka 85.r;

(c)	kriterije za izuzeća iz članka 85.u;

(d)	obveze izvješćivanja država članica o provedbi programa krčenja, uključujući sankcije u slučaju kašnjenja izvješća i informacije koje države članice daju proizvođačima o raspoloživosti programa;

(e)	obveze izvješćivanja o dodatnoj nacionalnoj potpori;

(f)	rokove isplate.”

U poglavlju IV. glave I dijela II. dodaje se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak IV.b

Programi potpore u sektoru vina

Pododjeljak I.

Uvodne odredbe

Članak 103.i

Područje primjene

Ovim se odjeljkom utvrđuju pravila kojima se uređuje dodjeljivanje sredstava Zajednice državama članicama te sredstva koja koriste države članice u okviru nacionalnih programa potpore (dalje u tekstu programi potpore) za financiranje posebnih mjera potpore sektoru vina.

Članak 103.j

Usklađenost i koherentnost

1. Programi potpore moraju biti u skladu s pravom Zajednice i koherentni s aktivnostima, politikama i prioritetima Zajednice.

2. Države članice odgovorne su za programe potpore i osiguravaju da su koherentni te da su sastavljeni i provedeni na objektivan način, uzimajući u obzir gospodarsku situaciju dotičnih proizvođača i potrebu izbjegavanja neopravdano nejednakog tretiranja proizvođača.

Države članice odgovorne su za osiguranje i provedbu kontrole i sankcija u slučaju neusklađenosti s programima potpore.

3. Potpora se ne dodjeljuje:

(a)	za istraživačke projekte i mjere potpore istraživačkim projektima;

(b)	za mjere koje su uvrštene u program ruralnog razvoja država članica u skladu s Uredbom (EZ) br. 1698/2005.

Pododjeljak II.

Podnošenje programa potpore i njihov sadržaj

Članak 103.k

Podnošenje programa potpore

1. Svaka država članica proizvođač iz Priloga X.b podnosi Komisiji nacrt petogodišnjeg programa potpore koji sadržava mjere u skladu s ovim odjeljkom.

Programi potpore koji su se počeli primjenjivati u skladu s prvim podstavkom članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 nastavljaju se primjenjivati u okviru ove Uredbe.

Mjere potpore u okviru programa potpore sastavljaju se na zemljopisnoj razini koju države članice smatraju najprikladnijom. Prije nego što se dostave Komisiji, o programima potpore održavaju se savjetovanja s nadležnim tijelima i organizacijama na odgovarajućoj teritorijalnoj razini.

Svaka država članica podnosi samo jedan nacrt programa potpore u kojemu se smiju uzeti u obzir regionalne posebnosti.

2. Programi potpore počinju se primjenjivati tri mjeseca nakon njihova podnošenja Komisiji.

Međutim, ako podneseni program potpore ne ispunjava uvjete propisane ovim odjeljkom, Komisija o tome izvješćuje državu članicu. U tom slučaju država članica dostavlja Komisiji revidirani program potpore. Revidirani program potpore počinje se primjenjivati dva mjeseca nakon dostavljanja, osim ako i dalje postoji neusklađenost te se u tom slučaju primjenjuje ovaj podstavak.

3. Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis na promjene povezane s programima potpore koje su podnijele države članice.

4. Članak 103.l ne primjenjuje se ako je jedina mjera države članice u programu potpore prijenos sredstava u sustav jedinstvenog plaćanja iz članka 103.o. U tom se slučaju članak 188.a stavak 5. primjenjuje samo za godinu u kojoj se obavlja prijenos, a članak 188.a stavak 6. ne primjenjuje se.

Članak 103.l

Sadržaj programa potpore

Programi potpore sadržavaju sljedeće elemente:

(a)	detaljan opis predloženih mjera te njihove određene ciljeve;

(b)	rezultate održanih savjetovanja;

(c)	procjenu koja pokazuje tehnički, gospodarski, ekološki i socijalni učinak;

(d)	raspored provedbe mjera;

(e)	opću financijsku tablicu koja pokazuje raspoređena sredstva i predviđenu okvirnu raspodjelu sredstava između mjera u skladu s gornjim granicama iz Priloga X.b;

(f)	kriterije i pokazatelje za praćenje i ocjenjivanje kao i mjere koje se poduzimaju kako bi se osigurala odgovarajuća i učinkovita provedba programa potpore;

(g)	određivanje nadležnih tijela i tijela odgovornih za provedbu programa potpore.

Članak 103.m

Prihvatljive mjere

1. Programi potpore sadržavaju jednu ili više sljedećih mjera:

(a)	potporu u okviru sustava jedinstvenog plaćanja u skladu s člankom 103.o;

(b)	promidžbu u skladu s člankom 103.p;

(c)	restrukturiranje i prenamjenu vinograda u skladu s člankom 103.q;

(d)	zelenu berbu u skladu s člankom 103.r;

(e)	zajedničke fondove u skladu s člankom 103.s;

(f)	osiguranje berbe u skladu s člankom 103.t;

(g)	investicije u skladu s člankom 103.u;

(h)	destilaciju sporednih proizvoda u skladu s člankom 103.v;

(i)	destilaciju alkohola za piće u skladu s člankom 103.w;

(j)	kriznu destilaciju u skladu s člankom 103.x;

(k)	uporabu koncentriranog mošta u skladu s člankom 103.y.

2. Programi potpore ne smiju sadržavati druge mjere osim onih navedenih u člancima 103.o do 103.y.

Članak 103.n

Opća pravila koja se odnose na programe potpore

1. Dodjela raspoloživih sredstava Zajednice i proračunska ograničenja navedeni su u Prilogu X.b.

2. Potpora Zajednice odnosi se samo na prihvatljive izdatke nastale nakon podnošenja odgovarajućeg programa potpore iz članka 103.k stavka 1.

3. Države članice ne pokrivaju troškove mjera koje financira Zajednica u okviru programa potpore.

4. Odstupajući od stavka 3., države članice smiju dodijeliti nacionalnu potporu u skladu s odgovarajućim pravilima Zajednice o državnoj potpori za mjere iz članaka 103.p, 103.t i 103.u.

Najviša stopa potpore kako je propisana odgovarajućim propisima Zajednice o državnoj potpori primjenjuje se na cjelokupno javno financiranje, uključujući sredstva Zajednice i nacionalna sredstva.

Pododjeljak III.

Posebne mjere potpore

Članak 103.o

Sustav jedinstvenog plaćanja i potpora proizvođačima grožđa

1. Države članice smiju proizvođačima grožđa osigurati potporu dodjelom prava na plaćanje u smislu poglavlja 3. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 u skladu s točkom O Priloga VII. te Uredbe.

2. Države članice koje namjeravaju iskoristiti mogućnost iz stavka 1. u svojim programima potpore moraju predvidjeti takvu potporu uključujući, između ostalog, i promjene u te programe u skladu s člankom 103.k stavkom 3. ako se radi o naknadnom prijenosu sredstava u sustav jedinstvenog plaćanja.

3. Kad potpora iz stavka 1. počne vrijediti:

(a)	ostaje u sustavu jedinstvenog plaćanja i u sljedećim godinama provedbe programa potpore više nije raspoloživa za mjere navedene u člancima 103.p do 103.y ili u skladu s člankom 103.k stavkom 3. ne može postati raspoloživa za te mjere;

(b)	u programima potpore razmjerno se smanjuje iznos sredstava raspoloživih za mjere navedene u člancima 103.p do 103.y.

Članak 103.p

Promidžba na tržištima trećih zemalja

1. Potpora koja se dodjeljuje na temelju ovog članka obuhvaća mjere informiranja ili promidžbe vina iz Zajednice u trećim zemljama kako bi se poboljšala njihova konkurentnost u tim zemljama.

2. Mjere iz stavka 1. odnose se na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili na vina koja nose oznaku sorte.

3. Mjere iz stavka 1. obuhvaćaju samo:

(a)	odnose s javnošću, mjere promidžbe ili oglašavanja, u kojima se posebno naglašavaju prednosti proizvoda iz Zajednice, posebno u smislu kakvoće, sigurnosti hrane ili ekološke prihvatljivosti;

(b)	sudjelovanje na događanjima, sajmovima ili izložbama od međunarodne važnosti;

(c)	informativne kampanje, u prvom redu o sustavima Zajednice koji obuhvaćaju oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i ekološku proizvodnju;

(d)	studije novih tržišta potrebne za širenje tržišnog plasmana;

(e)	studije za ocjenu rezultata mjera informiranja i promidžbe.

4. Doprinos Zajednice promidžbenim aktivnostima ne smije prelaziti 50 % prihvatljivih troškova.

Članak 103.q

Restrukturiranje i prenamjena vinograda

1. Mjere koje se odnose na restrukturiranje i prenamjenu vinograda imaju za cilj povećati konkurentnost proizvođača vina.

2. Potpora za restrukturiranje i prenamjenu vinograda dodjeljuje se u skladu s ovim člankom samo ako države članice dostave popis svog proizvodnog potencijala u skladu s člankom 185.a stavkom 3.

3. Potpora za restrukturiranje i prenamjenu vinograda može se dodijeliti samo za jednu ili više sljedećih aktivnosti:

(a)	promjena sorata, uključujući u pogledu cijepljenja;

(b)	promjena lokacije vinograda;

(c)	poboljšanje tehnika upravljanja vinogradima;

Potpora se ne daje za uobičajenu obnovu vinograda koji su došli do kraja svog prirodnog životnog vijeka.

4. Potpora za restrukturiranje i prenamjenu vinograda dodjeljuje se samo u sljedećim oblicima:

(a)	naknada proizvođačima za gubitak prihoda tijekom provedbe ove mjere;

(b)	sudjelovanje u pokriću troškova restrukturiranja i prenamjene.

5. Naknada proizvođačima za gubitak prihoda, navedena u stavku 4. točki (a), može pokriti do 100 % odgovarajućeg troška i može biti u jednom od ovih oblika:

(a)

neovisno o pododjeljku II. odjeljka IV.a poglavlja III. glave I. dijela II., kojim se utvrđuje prijelazni sustav prava sadnje, dopuštenje za supostojanje novih i starih vinovih loza tijekom određenog razdoblja, koje ne smije premašiti tri godine, do završetka primjene prijelaznog sustava prava sadnje;

(b)	financijska naknada.

6. Sudjelovanje Zajednice u pokriću stvarnih troškova restrukturiranja i prenamjene vinograda ne smije premašiti 50 %. U regijama koje su uvrštene u konvergentne regije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (7), sudjelovanje Zajednice u pokriću troškova restrukturiranja i prenamjene ne smije premašiti 75 %.

Članak 103.r

Zelena berba

1. U smislu ovog članka zelena berba znači potpuno uništavanje ili uklanjanje grozdova dok su još u fazi nedozrelosti, čime se smanjuje prinos odgovarajuće površine na nulu.

2. Potpora zelenoj berbi pridonosi uspostavljanju ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu vina u Zajednici radi sprečavanja tržišne krize.

3. Potpora zelenoj berbi smije se dodijeliti kao naknada u obliku paušalnog iznosa po hektaru koji određuje predmetna država članica.

Plaćanje ne smije premašiti 50 % iznosa izravnih troškova uništavanja ili uklanjanja grozdova i gubitka prihoda nastalog zbog takvog uništavanja ili uklanjanja grozdova.

4. Dotične države članice uspostavljaju sustav utemeljen na objektivnim kriterijima kako bi osigurale da mjera zelene berbe ne dovede do toga da pojedini proizvođači vina prime naknadu koja je iznad gornje granice iz drugog podstavka stavka 3.

Članak 103.s

Zajednički fondovi

1. Potpora osnivanju zajedničkih fondova osigurava pomoć proizvođačima koji se žele osigurati od kolebanja tržišta.

2. Potpora osnivanju zajedničkih fondova smije se odobriti u obliku privremene i degresivne potpore za pokrivanje upravnih troškova fondova.

Članak 103.t

Osiguranje berbe

1. Potpora za osiguranje berbe pridonosi zaštiti dohotka proizvođača u slučaju prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti ili napada štetočina.

2. Potpora za osiguranje berbe smije se odobriti u obliku financijskog doprinosa Zajednice koji ne smije premašiti:

(a)	80 % troškova premija osiguranja koje proizvođači plaćaju za osiguranje protiv gubitaka nastalih zbog nepovoljnih klimatskih prilika koje se mogu smatrati prirodnim katastrofama;

(b)

50 % troškova premija osiguranja koje proizvođači plaćaju za osiguranje protiv:

i.	gubitaka iz točke (a) i drugih gubitaka prouzročenih nepovoljnim klimatskim prilikama;

ii.	gubitaka koje su prouzročile životinje, bolesti bilja ili napadi štetočina.

3. Potpora za osiguranje berbe smije se odobriti samo ako osiguranje ne iznosi više od 100 % nadoknade za gubitak dohotka proizvođača, uzimajući u obzir svaku naknadu koju su proizvođači mogli dobiti iz drugih programa potpore, a koja se odnosi na osigurani rizik.

4. Potpora za osiguranje berbe ne smije narušavati tržišno natjecanje na tržištu osiguranja.

Članak 103.u

Ulaganja

1. Potpora se može dodijeliti za materijalna i nematerijalna ulaganja u prerađivačke pogone, infrastrukturu vinarije i stavljanje vina na tržište kojima se poboljšava opća uspješnost poduzeća i koja se odnose na jedan ili više sljedećih čimbenika:

(a)	proizvodnja ili stavljanje proizvoda na tržište iz Priloga XI.b;

(b)	razvoj novih proizvoda, postupaka i tehnologija povezanih s proizvodima iz Priloga XI.b.

2. Potpora iz stavka 1. smije se po maksimalnoj stopi dodijeliti mikro, malim i srednjim poduzećima u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiranju mikro, malih i srednjih poduzeća (8). Za područja Azora, Madeire, Kanarskih otoka, manjih egejskih otoka u smislu Uredbe (EZ) br. 1405/2006 i francuskih prekomorskih departmana, dodjeljivanje potpore po maksimalnoj stopi nije uvjetovano veličinom poduzeća. Za poduzeća koja nisu obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. glave I. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalni intenzitet potpore se prepolovljava.

Potpora se ne dodjeljuje poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o državnoj potpori za spašavanje i restrukturiranje poduzeća u poteškoćama.

3. Elementi iz članka 71. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 1698/2005 ne ubrajaju se u prihvatljive troškove.

4. U odnosu na prihvatljive troškove investicija primjenjuju se sljedeće maksimalne visine potpore, u kojima sudjeluje Zajednica:

(a)	50 % u regijama koje su uvrštene u konvergentne regije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1083/2006;

(b)	40 % u regijama koje nisu konvergentne regije;

(c)	75 % u najudaljenijim regijama u skladu s Uredbom (EZ) br. 247/2006;

(d)	65 % na manjim egejskim otocima u smislu Uredbe (EZ) br. 1405/2006.

5. Članak 72. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 primjenjuje se mutatis mutandis na potporu iz stavka 1. ovog članka.

Članak 103.v

Destilacija sporednih proizvoda

1. Potpora se smije dodijeliti za dobrovoljnu ili obvezatnu destilaciju sporednih proizvoda nastalih prilikom proizvodnje vina koja je obavljena u skladu s uvjetima propisanima točkom D Priloga XV.b.

Iznos potpore utvrđuje se po % volumenu i po hektolitru proizvedenog alkohola. Potpora se ne isplaćuje za volumen alkohola u sporednim proizvodima namijenjenima destilaciji koji premašuje 10 % u odnosu na volumen alkohola u proizvedenom vinu.

2. Maksimalne visine potpore trebaju se temeljiti na troškovima prikupljanja i prerade i utvrđuje ih Komisija.

3. Alkohol koji je nastao destilacijom za koju je dodijeljena potpora iz stavka 1. upotrebljava se isključivo u industrijske ili energetske svrhe kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja.

Članak 103.w

Destilacija alkohola za piće

1. Do 31. srpnja 2012. proizvođačima se može dodjeljivati potpora za vino koje se destilira u alkohol za piće, i to u obliku potpore po hektaru.

2. Prije odobravanja potpore moraju se dostaviti odgovarajući ugovori o destilaciji vina kao i odgovarajući dokazi o isporuci vina za destilaciju.

Članak 103.x

Krizna destilacija

1. Potpora za dobrovoljnu ili obvezatnu destilaciju viška vina koju države članice odluče provesti u opravdanim kriznim slučajevima kako bi se smanjio ili uklonio višak i istodobno osigurao kontinuitet ponude od jedne do druge berbe smije se dodjeljivati do 31. srpnja 2012.

2. Maksimalnu visinu potpore utvrđuje Komisija.

3. Alkohol koji je dobiven destilacijom za koju je dodijeljena potpora iz stavka 1. upotrebljava se isključivo u industrijske ili energetske svrhe kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja.

4. Udio raspoloživih proračunskih sredstava koji je namijenjen mjeri krizne destilacije ne smije premašiti sljedeće postotne udjele izračunane na temelju ukupnih raspoloživih sredstava iz Priloga X.b po državi članici u odgovarajućoj proračunskoj godini:

—	20 % u 2009.,

—	15 % u 2010.,

—	10 % u 2011.,

—	5 % u 2012.

5. Države članice smiju povećati raspoloživa sredstva za mjeru krizne destilacije i iznad godišnje gornje granice iz stavka 4. tako što će dodijeliti nacionalna sredstva u skladu sa sljedećim granicama (izraženim kao postotak odgovarajuće godišnje gornje granice navedene u stavku 4.):

—	5 % u vinskoj godini 2010.,

—	10 % u vinskoj godini 2011.,

—	15 % u vinskoj godini 2012.

Države članice prema potrebi obavješćuju Komisiju o dodjeli nacionalnih sredstava iz prvog podstavka, a Komisija transakciju odobrava prije nego se sredstva stave na raspolaganje.

Članak 103.y

Uporaba koncentriranog mošta

1. Potpora proizvođačima vina koji upotrebljavaju koncentrirani mošt, uključujući rektificirani koncentrirani mošt, kako bi u skladu s uvjetima iz Priloga XV.a povećali prirodnu alkoholnu jakost proizvoda, smije se dodjeljivati do 31. srpnja 2012.

2. Iznos potpore utvrđuje se po % volumenu potencijalne alkoholne jakosti i po hektolitru mošta upotrijebljenog za pojačavanje.

3. Maksimalnu visinu potpore koja se smije dodijeliti za ovu mjeru u različitim vinorodnim zonama utvrđuje Komisija.

Članak 103.z

Višestruka sukladnost

Ako se utvrdi da poljoprivrednik na svom poljoprivrednom gospodarstvu u bilo kojem trenutku u razdoblju od tri godine od plaćanja u okviru programa potpore za restrukturiranje i prenamjenu, ili u bilo kojem trenutku u razdoblju od jedne godine od plaćanja u okviru programa potpore za zelenu berbu nije ispunjavao zakonom propisane zahtjeve upravljanja te uvjete vezane uz dobru poljoprivrednu praksu i zaštitu okoliša iz članaka 3. do 7. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, te ako je neispunjavanje zahtjeva rezultat djelovanja ili nedjelovanja koje se neposredno može pripisati poljoprivredniku, iznos plaćanja se smanjuje ili ukida, djelomično ili u cijelosti, ovisno o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđene nesukladnosti i poljoprivredniku se prema potrebi naređuje da vrati iznos u skladu s uvjetima koja su utvrđena navedenim odredbama.

Pododjeljak IV.

Postupovne odredbe

Članak 103.za

Provedbene mjere

Mjere potrebne za provedbu ovog odjeljka donosi Komisija.

Te mjere mogu posebno obuhvaćati:

(a)	oblik predstavljanja programa potpore;

(b)	pravila koja se odnose na izmjene programa potpore nakon što se počnu primjenjivati;

(c)	detaljna pravila za provedbu mjera predviđenih člancima 103.p i 103.y;

(d)	uvjete pod kojima se priopćavaju i objavljuju informacije o pomoći iz fondova Zajednice.”

8.	Naslov poglavlja I. glave II. dijela II. zamjenjuje se sljedećim:

9.	Naslov odjeljka I. poglavlja I. glave II. dijela II. zamjenjuje se sljedećim:

10.

Dodaju se sljedeći članci:

„Članak 113.c

Tržišna pravila čiji je cilj poboljšanje i stabilizacija djelovanja zajedničkog tržišta vina

1. Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo djelovanje zajedničkog tržišta vina, uključujući grožđe, moštove i vina od kojih su dobivena, države članice proizvođači smiju propisati tržišna pravila kako bi regulirale ponudu, ponajprije provođenjem odluka što su ih donijele sektorske organizacije.

Ta pravila moraju biti razmjerna cilju koji se želi postići i ne smiju:

(a)	se odnositi ni na jednu transakciju nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;

(b)	omogućiti utvrđivanje cijena, uključujući i okvirne ili preporučljive cijene;

(c)	omogućiti nedostupnost prekomjernog udjela berbe koji bi u suprotnom bio dostupan;

(d)	omogućiti odbijanje izdavanja nacionalnih certifikata i certifikata Zajednice koji su potrebni za promet i stavljanje vina na tržište ako je takvo trženje u skladu s tim pravilima.

2. Pravila iz stavka 1. moraju se objaviti in extenso u službenom listu dotične države članice kako bi gospodarski subjekti bili upoznati s njima.

3. Obveza izvješćivanja iz članka 125.o stavka 3. primjenjuje se i na odluke ili mjere koje donesu države članice u skladu s ovim člankom.

Članak 113.d

Posebne odredbe za stavljanje vina na tržište

1. Oznaka kategorije proizvoda od grožđa i vina iz Priloga XI.b smije se upotrebljavati u Zajednici samo za stavljanje na tržište proizvoda koji je u skladu s odgovarajućim uvjetima propisanim tim Prilogom.

Međutim, neovisno o članku 118.y. stavku 1. točki (a), države članice smiju dopustiti uporabu izraza ‚vino’ ako je:

(a)	taj izraz dopunjen imenom voća u obliku složenog naziva za stavljanje na tržište proizvoda koji su dobiveni fermentacijom voća, osim grožđa ili

(b)	dio složenog naziva.

Treba izbjegavati svaku zamjenu s proizvodima koji odgovaraju kategorijama vina iz Priloga XI.b.

2. Komisija smije mijenjati kategorije proizvoda od grožđa i vina navedene u Prilogu XI.b. u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.

3. S iznimkom vina punjenog u boce za koje postoji dokaz da je punjenje obavljeno prije 1. rujna 1971., vino proizvedeno od sorata vinove loze koje su navedene u klasifikacijama sastavljenima u skladu s prvim podstavkom članka 120.a stavka 2., ali koje ne ispunjava uvjete za jednu od kategorija iz Priloga XI.b, smije se upotrebljavati samo za potrošnju u pojedinačnom gospodarstvu proizvođača vina, za proizvodnju vinskog octa ili za destilaciju.”

11.

U poglavlju I. glave II. dijela II. umeću se sljedeći odjeljci:

„Odjeljak I.a

Oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i tradicionalni izrazi u sektoru vina

Članak 118.a

Područje primjene

1. Pravila koja se odnose na oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i tradicionalne izraze koji su utvrđeni u ovom odjeljku primjenjuju se na proizvode iz stavka 1. stavka 3. do 6. stavaka 8., 9., 11., 15. i 16. Priloga XI.b.

2. Pravila iz stavka 1. temelje se na:

(a)

zaštiti legitimnih interesa:

i.	potrošača; i

ii.	proizvođača;

(b)	osiguranju nesmetanog djelovanja zajedničkog tržišta predmetnih proizvoda; i

(c)	promicanju proizvodnje kvalitetnih proizvoda, dopuštajući mjere nacionalne politike kvalitete.

Pododjeljak I.

Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla

Članak 118.b

Definicije

1. za potrebe ovog pododjeljka, primjenjuju se sljedeći pojmovi:

(a)

‚oznaka izvornosti’ znači naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označivanje proizvoda iz članka 118.a. stavka 1. koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.	njegova kakvoća i karakteristike, u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;

ii.	grožđe za njegovu proizvodnju potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

iii.	proizvodnja se odvija u tom zemljopisnom području;

iv.	grožđe za proizvodnju mora biti od vinskih sorata koje pripadaju vrsti Vitis vinifera;

(b)

‚oznaka zemljopisnog podrijetla’ znači naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje, koji se koristi za označivanje proizvoda iz članka 118.a. stavka 1. koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.	ima specifičnu kakvoću, ugled ili druga obilježja koja se pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu;

ii.	najmanje 85 % grožđa za njegovu proizvodnju potječe isključivo s toga zemljopisnog područja;

iii.	proizvodnja se odvija u tom zemljopisnom području;

iv.	grožđe za proizvodnju mora biti od vinskih sorata koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili križanaca Vitis vinifera s drugim vrstama roda Vitis.

2. Određeni tradicionalno korišteni nazivi predstavljaju oznaku izvornosti gdje ti nazivi:

(a)	označuju vino;

(b)	odnose se na zemljopisni naziv;

(c)	ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke (a) podtočaka i. do iv.; i

(d)	podvrgnuti su postupku zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla koji je utvrđen u ovom pododjeljku.

3. Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući one koje se odnose na zemljopisna područja u trećim zemljama, mogu se zaštititi u Zajednici u skladu s pravilima propisanima ovim pododjeljkom.

Članak 118.c

Sadržaj zahtjeva za zaštitu

1. Zahtjev za zaštitu naziva oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla mora obuhvaćati tehničku dokumentaciju koja sadržava:

(a)	naziv koji se želi zaštititi;

(b)	naziv i adresu podnositelja zahtjeva;

(c)	specifikaciju proizvoda iz stavka 2.;

(d)	jedinstveni dokument u kojemu se navodi sažetak specifikacije proizvoda iz stavka 2.

2. Specifikacija proizvoda omogućuje zainteresiranim stranama provjeru odgovarajućih uvjeta proizvodnje povezanih s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.

Ona mora sadržavati najmanje sljedeće:

(a)	naziv koji se želi zaštititi:

(b)

opis vina:

i.	za vina s oznakom izvornosti, njegove glavne analitičke i organoleptičke karakteristike;

ii.	za vina s oznakom zemljopisnog podrijetla, njegove glavne analitičke karakteristike te ocjenu ili oznaku njegovih organoleptičkih karakteristika;

(c)	prema potrebi, specifične enološke postupke upotrijebljene pri proizvodnji vina te odgovarajuća ograničenja u proizvodnji vina

(d)	granice predmetnog zemljopisnog područja;

(e)	najveće prinose po hektaru;

(f)	naziv sorte ili sorata od kojih je vino proizvedeno;

(g)	pojedinosti o vezi iz članka 118.b. stavka 1. točke (a) podtočke i. ili, ovisno o slučaju, iz članka 118.b. stavka 1. točke (b) podtočke i.;

(h)

važeće zahtjeve koji su propisani zakonodavstvom Zajednice ili nacionalnim zakonodavstvom ili, ako su tako predvidjele države članice, zahtjeve propisane od organizacije koja upravlja zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, pazeći pritom da su ti zahtjevi objektivni i nediskriminirajući i u skladu s pravom Zajednice.

(i)	naziv i adresu tijela ili organizacija koje provjeravaju sukladnost s odredbama iz specifikacije proizvoda, i njihove posebne zadaće.

Članak 118.d

Zahtjev za zaštitu koji se odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji

1. Ako se zahtjev za zaštitu odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji, on mora, osim elemenata iz članka 118.c, sadržavati dokaz da je dotični naziv zaštićen u njegovoj zemlji podrijetla.

2. Zahtjev se dostavlja Komisiji, bilo da ga dostavlja izravno podnositelj zahtjeva ili putem tijela dotične treće zemlje.

3. Zahtjev za zaštitom treba biti popunjen na jednom od službenih jezika Zajednice ili popraćen ovjerenim prijevodom na jednom od tih jezika.

Članak 118.e

Podnositelji zahtjeva

1. Zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla podnosi svaka zainteresirana grupa proizvođača, ili u iznimnim slučajevima samo jedan proizvođač. Ostale zainteresirane strane smiju sudjelovati u zahtjevu.

2. Proizvođači smiju podnijeti zahtjev za zaštitom samo za vina koja sami proizvode.

3. U slučaju naziva koji označava prekogranično zemljopisno područje ili tradicionalnog naziva koje je povezano s prekograničnim zemljopisnim područjem, smije se podnijeti zajednički zahtjev.

Članak 118.f

Prethodni nacionalni postupak

1. Zahtjevi za zaštitom oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla vina u skladu s člankom 118.b podrijetlom iz Zajednice podliježu prethodnom nacionalnom postupku u skladu s ovim člankom.

2. Zahtjev za zaštitu popunjava država članica s čijeg područja potječe oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.

3. Država članica pregledava zahtjev kako bi provjerila ispunjava li on uvjete navedene u ovom pododjeljku.

Država članica provodi nacionalni postupak koji osigurava odgovarajuću objavu zahtjeva kako bi u razdoblju od dva mjeseca od dana objave svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravovaljani interes i koja ima prebivalište odnosno poslovni nastan na njezinom području, imala mogućnost podnošenja propisno obrazloženog prigovora na predloženu zaštitu.

4. Ako država članica smatra da oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve ili da općenito nije u skladu sa zakonodavstvom Zajednice, ona odbacuje zahtjev.

5. Ako država članica smatra da su odgovarajući zahtjevi ispunjeni, ona:

(a)	objavljuje jedinstveni dokument i specifikaciju proizvoda barem na Internetu; i

(b)

prosljeđuje Komisiji zahtjev za zaštitu koji sadrži ove podatke:

i.	naziv i adresu podnositelja zahtjeva;

ii.	jedinstveni dokument iz članka 118.c. stavka 1. točke (d);

iii.	izjavu države članice da smatra da zahtjev koji je podnio podnositelj ispunjava propisane uvjete; i

iv.	uputu na objavljivanje iz točke (a).

Te se informacije dostavljaju na jednom od službenih jezika Zajednice ili su popraćene ovjerenim prijevodom na jednom od tih jezika.

6. Države članice trebaju donijeti zakone i druge propise do 1. kolovoza 2009. kako bi se uskladile s ovim člankom.

7. Ako država članica nema nacionalno zakonodavstva o zaštiti oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, ona može, ali samo u prijelaznom razdoblju, dodijeliti zaštitu nazivu u skladu s izrazima iz ovog pododjeljka na nacionalnoj razini, pri čemu zaštita započinje danom podnošenja zahtjeva Komisiji. Ta prijelazna nacionalna zaštita treba prestati na dan kad je donesena odluka o registraciji ili o odbijanju u skladu s ovim pododjeljkom.

Članak 118.g

Ispitivanje zahtjeva koje provodi Komisija

1. Komisija objavljuje datum podnošenja zahtjeva za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

2. Komisija ispituje ispunjavaju li zahtjevi za zaštitu iz članka 118.f stavka 5. uvjete propisane ovim pododjeljkom.

3. Ako Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti koji su propisani ovim pododjeljkom, ona u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument iz članka 118.c. stavka 1. točke (d) i uputu na objavu specifikacije proizvoda iz članka 118.f. stavka 5.

U suprotnom, Komisija donosi odluku u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. o odbacivanju zahtjeva.

Članak 118.h

Postupak povodom prigovora

Unutar dva mjeseca od dana objavljivanja predviđenog prvim podstavkom članka 118.g stavka 3. svaka država članica ili treća zemlja, ili svaka fizička ili pravna osoba koja ima legitimni interes i koja ima boravište odnosno poslovni nastan u državi članici, osim države članice koja je podnijela zahtjev za zaštitom, ili treće zemlje, smije uložiti propisno obrazloženi prigovor na predloženu zaštitu koji se odnosi na uvjete prihvatljivosti propisane ovim pododjeljkom.

Ako se radi o fizičkoj ili pravnoj osobi koja je ima prebivalište odnosno poslovni nastan u trećoj zemlji, navedena se izjava dostavlja izravno ili putem tijela dotične treće zemlje, i to u roku dva mjeseca kako je predviđeno prvim stavkom.

Članak 118.i

Odluka o zaštiti

Na temelju informacija kojima raspolaže, Komisija donosi odluku, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., bilo o zaštiti oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla koja ispunjava uvjete propisane ovim pododjeljkom i koja je u skladu s pravom Zajednice ili o odbacivanju zahtjeva ako ti uvjeti nisu ispunjeni.

Članak 118.j

Homonimi

1. Naziv za koji je podnesen zahtjev, a koji je u cijelosti ili djelomično homonim naziva koji je već registriran u skladu s ovom Uredbom, a odnosi se na sektor vina, smije se registrirati uzimajući u obzir njegovu lokalnu i tradicionalnu uporabu i rizik od zablude.

Homonimni naziv koji dovodi potrošača u zabludu navodeći ga na zaključak da proizvod dolazi iz nekog drugog područja, čak i ako je takav naziv točan što se tiče stvarnog područja, regije ili mjesta podrijetla dotičnih proizvoda, neće se registrirati.

Prilikom uporabe registriranog homonimnog naziva, mora se voditi računa da u praksi postoji dovoljna razlika između homonima koji se registrira kasnije i naziva koji je već upisan u registar, pazeći pri tome da se prema proizvođačima postupa na nepristran i pravedan način i da se potrošač ne dovede u zabludu.

2. Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis ako je naziv, za koji se podnosi zahtjev, u cijelosti ili djelomično homonim oznake zemljopisnog podrijetla koja je kao takva zaštićena u skladu sa zakonodavstvom države članice.

Države članice ne smiju registrirati neidentične oznake zemljopisnog podrijetla u svrhu zaštite koja spada u njihove propise o oznakama zemljopisnog podrijetla ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena u Zajednici na temelju zakonodavstva Zajednice koje se odnosi na oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.

3. Ako naziv sorte vinove loze sadrži zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili se od nje sastoji, taj se naziv ne smije koristiti za označivanje proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, osim ako provedbene mjere Komisije ne predviđaju drukčije.

4. Zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla za proizvode obuhvaćene člankom 118.b ne dovodi u pitanje zaštićene zemljopisne oznake koje se primjenjuju na jaka alkoholna pića u smislu Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o određivanju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića (9) i vice versa.

Članak 118.k

Razlozi za odbijanje zaštite

1. Nazivi koji su postali generički ne smiju se zaštititi kao oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Za potrebe ovog pododjeljka, ,naziv koji je postao generički’ znači naziv vina koje je, premda se odnosi na mjesto ili regiju u kojoj je dotični proizvod izvorno proizveden ili stavljen na tržište, postalo uobičajeni naziv vina u Zajednici.

Kako bi se utvrdilo je li neki naziv postao generički, u obzir treba uzeti sve relevantne čimbenike, a posebno:

(a)	postojeće stanje u Zajednici, posebno u područjima potrošnje;

(b)	odgovarajuće propise Zajednice ili nacionalne propise.

2. Ne smije se zaštititi naziv kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ako bi takva zaštita, zbog ugleda i prepoznatljivosti žiga, mogla dovesti potrošače u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.

Članak 118.l

Odnos prema žigovima

1. Ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena u skladu s ovom Uredbom, registracija žiga koji odgovara jednoj od situacija iz članka 118.m stavka 2. i odnosi se na proizvod razvrstan u jednu od kategorija iz Priloga XI.b odbija se ako je zahtjev za registraciju žiga podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla Komisiji i ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla nakon toga bila zaštićena.

Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s prvim podstavkom trebaju se proglasiti ništavnima.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 118.k stavak 2., žig čija uporaba odgovara jednoj od situacija navedenih u članku 118.m stavku 2. i za koji je podnesen zahtjev ili je registriran ili je, ako takvu mogućnost predviđa dotično zakonodavstvo, korišten u dobroj vjeri na području Zajednice prije nego što je Komisiji podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, može se nastaviti koristiti i obnavljati unatoč zaštiti oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje nikakvi razlozi za njegovo proglašavanje ništavim ili za njegov opoziv prema Prvoj direktivi Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (10) ili Uredbi Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (11).

U tim se slučajevima dopušta uporaba oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla zajedno s odgovarajućim žigovima.

Članak 118.m

Zaštita

1. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla smije upotrebljavati svaki gospodarski subjekt koji trguje vinom koje je proizvedeno u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

2. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla kao i vina koja nose ta zaštićena imena u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićeni su od:

(a)

svake izravne i neizravne komercijalne uporabe zaštićenog naziva:

i.	za usporedive proizvode koji ne ispunjavaju uvjete iz specifikacije proizvoda zaštićenog naziva; ili

ii.	ako se takvim korištenjem iskorištava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)	svake zlouporabe, oponašanja ili podsjećanja, čak kad je naznačeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako se zaštićeni naziv koristi u prijevodu ili mu je dodan izraz poput ‚stil’, ‚tipa’, ‚metoda’, ‚kao proizveden u’, ‚imitacija’, ‚aroma’, ‚kao’ ili slično;

(c)

bilo kakvih lažnih ili obmanjujućih oznaka o podrijetlu, izvornosti, prirodi ili bitnim karakteristikama proizvoda, na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenom materijalu ili dokumentima koji se odnose na dotični proizvod te od pakiranja proizvoda u spremnike koji stvaraju pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;

(d)	svakog drugog postupka koji bi potrošača mogao dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda.

3. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne mogu u Zajednici postati generičke u smislu članka 118.k stavka 1.

4. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zaustavile nezakonitu uporabu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla iz stavka 2.

Članak 118.n

Registar

Komisija uspostavlja i vodi elektronički registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za vino, koji je dostupan javnosti.

Članak 118.o

Određivanje nadležnog kontrolnog tijela

1. Države članice određuju nadležno tijelo ili tijela odgovorna za kontrolu u vezi s obvezama utvrđenima ovim poglavljem u skladu s kriterijima iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenom nadzoru koji se provodi radi provjere pridržavanja propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja (12).

2. Države članice osiguravaju da svaki gospodarski subjekt koji djeluje u skladu s ovim pododjeljkom bude uključen u sustav kontrole.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o nadležnom tijelu ili tijelima iz stavka 1. Komisija objavljuje njihova imena i adrese i periodično ih ažurira.

Članak 118.p

Provjera sukladnosti sa specifikacijama

1. Što se tiče zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla koje se odnose na zemljopisno područje u Zajednici, godišnja provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda tijekom proizvodnje i tijekom ili nakon kondicioniranja vina se provodi:

(a)	nadležno tijelo ili tijela iz članka 118.o. stavka 1.; ili

(b)	jedno ili više kontrolnih tijela u smislu članka 2. drugog podstavka točke 5. Uredbe (EZ) br. 882/2004 koji djeluju kao certifikacijsko tijelo u skladu s kriterijima iz članka 5. te Uredbe.

Troškove provjere sukladnosti snosi gospodarski subjekt koji je predmet provjere.

2. Što se tiče zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla koje se odnose na zemljopisno područje u trećoj zemlji, godišnja provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda tijekom proizvodnje i tijekom ili poslije kondicioniranja vina treba provoditi:

(a)	jedno ili više javnih tijela koje određuje treća zemlja; ili

(b)	jedno ili više certifikacijskih tijela.

3. Certifikacijska tijela iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) postupaju u skladu s Europskom normom EN 45011 ili Smjernicom ISO/IEC 65 (Opći zahtjevi za tijela koja upravljaju sustavima za certifikaciju proizvoda) i od 1. svibnja 2010. moraju biti akreditirana u skladu s njom.

4. Kad nadležno tijelo ili nadležna tijela iz stavka 1. točke (a) i stavka 2. točke (a) provjeravaju sukladnost sa specifikacijom proizvoda, osiguravaju odgovarajuća jamstva u pogledu objektivnosti i nepristranosti i imaju na raspolaganju odgovarajuće osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih zadaća.

Članak 118.q

Izmjene specifikacija proizvoda

1. Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete iz članka 118.e može zatražiti odobrenje za izmjenu specifikacije proizvoda koja se odnosi na zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se uvažila dostignuća na području znanosti i tehnologije ili kako bi se izmijenilo zemljopisno područje iz članka 118.c stavka 2. drugog podstavka točke (d). U zahtjevu se moraju opisati i obrazložiti zatražene izmjene.

2. Ako predložena izmjena obuhvaća jednu ili više izmjena jedinstvenog dokumenta iz članka 118.c stavka 1. točke (d), članci 118.f do 118.i primjenjuju se mutatis mutandis na zahtjev za izmjenom. Međutim, ako se predlaže tek manja izmjena, Komisija odlučuje, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., hoće li se zahtjev odobriti bez primjene postupka iz članka 118.g stavka 2. i članka 118.h., a u slučaju odobrenja Komisija objavljuje podatke iz članka 118.g stavka 3.

3. Ako predložena izmjena ne obuhvaća nikakve promjene jedinstvenog dokumenta, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)	ako je zemljopisno područje u jednoj od država članica, ta se država članica izjašnjava o izmjeni te, ako je podupire, objavljuje izmijenjenu specifikaciju proizvoda i obavještava Komisiju o odobrenim izmjenama i razlozima za njih;

(b)	ako je zemljopisno područje u trećoj zemlji, o odobrenju predložene izmjene odlučuje Komisija.

Članak 118.r

Poništenje

Komisija smije samoinicijativno ili na temelju propisno obrazloženog zahtjeva države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe koja ima pravovaljani interes donijeti odluku u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. o poništenju zaštite oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako sukladnost s odgovarajućom specifikacijom proizvoda nije više osigurana.

Članci 118.f do 118.i primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 118.s

Postojeći zaštićeni nazivi vina

1. Nazivi vina koji su zaštićeni u skladu s člancima 51. i 54. Uredbe (EZ) br. 1493/1999 i člankom 28. Uredbe Komisije (EZ) br. 753/2002 od 29. travnja 2002. o utvrđivanju određenih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/1999 u pogledu opisa, označivanja, prezentiranja i zaštite određenih proizvoda u sektoru vina (13) automatski su zaštićeni i na temelju ove Uredbe. Komisija ih uvrštava u registar predviđen člankom 118.n ove Uredbe.

2. Za postojeće zaštićene nazive vina iz stavka 1., države članice dostavljaju Komisiji:

(a)	tehničku dokumentaciju predviđenu člankom 118.c stavkom 1.;

(b)	nacionalne odluke o odobrenju.

3. Nazivi vina iz stavka 1. za koje se do 31. prosinca 2011. ne dostave podaci iz stavka 2., gube zaštitu na temelju ove Uredbe. Komisija poduzima odgovarajuću formalnu mjeru i uklanja te nazive iz registra predviđenog člankom 118.n.

4. Članak 118.r ne primjenjuje se na postojeće zaštićene nazive vina iz stavka 1.

Komisija može do 31. prosinca 2014., samoinicijativno i u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., donijeti odluku o poništenju zaštite postojećih zaštićenih naziva vina iz stavka 1. ako ne ispunjavaju uvjete iz članka 118.b.

Članak 118.t

Pristojbe

Države članice smiju zaračunati naknadu za pokriće svojih troškova, uključujući i troškove nastale pri pregledu zahtjeva za zaštitu, izjava o prigovoru, zahtjeva za izmjenama i zahtjeva za poništenje u skladu s ovom Uredbom.

Pododjeljak II.

Tradicionalni izrazi

Članak 118.u

Definicije

1. ‚Tradicionalni izraz’ znači izraz koji se tradicionalno koristi u državama članicama za proizvode iz članka 118.a stavka 1. da označi:

(a)	da proizvod ima zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla u skladu s pravom Zajednice ili nacionalnim pravom;

(b)	postupak proizvodnje ili starenja ili kakvoću, boju, vrstu mjesta ili poseban događaj iz povijesti povezan s proizvodom koji nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

2. Tradicionalne izraze priznaje, definira i zaštićuje Komisija.

Članak 118.v

Zaštita

1. Zaštićeni tradicionalni izraz smije se koristiti jedino za proizvod koji je proizveden u skladu s definicijom iz članka 118.u stavka 1.

Tradicionalni su izrazi zaštićeni od nezakonite uporabe.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zaustavile nezakonitu uporabu zaštićenih tradicionalnih izraza.

2. Tradicionalni izrazi ne mogu postati generički u Zajednici.

Odjeljak I.b

Označavanje i prezentiranje u sektoru vina

Članak 118.w

Definicije

za potrebe ovog odjeljka:

(a)	‚označivanje’ znači bilo koje riječi, podatke, trgovačke nazive (žigove), nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole, a nalaze se na bilo kojoj ambalaži, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruču ili privjesnici koje prate ili se odnose na dotični proizvod;

(b)	‚prezentiranje’ znači svaka informacija koja se daje potrošačima putem ambalaže dotičnog proizvoda, uključujući oblik i vrstu boca.

Članak 118.x

Primjena horizontalnih pravila

Direktiva 89/104/EEZ, Direktiva Vijeća 89/396/EEZ od 14. lipnja 1989. o oznakama ili znakovima za identifikaciju serije kojoj pripadaju prehrambeni proizvodi (14), Direktiva 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i reklamiranju hrane (15) i Direktiva 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o utvrđivanju pravila o nominalnim količinama za pretpakirane proizvode (16), primjenjuju se za označivanje i prezentiranje pretpakovina koji pripadaju u njihovo područje primjene, osim ako ovom Uredbom nije drukčije predviđeno.

Članak 118.y

Obvezni podaci

1. Pri označivanju i prezentiranju proizvoda iz stavaka od 1. do 11. i stavaka 13., 15. i 16. Priloga XI.b koji se stavljaju na tržište Zajednice ili koji su namijenjeni izvozu, obvezno je navesti sljedeće obvezne podatke:

(a)	oznaka kategorije proizvoda od grožđa i vina u skladu s Prilogom XI.b;

(b)

za vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla:

i.	izraz ,zaštićena oznaka izvornosti’ ili ,zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’; i

ii.	naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)	stvarna volumna alkoholna jakost;

(d)	oznaka mjesta podrijetla;

(e)	naziv i adresa punitelja ili, ako je riječ o pjenušavom vinu, gaziranom vinu, kvalitetnom pjenušavom vinu ili kvalitetnom aromatičnom pjenušavom vinu, naziv i adresa proizvođača ili trgovca;

(f)	naziv i adresa uvoznika ako je riječ o vinima iz uvoza; i

(g)	sadržaj šećera, ako je riječ o pjenušavom vinu, gaziranom vinu, kvalitetnom pjenušavom vinu ili kvalitetnom aromatičnom pjenušavom vinu.

2. Odstupajući od stavka 1. točke (a), za vina na kojima je naveden naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne mora se navesti kategorija proizvoda od grožđa i vina.

3. Odstupajući od stavka 1. točke (b), izrazi ,zaštićena oznaka izvornosti’ ili ,zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ ne moraju se navesti u sljedećim slučajevima:

(a)	ako je na etiketi naveden tradicionalni izraz iz članka 118.u. stavka 1. točke (a);

(b)	ako je u iznimnim okolnostima, koje određuje Komisija, na etiketi naveden naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

Članak 118.z

Dodatni podaci

1. Pri označivanju i prezentiranju proizvoda iz članka 118.y stavka 1., smiju se koristiti sljedeći dodatni podaci:

(a)	godina berbe;

(b)	naziv jedne ili više sorata vinove loze;

(c)	sadržaj šećera kod vina koja nisu navedena u članku 118.y stavku 1. točki (g);

(d)	za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, tradicionalni izrazi iz članka 118.u stavka 1. točke (b);

(e)	simbol Zajednice koji prikazuje zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla;

(f)	izrazi koji se odnose na određene proizvodne metode;

(g)	za vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, naziv druge zemljopisne jedinice koja je manja ili veća od područja koje je obuhvaćeno oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 118.j stavak 3., što se tiče uporabe podataka iz stavka 1. točke (a) i točke (b) za vina koja ne nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla:

(a)	države članice trebaju donijeti zakone i druge propise kako bi osigurale da se postupci certifikacije, odobravanja i kontrole provode na način da je zajamčena vjerodostojnost dotičnih informacija;

(b)

države članice smiju, na temelju nediskriminirajućih i objektivnih kriterija i vodeći računa o poštenom tržišnom natjecanju, za vina proizvedena od sorata vinove loze na njihovom području, sastaviti popise isključenih sorata vinove loze, posebno ako:

i.	postoji opasnost od dovođenja potrošača u zabludu glede pravog podrijetla vina jer je dotična sorta vinove loze sastavni dio postojeće zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

ii.	odgovarajuća kontrola ne bi bila isplativa obzirom na činjenicu da dotična sorta vinove loze predstavlja tek mali dio vinograda države članice;

(c)	za mješavine vina iz različitih država članica prilikom označivanja ne mora se navesti sorta ili sorte vinove loze, osim ako se dotične države članice ne dogovore drukčije i osiguraju mogućnost provedbe odgovarajućih postupaka certifikacije, odobravanja i kontrole.

Članak 118.za

Jezici

1. Ako su obvezni i dodatni podaci iz članaka 118.y i 118.z izraženi riječima, navode se na jednim jezikom ili više službenih jezika Zajednice.

2. Neovisno o stavku 1., naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili tradicionalni izraz iz članka 118.u stavka 1. točke (a) navodi se na etiketi na jeziku ili jezicima za koje vrijedi zaštita.

Ako je riječ o zaštićenoj oznaci izvornosti ili zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla ili specifičnoj nacionalnoj oznaci koja se ne piše latiničnim pismom, naziv se može navesti i na jednom ili više službenih jezika Zajednice.

Članak 118.zb

Provođenje

Nadležna tijela država članica trebaju poduzeti mjere kako bi osigurale da se proizvod iz članka 118.y stavka 1. koji nije označen u skladu s ovim odjeljkom ne stavi na tržište ili da se povuče s tržišta.

12.

U poglavlju I. glave II. dijela II. dodaje se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak II.a

Proizvodna pravila u sektoru vina

Pododjeljak I.

Sorte vinove loze

Članak 120.a

Razvrstavanje sorata vinove loze

1. Proizvodi iz Priloga XI.b koji se proizvode u Zajednici moraju biti proizvedeni od sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu sa stavkom 2.

2. Pod uvjetima iz stavka 3., države članice razvrstavaju koje se sorte vinove loze na njihovu području smiju saditi, ponovno saditi ili cijepiti u svrhu proizvodnje vina.

Države članice smiju razvrstavati samo one sorte vinove loze koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)	da dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili križancima vrste Vitis vinifera s drugim vrstama roda Vitis;

(b)	sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.

Ako se sorta vinove loze isključi iz razvrstavanja navedenog u prvom podstavku, krčenje te sorte mora se obaviti u roku od 15 godina od njezina isključenja.

3. Države članice čija proizvodnja vina ne premašuje 50 000 hektolitara po vinskoj godini, izračunano na temelju prosječne proizvodnje tijekom posljednjih pet vinskih godina, izuzimaju se od obveze razvrstavanja iz stavka 1.

Međutim, i u državama članicama iz prvog podstavka smiju se saditi, ponovno saditi ili cijepiti u svrhu proizvodnje vina samo one sorte vinove loze koje ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točaka (a) i (b).

4. Odstupajući od prvog i drugog podstavka stavka 2. i drugog podstavka stavka 3., za znanstvena istraživanja i pokuse dopuštena je sadnja, ponovna sadnja ili cijepljenje sljedećih sorata vinove loze:

(a)	sorte vinove loze koje nisu razvrstane kad je riječ o državama članicama iz stavka 2.;

(b)	sorte vinove loze koje ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. točaka (a) i (b) kad je riječ o državama članicama iz stavka 3.

5. Površine zasađene sortama vinove loze za proizvodnju vina koje su zasađene u suprotnosti s odredbama stavaka 2., 3. i 4. moraju se iskrčiti.

Međutim, te površine nije potrebno iskrčiti ako je proizvodnja namijenjena isključivo potrošnji u domaćinstvima proizvođača vina.

6. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi provjerile postupaju li proizvođači u skladu sa stavcima 2. do 5.

Pododjeljak II.

Enološki postupci i ograničenja

Članak 120.b

Područje primjene

Ovaj se pododjeljak odnosi na dopuštene enološke postupke i ograničenja koja se primjenjuju na proizvodnju i komercijalizaciju proizvoda iz sektora vina te na postupak odlučivanja o tim postupcima i ograničenjima.

Članak 120.c

Enološki postupci i ograničenja

1. U Zajednici se za proizvodnju i čuvanje proizvoda iz sektora vina primjenjuju samo oni enološki postupci koji su dopušteni na temelju zakonodavstva Zajednice kako je propisano u Prilogu XV.a ili odlučeno u skladu s člancima 120.d i 120.c.

Prvi se podstavak ne primjenjuje na:

(a)	sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa;

(b)	mošt i koncentrirani mošt namijenjeni pripremi soka od grožđa.

2. Dopušteni enološki postupci koriste se samo u svrhu pravilne vinifikacije, pravilnog čuvanja ili pravilnog pročišćivanja proizvoda.

3. Proizvodi iz sektora vina u Zajednici se proizvode u skladu s odgovarajućim ograničenjima koja su utvrđena u Prilogu XV.b.

4. Proizvodi obuhvaćeni ovom Uredbom kod kojih su primijenjeni nedopušteni enološki postupci na razini Zajednice ili, kad je to primjenjivo, nedopušteni enološki postupci na nacionalnoj razini ili postupci koji su u suprotnosti s ograničenjima propisanima Prilogom XV.b ne smiju se stavljati na tržište u Zajednici.

Članak 120.d

Stroža pravila koja određuju države članice

Države članice smiju ograničiti ili isključiti uporabu određenih enoloških postupaka i propisati stroža ograničenja za vina koja su dopuštena prema zakonodavstvu Zajednice, a koja se proizvode na njihovom području, radi boljeg očuvanja značajnih karakteristika vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla te pjenušavih vina i likerskih vina.

Države članice o tim ograničenjima i isključenjima trebaju obavijestiti Komisiju, koja o njima obavještava ostale države članice.

Članak 120.e

Odobravanje enoloških postupaka i ograničenja

1. O dopuštenim enološkim postupcima i ograničenjima u pogledu proizvodnje i čuvanja proizvoda iz sektora vina odlučuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., osim u slučaju enoloških postupaka koji se odnose na pojačavanje, dokiseljavanje i otkiseljavanje koji su Prilogom XV.a propisani za specifične proizvode navedene u tom Prilogu te ograničenja navedena u Prilogu XV.b.

2. Države članice smiju dopustiti eksperimentalnu primjenu nedopuštenih enoloških postupaka pod uvjetima koje utvrdi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.

Članak 120.f

Kriteriji za davanje odobrenja

Pri odobravanju enoloških postupaka u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. Komisija:

(a)	polazi od enoloških postupaka koje je preporučila i objavila Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) te rezultata eksperimentalne primjene još nedopuštenih enoloških postupaka;

(b)	uzima u obzir zaštitu zdravlja ljudi;

(c)	uzima u obzir mogući rizik da potrošači budu dovedeni u zabludu zbog svojih očekivanja i shvaćanja, uzimajući u obzir dostupnost i mogućnost korištenja sredstava informiranja kako bi se te opasnosti isključile;

(d)	omogućuje čuvanje prirodnih i izvornih svojstava vina i ne uzrokujući znatne promjene u sastavu dotičnog proizvoda;

(e)	osigurava najnižu prihvatljivu razinu brige za okoliš;

(f)	poštuje opća pravila o enološkim postupcima i ograničenjima koja su utvrđena u Prilogu XV.a odnosno XV.b.

Članak 120.g

Metode analize

Metode analize za određivanje sastava proizvoda iz sektora vina i pravila prema kojima se može utvrditi jesu li kod tih proizvoda upotrijebljeni nedopušteni enološki postupci jesu one metode i pravila koje je preporučio i objavio OIV.

Ako ne postoje metode i pravila koje je preporučio i objavio OIV, Komisija donosi odgovarajuće metode i pravila u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.

Do donošenja takvih pravila, upotrebljavaju se metode i pravila koje odobri predmetna država članica.”

13.

Članak 121. mijenja se kako slijedi:

(a)

u prvom se stavku dodaju sljedeće točke:

„(k)

pravila o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla iz pododjeljka I. odjeljka I.a, posebno odstupanja od primjene pravila i uvjeta propisanih tim pododjeljkom što se tiče:

i.	neriješenih zahtjeva za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;

ii.	proizvodnje određenih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na zemljopisnom području koje se nalazi u neposrednoj blizini zemljopisnog područja iz kojeg grožđe potječe;

iii.	tradicionalnih postupaka proizvodnje određenih vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla;

(l)

pravila o tradicionalnim izrazima iz pododjeljka II. odjeljka I.a, posebno ona koja se odnose na:

i.	postupak zaštite;

ii.	posebnu razinu zaštite;

(m)

pravila o označivanju i prezentiranju iz odjeljka I.b, posebno ona koja se odnose na:

i.	podatke o mjestu podrijetla dotičnog proizvoda;

ii.	uvjete korištenja dodatnih podataka koji su navedeni u članku 118.z;

iii.	posebne zahtjeve koji se odnose na podatke o godini berbe i sorti vinove loze koji se navode na etiketi kako je predviđeno člankom 118.z stavkom 2;

iv.	dodatna odstupanja, uz ona iz članka 118.y stavka 2., prema kojima se navođenje kategorije proizvoda od grožđa i vina može izostaviti;

v.	pravila o zaštiti koja se odobrava u vezi s prezentiranjem dotičnog proizvoda.”;

(b)

dodaju se sljedeći stavci:

„Mjere potrebne za provedbu odredaba koje se odnose na enološke postupke i ograničenja iz pododjeljka II. odjeljka II.a i Priloga XV.a i XV.b donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., osim ako tim prilozima nije drukčije predviđeno.

Mjere iz trećeg stavka mogu posebno obuhvaćati:

(a)	odredbe prema kojima se enološki postupci Zajednice navedeni u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1493/1999 smatraju dopuštenim enološkim postupcima;

(b)	dopuštene enološke postupke i ograničenja uključujući pojačavanje, dokiseljavanje i otkiseljavanje pjenušavih vina, kvalitetnih pjenušavih vina i kvalitetnih aromatičnih pjenušavih vina;

(c)	dopuštene enološke postupke i ograničenja za likerska vina;

(d)	odredbe koje uređuju miješanje i kupažu mošta i vina, uz poštivanje odredaba točke C Priloga XV.b;

(e)	specifikacije za čistoću i identifikaciju tvari koje se koriste u enološkim postupcima, ako za to ne postoje odgovarajuća pravila Zajednice;

(f)	upravna pravila za provođenje dopuštenih enoloških postupaka;

(g)	uvjete kojima se uređuje držanje, stavljanje u promet i uporaba proizvoda koji nisu u skladu s člankom 120.c i moguća odstupanja od zahtjeva propisanih tim člankom te utvrđivanje kriterija radi izbjegavanja poteškoća u pojedinačnim slučajevima;

(h)	uvjete pod kojima države članice mogu dopustiti držanje, stavljanje u promet i uporabu proizvoda koji nisu u skladu s pododjeljkom II. odjeljka II.a, isključujući članak 120.c, ili s odredbama o provedbi tog pododjeljka.”

14.

U članku 122., dodaju se sljedeći stavci:

„Što se tiče sektora vina, države članice mogu pod istim uvjetima kao što su navedeni u točkama (b) i (c) prvog stavka priznati proizvođačke organizacije koje primjenjuju pravila udruživanja koja od njihovih članova posebno zahtijevaju da:

(a)	primjenjuju pravila koja donese njihova proizvođačka organizacija, a koja se odnose na izvješćivanje o proizvodnji, samu proizvodnju, stavljanje proizvoda na tržište i zaštitu okoliša;

(b)	dostavljaju informacije koje traži proizvođačka organizacija u statističke svrhe, posebno o vinogradarskim površinama i razvoju tržišta;

(c)	plaćaju kazne za neizvršavanje obveza u skladu s pravilima udruživanja.

U sektoru vina mogu se posebno ostvarivati sljedeći posebni ciljevi u smislu točke (c) prvog stavka:

(a)	promicati i pružati tehničku pomoć u primjeni postupaka obrade i proizvodnih tehnika koji nisu štetni za okoliš;

(b)	promicati inicijative za upravljanje sporednim proizvodima u proizvodnji vina i upravljanje otpadom posebno radi zaštite kakvoće vode, tla i krajolika te očuvanja ili poticanja biološke raznolikosti;

(c)	provoditi istraživanja o održivim metodama proizvodnje i razvoju tržišta;

(d)	pridonositi ostvarivanju programa potpore iz odjeljka IV.b poglavlja IV. glave I. dijela II.”

15.

Članak 123. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodni tekst i točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„Osim organizacija iz stavka 1., države članice u sektoru voća i povrća priznaju, a u sektoru vina mogu priznati, i sektorske organizacije:

(a)	koje sačinjavaju predstavnici gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom, trgovinom i/ili preradom proizvoda iz sektora koji se navode u uvodnom tekstu;

(b)	koje su osnovane na inicijativu svih ili nekih predstavnika koji se spominju u točki (a)”;

(b)

točka (c) mijenja se kako slijedi:

uvodni se tekst zamjenjuje sljedećim:

„koje obavljaju jednu, a u slučaju sektora voća i povrća dvije ili više sljedećih aktivnosti u jednoj ili više regija Zajednice, uzimajući u obzir interese potrošača i, ne dovodeći u pitanje ostale sektore, u sektoru vina uzimajući u obzir javno zdravlje i interese potrošača:”;

ii.

točka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.	pružanje pomoći u svrhu bolje koordinacije načina stavljanja na tržište proizvoda iz sektora voća i povrća i sektora vina, posebno putem istraživanja i analiza tržišta;”

iii.

točka iv. zamjenjuje se sljedećim:

„iv.	bolje iskorištavanje potencijala proizvedenog voća i povrća i potencijala proizvodnje u sektoru vina;”

iv.

točke vii. i viii. zamjenjuju se sljedećim:

„vii.

razvoj metoda i instrumenata za poboljšanje kakvoće proizvoda u svim fazama proizvodnje i stavljanja na tržište i, u sektoru vina, vinifikacije;

viii.

iskorištavanje potencijala ekološke poljoprivrede te zaštita i promicanje takve poljoprivrede kao i oznaka izvornosti, oznaka kvalitete i oznaka zemljopisnog podrijetla;”

točka x. zamjenjuje se sljedećim:

„x.	za sektor voća i povrća, što se tiče pravila za proizvodnju i stavljanje na tržište iz točke 2. i 3. Priloga XVI.a, donošenje pravila koja su stroža od pravila Zajednice ili nacionalnih pravila;”

vi.

dodaje se sljedeća točka:

„xi.

što se tiče sektora vina:

—	pružanje informacija o posebnim svojstvima vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla,

—	poticanje umjerene i odgovorne potrošnje vina i obavješćivanje o štetnosti opasnih navika pijenja,

—	promidžba vina, posebno u trećim zemljama.”

16.

U poglavlju II. glave II. dijela II. dodaje se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak I.b

Pravila koja se odnose na proizvođačke i sektorske organizacije u sektoru vina

Članak 125.o

Priznavanje

1. Države članice smiju priznati proizvođačke organizacije i sektorske organizacije koje su podnijele zahtjev za priznavanje u dotičnoj državi članici, pod uvjetom da zahtjev sadrži dokaze da subjekt:

(a)

ako je riječ o proizvođačkoj organizaciji:

i.	ispunjava zahtjeve iz članka 122.;

ii.	ima minimalni broj članova, koji određuje dotična država članica;

iii.	ima minimalni obujam tržišne proizvodnje, koji određuje dotična država članica, na području na kojemu organizacija djeluje;

iv.	valjano obavlja svoje djelatnosti kako u pogledu trajanja tako i u pogledu učinkovitosti i koncentracije ponude;

v.	svojim članovima učinkovito omogućava dobivanje tehničke pomoći pri korištenju ekološki ispravnih postupaka obrade zemljišta;

(b)

ako je riječ o sektorskim organizacijama:

i.	ispunjava zahtjeve iz članka 123. stavka 3.;

ii.	obavlja svoje djelatnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

iii.	predstavlja značajni dio proizvodnje ili trgovine proizvodima koji su obuhvaćeni ovom Uredbom;

iv.	ne bavi se proizvodnjom, preradom ili stvaljanjem na tržište proizvoda iz sektora vina.

2. Proizvođačke organizacije koje su priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 1493/1999 smatraju se priznatim proizvođačkim organizacijama u skladu s ovim člankom.

Organizacije koje udovoljavaju kriterijima iz članka 123. stavka 3. i stavka 1. točke (b) ovog članka, a koje su priznale države članice, smatraju se priznatim sektorskim organizacijama u skladu s tim odredbama.

3. Članak 125.b stavak 2. i članak 125.k stavak 3. primjenjuju se mutatis mutandis na proizvođačke organizacije odnosno sektorske organizacije u sektoru vina. Međutim:

(a)	razdoblje iz članka 125.b stavka 2. točke (a) i članka 125.k stavka 3. točke (c) iznosi četiri mjeseca;

(b)	zahtjevi za priznavanje iz članka 125.b stavka 2. točke (a) i članka 125.k stavka 3. točke (c) podnose se državi članici u kojoj je sjedište organizacije;

(c)	godišnje obavješćivanje iz članka 125.b stavka 2. točke (c) i članka 125.k stavka 3. točke (d) dostavlja se do 1. ožujka svake godine.”

17.	U članku 129., druga se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Tarifna nomenklatura koja proizlazi iz primjene ove Uredbe uključujući, ovisno o slučaju, i definicije iz Priloga III. i Priloga XI.b, uvrštavaju se u Zajedničku carinsku tarifu.”

18.

U članku 130. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ga)

vino;”

19.

Dodaje se sljedeći članak:

„Članak 133.a

Posebno sredstvo osiguranja u sektoru vina

1. Za sok i mošt koji se obuhvaćeni oznakama KN 2009 61, 2009 69 i 2204 30 za koje primjena zajedničke carinske tarife ovisi o uvoznoj cijeni proizvoda, stvarni iznos te cijene provjerava se ili pregledavanjem svake pošiljke ili primjenom paušalne uvozne vrijednosti koju izračunava Komisija na temelju kotacija cijena za iste proizvode u zemljama podrijetla.

Ako je prijavljena ulazna cijena pošiljke veća od paušalne uvozne vrijednosti, ako se ona primjenjuje, uvećane za maržu koju je odredila Komisija, a koja ne smije premašiti paušalnu uvoznu vrijednost za više od 10 %, treba položiti sredstvo osiguranja koja je jednaka uvoznim carinama utvrđenim na temelju paušalne uvozne vrijednosti.

Ako ulazna cijena pošiljke nije prijavljena, primjena zajedničke carinske tarife ovisi o paušalnoj uvoznoj vrijednosti ili o primjeni odgovarajućih odredaba carinskih propisa pod uvjetima koje odredi Komisija.

2. Ako se za uvezene proizvode primjenjuju odstupanja Vijeća iz točke B.5 ili C Priloga XV.b, uvoznici u trenutku stavljanja proizvoda u slobodan promet za te proizvode polažu sredstvo osiguranja kod određenih carinskih tijela. Sredstva osiguranja se oslobađaju kad uvoznik carinskim tijelima države članice u kojoj su proizvodi stavljeni u slobodan promet predoči zadovoljavajući dokaz da je mošt prerađen u sok od grožđa, upotrijebljen za druge proizvode izvan sektora vina ili odgovarajuće označen ako je prerađen u vino.”

20.

U članku 141. stavku 1. uvodni se tekst zamjenjuje sljedećim:

„Kako bi se spriječile ili suzbile negativne posljedice koje se mogu javiti na tržištu Zajednice zbog uvoza jednog ili više proizvoda iz sektora žitarica, riže, šećera, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja, mesa peradi i banana, kao i soka od grožđa i mošta, na uvoz tih proizvoda primjenjuje se, osim uvoznih carina koje su utvrđene u člancima 135. do 140.a, i dodatna uvozna carina ako:”

21.

U odjeljku IV. poglavlja II. dijela III. dodaje se sljedeći pododjeljak:

„Pododjeljak V.

Posebne odredbe za uvoz vina

Članak 158.a

Posebni uvjeti za uvoz vina

1. Osim ako nije drukčije predviđeno, posebno sporazumima zaključenima u skladu s člankom 300. Ugovora, za proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 2009 61, 2009 69 i 2204 i koji se uvoze u Zajednicu, primjenjuju se odredbe o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla i o označivanju koje su utvrđene u pododjeljku I. odjeljka I.a poglavlja I. glave II. dijela II. kao i u članku 113.d stavku 1. ove Uredbe.

2. Osim ako nije drukčije predviđeno sporazumima zaključenima u skladu s člankom 300. Ugovora, proizvodi iz stavka 1. ovog članka proizvode se u skladu s enološkim postupcima koje preporučuje i objavljuje OIV ili odobrava Zajednica sukladno ovoj Uredbi i njezinim provedbenim mjerama.

3. Pri uvozu proizvoda iz stavka 1. potrebno je predočiti:

(a)	certifikat koji dokazuje sukladnost s odredbama iz stavaka 1. i 2., a koju izdaje nadležno tijelo u zemlji podrijetla proizvoda, koje je uvršteno na popis što ga objavljuje Komisija;

(b)	izvješće o analizi koje sastavlja tijelo ili ured kojeg imenuje zemlja podrijetla proizvoda, ako je proizvod namijenjen neposrednoj prehrani ljudi.

4. Komisija donosi detaljna pravila za primjenu ovog članka.”

22.

Prvi podstavak članka 160. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako zbog postupaka unutarnje proizvodnje dođe ili postoji opasnost da će doći do poremećaja na tržištu Zajednice, Komisija može na zahtjev države članice ili na vlastiti poticaj u cijelosti ili djelomično obustaviti primjenu postupaka unutarnje proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, šećera, maslinovog ulja i stolnih maslina, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, vina, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja, mesa peradi i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Ako Komisija zaprimi zahtjev države članice, o njemu odlučuje u roku od pet radnih dana od primitka.”

23.

U članku 161. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(dc)

vino;”

24.

Prvi podstavak članka 174. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako zbog postupaka vanjske proizvodnje dođe ili postoji opasnost da će doći do poremećaja na tržištu Zajednice, Komisija može na zahtjev države članice ili na vlastiti poticaj u cijelosti ili djelomično obustaviti primjenu postupaka vanjske proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, vina, govedine i teletine, svinjskog mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, goveđeg mesa i mesa peradi. Ako Komisija zaprimi zahtjev države članice, o njemu odlučuje u roku od pet radnih dana od primitka.”

25.

Članak 175. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 175.

Primjena članaka 81. do 86. Ugovora

Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, članci 81. do 86. Ugovora i odredbe o njihovoj provedbi primjenjuju se, uz uvjete iz članaka 176. do 177. ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i djelovanja iz članka 81. stavka 1. i članka 82. Ugovora koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu proizvodima koji su obuhvaćeni ovom Uredbom.”

26.

Članak 180. zamjenjuje se sljedećim.

„Članak 180.

Primjena članaka 87., 88. i 89. Ugovora

Članci 87., 88. i 89. Ugovora primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu proizvodima iz članka 1.

Međutim, članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja države članice izvršavaju u skladu s ovom Uredbom prema člancima 44. do 48., člancima 102., 102.a, 103., 103.a, 103.b, 103.e, 103.ga, 104., 105., 182. i 182.a, pododjeljku III. odjeljka IV.a poglavlja III. glave I. dijela II. i odjeljku IV.b poglavlja IV. glave I. dijela II. ove Uredbe. Unatoč tomu, što se tiče članka 103.n stavka 4., primjenjuje se samo članak 88. Ugovora.”

27.

U poglavlju II. dijela IV. dodaje se sljedeći članak:

„Članak 182.a

Nacionalna potpora za destilaciju vina u slučaju krize

1. Od 1. kolovoza 2012. države članice mogu proizvođačima vina dodjeljivati nacionalnu potporu za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju vina u opravdanim slučajevima krize.

2. Potpora iz stavka 1. mora biti razmjerna i primjerena za svladavanje krize.

3. Ukupan iznos koji se u državi članici u određenoj godini osigurava za takvu potporu ne smije premašiti 15 % ukupnih sredstava koja su u Prilogu X.b utvrđena za dotičnu državu članicu za tu godinu.

4. Države članice koje žele davati potporu iz stavka 1. dostavljaju Komisiji propisno obrazloženu obavijest. Komisija odlučuje o odobravanju mjere i o tome može li se dodjeljivati dotična potpora.

5. Alkohol koji nastane destilacijom iz stavka 1. upotrebljava se isključivo u industrijske svrhe ili za dobivanje energije kako ne bi došlo do narušavanja tržišnog natjecanja.

6. Komisija donosi detaljna pravila za primjenu ovog članka.”

28.

U članku 184. dodaju se sljedeće točke:

„7.	Europskom parlamentu i Vijeću, i to prije 31. prosinca 2011., o provedbi predmetnih promidžbenih mjera u sektoru vina iz članka 103.p;

8.	o sektoru vina, i to do kraja 2012., uzimajući posebno u obzir iskustvo stečeno u provedbi reforme.”

29.

Dodaju se sljedeći članci:

„Članak 185.a

Registar vinograda i prikaz stanja

1. Države članice vode registar vinograda koji sadrži ažurirane podatke o proizvodnom potencijalu.

2. Države članice čija je ukupna površina zasađena sortama vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2. manja od 500 hektara ne podliježu obvezi iz stavka 1.

3. Države članice koje u skladu s člankom 103.q u svojim programima potpore predviđaju mjeru ,restrukturiranje i prenamjena vinograda’ moraju do 1. ožujka svake godine, a na temelju podataka iz registra vinograda, dostavljati Komisiji ažurirani prikaz stanja svojih proizvodnih potencijala.

4. Komisija donosi detaljna pravila u vezi s registrom vinograda i prikazom stanja, posebno što se tiče njihovog korištenja u svrhu praćenja i nadzora proizvodnog potencijala i u svrhu mjerenja površina.

U bilo kojem trenutku nakon 1. siječnja 2016., Komisija može donijeti odluku o prestanku primjene stavaka 1. do 3.

Članak 185.b

Obvezne izjave u sektoru vina

1. Proizvođači grožđa za proizvodnju vina i proizvođači mošta i vina moraju svake godine nadležnim nacionalnim tijelima podnositi izjave o proizvedenim količinama iz zadnje berbe.

2. Države članice mogu zahtijevati da trgovci grožđem za proizvodnju vina svake godine podnose izjavu o količinama koje su stavili na tržište iz zadnje berbe.

3. Proizvođači mošta i vina i trgovci, osim trgovaca na malo, moraju nadležnim nacionalnim tijelima svake godine podnositi izjavu o zalihama mošta i vina, bez obzira potječu li iz berbe u tekućoj godini ili iz berbi prethodnih godina. Mošt i vino uvezeno iz trećih zemalja navodi se odvojeno.

4. Komisija može donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka, koja mogu posebno obuhvaćati pravila o kaznama koje se primjenjuju u slučaju neispunjavanja obveze prijavljivanja.

Članak 185.c

Popratni dokumenti i evidencije u sektoru vina

1. Proizvodi iz sektora vina mogu se staviti u promet u Zajednici samo uz službeno odobren popratni dokument.

2. Fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba koje drže proizvode iz sektora vina u svrhu njihove trgovine, posebno proizvođači, punitelji i prerađivači te trgovci koje odredi Komisija, moraju voditi evidenciju o ulazu i izlazu tih proizvoda.

3. Komisija može donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka.

Članak 185.d

Određivanje odgovornih nacionalnih tijela za sektor vina

1. Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu ove Uredbe koja se tiče određivanja nadležnih nacionalnih tijela, države članice određuju jedno ili više tijela koja su odgovorna za osiguranje sukladnosti s propisima Zajednice u sektoru vina. Države članice određuju laboratorije koji su ovlašteni za obavljanje službenih analiza u sektoru vina. Imenovani laboratoriji moraju ispunjavati opće zahtjeve za rad ispitnih laboratorija koji su propisani normom ISO 17025.

2. Države članice dostavljaju Komisiji nazive i adrese tijela i laboratorija iz stavka 1. Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., objavljuje te podatke.”

30.

Dodaje se sljedeći članak:

„Članak 188.a

Izvješćivanje i ocjenjivanje u sektoru vina

1. Što se tiče nezakonite sadnje vinograda posađenih nakon 31. kolovoza 1998., kako je navedeno u članku 85.a, države članice moraju svake godine do 1. ožujka obavijestiti Komisiju o površinama na kojima je nakon 31. kolovoza 1998. posađena vinova loza bez odgovarajućeg prava sadnje kao i o površinama koje su iskrčene u skladu sa stavkom 1. tog članka.

2. Što se tiče obveznog uređenja nezakonitih sadnji vinograda koji su posađeni prije 1. rujna 1998., navedenog u članku 85.b, države članice moraju do 1. ožujka svake dotične godine obavijestiti Komisiju o:

(a)	površinama na kojima je prije 1. rujna 1998. posađena vinova loza bez odgovarajućeg prava sadnje;

(b)	površinama čiji je status uređen u skladu sa stavkom 1. tog članka, pristojbama koje su predviđene tim stavkom i prosječnoj vrijednosti regionalnih prava predmetne sadnje iz stavka 2. tog članka.

Države članice obavješćuju Komisiju o površinama koje su iskrčene u skladu s prvim podstavkom članka 85.b stavka 4., i to moraju učiniti prvi put do 1. ožujka 2010.

Završetak prijelazne zabrane novih sadnji iz članka 85.g stavka 1., a koji stupa 31. prosinca 2015., neće utjecati na obveze predviđene ovim stavkom.

3. U pogledu zahtjeva za potporom u okviru programa krčenja koji je predviđen pododjeljkom III. odjeljka IV.a poglavlja III. glave I. dijela II., države članice moraju svake godine do 1. ožujka obavijestiti Komisiju o prihvaćenim zahtjevima, podijeljenim po regijama i opsegu prinosa, te o ukupnom iznosu premija za krčenje koje su isplaćene po pojedinoj regiji.

Države članice moraju svake godine do 1. prosinca dostaviti Komisiji sljedeće podatke za prethodnu vinsku godinu:

(a)	iskrčene površine, po regijama i opsegu prinosa;

(b)	ukupni iznos premija za krčenje koje su isplaćene po pojedinoj regiji.

4. U pogledu odstupanja od prihvatljivosti za sudjelovanje u programu krčenja u skladu s člankom 85.u, države članice koje odluče koristiti mogućnost predviđenu stavcima 4. do 6. tog članka moraju svake godine do 1. kolovoza dostaviti Komisiji sljedeće podatke koji se odnose na mjeru krčenja koja se mora provesti:

(a)	površine koje su proglašene neprihvatljivima;

(b)	razlog za neprihvatljivost u skladu s člankom 85.u stavcima 4. i 5.

5. Svake godine do 1. ožujka, a prvi put do 1. ožujka 2010., države članice dostavljaju Komisiji izvješće o provedbi mjera koje su predviđene njihovim predmetnim programima potpore iz odjeljka IV.b poglavlja IV. glave I. dijela II., tijekom prethodne financijske godine.

U izvješćima se navode i opisuju mjere za koje je dodijeljena pomoć Zajednice u okviru programa potpore, a posebno se navode pojedinosti o provedbi promidžbenih mjera iz članka 103.p.

6. Do 1. ožujka 2011., i drugi put do 1. ožujka 2014., države članice dostavljaju Komisiji ocjenu troškova i koristi programa potpore i navode kako povećati njihovu učinkovitost.

7. Komisija donosi detaljna pravila za primjenu ovog članka.”

31.

Dodaje se sljedeći članak:

„Članak 190.a

Prijenos iznosa koji su na raspolaganju u sektoru vina na ruralni razvoj

1. Iznosi utvrđeni u stavku 2., koji se temelje na prethodnim izdacima prema Uredbi (EZ) br. 1493/1999 za interventne mjere namijenjene organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda iz članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1290/2005, na raspolaganju su kao dodatna sredstva Zajednice za mjere u vinorodnim regijama u okviru programa ruralnog razvoja koji se financira na temelju Uredbe (EZ) br. 1698/2005.

2. Sljedeći su iznosi na raspolaganju u sljedećim kalendarskim godinama:

—	2009.: EUR 40 660 000,

—	2010.: EUR 82 110 000,

—	od 2011. dalje u tekstu EUR 122 610 000.

3. Iznosi navedeni u stavku 2. raspoređuju se među državama članicama u skladu s Prilogom X.c.”

32.

U članku 194. dodaje se sljedeći stavak:

„Komisija može odrediti i pravila o mjerenju površina u sektoru vina koja osiguravaju ujednačenu primjenu odredaba Zajednice koje su utvrđene ovom Uredbom. Ta se pravila posebno mogu odnositi na kontrolu i pravila koja uređuju posebne financijske postupke za poboljšanje kontrole.”

33.

U dijelu VI. dodaje se sljedeći članak:

„Članak 194.a

Sukladnost s integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom

U svrhu primjene ove Uredbe u sektoru vina, države članice osiguravaju da administrativni i kontrolni postupci iz članka 194. prvog i trećeg stavka koji se odnose na površine, budu u skladu s integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom (IAKS) u pogledu sljedećih elemenata:

(a)	elektronička baza podataka;

(b)	sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela iz članka 20. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1782/2003;

(c)	administrativne kontrole.

Ti postupci moraju omogućiti zajedničko djelovanje ili razmjenu podataka s IAKS-om bez ikakvih problema ili neslaganja.”

34.

Članak 195. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Komisiji pomaže Upravljački odbor za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta (dalje u tekstu: Upravljački odbor).”

(b)	dodaju se sljedeći stavci: „3. Komisiji pomaže i Regulatorni odbor. 4. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ. Razdoblje predviđeno člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.”

35.	Članak 196. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 196. Organizacija Upravljačkog odbora Pri organiziranju sjednica Upravljačkog odbora iz članka 195. stavka 1., u obzir se posebno uzima opseg njegovih nadležnosti, posebnost teme o kojoj se radi te potreba za odgovarajućom ekspertizom.”

36.	Dodaje se sljedeći članak: „Članak 203.b Prijelazne odredbe u sektoru vina Komisija može donijeti mjere potrebne za lakši prijelaz sa sustava predviđenih uredbama (EZ) br. 1493/1999 i (EZ) br. 479/2008 na sustave koji su utvrđeni ovom Uredbom.”

37.

Prilozi se mijenjaju kako slijedi:

(a)	dio III.a, čiji se tekst nalazi u Prilogu I. ove Uredbe, dodaje se u Prilog III.;

(b)	dodaju se Prilozi X.b, X.c, X.d i X.e, čiji se tekstovi nalaze u Prilogu II. ovoj Uredbi;

(c)	dodaje se Prilog XI.b, čiji se tekst nalazi u Prilogu III. ovoj Uredbi;

(d)	dodaju se Prilozi XV.a i XV.b, čiji se tekstovi nalaze u Prilogu IV. ovoj Uredbi;

(e)	točka 47., čiji se tekst nalazi u Prilogu V. ovoj Uredbi, dodaje se Prilogu XXII.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1184/2006

Članak 1. Uredbe (EZ) br. 1184/2006 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Ovom se Uredbom propisuju pravila o primjenjivosti članaka 81. do 86. i određenih odredaba članka 88. Ugovora u vezi s proizvodnjom i trgovinom proizvodima navedenih u Prilogu I. Ugovoru, osim proizvoda koji su obuhvaćeni Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (17).

Članak 3.

Stavljanje izvan snage i prijelazni nastavak primjene

1. Uz uvjete iz stavka 2., Uredba (EZ) br. 479/2008 stavlja se zvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 1234/2007 i tumače se u skladu s odgovarajućom korelacijskom tablicom iz Priloga XXII. toj Uredbi.

2. Članak 128. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 479/2008 nastavlja se primjenjivati za mjere koje su njime predviđene i pod uvjetima koji su njime utvrđeni.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje od 1. kolovoza 2009.

Ova je Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. svibnja 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

J. ŠEBESTA

(1) Mišljenje od 20. studenoga 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(3) SL L 148, 6.6.2008., str. 1.

(4) SL L 214, 4.8.2006., str. 7.

(5) SL L 319, 27.12.2006., str. 1.

(6) SL L 83, 27.3.1999., str. 1.

(7) SL L 210, 31.7.2006., str. 25.

(8) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(9) SL L 39, 13.2.2008., str. 16.

(10) SL L 40, 11.2.1989., str. 1.

(11) SL L 11, 14.1.1994., str. 1.

(12) SL L 165, 30.4.2004., str. 1.

(13) SL L 118, 4.5.2002., str. 1.

(14) SL L 186, 30.6.1989., str. 21.

(15) SL L 109, 6.5.2000., str. 29.

(16) SL L 247, 21.9.2007., str. 17.”

(17) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.”

PRILOG I.

„Dio III.a: Definicije u sektoru vina

Izrazi povezani s vinogradarstvom

1.	‚Krčenje’ znači potpuno uklanjanje svih trsova vinove loze na površini zasađenoj vinovom lozom.

2.	‚Sadnja’ znači konačna sadnja vinove loze ili njezinih dijelova, cijepljenih ili necijepljenih, u svrhu proizvodnje grožđa ili uspostave rasadnika loznih cjepova.

3.	‚Nacjepljivanje’ znači cijepljenje vinove loze koja je već prethodno bila cijepljena.

Izrazi povezani s proizvodom

4.	‚Svježe grožđe’ znači plod vinove loze koji se koristi za proizvodnju vina, dozreo ili djelomično prosušen, može biti izmuljan ili isprešan uobičajenim postupcima u proizvodnji vina i može spontano započeti alkoholnu fermentaciju.

‚Alkoholizirani mošt’ znači proizvod koji:

(a)	ima stvarnu alkoholnu jakost od 12 %vol. do 15 %vol.;

(b)

se dobiva od nefermentiranog mošta koji ima prirodnu alkoholnu jakost najmanje 8,5 %vol. i dobiven je isključivo od sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2., dodavanjem:

i.	neutralnog alkohola vinskog podrijetla, uključujući alkohol dobiven destilacijom prosušenog grožđa, čija stvarna alkoholna jakost nije manja od 96 %vol.

ii.	ili nerektificiranog proizvoda dobivenog destilacijom vina i ima stvarnu alkoholnu jakost od 52 %vol. do 80 %vol.

‚Sok od grožđa’ znači nefermentirani tekući proizvod prikladan za fermentaciju, dobiven:

(a)	odgovarajućim postupkom tako da je kao takav odmah pogodan za potrošnju;

(b)	od svježeg grožđa ili od mošta, ili razrjeđivanjem koncentriranog mošta ili koncentriranog soka od grožđa. Stvarna alkoholna jakost soka od grožđa ne smije biti veća od 1 %vol.

‚Koncentrirani sok od grožđa’ znači nekaramelizirani sok od grožđa dobiven djelomičnom dehidracijom soka od grožđa koja se provodi bilo kojim dopuštenim postupkom, osim direktnim zagrijavanjem. Refraktometrijsko očitanje pri temperaturi od 20 °C ne smije biti manje od 50,9 %.

Stvarna alkoholna jakost koncentriranog soka od grožđa ne smije biti veća od 1 %vol.

‚Vinski talog’ znači ostaci:

(a)	koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže vino nakon fermentacije, tijekom skladištenja ili nakon dopuštene obrade;

(b)	koji nastanu filtriranjem ili centrifugiranjem proizvoda iz točke (a);

(c)	koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže mošt tijekom skladištenja ili nakon dopuštene obrade; ili

(d)	koji nastanu filtriranjem ili centrifugiranjem proizvoda iz točke (c).

9.	‚Komina’ znači fermentirani ili nefermentirani ostaci nakon prešanja svježeg grožđa.

10.

‚Piquette’ znači proizvod dobiven:

(a)	fermentacijom neobrađene komine macerirane u vodi; ili

(b)	ispiranjem fermentirane komine vodom.

11.

‚Vino pojačano za destilaciju’ znači proizvod koji:

(a)	ima stvarnu alkoholnu jakost od 18 % vol. do 24 %vol.

(b)	je dobiven isključivo tako da se vinu, bez ostatka šećera, doda nerektificirani proizvod destilacije vina stvarne alkoholne jakosti do 86 %vol.; ili

(c)	ima sadržaj hlapljivih kiselina izraženih kao octena kiselina do 1,5 gram po litri.

12.

‚Cuvée’ znači:

(a)

mošt;

(b)

vino; ili

(c)	mješavinu više vrsta mošta i/ili vina različitih obilježja, koji su namijenjeni pripremi posebne vrste pjenušavih vina.

Alkoholna jakost

13.	‚Stvarna alkoholna jakost izražena volumenom’ znači volumni udio čistoga alkohola koji je sadržan u 100 volumnih dijelova proizvoda pri temperaturi od 20 °C.

14.	‚Potencijalna alkoholna jakost izražena volumenom’ znači volumni udio čistog alkohola pri temperaturi od 20 °C koji bi se dobio fermentacijom ukupne količine šećera sadržane u 100 volumnih dijelova proizvoda pri toj temperaturi.

15.	‚Ukupna alkoholna jakost izražena volumenom’ znači zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti izražene volumenom.

16.	‚Prirodna alkoholna jakost izražena volumenom’ znači ukupnu alkoholnu jakost proizvoda izraženu volumenom prije bilo kakvog pojačavanja.

17.	‚Stvarna alkoholna jakost izražena masom’ znači kilograme čistog alkohola sadržane u 100 kilograma proizvoda.

18.	‚Potencijalna alkoholna jakost izražena masom’ znači kilograme čistog alkohola koji bi se dobili fermentacijom ukupne količine šećera koja je sadržana u 100 kilograma proizvoda.

19.	‚Ukupna alkoholna jakost izražena masom’ znači zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti izražene masom.”

PRILOG II.

„

PRILOG X.b

PRORAČUN ZA PROGRAME POTPORE (IZ ČLANKA 103.N STAVKA 1.)

u 1000 EUR
Proračunska godina	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	od 2014. nadalje
BG	15 608	21 234	22 022	27 077	26 742	26 762
CZ	2 979	4 076	4 217	5 217	5 151	5 155
DE	22 891	30 963	32 190	39 341	38 867	38 895
EL	14 286	19 167	19 840	24 237	23 945	23 963
ES	213 820	284 219	279 038	358 000	352 774	353 081
FR	171 909	226 814	224 055	284 299	280 311	280 545
IT (1)	238 223	298 263	294 135	341 174	336 736	336 997
CY	2 749	3 704	3 801	4 689	4 643	4 646
LT	30	37	45	45	45	45
LU	344	467	485	595	587	588
HU	16 816	23 014	23 809	29 455	29 081	29 103
MT	232	318	329	407	401	402
AT	8 038	10 888	11 313	13 846	13 678	13 688
PT	37 802	51 627	53 457	65 989	65 160	65 208
RO	42 100	42 100	42 100	42 100	42 100	42 100
SI	3 522	3 770	3 937	5 119	5 041	5 045
SK	2 938	4 022	4 160	5 147	5 082	5 085
UK	0	61	67	124	120	120

PRILOG X.c

PRORAČUNSKA DODJELA ZA RURALNI RAZVOJ (IZ ČLANKA 190.A STAVKA 3.)

u 1000 EUR
Proračunska godina	2009.	2010.	od 2011. nadalje
BG	—	—	—
CZ	—	—	—
DE	—	—	—
EL	—	—	—
ES	15 491	30 950	46 441
FR	11 849	23 663	35 512
IT	13 160	26 287	39 447
CY	—	—	—
LT	—	—	—
LU	—	—	—
HU	—	—	—
MT	—	—	—
AT	—	—	—
PT	—	—	—
RO	—	—	—
SI	—	1 050	1 050
SK	—	—	—
UK	160	160	160

PRILOG X.d

PRORAČUN ZA PROGRAM KRČENJA

Proračun za program krčenja iz članka 85.s stavka 3. iznosi:

(a)	za vinsku godinu 2008./2009. (proračunska godina 2009.): EUR 464 000 000;

(b)	za vinsku godinu 2009./2010. (proračunska godina 2010.): EUR 334 000 000;

(c)	za vinsku godinu 2010./2011. (proračunska godina 2011.): EUR 276 000 000.

PRILOG X.e

POVRŠINE KOJE DRŽAVE ČLANICE MOGU PROGLASITI NEPRIHVATLJIVIMA ZA PROGRAM KRČENJA (IZ ČLANKA 85.U STAVAKA 1., 2. I 5.)

u hektarima
Država članica	Ukupna površina zasađena lozom	Površine iz članka 85.u stavka 5.
BG	135 760	4 073
CZ	19 081	572
DE	102 432	3 073
EL	69 907	2 097
ES	1 099 765	32 993
FR	879 859	26 396
IT	730 439	21 913
CY	15 023	451
LU	1 299	39
HU	85 260	2 558
MT	910	27
AT	50 681	1 520
PT	238 831	7 165
RO	178 101	5 343
SI	16 704	501
SK	21 531	646

”

(1) Nacionalne gornje granice iz Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 1782/2003 za Italiju za godine 2008., 2009. i 2010. smanjuju se za 20 milijuna EUR i ti su iznosi uvršteni u proračunske iznose za Italiju za godine 2009., 2010. i 2011. kako su navedeni u ovoj tablici.

PRILOG III.

„

PRILOG XI.b

KATEGORIJE PROIZVODA OD GROŽĐA I VINA

1. Vino

Vino je proizvod dobiven isključivo potpunom ili djelomičnom alkoholnom fermentacijom izmuljanog ili cijelog svježeg grožđa ili mošta.

Vino:

(a)	ima, neovisno o primjeni postupaka navedenih u točki B Priloga XV.a, stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 8,5 % vol. ako je proizvedeno od grožđa ubranoga u vinorodnim zonama A i B iz Dodatka ovom Prilogu, i najmanje 9 % vol. u drugim vinorodnim zonama;

(b)	ako se radi o vinu sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, odstupajući od minimalne stvarne alkoholne jakosti, neovisno o primjeni postupaka navedenih u točki B Priloga XV.a, stvarnu alkoholnu jakost najmanje 4,5 % vol.

(c)

ima ukupnu alkoholnu jakost najviše 15 % vol. Iznimno:

—	gornja granica ukupne alkoholne jakosti može iznositi najviše do 20 % vol. za vina iz određenih vinorodnih područja u Zajednici, koja određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., koja su proizvedena bez pojačavanja,

—	gornja granica ukupne alkoholne jakosti može iznositi više od 15 % vol. za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti koja su proizvedena bez pojačavanja;

(d)	ima, osim kod odstupanja koja Komisija može donijeti u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., ukupnu kiselost, izraženu kao vinska kiselina, najmanje 3,5 grama po litri ili 46,6 miliekvivalenata po litri.

‚Retsina’ je vino proizvedeno isključivo na zemljopisnom području Grčke, za čiju se proizvodnju koristi mošt tretiran smolom alepskoga bora. Uporaba smole alepskoga bora dopuštena je samo u svrhu proizvodnje vina ,Retsina’, pod uvjetima propisanima grčkim mjerodavnim odredbama.

Odstupajući od točke (b), ‚Tokaji eszencia’ i „Tokajská esencia’ smatraju se vinima.

2. Mlado vino u fermentaciji

Mlado vino u fermentaciji je proizvod u kojem alkoholna fermentacija još nije završena i koje još nije odvojeno od svoga taloga.

3. Likersko vino

Likersko vino je proizvod:

(a)	koji ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 15 % vol. i najviše 22 % vol.;

(b)	koje ima ukupnu alkoholnu jakost od najmanje 17,5 % vol., osim za određena likerska vina sa oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla i navedena su na popisu koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.;

(c)

koji je dobiven od:

—	mošta u fermentaciji,

—

vina,

—	kombinacije gore navedenih proizvoda, ili

—	mošta ili njegove mješavine s vinom, ako je riječ o likerskim vinima koje određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., a koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla;

(d)	koji ima početnu prirodnu alkoholnu jakost od najmanje 12 % vol., osim kod određenih likerskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja su navedena na popisu koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.;

(e)

kojemu su dodani:

pojedinačno ili u kombinaciji:

—	neutralni alkohol vinskog podrijetla, uključujući alkohol proizveden destilacijom prosušenog grožđa, čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 96 % vol.,

—	destilat vina ili prosušenog grožđa, stvarne alkoholne jakosti od 52 % vol. do 86 % vol.;

ii.

jedan ili više sljedećih proizvoda kad je to primjenjivo:

—	koncentrirani mošt,

—	kombinacija jednog od proizvoda iz točke (e) podtočke i. s moštom iz prve i četvrte alineje točke (c);

(f)

kojemu su dodani, iznimno od točke (e), kad je riječ o određenim likerskim vinima sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja su navedena na popisu koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.:

i.	proizvodi navedeni u točki (e) podtočki i. pojedinačno ili u kombinaciji, ili

ii.

jedan ili više sljedećih proizvoda:

—	vinski destilat ili destilat od prosušenog grožđa, stvarne alkoholne jakosti od 95 % vol. do 96 % vol.,

—	jaka alkoholna pića destilirana iz vina ili komine, stvarne alkoholne jakosti od 52 % vol. do 86 % vol.,

—	jaka alkoholna pića destilirana iz prosušenog grožđa, stvarne alkoholne jakosti od 52 % vol. do 94,5 % vol.,

iii.

i jedan ili više sljedećih proizvoda kad je to primjenjivo:

—	djelomično fermentirani mošt dobiven iz prosušenih bobica grožđa,

—	koncentrirani mošt dobiven neposrednim zagrijavanjem koji, s iznimkom toga postupka, odgovara definiciji koncentriranoga mošta,

—	koncentrirani mošt,

—	kombinacija jednoga od proizvoda navedenih u točki (f) podtočki ii. s moštom iz prve i četvrte alineje točke (c).

4. Pjenušavo vino

Pjenušavo vino je proizvod:

(a)

koji se dobiva primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom:

—	od svježeg grožđa,

—	od mošta, ili

—

od vina;

(b)	kod kojeg se pri otvaranju posude oslobađa ugljik-dioksid koji je nastao isključivo fermentacijom;

(c)	koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenoga ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 3 bara;

(d)	za koje ukupna alkoholna jakost cuvéea namijenjenog njegovoj pripremi ne smije biti manji od 8,5 % vol.

5. Kvalitetno pjenušavo vino

Kvalitetno pjenušavo vino je proizvod:

(a)

koji se dobiva primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom:

—	od svježeg grožđa,

—	od mošta, ili

—

od vina;

(b)	kod kojeg se pri otvaranju posude oslobađa ugljik-dioksid koji je nastao isključivo fermentacijom;

(c)	koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenog ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 3,5 bara;

(d)	za koje ukupna alkoholna jakost cuvéea namijenjena njegovoj pripremi ne smije biti manja od 9 % vol.

6. Kvalitetno aromatično pjenušavo vino

Kvalitetno aromatično pjenušavo vino je kvalitetno pjenušavo vino:

(a)

koje se, kad predstavlja cuvée, dobiva samo uporabom mošta ili mošta u fermentaciji koji potječe od specifičnih sorata vinove loze s popisa koji sastavlja Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. Kvalitetna aromatična pjenušava vina proizvedena na tradicionalan način korištenjem vina koje predstavlja cuvée određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.;

(b)	koje je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenog ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 3 bara;

(c)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost najmanje 6 % vol.;

(d)	koje ima ukupnu alkoholnu jakost najmanje 10 % vol..

Posebna pravila koja se odnose na dodatne karakteristike ili uvjete proizvodnje i prometa donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.

7. Gazirano pjenušavo vino

Gazirano pjenušavo vino proizvod je:

(a)	koji se dobiva od vina bez zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)	koji oslobađa, kad se posuda otvori, ugljik-dioksid koji u cijelosti ili djelomično potječe od dodatka tog plina;

(c)	koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenog ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 3 bara.

8. Biser vino

Biser vino proizvod je:

(a)	koji se dobiva od vina, pod uvjetom da to vino ima ukupnu alkoholnu jakost najmanje 9 % vol.;

(b)	koji ima stvarnu alkoholnu jakost najmanje 7 % vol.;

(c)	koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenoga ugljik-dioksida pod tlakom od najmanje 1 bar i najviše 2,5 bara;

(d)	koji se čuva u posudama kapaciteta 60 litara ili manje.

9. Gazirano biser vino

Gazirano biser vino proizvod je:

(a)	koji se dobiva od vina;

(b)	koji ima stvarnu alkoholnu jakost najmanje 7 % vol. i ukupnu alkoholnu jakost najmanje 9 % vol.;

(c)	koji je u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C radi otopljenog ugljik-dioksida, koji je u cijelosti ili djelomično dodan, pod tlakom od najmanje 1 bar i najviše 2,5 bara;

(d)	koji se čuva u posudama kapaciteta 60 litara ili manje.

10. Mošt od grožđa

Mošt od grožđa je tekući proizvod dobiven od svježeg grožđa prirodnim putem ili fizikalnim postupcima. Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost mošta je 1 % vol.

11. Djelomično fermentirani mošt

Mošt u fermentaciji proizvod je koji se dobiva fermentacijom mošta, koji ima stvarnu alkoholnu jakost veću od 1 % vol., ali manju od tri petine ukupne volumne alkoholne jakosti.

12. Djelomično fermentirani mošt ekstrahiran iz prosušenog grožđa

Mošt u fermentaciji ekstrahiran iz prosušenog grožđa proizvod je koji se dobiva djelomičnom fermentacijom mošta dobivenog iz prosušenog grožđa, čiji je ukupan sadržaj šećera prije fermentacije najmanje 272 grama po litri, a prirodna i stvarna alkoholna jakost najmanje 8 % vol. Međutim, neka vina, koja određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., koja ispunjavaju ove zahtjeve ne smatraju se moštom u fermentaciji ekstrahiranim iz prosušenog grožđa.

13. Koncentrirani mošt

Koncentrirani mošt je nekaramelizirani mošt koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta bilo kojom dopuštenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru, koji se koristi u skladu s dopuštenom metodom iz članka 120.g, na temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.

Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost koncentriranog mošta je do 1 % vol.

14. Rektificirani koncentrirani mošt

Rektificirani koncentrirani mošt je tekući nekaramelizirani proizvod:

(a)	koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta bilo kojim dopuštenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru, koji se koristi u skladu s dopuštenom metodom iz članka 120.g, na temperaturi od 20 °C koja nije manja od 61,7 %;

(b)	koji je prošao dopušteni postupak otkiseljavanja i uklanjanja sastojaka s iznimkom šećera;

(c)

sljedećih svojstava:

—	pH vrijednost najviše 5 kod 25 oBrixa,

—	optičku gustoću pri 425 nm za debljinu od 1 cm najviše 0,100 u moštu pri 25 oBrixa,

—	sadržaj saharoze koji se ne može otkriti analitičkom metodom koju treba definirati,

—	Folin-Ciocalteauov indeks najviše 6,00 pri 25 oBrixa,

—	titracijsku kiselost najviše 15 miliekvivalenata po kilogramu ukupnih šećera,

—	koncentraciju sumpor-dioksida najviše 25 miligrama po kilogramu ukupnih šećera,

—	ukupnu koncentraciju kationa najviše 8 miliekvivalenata po kilogramu ukupnih šećera,

—	vodljivost pri 25 oBrixa i 20 °C najviše 120 mikro-Siemens/cm,

—	koncentraciju hidroksimetilfurfurala najviše 25 miligrama po kilogramu ukupnih šećera,

—	prisutnost mezoinositola.

Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost rektificiranog koncentriranog mošta je do 1 % vol.

15. Vino od prosušenoga grožđa

Vino od prosušenoga grožđa proizvod je koji:

(a)	je proizveden bez pojačavanja od grožđa djelomičnom dehidracijom na suncu ili u sjeni,

(b)	ima ukupnu alkoholnu jakost najmanje 16 % vol. i stvarnu alkoholnu jakost najmanje 9 % vol.,

(c)	ima prirodnu alkoholnu jakost najmanje 16 % vol. (ili 272 g šećera/litra).

16. Vino od prezreloga grožđa

Vino od prezreloga grožđa proizvod je koji:

(a)	je proizveden bez pojačavanja,

(b)	ima prirodnu alkoholnu jakost najmanje 15 % vol.,

(c)	ima ukupnu alkoholnu jakost najmanje 15 % vol. i stvarnu alkoholnu jakost najmanje 12 % vol.

Države članice mogu propisati razdoblje starenja za ovaj proizvod.

17. Vinski ocat

Vinski ocat je ocat koji:

(a)	se dobiva isključivo octenim fermentacijom vina;

(b)	ima ukupan sadržaj kiselina najmanje 60 g po litri, izraženo kao octena kiselina.

Dodatak Prilogu XI.b

Vinorodne zone

Vinorodne su zone sljedeće:

Vinorodna zona A obuhvaća:

(a) u Njemačkoj: površine zasađene vinovom lozom, osim onih koje su obuhvaćene stavkom 2. točkom (a);

(b) u Luksemburgu: vinorodna regija Luksemburga;

(d) u Češkoj Republici: vinorodna regija pokrajine Čechy.

Vinorodna zona B obuhvaća:

(a)	u Njemačkoj, površine zasađene vinovom lozom u specifičnoj regiji Baden;

(b)

u Francuskoj, površine zasađene vinovom lozom u departmanima koji nisu navedeni u ovom Prilogu te u sljedećim departmanima:

— Elzas: Bas-Rhin, Haut-Rhin,

— Lorraine: Meurthe-et-Moselle, Meuse, Moselle, Vosges,

— Champaigne: Aisne, Aube, Marne, Haute-Marne, Seine-et-Marne,

— Jura: Ain, Doubs, Jura, Haute-Saône,

— Savoie: Savoie, Haute-Savoie, Isère (općina Chapareillan)

— Val de Loire: Cher, Deux-Sèvres, Indre, Indre-et-Loire, Loir-et-Cher, Loire-Atlantique, Loiret, Maine-et-Loire, Sarthe, Vendée, Vienne i površine zasađene vinovom lozom u arondismanu Cosne-sur-Loire u departmanu Nièvre;

(c)	u Austriji, austrijsko vinorodno područje;

(d)	u Češkoj Republici, vinorodna regija Moravske i površine zasađene vinovom lozom koje nisu obuhvaćene stavkom 1. točkom (d);

(e)

u Slovačkoj, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim regijama: Malokarpatská vinohradnícka oblast, Južnoslovenská vinohradnícka oblast, Nitrianska vinohradnícka oblast, Stredoslovenská vinohradnícka oblast, Východoslovenská vinohradnícka oblast i vinorodna područja koja nisu obuhvaćena stavkom 3. točkom (f);

(f)	u Sloveniji, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim regijama: — u Podravskoj regiji: Štajerska Slovenija, Prekomurje, — u Posavju: Bizeljsko Sremič, Dolenjska i Bela krajina te područja zasađena vinovom lozom u regijama koje nisu obuhvaćene stavkom 4. točkom (d);

(g)	u Rumunjskoj, područje Podișul Transilvaniei.

Vinorodna zona C I. obuhvaća:

(a)

u Francuskoj, površine zasađene vinovom lozom:

—

u sljedećim pokrajinama: Allier, Alpes-de-Haute-Provence, Hautes-Alpes, Alpes-Maritimes, Ariège, Aveyron, Cantal, Charente, Charente-Maritime, Corrèze, Côte-d’Or, Dordogne, Haute-Garonne, Gers, Gironde, Isère (s iznimkom općine Chapareillan), Landes, Loire, Haute-Loire, Lot, Lot-et-Garonne, Lozère, Nièvre (osim arondismana Cosne-sur-Loire), Puy-de-Dôme, Pyrénées-Atlantiques, Hautes-Pyrénées, Rhône, Saône-et-Loire, Tarn, Tarn-et-Garonne, Haute-Vienne, Yonne,

—	u arondismanima Valence i Die u departmanu Drôme (osim kantona Dieulefit, Loriol, Marsanne i Montélimar),

—	u arondismanu Tournon, u kantonima Antraigues, Burzet, Coucouron, Montpezat-sous-Bauzon, Privas, Saint-Etienne de Lugdarès, Saint-Pierreville, Valgorge i la Voulte-sur-Rhône u departmanu Ardèche;

(b)	u Italiji, površine zasađene vinovom lozom u regiji Valle d’Aosta i u pokrajinama Sondrio, Bolzano, Trento i Belluno;

(c)	u Španjolskoj, područja zasađena vinovom lozom u provincijama A Coruña, Asturias, Cantabria, Guipúzcoa i Vizcaya;

(d)	u Portugalu, površine zasađena vinovom lozom u dijelu regije Norte koji odgovara određenom proizvodnom području za ‚Vinho Verde’ te ‚Concelhos de Bombarral, Lourinhã, Mafra e Torres Vedras’ (osim ‚Freguesias da Carvoeira e Dois Portos’), koji pripadaju u ‚Região viticola da Extremadura’;

(e)	u Mađarskoj, sve površine zasađene vinovom lozom;

(f)	u Slovačkoj, površine zasađene vinovom lozom u pokrajini Tokajská vinohradnícka oblast’;

(g)	u Rumunjskoj, površine zasađene vinovom lozom koje nisu obuhvaćene stavkom 2. točkom (g) ili stavkom 4. točkom (f);

Vinorodna zona C II. obuhvaća:

(a)

u Francuskoj, površine zasađene vinovom lozom:

—	u sljedećim departmanima: Aude, Bouches-du-Rhône, Gard, Hérault, Pyrénées-Orientales (osim kantona Olette and Arles-sur-Tech), Vaucluse,

—	u dijelu departmana Var koji na jugu omeđuju sjeverna područja općina Evenos, Le Beausset, Solliès-Toucas, Cuers, Puget-Ville, Collobrières, La Garde-Freinet, Plan-de-la-Tour i Sainte-Maxime,

—	u arondismanu Nyons i kantonu Loriol-sur-Drôme u departmanu Drôme,

—	u dijelovima departmana Ardèche koji nisu navedeni u stavku 3. točki (a);

(b)

u Italiji, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim regijama: Abruzzo, Campania, Emilia-Romagna, Furlanija-Julijska krajina, Lazij, Ligurija, Lombardija (osim pokrajine Sondrio), Marke, Molise, Pijemont, Toskana, Umbrija, Veneto (osim pokrajine Belluno), uključujući otoke koji pripadaju tim regijama, npr. Elba i drugi otoci toskanskog otočja, Ponziane, Kapri i Ischia;

(c)

u Španjolskoj, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim provincijama:

—	Lugo, Orense, Pontevedra,

—	Ávila (osim općina koje odgovaraju oznaci vina ,comarca’ Cebreros), Burgos, León, Palencia, Salamanca, Segovia, Soria, Valladolid, Zamora,

—

La Rioja,

—

Álava,

—

Navarra,

—

Huesca,

—	Barcelona, Girona, Lleida,

—	u onom dijelu provincije Zaragoza koji leži sjeverno od rijeke Ebro,

—	u onim općinama provincije Tarragona koje su obuhvaćene oznakom izvornosti Penedés,

—	u onom dijelu provincije Tarragona koji odgovara oznaci vina ,comarca’ Conca de Barberá;

(d)	u Sloveniji, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim regijama: Brda ili Goriška Brda, Vipavska dolina ili Vipava, Kras i Slovenska Istra;

(e)	u Bugarskoj, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim regijama: Dunavska Ravnina (Дунавска равнина), Chernomorski Rayon (Черноморски район), Rozova Dolina (Розова долина)

(f)	u Rumunjskoj, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim regijama: Dealurile Buzăului, Dealu Mare, Severinului i Plaiurile Drâncei, Colinele Dobrogei, Terasele Dunării, južna vinska regija uključujući pješčane i druge povoljne regije.

Vinorodna zona C III. (a) obuhvaća:

(a)	u Grčkoj, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim nomoi: Florina, Imathia, Kilkis, Grevena, Larisa, Ioannina, Levkas, Akhaia, Messinia, Arkadia, Korinthia, Iraklio, Khania, Rethimni, Samos, Lasithi i otok Thira (Santorini);

(b)	na Cipru, površine zasađene vinovom lozom koje se nalaze na nadmorskoj visini iznad 600 metara;

(c)	u Bugarskoj, površine zasađene vinovom lozom koje nisu obuhvaćene stavkom 4. točkom (e).

Vinorodna zona C III. (b) obuhvaća:

(a)

u Francuskoj, površine zasađene vinovom lozom:

—	u departmanima Korzike,

—	u onom dijelu departmana Var koji je smješten između mora i granice općina (koje su obuhvaćene) Evenos, Le Beausset, Solliès-Toucas, Cuers, Puget-Ville, Collobrières, La Garde-Freinet, Plan-de-la-Tour i Sainte-Maxime,

—	u kantonima Olette i Arles-sur-Tech u departmanu Pyrénées-Orientales;

(b)	u Italiji, površine zasađene vinovom lozom u sljedećim regijama: Kalabrija, Basilicata, Apulija, Sardinija i Sicilija, uključujući otoke koji pripadaju tim regijama, kao npr. Pantelleria i Lipari, Egadi i Pelagi;

(c)	u Grčkoj, površine zasađene vinovom lozom koje nisu navedene u stavku 5. točki (a);

(d)	u Španjolskoj: površine zasađene vinovom lozom koje nisu obuhvaćene stavkom 3. točkom (c) ili stavkom 4. točkom (c);

(e)	u Portugalu, površine zasađene vinovom lozom u regijama koje nisu obuhvaćene stavkom 3. točkom (d);

(f)	na Cipru, površine zasađene vinovom lozom smještene na nadmorskoj visini koja ne prelazi 600 metara;

(g)	na Malti, površine zasađene vinovom lozom.

7.	Granice područja upravnih jedinica iz ovog Priloga proizlazi iz nacionalnih propisa koji su na snazi od 15. prosinca 1981., a za Španjolsku iz nacionalnih propisa na snazi od 1. ožujka 1986. i za Portugal iz nacionalnih propisa na snazi od 1. ožujka 1998.

”

PRILOG IV.

„

PRILOG XV.a

POJAČAVANJE, DOKISELJAVANJE I OTKISELJAVANJE U ODREĐENIM VINORODNIM ZONAMA

A. Ograničenja za pojačavanje

Ako je to potrebno zbog klimatskih uvjeta u određenim vinorodnim zonama Zajednice iz Dodatka Prilogu XI.b, dotične države članice mogu dopustiti povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti u svježem grožđu, moštu, moštu u fermentaciji, mladom vinu u fermentaciji te vinu dobivenom od sorata vinove loze koje se mogu razvrstati u skladu s člankom 120.a stavkom 2.

Povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti postiže se pomoću enoloških postupaka iz točke B ne smije premašiti sljedeća ograničenja:

(a)	3 % vol. u vinorodnoj zoni A iz Dodatka Prilogu XI.b.

(b)	2 % vol. u vinorodnoj zoni B iz Dodatka Prilogu XI.b.

(c)	1,5 % vol. u vinorodnoj zoni C iz Dodatka Prilogu XI.b.

U godinama iznimno nepovoljnih klimatskih uvjeta, države članice mogu zatražiti da se ograničenja propisana stavkom 2. povećaju za 0,5 %. Kao odgovor na takav zahtjev Komisija će što je prije moguće predložiti nacrt zakonodavne mjere Upravljačkom odboru iz članka 195. stavka 1. Komisija će nastojati donijeti odluku u roku četiri tjedna od podnošenja zahtjeva.

B. Postupci pojačavanja

Povećanje prirodne volumne alkoholne jakosti predviđeno točkom A provodi se samo:

(a)	za svježe grožđe, mošt u fermentaciji ili mlado vino u fermentaciji, dodavanjem saharoze, koncentriranoga mošta ili rektificiranog koncentriranog mošta;

(b)	za mošt, dodavanjem saharoze, koncentriranoga mošta ili rektificiranog koncentriranog mošta ili djelomičnim koncentriranjem uključujući reverznu osmozu;

(c)	za vino, djelomičnim koncentriranjem hlađenjem.

2.	Postupci iz stavka 1. međusobno se isključuju kada je vino ili mošt pojačano koncentriranim moštom ili rektificiranim koncentriranim moštom i kada je plaćena potpora na temelju članka 103.y.

Dodavanje saharoze propisano stavkom 1. točkama (a) i (b) smije se obaviti samo suhim postupkom i samo na ovim područjima:

(a)	vinorodnoj zoni A iz Dodatka Prilogu XI.b;

(b)	vinorodnoj zoni B iz Dodatka Prilogu XI.b;

(c)

vinorodnoj zoni C iz Dodatka Prilogu XI.b, s iznimkom vinograda u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Cipru i vinogradima u francuskim departmanima koji su u nadležnosti drugostupanjskog suda:

—	Aix-en-Provence,

—

Nîmes,

—	Montpellier,

—

Toulouse,

—

Agen,

—

Pau,

—

Bordeaux,

—

Bastia.

Međutim, nadležna tijela mogu iznimno odobriti pojačavanje suhim postupkom u gore navedenim francuskim departmanima. Francuska o svakom takvom odobrenju odmah obavještava Komisiju i ostale države članice.

Dodavanje koncentriranoga mošta ili rektificiranog koncentriranog mošta ne smije dovesti do povećanja početnog volumena svježeg zgnječenoga grožđa, mošta, mošta u fermentaciji ili mladoga vina u fermentaciji za više od 11 % u vinorodnoj zoni A, 8 % u vinorodnoj zoni B i 6,5 % u vinorodnoj zoni C iz Dodatka Prilogu XI.b.

Koncentriranjem mošta ili vina obrađenog postupcima iz stavka 1.:

(a)	ne smije se smanjiti početni volumen tih proizvoda za više od 20 %;

(b)	neovisno o točki A stavku 2. pod (c), ne smije se povećati prirodna alkoholna jakost u tim proizvodima za više od 2 % vol.

Postupcima iz stavaka 1. i 5. ne smije se povećati ukupna alkoholna jakost svježeg grožđa, mošta, mošta u fermentaciji, mladog vina u fermentaciji te vina:

(a)	u vinorodnoj zoni A iz Dodatka Prilogu XI.b na više od 11,5 % vol.;

(b)	u vinorodnoj zoni B iz Dodatka Prilogu XI.b na više od 12 % vol.;

(c)	u vinorodnoj zoni C I. iz Dodatka Prilogu XI.b na više od 12,5 % vol.;

(d)	u vinorodnoj zoni C II. iz Dodatka Prilogu XI.b na više od 13 % vol.; i

(e)	u vinorodnoj zoni C III. iz Dodatka Prilogu XI.b na više od 13,5 % vol.

Iznimno od stavka 6. države članice mogu:

(a)	za crveno vino povećati gornju graničnu vrijednost ukupne alkoholne jakosti u proizvodima iz stavka 6. na 12 % vol. u vinorodnoj zoni A i 12,5 % vol. u vinorodnoj zoni B iz Dodatka Prilogu XI.b.

(b)	povećati ukupnu volumnu alkoholnu jakost proizvoda iz stavka 6. za proizvodnju vina s oznakom izvornosti do razine koju odrede države članice.

C. Dokiseljavanje i otkiseljavanje

Svježe grožđe, mošt, mošt u fermentaciji, mlado vino u fermentaciji i vino mogu se podvrgnuti:

(a)	otkiseljavanju u vinorodnim zonama A, B i C I. iz Dodatka Prilogu XI.b.,

(b)	dokiseljavanju i otkiseljavanju u vinorodnim zonama C I., C II. i C III. (a) iz Dodatka Prilogu XI.b, ne dovodeći pritom u pitanje stavak 7. ili

(c)	dokiseljavanju u vinorodnoj zoni C III. (b) iz Dodatka Prilogu XI.b.

2.	Dokiseljavanje proizvoda, osim vina, iz stavka 1. može se obaviti samo do vrijednosti 1,50 g/l izraženo kao vinska kiselina ili 20 miliekvivalenata po litri.

3.	Dokiseljavanje vina može se obaviti samo do vrijednosti 2,50 g/l izraženo kao vinska kiselina ili 33,3 miliekvivalenata po litri.

4.	Otkiseljavanje vina može se obaviti samo do vrijednosti 1 g/l izraženo kao vinska kiselina ili 13,3 miliekvivalenata po litri.

5.	Mošt namijenjen ugušćivanju može se djelomično otkiseliti.

6.	Neovisno o stavku 1., u godinama izvanrednih klimatskih prilika države članice mogu odobriti dokiseljavanje proizvoda iz stavka 1. u vinorodnim zonama A i B iz Dodatka Prilogu XI.b, i to pod uvjetima iz stavaka 2. i 3.

7.	Dokiseljavanje i pojačavanje, osim u slučaju izuzeća o kojemu odlučuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., te dokiseljavanje i otkiseljavanje jednog te istog proizvoda međusobno se isključuju.

D. Postupci

Ni jedan se postupak iz točaka B i C, osim dokiseljavanja i otkiseljavanja vina, ne odobrava, osim ako se provodi prema uvjetima koje odredi Komisija, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. u trenutku kad se svježe grožđe, mošt, mošt u fermentaciji ili mlado vino fermentaciji pretvaraju u vino ili koje drugo piće namijenjeno neposrednoj ljudskoj potrošnji iz članka 1. stavka 1. točke (l), osim pjenušavog vina ili gaziranog pjenušavog vina u vinorodnoj zoni u kojoj je upotrijebljeno svježe grožđe ubrano.

2.	Postupak koncentriranja vina obavlja se u vinorodnoj zoni u kojoj je upotrijebljeno grožđe ubrano.

3.	Dokiseljavanje i otkiseljavanje vina obavlja se samo kod proizvođača u vinorodnoj zoni u kojoj je grožđe upotrijebljeno za proizvodnju dotičnog vina ubrano.

O svakom postupku iz stavaka 1., 2. i 3. obavješćuju se nadležna tijela. Isto vrijedi i za količine koncentriranog mošta, rektificiranog koncentriranog mošta ili saharoze koje u svrhu obavljanja svoje djelatnosti fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba, ponajprije proizvođači, punitelji, prerađivači i trgovci, koje određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4., moraju držati u isto vrijeme i na istom mjestu kao i svježe grožđe, mošt, mošt u fermentaciji i vino u rinfuzi. Međutim, slanje obavijesti o tim količinama može se zamijeniti upisivanjem u evidenciju ulaza robe i uporabe zaliha.

5.	Svaki postupak iz točke B i C evidentira se na popratnom dokumentu iz članka 185.c pod čijim se pokrićem stavljaju u promet proizvodi koji su bili podvrgnuti tim postupcima.

Ti se postupci, osim u slučaju odstupanja koja su opravdana izvanrednim klimatskim prilikama, ne smiju provoditi:

(a)	u vinorodnoj zoni C iz Dodatka Prilogu XI.b poslije 1. siječnja;

(b)	u vinorodnim zonama A i B iz Dodatka Prilogu XI.b poslije 16. ožujka, a mogu se provoditi samo za proizvode berbe grožđa koja neposredno prethodi tim datumima.

7.	Neovisno o stavku 6. koncentriranje hlađenjem te dokiseljavanje i otkiseljavanje vina može se provoditi tijekom čitave godine.

PRILOG XV.b

OGRANIČENJA

A. Općenito

1.	Svi dopušteni enološki postupci isključuju dodavanje vode, osim kad to zahtijeva specifična tehnološka potreba.

2.	Svi dopušteni enološki postupci isključuju dodavanje alkohola, osim kod postupaka koji se odnose na proizvodnju svježeg mošta čija je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola, likerskog vina, pjenušavog vina, vina pojačanog za destilaciju i biser vina.

3.	Vino pojačano za destilaciju upotrebljava se samo za destilaciju.

B. Svježe grožđe, mošt i sok od grožđa

Svježi mošt, u kojem je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola, upotrebljava se samo tijekom pripremne faze proizvoda koji nisu obuhvaćeni oznakama KN 2204 10, 2204 21 i 2204 29. To ne dovodi u pitanje bilo koje strože odredbe koje države članice mogu na svom području primjenjivati na pripremu proizvoda koji nisu obuhvaćeni oznakama KN 2204 10, 2204 21 i 2204 29.

2.	Sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa ne smiju se prerađivati u vino i dodavati vinu. Alkoholna fermentacija tih proizvoda zabranjena je na području Zajednice.

3.	Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na proizvode od kojih se u Ujedinjenoj Kraljevini, Irskoj i Poljskoj proizvode proizvodi koji su obuhvaćeni oznakom KN 2206 00 za koje države članice mogu odobriti uporabu složenog naziva koje obuhvaća riječ ,vino’.

4.	Mošt u fermentaciji ekstrahiran iz prosušenog grožđa stavlja se na tržište samo za proizvodnju likerskih vina, i to samo u vinorodnim regijama u kojima je takav način uporabe 1. siječnja 1985. bio tradicionalan te za proizvodnju vina iz prezrelog grožđa.

Osim ako Vijeće drukčije ne odluči sukladno međunarodnim obvezama Zajednice, svježe grožđe, mošt, mošt u fermentaciji, koncentrirani mošt, rektificirani koncentrirani mošt, mošt u kojem je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola, sok od grožđa, koncentrirani sok od grožđa i vino, ili mješavine tih proizvoda, podrijetlom iz trećih zemalja ne smiju se prerađivati u proizvode iz Priloga XI.b ili dodavati tim proizvodima na području Zajednice.

C. Miješanje vina

Osim ako Vijeće drukčije ne odluči sukladno međunarodnim obvezama Zajednice, u Zajednici je zabranjeno miješanje (kupaža) vina podrijetlom iz treće zemlje s vinom iz Zajednice i miješanje (kupaža) vina podrijetlom iz trećih zemalja.

D. Sporedni proizvodi

Zabranjeno je pretjerano prešanje grožđa. Države članice, uzimajući u obzir lokalne i tehničke uvjete, odlučuju o minimalnoj količini alkohola koja bi trebala biti sadržana u komini i vinskom talogu nakon prešanja grožđa.

Države članice odlučuju da količina alkohola sadržana u sporednim proizvodima iznosi barem 5 % u odnosu na volumen alkoholna sadržan u proizvedenom vinu.

S iznimkom alkohola, jakih alkoholnih pića i piquettea, vino ili bilo koje drugo piće namijenjeno izravnoj ljudskoj potrošnji ne smije se proizvoditi od vinskog taloga i komine. Ležanje vina na vinskom talogu ili komini ili prešanoj aszú pulpi dopušteno je pod uvjetima koje odredi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4. ako se radi o tradicionalnom postupku koji se primjenjuje pri proizvodnji ,Tokaji fordítás’ i ,Tokaji máslás’ u Mađarskoj i ,Tokajský forditáš’ i ,Tokajský mášláš’ u Slovačkoj.

3.	Prešanje vinskog taloga i ponovna fermentacija komine za druge namjene osim za destilaciju ili proizvodnju piquettea je zabranjeno. Filtriranje i centrifugiranje vinskog taloga ne smatra se prešanjem ako su dobiveni proizvodi zdrave, izvorne i merkantilne kakvoće.

4.	Piquette se, ako njegovu proizvodnju odobrava dotična država članica, upotrebljava samo za destilaciju ili za vlastitu potrošnju u domaćinstvu proizvođača vina.

5.	Ne dovodeći u pitanje mogućnost država članica da zahtijevaju da se sporedni proizvodi uklone pomoću destilacije, sve fizičke i pravne osobe ili skupine osoba koje imaju sporedne proizvode moraju ih zbrinuti pod uvjetima koje odredi Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 4.

”

PRILOG V.

„47. Uredba (EZ) br. 479/2008

Uredba (EZ) br. 479/2008	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1. stavak 1. točka (l)
Članak 2.	Članak 2. i dio III.a Priloga III.
Članak 3.	Članak 103.i
Članak 4.	Članak 103.j
Članak 5.	Članak 103.k
Članak 6.	Članak 103.l
Članak 7.	Članak 103.m
Članak 8.	Članak 103.n
Članak 9.	Članak 103.o
Članak 10.	Članak 103.p
Članak 11.	Članak 103.q
Članak 12.	Članak 103.r
Članak 13.	Članak 103.s
Članak 14.	Članak 103.t
Članak 15.	Članak 103.u
Članak 16.	Članak 103.v
Članak 17.	Članak 103.w
Članak 18.	Članak 103.x
Članak 19.	Članak 103.y
Članak 20.	Članak 103.z
Članak 21. stavak 1.	Članak 188.a stavak 5.
Članak 21. stavak 2. prvi podstavak	Članak 188.a stavak 6.
Članak 21. stavak 2. drugi podstavak	Članak 184. stavak 5.
Članak 22. prvi stavak i točke (a) do (d) drugog stavka	Članak 103.za
Članak 22. drugi stavak točka (e)	Članak 188.a stavak 7.
Članak 23.	Članak 190.a
Članak 24.	Članak 120.a stavci 2. do 6.
Članak 25. stavak 1.	Članak 120.a stavak 1.
Članak 25. stavci 2., 3. i 4.	Članak 113.d
Članak 26.	Članak 120.b
Članak 27.	Članak 120.c
Članak 28.	Članak 120.d
Članak 29.	Članak 120.e
Članak 30.	Članak 120.f
Članak 31.	Članak 120.g
Članak 32.	Članak 121. treći i četvrti stavak
Članak 33.	Članak 118.a
Članak 34.	Članak 118.b
Članak 35.	Članak 118.c
Članak 36.	Članak 118.d
Članak 37.	Članak 118.e
Članak 38.	Članak 118.f
Članak 39.	Članak 118.g
Članak 40.	Članak 118.h
Članak 41.	Članak 118.i
Članak 42.	Članak 118.j
Članak 43.	Članak 118.k
Članak 44.	Članak 118.l
Članak 45.	Članak 118.m
Članak 46.	Članak 118.n
Članak 47.	Članak 118.o
Članak 48.	Članak 118.p
Članak 49.	Članak 118.q
Članak 50.	Članak 118.r
Članak 51.	Članak 118.s
Članak 52.	Članak 121. prvi stavak točka (k)
Članak 53.	Članak 118.t
Članak 54.	Članak 118.u
Članak 55.	Članak 118.v
Članak 56.	Članak 121. prvi stavak točka (l)
Članak 57.	Članak 118.w
Članak 58.	Članak 118.x
Članak 59.	Članak 118.y
Članak 60.	Članak 118.z
Članak 61.	Članak 118.za
Članak 62.	Članak 118.zb
Članak 63.	Članak 121. prvi stavak točka (m)
Članak 64. stavak 1. točka (a)	Članak 122. drugi stavak
Članak 64. stavak 1. točka (b) i članak 64. stavak 1. točka (c) podtočke i. do iv.	Članak 122. treći stavak
Članak 64. stavak 1. točka (c) podtočke v. do viii.	Članak 122. četvrti stavak
Članak 64. stavak 1. točka (e)	Članak 125.o stavak 1. točka (a)
Članak 64. stavak 2.	Članak 125.o stavak 2.
Članak 65. stavak 1. točke (a), (b) i (c)	Članak 123. stavak 3.
Članak 65. stavak 1. točka (d)	Članak 125.o stavak 1. točka (b)
Članak 65. stavak 2.	Članak 125.o stavak 2. drugi podstavak
Članak 66. stavak 1.	Članak 125.o stavak 3. točka (b)
Članak 66. stavak 2.	Članak 125.o stavak 3.
Članak 67.	Članak 113.c stavci 1. i 2.
Članak 68.	Članak 125o. stavak 3.
Članak 69.	Članak 113.c stavak 3. i članak 125.o stavak 3.
Članak 70. stavak 1.	Članak 135.
Članak 70. stavak 2.	Članak 128.
Članak 71.	Članak 129.
Članak 72.	Članci 130. i 161.
Članak 73.	Članak 131. i članak 161. stavak 2.
Članak 74.	Članak 132. i članak 161. stavak 2.
Članak 75.	Članak 133. i članak 161. stavak 2.
Članak 76.	Članak 133.a
Članak 77.	Članci 134. i 170.
Članak 78.	Članak 159.
Članak 79.	Članak 141. stavak 1. prvi podstavak
Članak 80.	Članci 160. i 174.
Članak 81.	Članak 143.
Članak 82.	Članak 158.a
Članak 83.	Članak 144.
Članak 84. točka (a)	Članak 158.a stavak 4.
Članak 84. točke (b) i (c)	Članak 148. točke (a) i (b)
Članak 85. stavci 1. do 3. i stavak 5.	Članak 85.a
Članak 85. stavak 4.	Članak 188.a stavak 1.
Članak 86. stavci 1. do 4. i stavak 6.	Članak 85.b
Članak 86. stavak 5.	Članak 188.a stavak 2.
Članak 87.	Članak 85.c
Članak 88.	Članak 85.d
Članak 89.	Članak 85.e
Članak 90.	Članak 85.g
Članak 91.	Članak 85.h
Članak 92.	Članak 85.i
Članak 93.	Članak 85.j
Članak 94.	Članak 85.k
Članak 95.	Članak 85.l
Članak 96.	Članak 85.m
Članak 97.	Članak 85.n
Članak 98.	Članak 85.p
Članak 99.	Članak 85.o
Članak 100.	Članak 85.q
Članak 101.	Članak 85.r
Članak 102. stavci 1. do 4. i stavak 5. prvi podstavak	Članak 85.s
Članak 102. stavak 5. drugi podstavak i stavak 6.	Članak 188.a stavak 3.
Članak 103.	Članak 85.t
Članak 104. stavci 1. do 7. i stavak 9.	Članak 85.u
Članak 104. stavak 8.	Članak 188.a stavak 4.
Članak 105.	Članak 85.v
Članak 106.	Članak 85.w
Članak 107.	Članak 85.x
Članak 108.	Članak 185.a stavci 1. i 2.
Članak 109.	Članak 185.a stavak 3.
Članak 110.	Članak 185.a stavak 4. drugi podstavak
Članak 111.	Članak 185.b
Članak 112.	Članak 185.c
Članak 113. stavak 1.	Članak 195. stavak 2.
Članak 113. stavak 2.	Članak 195. stavci 3. i 4.
Članak 114.	Članak 190.
Članak 115.	Članak 192.
Članak 116.	Članak 194. četvrti i peti stavak
Članak 117. točka (a)	Članak 194. treći stavak
Članak 117. točke (b) do (e)	Članak 194. prvi stavak
Članak 118.	Članak 185.d
Članak 119.	Članak 182.a stavci 1. do 5.
Članak 120.	Članak 184. točka (8)
Članak 121. točke (a), (b) i (c)	Članak 185. a stavak 4. prvi podstavak i Članak 194. treći stavak
Članak 121. točke (d) i (e)	Članak 185.b stavak 4.
Članak 121. točka (f)	Članak 185.c stavak 3.
Članak 121. točka (g)	Članak 182.a stavak 6.
Članci 122. do 125.	—
Članak 126. točka (a)	Članak 203.b
Članak 126. točka (b)	Članak 191.
Članak 127. stavak 1.	Članak 180. prvi stavak
Članak 127. stavak 2.	Članak 180. drugi stavak
Članak 129. stavak 3.	Članak 85.f”