32009R0250

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 250/2009

od 11. ožujka 2009.

o provedbi Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu definicija obilježja, tehničkog formata za slanje podataka, zahtjeva dvostrukoga slanja podataka za NACE Rev.1.1. i NACE Rev.2. i dopuštenih odstupanja za strukturne poslovne statistike

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u o obzir Uredbu (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim poslovnim statistikama (1), a posebno njezin članak 11. stavak 1. točke (a), (c), (d) i (e),

budući da:

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Obilježja iz članka 3. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 295/2008 utvrđena su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Pri upućivanju na poslovnu evidenciju poduzeća u tim definicijama smatrat će se da se to odnosi na stavke iz članka 9. (bilanca stanja), članka 23. (račun dobiti i gubitka) ili članka 43. (bilješke uz financijski izvještaj) Četvrte direktive Vijeća 78/660/EZ o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava (5) te na stavke iz Priloga Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003 (6).

Članak 2.

Tehnički format za slanje podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 295/2008 utvrđen je u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Podatke i metapodatke, koji se šalju sukladno ovoj Uredbi, u elektroničkom obliku šalju nadležna nacionalna tijela (nacionalni uredi za statistiku i tijela koja obavljaju nadzor nad određenim financijskim institucijama) Komisiji (Eurostatu). Format u kojemu se šalju podaci mora biti sukladan odgovarajućim normama za razmjenu podataka koje utvrđuje Komisija (Eurostat). Podaci se šalju ili prenose elektroničkim putem na jedinstveni portal za unos podataka, koji održava Komisija (Eurostat).

Države članice dužne su provoditi norme za razmjenu podataka i smjernice koje utvrđuje Komisija (Eurostat) u skladu sa zahtjevima ove Uredbe.

Članak 4.

Zahtjevi za dvostruko slanje podataka iz odjeljka 9. točke 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 295/2008 utvrđeni su u Prilogu III. ovoj Uredbi.

Članak 5.

Odstupanja od odredaba Uredbe (EZ) br. 295/2008 iz odjeljka 11. Priloga I., odjeljka 10. Priloga II., odjeljka 9. Priloga III., odjeljka 8. Priloga VIII. i odjeljka 13. Priloga IX. toj Uredbi odobravaju se u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi.

Članak 6.

Uredbe (EZ) br. 2700/98 i (EZ) br. 2702/98 ovime se ukidaju.

Međutim, ove se uredbe i dalje primjenjuju na prikupljanje, obradu i slanje podataka za referentne godine do 2007., uključujući tu godinu.

Članak 7.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(1)  SL L 97, 9.4.2008., str. 13.-59.

(2)  SL L 14, 17.1.1997., str. 1.

(3)  SL L 344, 18.12.1998., str. 49.

(4)  SL L 344, 18.12.1998., str. 102.

(5)  SL L 222, 14.8.1978., str. 11.

(6)  SL L 261, 13.10.2003., str. 1.

PRILOG I.

DEFINICIJE OBILJEŽJA

Definicija

Broj trgovačkih poduzeća u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 696/93 (1) koja su kao statistička jedinica upisana u poslovni registar, u kojemu su ispravljene greške, a posebno greške pri upisu. Uključuju se samo aktivne jedinice, koje su u bilo kojem trenutku tijekom referentnog razdoblja imale prihod ili zaposlene. Jedinice u mirovanju (privremeno neaktivne) i neaktivne jedinice isključuju se. Ova bi statistika trebala uključivati sve jedinice koje su bile aktivne barem u dijelu referentnog razdoblja. Također uključuje i lokalne jedinice (podružnice) koje nisu zasebne pravne osobe i koje ovise o stranom poslovnom subjektu, osim u slučaju djelatnosti iz Priloga V. Uredbi (EZ) br. 295/2008. Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 295/2008 ovo je obilježje ograničeno na broj poduzeća osnovanih u skladu sa zakonodavstvom države izvjestiteljice i broj podružnica sa sjedištem u državama koje ne pripadaju EGP-u. Za poduzeća koja nude usluge reosiguranja ne navode se podružnice sa sjedištem u državama koje ne pripadaju EGP-u. Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008 ovo obilježje također obuhvaća mirovinske fondove bez zaposlenih. Uključuje i mirovinske fondove koji nisu osnovani kao pravne osobe i kojima upravljaju trgovačka društva za upravljanje mirovinskim fondovima, osiguravajuća poduzeća ili druge financijske institucije (bez da ih se uključuje u godišnje financijske izvještaje tih institucija). Međutim, ovo obilježje ne uključuje određeni broj mirovinskih fondova koji nisu osnovani odvojeno u odnosu na sponzorsko poduzeće ili odnosnu gospodarsku djelatnost (odnosno neautonomni mirovinski fondovi ili sustav računovodstvenih pričuva koji se vode kao pomoćna djelatnost poslodavca).

Definicija

Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjuje se po pravnom statusu.

Poveznica s drugim varijablama:

„Broj poduzeća raščlanjen po pravnom statusu” predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).

Definicija

Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjen po razredima veličine bruto potpisane premije.

Poveznica s drugim varijablama:

Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine bruto potpisane premije predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).

Definicija

Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjen po razredima veličine bruto tehničke pričuve.

Poveznica s drugim varijablama:

Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine bruto tehničke pričuve i predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).

Definicija

„Matično poduzeće” znači matično poduzeće kako je utvrđeno člancima 1. i 2. Direktive Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. (2) na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima te sva poduzeća koja po mišljenju odgovarajućeg nadzornog tijela stvarno posjeduju prevladavajući utjecaj na kreditnu instituciju.

Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba matičnih poduzeća: matično poduzeće sa sjedištem u odnosnoj državi članici (promatrano se poduzeće može smatrati pod domaćim nadzorom), matično poduzeće sa sjedištem u drugim državama (promatrano se poduzeće može smatrati pod stranim nadzorom). Podružnice kreditnih institucija sa sjedištem u državi koja nije država izvjestiteljica nemaju matično poduzeće. Ta se poduzeća ne uzimaju u obzir. Najviša nadzorna institucionalna jedinica, kako je utvrđena Uredbom (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (3), jest koncept kojemu je potrebno dati prednost i koji je potrebno poštovati u najvećoj mogućoj mjeri.

Poveznica s drugim varijablama:

„Broj poduzeća raščlanjen po rezidentnoj državi matičnog poduzeća” sastavni je dio broja poduzeća (11 11 0).

Definicija

„Matično poduzeće” znači matično poduzeće u smislu članka 1. stavka 1. Direktive Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima te sva poduzeća koja po mišljenju odgovarajućeg nadzornog tijela stvarno posjeduju prevladavajući utjecaj na osiguravajuće poduzeće.

Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba matičnih poduzeća: matično poduzeće sa sjedištem u odnosnoj državi članici (promatrano se poduzeće može smatrati pod domaćim nadzorom), matično poduzeće sa sjedištem u drugim državama (promatrano se poduzeće može smatrati pod stranim nadzorom). S obzirom da poduzeća za uzajamno osiguranje i podružnice osiguravajućih poduzeća sa sjedištem u državama koje ne pripadaju EGP-u nemaju matično poduzeće, ona se ovdje ne uzimaju u obzir. Najviša nadzorna institucionalna jedinica, kako je utvrđena Uredbom (EZ) br. 716/2007, jest koncept kojemu je potrebno dati prednost i koji je potrebno poštovati u najvećoj mogućoj mjeri.

Poveznica s drugim varijablama:

„Broj poduzeća raščlanjen po sjedištu matičnog poduzeća” sastavni je dio broja poduzeća (11 11 0).

Definicija

Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjuje se po razredima veličine ukupne bilance stanja. Uzima se u obzir ukupna bilanca stanja na kraju obračunske godine (vidjeti varijablu 43 30 0).

Poveznica s drugim varijablama:

„Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine ukupne bilance stanja” predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).

Definicija

Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjuje se po kategorijama kreditnih institucija na sljedeći način: ovlaštene banke, specijalizirane kreditne institucije, ostale kreditne institucije.

Poveznica s drugim varijablama:

„Broj poduzeća raščlanjen po kategorijama kreditnih institucija” predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).

Definicija

Broj poduzeća iz varijable 11 11 0 raščlanjen na temelju razreda veličine investicija; radi se o ulaganjima iz varijabli 48 10 0 ili 48 10 4, odnosno ukupnim ulaganjima pri tržišnoj vrijednosti.

Poveznica s drugim varijablama:

Varijabla „Broj poduzeća raščlanjen prema veličini investicija” (11 11 8) predstavlja daljnju podjelu varijable „Broj poduzeća” (11 11 0).

Definicija

Broj poduzeća iz varijable 11 11 0 raščlanjen prema veličini razreda članova; radi se o članovima iz varijable „Broj članova” (48 70 0).

Poveznica s drugim varijablama:

Varijabla „Broj poduzeća raščlanjen prema veličini razreda članova” (11 11 9) predstavlja daljnju podjelu varijable „Broj poduzeća” (11 11 0).

Definicija

Ova se varijabla odnosi na broj poduzeća koja posjeduju računovodstvene pričuve za isplatu mirovina zaposlenicima. Upravljanje neautonomnim mirovinskim fondom predstavlja pomoćnu djelatnost toga poduzeća.

Definicija

Broj lokalnih jedinica u skladu s Uredbom (EEZ) br. 696/93 koje su kao statistička jedinica upisane u poslovni registar, u kojemu su ispravljene greške, a posebno greške pri upisu. Lokalne se jedinice uzimaju u obzir čak i ako nemaju plaćene zaposlenike. Ova bi statistika trebala uključivati sve jedinice koje su bile aktivne barem u dijelu referentnog razdoblja.

Definicija

Broj jedinica prema vrsti djelatnosti u skladu s Uredbom (EEZ) br. 696/93 koje su kao statistička jedinica upisane u poslovni registar, u kojemu su ispravljene greške, a posebno greške pri upisu, ili procjena ako ova vrsta jedinica nije registrirana. Ova bi statistika trebala uključivati sve jedinice koje su bile aktivne barem u dijelu referentnog razdoblja.

Definicija

Podružnica kako je utvrđena člankom 1. Direktive Vijeća 92/49/EEZ (Treća direktiva o neživotnom osiguranju) (4) i člankom 1. Direktive Vijeća 92/96/EEZ (Treća direktiva o životnom osiguranju) (5). Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba broja podružnica u inozemstvu: svaka pojedina druga država članica, ostale države EGP-a, Švicarska, SAD, Japan, ostale treće zemlje (ostatak svijeta).

Definicija

„Podružnica” je utvrđena u članku 1. Direktive Vijeća 89/646/EEZ (6) i detaljno opisana u Komunikaciji Komisije o slobodi pružanja usluga i o javnom interesu iz Druge bankarske Direktive (95/C 291/06).

Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba broja podružnica u inozemstvu: Švicarska, SAD, Japan, treće zemlje (ostatak svijeta).

Definicija

„Poduzeće-kćer” znači poduzeće-kćer kako je utvrđeno člancima 1. i 2. Direktive 83/349/EEZ na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima. Uključena su i sva poduzeća koja pružaju financijske usluge (kako je utvrđeno u poglavlju 1.3. metodološkoga priručnika za statistiku kreditnih institucija).

Definicija

Ova varijabla uključuje ukupni broj mirovinskih sustava kojima upravljaju mirovinski fondovi. Mirovinski se sustav temelji na općem sporazumu između socijalnih partnera, kojime se utvrđuje kakve se mirovinske naknade dodjeljuju i pod kojim uvjetima.

Definicija

Broj trgovačkih poduzeća koja su u bilo kojem trenutku tijekom referentnog razdoblja imala prihod ili zaposlene.

Definicija

Broj novonastalih poduzeća koja su kao statistička jedinica upisana u poslovni registar u kojemu su ispravljene greške. Novoosnovano se poduzeće smatra kombinacijom proizvodnih čimbenika, s time da u događaj nisu uključena druga poduzeća. Novoosnovana poduzeća ne uključuju poduzeća nastala udruživanjem, raspadom, diobom ili restrukturiranjem skupine poduzeća. Nisu uključena ni poduzeća koja su postala dio potpopulacije zbog promjene djelatnosti.

Definicija

Broj poduzeća koja su prestala s poslovanjem, a koja su kao statistička jedinica upisana u poslovni registar u kojemu su ispravljene greške. Poduzeće koje je prestalo s poslovanjem smatra se nestankom kombinacije proizvodnih čimbenika, s time da u događaj nisu uključena druga poduzeća. Poduzeća koja su prestala s poslovanjem ne uključuju poduzeća koja su prestala postojati zbog udruživanja, preuzimanja, raspada ili restrukturiranja skupine poduzeća. Nisu uključena ni poduzeća koja su prestala biti dijelom potpopulacije zbog promjene djelatnosti.

Definicija

Preživjelim se poduzećem u skladu s ovim obilježjima smatra poduzeće koje je aktivno u smislu zaposlenosti i/ili prihoda u godini osnutka i narednoj (narednim) godini (godinama). Razlikuju se dvije vrste preživjelih poduzeća:

Definicija

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., promet obuhvaća ukupni iznos koji je fakturirala jedinica za promatranje tijekom referentnog razdoblja, a odgovara tržišnoj prodaji robe ili usluga dobavljenih trećim strankama. Prodaja robe uključuje robu koju proizvodi poduzeće te robu koju je kupio trgovac na malo ili zemljište i drugu imovinu namijenjene daljnjoj prodaji (ako su zemljište i druga imovina prvotno kupljeni s ciljem investicija, ne uključuju se u promet). Pružanje usluga obično uključuje obavljanje ugovorom utvrđenoga zadatka od strane poduzeća u dogovorenome roku. Promet od dugoročnih ugovora (npr. ugovora o gradnji) priznaje se ovisno o stupnju ispunjenja ugovora, a ne na temelju potpunoga ispunjenja ugovora. Roba koja se proizvodi za vlastite potrebe ili ulaganje ne uključuje se u promet.

Promet uključuje sve poreze i pristojbe na robu ili usluge koje je jedinica fakturirala, uz iznimku poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Poduzeće naplaćuje PDV u fazama, a u cijelosti ga snosi krajnji kupac.

Uključuje također i druge troškove (prijevoz, pakiranje itd.) koji se naplaćuju klijentu, čak i ako su ti troškovi zasebno navedeni u računu. Odbijaju se sniženje cijene, rabati i popusti, kao i vrijednost vraćene ambalaže.

Prihod koji je sukladno Četvrtoj računovodstvenoj direktivi u poslovnim knjigama društva svrstan u varijablu „ostali operativni prihod, financijski prihod i izvanredni prihod”, prihod od uporabe imovine poduzeća s kamatama, licenci i dividendi te ostali prihod u skladu s MRS/MSFI-om ne uključuje se u promet. Ne uključuju se ni subvencija za poslovanje koju dodjeljuju javna tijela ili institucije Europske unije.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 295/2008 odgovarajući je naziv ovog obilježja „Zaračunate bruto premije”. Ovo je obilježje utvrđeno u članku 35. Direktive 91/674/EEZ (7). Napomena: za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja, te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008 odgovarajući je naziv ovog obilježja „Ukupni doprinosi za mirovinsko osiguranje”. Ovo obilježje obuhvaća sve doprinose za mirovinsko osiguranje utvrđene ugovorima o mirovinskom osiguranju, a koji dospijevaju tijekom financijske godine, kao što su svi obvezni doprinosi, ostali redovni doprinosi, dobrovoljni dodatni doprinosi, ulazni transferi, ostali doprinosi.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Promet kako je prethodno utvrđen za statističke potrebe uključuje računovodstvenu varijablu

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002  (8) i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Promet kako je prethodno utvrđen za statističke potrebe uključuje računovodstvene varijable

Poveznica s drugim varijablama:

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga I. do IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 295/2008, varijabla „Zaračunate bruto premije” (12 11 0) računa se kako slijedi:

Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1),

Varijabla „Zaračunate bruto premije” koristi se za izračun varijable „Bruto zaračunate premije” (32 11 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, varijabla „Promet (Ukupni doprinosi za mirovinsko osiguranje)” računa se kako slijedi:

Mirovinski doprinosi koji se potražuju od članova (48 00 1),

ili:

Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih naknada (48 00 5),

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008 varijabla „Promet” dodatno se dijeli na temelju proizvoda i sjedišta klijenta.

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. Uključene su samo direktne premije osiguranja.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1),

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Prihvaćene bruto premije reosiguranja, zaračunate premije” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka. Uključene su samo zaračunate premije za prihvaćeno reosiguranje.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1)

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije individualnog osiguranja” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za podjelu premija individualnog osiguranja: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije, premije individualnog osiguranja (12 11 3)

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije grupnog osiguranja” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za podjelu premija grupnog osiguranja: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije, premije individualnog osiguranja (12 11 3)

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije s obročnim plaćanjem” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za podjelu premija s obročnim plaćanjem: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije, premije s obročnim plaćanjem (12 11 5)

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, jednokratne premije” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za podjelu jednokratnih premija: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije, premije s obročnim plaćanjem (12 11 5)

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za podjelu premija iz ugovora o osiguranju bez bonusa: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa (12 11 7)

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju s bonusom” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za podjelu premija iz ugovora o osiguranju s bonusom: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa (12 11 7)

Definicija

Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju na temelju kojih rizik investicija snose osiguranici” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za podjelu premija iz ugovora o osiguranju na temelju kojih rizik investicija snose osiguranici: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa (12 11 7)

Definicija

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Vrijednost proizvodnje jednaka je stvarno proizvedenoj količini u jedinici, što se temelji na prodaji, uključujući promjene zaliha i daljnju prodaju robe i usluga.

Vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao promet ili dobit od prodaje robe i pružanja usluga, plus ili minus promjene zaliha gotovih proizvoda, nedovršena proizvodnja i roba i usluge nabavljeni s ciljem daljnje prodaje, minus nabava robe i usluga za daljnju prodaju (samo za robu i usluge koji su prodani tijekom razdoblja izvješćivanja, ne uključujući troškove skladištenja i prijevoza robe nabavljene za daljnju prodaju), plus kapitalizirana proizvodnja i ostali (operativni i izvanredni) prihod (isključujući subvencije). Prihod i izdaci koji su u poslovnim knjigama društva klasificirani kao financijski ili kao prihod u obliku kamata i dividendi isključuju se iz vrijednosti proizvodnje. U nabavu robe i usluga za daljnju prodaju uključuje se nabava usluga s ciljem pružanja istih trećim strankama u istome obliku.

Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao bruto prihod od premija plus ukupni prihod od portfelj investicija, plus ostale proizvedene usluge, minus bruto odštetni zahtjevi, isključujući troškove likvidacije odštetnih zahtjeva, plus kapitalna dobit i pričuve.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao kamatna potraživanja i slični prihod minus kamatne obveze i slični izdaci, plus prihod od provizija, plus prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, plus neto dobit ili neto gubici iz financijskih transakcija, plus ostali operativni prihod.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao prihod minus obveze za premije osiguranja, plus prihod od investicija, plus ostali prihod, plus potraživanja na temelju odštetnih zahtjeva, minus ukupni izdaci za mirovine, minus neto promjena tehničkih pričuva.

Za poduzeća iz razreda 64.11 NACE-a Rev.2. (središnje banke), vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao kamatna potraživanja i slični prihod minus kamatne obveze i slični izdaci, plus prihod od provizija, plus prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, plus neto dobit ili neto gubici iz financijskih transakcija, plus ostali operativni prihod.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Sastavnice varijable „Vrijednost proizvodnje” uključene su u sljedeće računovodstvene varijable:

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Sastavnice varijable „Vrijednost proizvodnje” uključene su u sljedeće računovodstvene varijable (metoda uloge izdataka):

Sastavnice varijable „Vrijednost proizvodnje” uključene su u sljedeće računovodstvene varijable (metoda vrste izdataka):

Poveznica s drugim varijablama:

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., vrijednost proizvodnje računa se kako slijedi:

Promet (12 11 0),

Vrijednost se proizvodnje koristi za izračun dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih faktora (12 15 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., vrijednost proizvodnje računa se kako slijedi:

Za životno osiguranje:

Izravne zaračunate premije (12 11 0),

Za neživotno osiguranje i reosiguranje:

Izravne zaračunate premije (12 11 0),

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, vrijednost proizvodnje računa se kako slijedi:

Prihodi od kamata i slični prihodi (42 11 0)

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, vrijednost proizvodnje računa se kako slijedi:

Promet (12 11 0)

Definicija

Odgovara prihodu od djelatnosti nabave i daljnje prodaje bez dodatne prerade. Računa se na temelju prihoda, nabave i promjena zaliha robe i usluga nabavljenih s ciljem daljnje prodaje u istome obliku.

U prihod, nabavu i promjene zaliha robe i usluga nabavljenih s ciljem daljnje prodaje uključeni su prodaja, nabava i promjene zaliha usluga nabavljenih s ciljem pružanja istih trećim strankama u istome obliku.

Naziva se također bruto trgovačkom maržom.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Ove se brojke ne smiju odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. U poslovnim su knjigama one dio neto prometa i sirovina i potrošnog materijala u skladu s Četvrtom računovodstvenom direktivom (78/660/EEZ).

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Ove se brojke ne smiju odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Sukladno metodi vrste izdataka, one su dio prihoda i upotrijebljenih sirovina i potrošnog materijala. Sukladno metodi uloge izdataka, one su dio prihoda i troškova prodaje.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto marža na robu za daljnju prodaju računa se na sljedeći način:

Promet od trgovinskih i posredničkih djelatnosti (18 16 0)

Definicija

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora je bruto prihod od poslovne djelatnosti nakon prilagodbe subvencijama za poslovanje i neizravnim porezima.

Može se izračunati iz prihoda, plus kapitalizirana proizvodnja, plus ostali operativni prihod (uključujući subvencije za poslovanje), plus ili minus promjene zaliha, minus nabava robe i usluga, minus ostali porezi na proizvode koji su povezani s prihodom, ali ih nije moguće odbiti, minut pristojbe i porezi povezani s proizvodnjom. Pristojbe i porezi povezani s proizvodnjom su obvezna, nepovratna plaćanja u gotovini ili u naravi, koja ubire država ili institucije Europske unije, a povezana su s proizvodnjom i uvozom robe i usluga, zapošljavanjem radne snage, vlasništvom ili uporabom zemljišta, građevina ili druge imovine koja se koristi u proizvodnji, bez obzira na količinu ili vrijednost robe i usluga koji se proizvode ili prodaju. Alternativno se može izračunati iz bruto operativnoga viška dodavanjem troškova osoblja.

Prihod i izdaci koji su u poslovnim knjigama društva klasificirani kao financijski u skladu s Četvrtom računovodstvenom direktivom (78/660/EEZ) isključuju se iz dodane vrijednosti. Prihod i izdaci klasificirani kao prihod od kamata, prihod od dividendi, dobit od tečajnih razlika koja proizlazi iz zajmova u stranoj valuti koji su povezani s kamatnim troškovima, dobit od otplate i otpisa dugova ili financijskih izdataka u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1725/2003 isključuju se iz dodane vrijednosti.

Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se u bruto iznosu budući da se vrijednosna usklađivanja (poput amortizacije i gubitaka od umanjenja) ne oduzimaju.

Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev. 2., dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora utvrđuje se kao vrijednost proizvodnje minus bruto vrijednost primljenih usluga reosiguranja, minus provizije, minus ostali vanjski troškovi robe i usluga.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora utvrđuje se kao vrijednost proizvodnje minus ukupna nabava robe i usluga.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora utvrđuje se kao vrijednost proizvodnje minus ukupna nabava robe i usluga.

Za poduzeća iz razreda 64.11 NACE-a Rev.2., dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora utvrđuje se kao vrijednost proizvodnje minus ukupna nabava robe i usluga.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora može se izravno izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli:

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora može se izravno izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi vrste izdataka:

Prihod (isključujući prihod od kamata i dividendi ako je uključen u prihod)

Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora može se izračunati izravno iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi uloge izdataka:

Prihod (isključujući prihod od kamata i dividendi ako je uključen u prihod)

Poveznica s drugim varijablama:

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se kako slijedi:

Promet (12 11 0)

Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se kako slijedi:

Vrijednost proizvodnje (12 12 0),

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se kako slijedi:

Vrijednost proizvodnje (12 12 0),

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se kako slijedi:

Vrijednost proizvodnje (12 12 0),

Definicija

Bruto poslovni višak je višak koji proizlazi iz poslovnih djelatnosti nakon plaćanja ulaznoga faktora rada. Može se izračunati iz dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih faktora, od koje se oduzimaju troškovi osoblja. Radi se o iznosu koji je dostupan jedinici, a koji joj omogućava plaćanje dobavljača iz vlastitih sredstava i duga, plaćanje poreza i financiranje čitavog ili dijela vlastitog ulaganja.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Bruto poslovni višak može se izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli:

Neto prihod

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Bruto poslovni višak može se izravno izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi vrste izdataka:

Bruto poslovni višak može se izračunati izravno iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi uloge izdataka:

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto poslovni višak računa se kako slijedi:

Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora (12 15 0)

Definicija

Nabava robe i usluga uključuje vrijednost sve robe i usluga kupljenih tijekom računovodstvenog razdoblja za daljnju prodaju ili uporabu u postupku proizvodnje, isključujući kapitalnih dobara čija je uporaba registrirana kao potrošnja fiksnog kapitala. Odnosne je usluge moguće dalje prodati s ili bez dodatne obrade, potpuno iskoristiti u postupku proizvodnje ili uskladištiti.

U tu su nabavu uključeni materijali koji izravno ulaze u proizvodnju robe (sirovine, poluproizvodi, sastavni dijelovi), te nekapitalizirani sitni inventar i oprema. Uključena je i vrijednost pomoćnih materijala (sredstva za podmazivanje, ambalaža, materijali za održavanje i popravke, uredski materijal) i energetskih proizvoda. U ovu je varijablu uključena nabava materijala namijenjenih za proizvodnju kapitalnih dobara u jedinici.

Uključene su i usluge plaćene tijekom referentnog razdoblja bez obzira na to radi li se o industrijskim ili neindustrijskim uslugama. To se odnosi na plaćanja za sve radove koje su izvršile treće stranke u ime jedinice, uključujući tekuće održavanje i popravke, radove ugradnje i tehničke studije. Isključuju se iznosi plaćeni za ugradnju kapitalnih dobara i vrijednost kapitaliziranih dobara.

Uključena su i plaćanja za neindustrijske usluge, kao što su naknade za pravne i računovodstvene usluge, te za patente i licence (ako nisu kapitalizirani), premije osiguranja, troškovi sastanaka s dioničarima i upravnim tijelima, doprinosi poslovnim i strukovnim organizacijama, troškovi poštanskih i telefonskih usluga, troškovi elektroničke komunikacije, telegrafa i faksa, troškovi prijevoza za robu i osoblje, troškovi oglašavanja, provizije (ako nisu uključene u nadnice i plaće), najamnine, bankovne naknade (isključujući kamatna plaćanja) te sve ostale poslovne usluge koje pružaju treće stranke. Uključene su i usluge koje jedinica pretvara i kapitalizira kao kapitaliziranu proizvodnju.

Iz ukupne se nabave robe i usluga isključuju izdaci svrstani u financijske izdatke ili prihod u obliku kamata ili dividendi.

Nabavi robe i usluga vrijednost se utvrđuje na temelju nabavne cijene, tj. cijene koju kupac stvarno plaća za proizvode, uključujući sve poreze, a bez subvencija za kupljene proizvode, iz čega se isključuju porezi kao što je porez na dodanu vrijednost.

Svi ostali porezi i pristojbe na proizvode stoga se ne odbijaju pri utvrđivanju vrijednosti nabave robe i usluga. Postupanje s porezima na proizvodnju nije mjerodavno za utvrđivanje vrijednosti odnosne nabave.

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., izdaci koji su u poslovnim knjigama društva klasificirani kao financijski isključeni su iz ukupne nabave robe i usluga.

Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., ukupna se nabava robe i usluga utvrđuje kao bruto vrijednost primljenih usluga reosiguranja, plus ukupne provizije iz članka 64. Direktive Vijeća 91/674/EEZ, plus svi ostali vanjski troškovi robe i usluga (isključujući troškove osoblja).

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, ukupna se nabava robe i usluga utvrđuje kao troškovi provizija plus ostali upravni troškovi, plus ostali operativni troškovi.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Nabava robe i usluga može se izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli:

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Nabava robe i usluga može se izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi vrste izdataka:

Nabava robe i usluga može se izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi uloge izdataka:

Poveznica s drugim varijablama:

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., ukupna se nabava robe i usluga koristi za izračun dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih faktora (12 15 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Veći se broj varijabli unutar „Ukupne nabave robe i usluga” posebno utvrđuje

Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., ukupna nabava robe i usluga računa se kako slijedi:

Za životno osiguranje:

Saldo reosiguranja (32 18 0),

Za neživotno osiguranje i reosiguranje:

Saldo reosiguranja (32 18 0),

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, ukupna nabava robe i usluga računa se kako slijedi:

Troškovi provizija (42 15 0),

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, varijabla „Ukupna nabava robe i usluga” (13 11 0) koristi se za izračun varijable „Ukupni operativni troškovi” (48 06 0).

Definicija

Kupnja za daljnju prodaju jest kupnja robe za daljnju prodaju trećim strankama bez daljnje obrade iste. Uključuje i kupnju usluga putem „računa” uslužnih poduzeća, tj. poduzeća čiji prihod ne čini samo posrednička naknada koja se zaračunava za pružanje usluge (kao u slučaju agencija za posredovanje nekretninama), već i stvarni iznos usluge, npr. kupnja usluga prijevoza od strane putne agencije. Nije uključena vrijednost robe i usluga koji se prodaju trećim strankama uz proviziju budući da posrednik koji prima proviziju ne kupuje niti prodaje odnosnu robu.

Ovdje navedene usluge za daljnju prodaju proizvod su uslužnih djelatnosti, prava na uporabu predodređenih usluga ili fizička potpora za usluge. Kupnji se robe i usluga za daljnju prodaju u istome obliku vrijednost utvrđuje na temelju nabavne cijene bez PDV-a koji se može odbiti i ostalih poreza koji se mogu odbiti, a koji su izravno povezani s prihodom. Svi se ostali porezi i pristojbe na proizvode stoga ne odbijaju pri utvrđivanju vrijednosti nabave robe i usluga.

Postupanje s porezima na proizvodnju nije mjerodavno za utvrđivanje vrijednosti odnosne nabave.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio:

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi vrste izdataka:

Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi uloge izdataka:

Poveznica s drugim varijablama:

Dio varijable „Ukupna nabava robe i usluga” (13 11 0)

Definicija

U ovu su varijablu uključena plaćanja agencijama za privremeno zapošljavanje i sličnim organizacijama koje klijentima nude radnu snagu na ograničeno vrijeme kako bi dopunili ili privremeno zamijenili radnu snagu klijenta, pri čemu su osobe koje se stavljaju na raspolaganju klijentu zaposlenici jedinice koja nudi privremeno zapošljavanje. Međutim, te agencije i organizacije ne nude izravan nadzor nad vlastitim zaposlenicima na radnome mjestu klijenta. Uključena su samo plaćanja za nabavu radne snage, koja nisu povezana s pružanjem određene industrijske ili neindustrijske usluge.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio ostalih vanjskih troškova i ostalih operativnih troškova.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio ostalih troškova ili dio upotrijebljenih sirovina i potrošnoga materijala (u određenim slučajevima u kojima su agencijski radnici uključeni u proizvodne djelatnosti) sukladno metodi vrste izdataka.

Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio troškova prodaje, troškova distribucije, upravnih troškova i/ili ostalih troškova sukladno metodi uloge izdataka.

Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2.

Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva u skladu s člankom 34. odjeljkom III. stavkom 16. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.

Za statistike o djelatnostima kreditnih institucija iz razreda 64.19 i 64.92 NACE-a Rev.2.

Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u Ostalim upravnim troškovima, kako je predviđeno člankom 27. točkom 8.b i člankom 28. dijelom A točkom 4.b Direktive 86/635/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio varijable „Ukupna nabava robe i usluga” (13 11 0)

Definicija

Promjena zaliha (pozitivna ili negativna) je razlika između vrijednosti zaliha na kraju i na početku referentnog razdoblja. Promjena se zaliha može izmjeriti tako da se od ulaznih vrijednosti zaliha oduzmu izlazne vrijednosti i vrijednost bilo kojeg ponovljenog gubitka robe na zalihama. Zalihe se obračunavaju po nabavnim cijenama bez PDV-a ako se nabavljaju od druge jedinice, dok se u protivnome obračunavaju na temelju troškova proizvodnje.

Zalihe (i promjenu zaliha) moguće je podijeliti na sljedeći način:

Uključene su zalihe gotovih proizvoda ili proizvodnje u tijeku, koje je proizvela jedinica i koje još nisu prodane. Ti proizvodi uključuju nedovršene proizvode koji pripadaju jedinici, čak i ako su odnosni proizvodi u posjedu trećih stranaka. Isto tako isključeni su proizvodi u posjedu jedinice, a koji pripadaju trećim strankama.

Uključene su zalihe robe i usluga nabavljene isključivo za daljnju prodaju u istome obliku. Isključene su zalihe robe i usluga koje se uz proviziju dobavljaju trećim strankama. Proizvodi nabavljeni za daljnju prodaju, a koje skladište uslužna poduzeća, mogu uključivati robu (industrijsku opremu u slučaju inženjerskih ugovora vrste „ključ u ruke” ili građevine u slučaju građevinske investicije itd.) i usluge (pravo na uporabu oglasnog prostora, prijevoz, smještaj itd.).

U slučaju skladištenih usluga, odnosne su usluge proizvod uslužnih djelatnosti, prava na uporabu predodređenih usluga ili fizička potpora za usluge.

Uključene su i zalihe sirovina i pomoćnog materijala, poluproizvoda, sastavnih dijelova, energije, nekapitaliziranog sitnog inventara i usluga koji pripadaju jedinici.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Promjena zaliha robe i usluga može se izračunati iz sljedećih varijabli:

Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku

Dio sirovina i potrošnog materijala

Dio ostalih vanjskih troškova

Dio ostalih operativnih troškova

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Promjena zaliha robe i usluga može se izračunati iz sljedećih varijabli poslovnih knjiga sukladno metodi vrste izdataka:

Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku

Dio upotrijebljenih sirovina i potrošnog materijala

Dio ostalih troškova

Promjena zaliha robe i usluga može se izračunati iz sljedećih varijabli poslovnih knjiga sukladno metodi uloge izdataka:

Dio troškova prodaje

Dio distribucijskih troškova

Dio upravnih troškova

Dio ostalih troškova

Poveznica s drugim varijablama:

Definicija

Ova se varijabla utvrđuje kao promjena zaliha po nabavnim cijenama bez PDV-a od početka do kraja referentnog razdoblja. Promjena se zaliha može izmjeriti tako da se od ulaznih vrijednosti zaliha oduzmu izlazne vrijednosti i vrijednost bilo kojeg ponovljenog gubitka robe na zalihama.

U ove su zalihe uključeni roba i usluge kupljeni isključivo za daljnju prodaju u istome obliku. Isključene su zalihe robe i usluga koje se uz proviziju dobavljaju trećim strankama.

Proizvodi kupljeni za daljnju prodaju, a koje skladište uslužna poduzeća, mogu uključivati robu (industrijsku opremu u slučaju inženjerskih ugovora vrste „ključ u ruke” ili građevine u slučaju građevinske investicije itd.) i usluge (pravo na uporabu oglasnog prostora, prijevoz, smještaj itd.).

U slučaju skladištenih usluga, odnosne su usluge proizvod uslužnih djelatnosti, prava na uporabu predodređenih usluga ili fizička potpora za usluge.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla dio sirovina i potrošnog materijala, ostalih vanjskih troškova i ostalih operativnih troškova.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla u poslovnim knjigama dio upotrijebljenih sirovina i potrošnog materijala i ostalih troškova sukladno metodi vrste izdataka.

Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla u poslovnim knjigama dio troškova prodaje i drugih troškova sukladno metodi uloge izdataka.

Poveznica s drugim varijablama:

Definicija

Ova se varijabla utvrđuje kao promjena vrijednosti zaliha gotovih proizvoda ili proizvodnje u tijeku, koje je proizvela jedinica i koje još nisu prodane, i to između prvog i posljednjeg dana referentnog razdoblja.

Ovi proizvodi uključuju nedovršene proizvode koji pripadaju jedinici, čak i ako su odnosni proizvodi u posjedu trećih stranaka. Isto tako isključeni su proizvodi u posjedu jedinice, a koji pripadaju trećim strankama.

Zalihama se utvrđuje vrijednost na temelju nabavne cijene, i to prije vrijednosnoga usklađivanja (poput amortizacije).

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku u poslovnim se knjigama društva bilježi pod varijablom „Promjena u zalihama gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku”.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku u poslovnim se knjigama bilježi sukladno vrsti izdataka pod varijablom „Promjene zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku”.

Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku u poslovnim se knjigama bilježi sukladno ulozi izdataka pod varijablom „Troškovi prodaje”.

Poveznica s drugim varijablama:

Definicija

Troškovi se osoblja utvrđuju kao ukupna naknada koju u gotovini ili u naravi poslodavac isplaćuje zaposleniku (redovnim i privremenim zaposlenicima te osobama koje rade od kuće) u zamjenu za rad koji obavlja ovaj posljednji tijekom referentnog razdoblja. Troškovi osoblja uključuju i poreze i doprinose za socijalnu sigurnost zaposlenika koje na izvoru zadržava jedinica te obvezne i dobrovoljne doprinose za socijalnu sigurnost poslodavca.

Troškovi se osoblja sastoje od:

Uključene su sve naknade plaćene tijekom referentnog razdoblja, bez obzira na to jesu li plaćene na temelju radnoga vremena, proizvodnje ili učinka te isplaćuju li se one redovito ili ne. Uključene su sve nagrade, bonusi na temelju radnoga mjesta i uspješnosti, isplate ex gratia, božićnica (i slični fiksni bonusi), otpremnine, troškovi smještaja i prijevoza, troškovi življenja i obiteljski doplatak, provizije, naknade za prisutnost, naknade za prekovremene sate, noćni rad itd., te porezi, doprinosi za socijalnu sigurnost i drugi iznosi koje su dužni zaposlenici, a koje na izvoru zadržavaju poslodavci.

Uključeni su i troškovi socijalne sigurnosti poslodavca. To uključuje doprinose za mirovinsko osiguranje, bolovanje, rodiljni dopust, invalidninu, nezaposlenost, mirovinu zbog nezgode na radu ili profesionalne bolesti, obiteljski doplatak te druge sustave. Ovi su troškovi uključeni bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivno ugovoreni, ugovorni ili dobrovoljni.

Plaćanja za zaposlenike agencija nisu uključena u troškove osoblja.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Troškovi osoblja mogu se izračunati izravno iz sljedećih računovodstvenih varijabli:

Uredba Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Troškovi osoblja u poslovnim se knjigama mogu izračunati izravno iz računovodstvene varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike sukladno vrsti izdataka.

Troškovi doprinosa za zaposlenike prikazuju se dodatno u financijskom izvještaju sukladno ulozi izdataka.

Poveznica s drugim varijablama:

Troškovi osoblja računaju se kako slijedi:

Nadnice i plaće (13 32 0)

Troškovi osoblja koriste se za izračun bruto poslovnog viška (12 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Definicija

Nadnice i plaće utvrđuju se kao „ukupna naknada koja se u gotovini ili naravi isplaćuje svim osobama na platnoj listi (uključujući osobe koje rade od kuće) u zamjenu za rad obavljen tijekom računovodstvenog razdoblja”, bez obzira na to jesu li plaćene na temelju radnoga vremena, proizvodnje ili učinka te isplaćuju li se one redovito ili ne.

Nadnice i plaće uključuju vrijednost svih doprinosa za socijalnu sigurnost, poreza na dobit itd. koje plaća zaposlenik, čak i ako ih na izvoru zadržava poslodavac i plaća u ime zaposlenika izravno fondovima za socijalnu sigurnost, poreznoj upravi itd. Nadnice i plaće ne uključuju doprinose za socijalnu sigurnost koje plaća poslodavac.

Nadnice i plaće uključuju: sve nagrade, bonuse, isplate ex gratia, božićnicu, otpremnine, troškove smještaja i prijevoza, troškove življenja i obiteljski doplatak, napojnice, provizije, naknade za prisutnost itd. koje primaju zaposlenici, te poreze, doprinose za socijalnu sigurnost i druge iznose koje su dužni platiti zaposlenici, a koje na izvoru zadržavaju poslodavci. Nadnice i plaće koje poslodavac nastavlja plaćati u slučaju bolesti, nezgode na radu, rodiljnoga dopusta ili skraćenog radnoga vremena moguće je uključiti u ovu varijablu ili u troškove socijalne sigurnosti, ovisno o računovodstvenoj praksi jedinice.

Plaćanja za zaposlenike agencija nisu uključena u nadnice i plaće.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Nadnice i plaće se u poslovnim knjigama društva navode pod naslovom Nadnice i plaće.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Nadnice i plaće su u poslovnim knjigama dio varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike sukladno vrsti izdataka.

Nadnice i plaće dio su varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike, koji se prikazuju dodatno u odnosu na financijski izvještaj, a sukladno ulozi izdataka.

Poveznica s drugim varijablama:

Nadnice i plaće koriste se za izračun Troškova osoblja (13 31 0).

Definicija

Troškovi socijalne sigurnosti poslodavca odgovaraju iznosu koji je jednak vrijednosti doprinosa za socijalnu sigurnosti koje plaća poslodavac kako bi njegovi zaposlenici ostvarivali pravo na socijalnu zaštitu.

Troškovi socijalne sigurnosti koje snosi poslodavac uključuju doprinose za socijalnu sigurnosti poslodavca, a koje isti plaća za ostvarenje prava na mirovinsko osiguranje, bolovanje, rodiljni dopust, invalidninu, naknadu za nezaposlene, naknade za nezgodu na radu i profesionalnu bolest, obiteljski doplatak te ostale programe.

Uključeni su troškovi za sve zaposlenike, uključujući osobe koje rade od kuće i pripravnike.

Uključeni su troškovi za sve programe, bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivno ugovoreni, ugovorni ili dobrovoljni. Nadnice i plaće koje poslodavac nastavlja plaćati u slučaju bolesti, nezgode na radu, rodiljnoga dopusta ili skraćenog radnog vremena moguće je uključiti u ovu varijablu ili u nadnice i plaće, ovisno o računovodstvenoj praksi jedinice.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Troškovi socijalne sigurnosti se u poslovnim knjigama društva navode pod naslovom Troškovi socijalne sigurnosti.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Troškovi socijalne sigurnosti su u poslovnim knjigama dio varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike sukladno vrsti izdataka.

Troškovi socijalne sigurnosti dio su varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike, koji se prikazuju dodatno u odnosu na financijski izvještaj, a sukladno ulozi izdataka.

Poveznica s drugim varijablama:

Troškovi socijalne sigurnosti koriste se za izračun Troškova osoblja (13 31 0).

Definicija

Plaćanja za dugoročni najam uključuju sve troškove povezane s najmom materijalne imovine na više od godine dana.

Kod operativnog se leasinga svi rizici i koristi povezani s pravnim vlasništvom ne prenose najmoprimcu. U okviru operativnog leasinga najmoprimac stječe pravo uporabe trajnog dobra tijekom određenoga vremena, koje može biti dulje ili kraće te koje nije nužno unaprijed utvrđeno. Po isteku razdoblja leasinga najmodavac očekuje povrat odnosnog predmeta leasinga više ili manje u istome stanju u odnosu na vrijeme kada je leasing ugovoren, osim uobičajene istrošenosti zbog uporabe. Stoga razdoblje leasinga ne obuhvaća u cijelosti ekonomski vijek trajanja predmeta leasinga ili njegov veći dio. Plaćanja za operativni leasing robe povezana su s troškovima uporabe materijalnih dobara koja su dostupna jedinici na temelju takvih ugovora.

Ako se svi rizici i koristi vlasništva de facto, ali ne i de iure, prenesu s najmodavca na najmoprimca, radi se o financijskom leasingu. Kod financijskog leasinga razdoblje leasinga obuhvaća čitav ekonomski vijek trajanja trajnog dobra ili njegov veći dio. Na kraju razdoblja leasinga najmoprimcu se obično nudi mogućnost kupnje odnosnog predmeta leasinga po nazivnoj cijeni. Najmodavac ne mora posjedovati ikakvo stručno znanje o odnosnom predmetu. On najmoprimcu ne nudi usluge popravka, održavanja ili zamjene. Obično predmet leasing odabire najmoprimac te mu ga proizvođač ili prodavač izravno dostavljaju. Uloga je najmodavca stoga isključivo financijske prirode. Plaćanja vezana uz financijski leasing potpuno se isključuju iz varijable 13 41 1. Nabavna bi se cijena odnosnog predmeta trebala bilježiti pod varijablom Bruto investicija pri nabavi robe.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla dio vanjskih troškova i ostalih operativnih troškova.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla u poslovnim knjigama dio ostalih troškova sukladno vrsti izdataka.

Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla u poslovnim knjigama dio ostalih troškova sukladno ulozi izdataka.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio varijable „Ukupna nabava robe i usluga” (13 11 0)

Definicija

Investicije u svu materijalnu imovinu tijekom referentnog razdoblja. Uključena je nova i postojeća materijalna kapitalna imovina, bez obzira na to je li kupljena od trećih stranaka, nabavljena na temelju ugovora o financijskom leasingu (pravo uporabe trajnog dobra u zamjenu za najamninu koja se plaća tijekom utvrđenog i duljega razdoblja) ili proizvedena za vlastite potrebe (kapitalizirana proizvodnja materijalne kapitalne imovine), čiji je korisni vijek trajanja dulji od godine dana, uključujući neproizvedenu materijalnu imovinu, kao što je zemljište. Granica korisnog životnoga vijeka imovine koju je moguće kapitalizirati može se povećati ovisno o računovodstvenoj praksi poduzeća ako ta praksa zahtijeva dulji očekivani korisni vijek trajanja imovine u odnosu na gore navedenu granicu od 1 godine.

Svim se investicijama vrijednost utvrđuje prije vrijednosnih usklađivanja (odnosno u bruto iznosu) te prije odbitka prihoda od prodaje. Nabavljenoj se robi vrijednost utvrđuje po nabavnoj cijeni, odnosno uključeni su troškovi prijevoza i ugradnje, naknade, porezi i ostali troškovi povezani s prijenosom vlasništva. Vrijednost robe nabavljene putem financijskog leasinga odgovara tržišnoj vrijednosti robe da je bila kupljena u godini nabave. Ta je vrijednost načelno poznata u ugovoru ili ju je moguće procijeniti tako da se zbroje obroci koji odgovaraju povratu glavnice. Isključuju se obroci koji odgovaraju kamatama. Materijalnoj se imovini iz vlastite proizvodnje vrijednost utvrđuje na temelju troškova proizvodnje. Isključuje se roba stečena restrukturiranjem poduzeća (npr. udruživanjem, preuzimanjem, raspadom, diobom poduzeća). Nabava sitnog inventara koji nije kapitaliziran uključuje se u tekuće troškove.

Uključeni su i svi dodaci, izmjene, unapređenja i obnove koji produljuju vijek trajanja ili povećavaju proizvodni kapacitet kapitalne imovine.

Isključeni su troškovi tekućeg održavanja, kao i vrijednost i tekući troškovi povezani s kapitalnom imovinom koja je predmet ugovora o najmu i operativnom leasingu. Isključena su i godišnja plaćanja za imovinu koja je predmet ugovora o financijskom leasingu. Isključena je i nematerijalna i financijska imovina.

Kod financijskog se leasinga svi rizici i koristi vlasništva de facto, ali ne i de iure, prenose s najmodavca na najmoprimca. Razdoblje leasinga obuhvaća čitav ekonomski vijek trajanja trajnog dobra ili njegov veći dio. Na kraju razdoblja leasinga najmoprimcu se obično nudi mogućnost kupnje odnosnog predmeta leasinga po nazivnoj cijeni. Uloga je najmodavca stoga isključivo financijske prirode.

U pogledu bilježenja investicija kod kojih se izdavanje računa, isporuka, plaćanje i prva uporaba događaju u različitim referentnim razdobljima kao cilj se predlaže sljedeća metoda:

Investicije se bilježe kada se vlasništvo prenese jedinici koja ih namjerava koristiti. Za robu nabavljenu na temelju ugovora o financijskom leasingu vrijednost se bilježi prilikom isporuke robe najmoprimcu. Kapitalizirana se proizvodnja bilježi prilikom proizvodnje. U pogledu bilježenja investicija izvršenih u fazama koje je moguće razlučiti, svaki je dio investicija potrebno zabilježiti u referentnom razdoblju u kojemu je izvršen.

Budući da to u praksi nije uvijek moguće, na temelju računovodstvenih sporazuma koje su prihvatila poduzeća koriste se sljedeće aproksimacije ove metode:

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Investicije se ne bilježe u bilanci stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Materijalna imovina prikazuje se u poslovnim knjigama društva pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina. Vrijednost materijalne imovine nabavljene na temelju ugovora o financijskom leasingu nije navedena u Četvrtoj računovodstvenoj direktivi. Međutim, određenim se nacionalnim računovodstvenim normama dopušta kapitalizacija te imovine u bilanci stanja.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Materijalna imovina prikazuje se u poslovnim knjigama društva pod varijablom Nekretnine, postrojenja i oprema. Podaci o financijskom leasingu prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto investicija u materijalnu imovinu računaju se kako slijedi:

Bruto investicije u zemljište (15 12 0)

Bruto investicije u materijalnu imovinu mogu biti veće od zbroja varijabli 15 12 0 + 15 13 0 + 15 14 0 + 15 15 0 budući da uključuju sredstva poput umjetničkih djela, šuma, voćnjaka, stoke itd., koja se ne mogu svrstani ni u koju drugu kategoriju materijalne imovine.

Definicija

Pored zemljišta, u ovu su varijablu uključena podzemna nalazišta, šume i unutarnji vodni tokovi. Ako se zemljište kupuje zajedno s postojećim građevinama, a vrijednost dvaju sastavnica nije moguće razdvojiti, u ovu se varijablu bilježi ukupna vrijednost ako se procjenom utvrdi da je vrijednost zemljišta veća od vrijednosti postojećih građevina. Ako se procjenom utvrdi da je vrijednost postojećih građevina veća od vrijednosti zemljišta, ukupna se vrijednost bilježi u varijablu bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine (15 13 0). Uključeno je i zemljište unaprijeđeno izravnavanjem, polaganjem cijevi ili izgradnjom puteva ili cesta. Isključeno je zemljište stečeno restrukturiranjem poduzeća (npr. udruživanjem, preuzimanjem, raspadom, diobom poduzeća).

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Zemljište se ne prikazuje odvojeno u popisu materijalne imovine koja je uključena u poslovne knjige poduzeća pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina – Zemljište i građevine. Potrebno je isključiti dio koji se odnosi na građevine i objekte. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani sa zemljištem.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Bruto investicije u zemljište ne prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva, već su uključena u varijablu Nekretnine, postrojenja i oprema.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Bruto investicije u materijalnu imovinu (15 11 0)

Definicija

Investicije uključuju troškove postojećih građevina (koje su prethodno korištene) i građevina koji su nabavljeni tijekom referentnog razdoblja. Ako se zemljište kupuje zajedno s postojećim građevinama, a vrijednost dvaju sastavnica nije moguće razdvojiti, u ovu se varijablu bilježi ukupna vrijednost ako se procjenom utvrdi da je vrijednost postojećih građevina veća od vrijednosti zemljišta. Ako se procjenom utvrdi da je vrijednost zemljišta veća od vrijednosti postojećih građevina, ukupna se vrijednost bilježi u varijablu bruto investicije u zemljište (15 12 0). Isključena je kupnja novih građevina koje nisu nikada korištene. Isključene su i postojeće građevine i objekti stečeni restrukturiranjem poduzeća (npr. udruživanjem, preuzimanjem, raspadom, diobom poduzeća).

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine ne prikazuju se odvojeno u popisu materijalne imovine koja je uključena u poslovne knjige poduzeća pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina – Zemljište i građevine. Potrebno je isključiti dio koji se odnosi na zemljište te na izgradnju i adaptaciju objekata. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani s postojećim zgradama i drugim građevinama.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine ne prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva, već su uključena u varijablu Nekretnine, postrojenja i oprema.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Bruto investicija u materijalnu imovinu (15 11 0)

Definicija

Ova varijabla uključuje izdatke tijekom referentnog razdoblja za izgradnju ili adaptaciju zgrada. Uključena je kupnja novih građevina koje nisu nikada korištene. Uključeni su i svi dodaci, izmjene, unapređenja i obnove koji produljuju vijek trajanja ili povećavaju proizvodni kapacitet građevina.

Uključene su i trajne instalacije, poput vodovoda, centralnoga grijanja, klimatizacije, osvjetljenja itd., kao i građevinski troškovi naftnih izvora (bušenje), aktivnih rudnika, cjevovoda, dalekovoda, plinovoda, željezničkih tračnica, lučkih pristaništa, prometnica, mostova, nadvožnjaka, odvoda i drugih sredstava unaprjeđenja zemljišta. Isključeni su troškovi tekućeg održavanja.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Bruto investicije u izgradnju i adaptaciju zgrada ne prikazuju se odvojeno u popisu materijalne imovine koja je uključena u poslovne knjige poduzeća pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina – Zemljište i građevine. Potrebno je isključiti dio koji se odnosi na zemljište te na postojeće zgrade i građevine. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani s izgradnjom i adaptacijom zgrada.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Bruto investicije u izgradnju i adaptaciju zgrada ne prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva, već su uključena u varijablu Nekretnine, postrojenja i oprema.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Bruto investicija u materijalnu imovinu (15 11 0)

Definicija

Ova varijabla obuhvaća strojeve (uredske strojeve itd.), posebna vozila koja se koriste u poslovnom objektu, ostale strojeve i opremu, sva vozila i plovila koji se koriste izvan poslovnog objekta, npr. osobna vozila, komercijalna vozila i kamioni, te posebna vozila svih vrsta, plovila, željezničke vagone itd., koji su kupljeni novi ili rabljeni tijekom referentnog razdoblja. Isključeni su strojevi i oprema stečeni restrukturiranjem poduzeća (npr. udruživanjem, preuzimanjem, raspadom, diobom poduzeća). Uključeni su svi dodaci, izmjene, unapređenja i obnove koji produljuju vijek trajanja ili povećavaju proizvodni kapacitet ovih kapitalnih dobara. Isključeni su troškovi tekućeg održavanja.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Bruto investicije u strojeve i opremu nalaze se na popisu materijalne imovine koja je uključena u poslovne knjige poduzeća pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina – Pogoni i strojevi te ostali inventar i instalacije, alati i oprema. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani sa strojevima i opremom.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Bruto investicije u strojeve i opremu ne prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva, već su uključena u varijablu Nekretnine, postrojenja i oprema. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani sa strojevima i opremom.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Bruto investicija u materijalnu imovinu (15 11 0)

Definicija

Prodaja materijalne imovine uključuje vrijednost postojeće materijalne kapitalne imovine prodane trećim strankama. Prodaji materijalne kapitalne imovine vrijednost se utvrđuje na temelju stvarno dobivene cijene (bez PDV-a), a ne na temelju knjižne vrijednosti, i to nakon odbitka svih troškova prijenosa vlasništva koje snosi prodavač. Isključena su sva vrijednosna usklađivanja i raspolaganje imovinom, osim prodaje.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Prodaja investicijske imovine ne bilježi se u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Materijalna investicijska imovina odnosi se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Materijalna investicijska imovina odnosi se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom Nekretnine, postrojenja i oprema.

Definicija

Investicije u koncesije, patente, licencije, žigove i slična prava smatraju se nematerijalnom imovinom samo ako je vjerojatno da će poduzeće imati gospodarske koristi od te imovine i ako je troškove te imovine moguće pouzdano izmjeriti. Ovaj se zahtjev primjenjuje ako se nematerijalna imovina nabavlja izvan poduzeća ili ako se stvara u poduzeću.

Koncesija je djelatnost koja se vrši na temelju ugovora ili licencije kojima se jamči određeni stupanj ekskluzivnosti pri obavljanju djelatnosti na određenom zemljopisnom području. Na primjer, sportske dvorane ili javni parkovi mogu imati koncesijska prodajna mjesta, a također javne je usluge, poput opskrbe vodom moguće pružati na temelju koncesije. Vlasnik koncesije – koncesionar – posluje kao nezavisno poduzeće i plaća utvrđenu naknadu, postotak prihoda ili dobiti ili oboje subjektu koji dodjeljuje isključivo pravo na određeno područje ili objekt. Koncesija se može odnositi na prijenos prava koncesionaru da koristi određenu postojeću infrastrukturu koja je nužna za obavljanje odnosne djelatnosti (poput sustava opskrbe vodom u mjestu).

Patent je pravni naziv industrijskog vlasništva, kojime se vlasniku dodjeljuje isključivo pravo komercijalne uporabe izuma na određenome području i tijekom određenoga vremena. Patent daje vlasniku pravu da spriječi ostale osobe da, između ostalog, izrade, koriste ili prodaju odnosni izum bez odobrenja. U zamjenu za isključivo pravo uporabe objavljuju se tehničke pojedinosti izuma. Patentiranje izuma zahtijeva novost, inventivnost i mogućnost industrijske primjene izuma.

Davatelj licencije može dodijeliti licenciju kao „intelektualno vlasništvo” kako bi se nešto moglo učiniti (npr. umnožiti programsku opremu ili koristiti patentirani izum) bez straha da će davatelj licencije uložiti prijavu zbog kršenja prava intelektualnoga vlasništva. Licencija za intelektualno vlasništvo obično ima nekoliko sastavnica, uključujući rok uporabe, područje, mogućnost obnove te ostala ograničenja koja davatelj licence smatra bitnima.

Žig je razlikovni znak koji se može grafički prikazati. Radi se o sredstvu postizanja konkurentnosti, kojime industrije i drugi poslovni subjekti privlače i zadržavaju klijente tako da razlikuju vlastite proizvode i usluge od proizvoda i usluga konkurencije.

Žig se koristi za razlikovanje proizvoda ili usluge. Žigovi mogu biti dvodimenzionalni ili trodimenzionalni, a mogu ih činiti riječi, slike, boje i/ili zvukovi itd.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Investicija se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Koncesije, patenti, licencije, žigovi i slična prava odnose se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom Dugotrajna imovina – nematerijalna imovina.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Koncesije, patenti, licencije, žigovi i slična prava odnose se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom nematerijalna imovina.

Definicija

Investicije u kupljeni softver smatraju se nematerijalnom imovinom samo ako je vjerojatno da će poduzeće imati gospodarske koristi od te imovine i ako je troškove te imovine moguće pouzdano izmjeriti. Ako kupnja softvera ne ispunjava ove uvjete, ona se smatra izdatkom u trenutku njegova nastanka i uključuje se u varijablu 13 11 0 – Ukupna nabava robe i usluga.

Investicijama u kupljeni softver vrijednost se utvrđuje na temelju nabavne cijene, uključujući sve uvozne carine i nepovratne poreze na transakcije te sve troškove koje je moguće izravno pripisati pripremi programske opreme za njezinu predviđenu uporabu. Takvi troškovi, primjerice, uključuju naknade za ugradnju softvera. Pri utvrđivanju nabavne cijene potrebno je odbiti sve trgovinske popuste i rabate.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine, te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Investicije u kupljeni softver navode se u poslovnim knjigama društva pod varijablom Dugotrajna imovina – nematerijalna imovina.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Investicije u kupljeni softver odnose se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom Nematerijalna imovina.

Definicija

Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao ukupni broj osoba koje rade u promatranoj jedinici (uključujući vlasnike koji rade, partnere koji redovito rade u jedinici i neplaćene članove obitelji koji redovito rade u jedinici) te osoba koje rade izvan jedinice, a koje joj pripadaju i koje plaća ta jedinica (npr. trgovački zastupnici, dostavljači, osoblje zaduženo za popravke i održavanje). Uključeni su radnici koji su odsutni kraće vremensko razdoblje (npr. na bolovanju, plaćenom ili posebno dopustu) i radnici u štrajku, ali ne i radnici odsutni na neodređeno vrijeme. Uključeni su i radnici sa skraćenim radnim vremenom, koji su kao takvi utvrđeni zakonodavstvom odnosne države, a koji su na platnoj listi, te sezonski radnici, pripravnici i osobe koje rade od kuće, a koje su na platnoj listi.

Broj zaposlenih osoba ne uključuje radnu snagu koju jedinici dobavljaju druga poduzeća, osobe koje vrše popravke i održavanje u promatranoj jedinici u ime drugih poduzeća te osobe koje su na obveznom služenju vojnoga roka.

Neplaćeni članovi obitelji su osobe koje žive s vlasnikom jedinice i redovito rade u jedinici, ali nemaju ugovor o radu i ne primaju fiksnu naknadu za svoj rad. To se odnosi samo na osobe koje se ne nalaze na platnoj listi druge jedinice u kojoj obavljaju glavnu radnu djelatnost.

Broj zaposlenih osoba odgovara broju popunjenih radnih mjesta i mjeri se kao godišnji prosjek uporabom podataka barem za svako tromjesečje godine, uz iznimku statistika o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga V., VI. i VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, za koje se izračun vrši na temelju podataka s manjom učestalošću.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Broj zaposlenih osoba bilježi se u bilješke uz financijske izvještaje (članak 43. stavak 9.).

Poveznica s drugim varijablama:

Broj zaposlenih osoba može se podijeliti na Broj plaćenih zaposlenika (16 13 0) i Broj zaposlenih neplaćenih osoba (16 12 0).

Definicija

Broj zaposlenih osoba (vidjeti varijablu 16 11 0) raščlanjuje se prema kategorijama kreditnih institucija kako slijedi: ovlaštene banke, specijalizirane kreditne institucije, ostale kreditne institucije. Ova podjela omogućava razvrstavanje kategorija kreditnih institucija u odgovarajuće razrede NACE-a Rev.2.

Poveznica s drugim varijablama:

Broj zaposlenih osoba raščlanjen prema kategorijama kreditnih institucija predstavlja daljnju podjelu varijable Broj zaposlenih osoba (16 11 0).

Definicija

Broj zaposlenih osoba (vidjeti varijablu 16 11 0) - žene.

Poveznica s drugim varijablama:

Broj zaposlenih žena dio je varijable Broj zaposlenih osoba (16 11 0).

Definicija

Broj zaposlenih neplaćenih osoba utvrđuje se kao broj osoba koje redovito rade u promatranoj jedinici, a koje ne primaju nagradu u obliku nadnice, plaće, honorara, naknada, plaće po učinku ili u naravi (neplaćeni članovi obitelji, vlasnici koji rade u jedinici, a koji ne primaju nagradu u obliku nadnice, plaće itd.).

Poveznica s drugim varijablama:

Broj zaposlenih neplaćenih osoba (16 12 0) računa se kao razlika broja zaposlenih osoba (16 11 0) i broja plaćenih zaposlenika (16 13 0).

Definicija

Broj plaćenih zaposlenika utvrđuje se kao broj osoba koje rade za određenog poslodavca i koji imaju ugovor o radu i primaju nagradu u obliku nadnice, plaće, honorara, naknada, plaće po učinku ili u naravi. (Uključene su sve osobe čija se plaćanja knjiže pod varijablom Troškovi osoblja u računu dobiti i gubitaka poduzeća, čak i ako u određenim slučajevima nisu sklopljeni ugovori o radu.)

Odnos između poslodavca i djelatnika postoji ako je između poduzeća i osobe sklopljen ugovor (obično dobrovoljno među objema strankama), koji može biti formalan ili neformalan, a na temelju kojega osoba radi za poduzeće u zamjenu za naknadu u gotovini ili u naravi.

Radnikom se smatra osoba koja prima nadnicu ili plaću u određenoj jedinici ako prima nadnicu ili plaću od te jedinice bez obzira na mjesto gdje se posao obavlja (u proizvodnoj jedinici ili izvan nje). Radnikom iz agencije za privremeno zapošljavanje smatra se djelatnik agencije za privremeno zapošljavanje, koji stoga nije djelatnik jedinice (klijenta) u kojoj radi.

Zaposlenicima se posebno smatraju:

Broj zaposlenika uključuje zaposlene sa skraćenim radnim vremenom, sezonske radnike, radnike u štrajku ili na kraćem dopustu, ali ne uključuje radnike na dugotrajnom dopustu.

Broj zaposlenika ne uključuje dobrovoljne radnike.

Broj se zaposlenika računa na isti način kao i Broj zaposlenih osoba, kao broj popunjenih radnih mjesta, i mjeri se kao godišnji prosjek uporabom podataka barem za svako tromjesečje godine, uz iznimku statistika o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, za koje se izračun vrši na temelju podataka s manjom učestalošću.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Broja zaposlenih osoba (16 11 0)

Definicija

Broj plaćenih zaposlenika - žene (vidjeti varijablu 16 13 0).

Poveznica s drugim varijablama:

Broj plaćenih zaposlenika - žene dio je Broja djelatnika (16 13 0).

Definicija

Broj zaposlenika preračunat u ekvivalent punoga radnoga vremena (FTE).

Broj osoba koje rade manje u odnosu na standardno radno vrijeme radnika koji tijekom čitave godine rade puno radno vrijeme mora se preračunati u ekvivalent punoga radnog vremena u odnosu na radno vrijeme radnika koji tijekom čitave godine rade u jedinici puno radno vrijeme. Radi se o ukupnim odrađenim satima, koji se dijele s prosječnim godišnjim brojem sati odrađenih na radnim mjestima na puno radno vrijeme na gospodarskome području. Budući da se trajanje punoga radnog vremena mijenjalo tijekom vremena i razlikuje se među industrijskim granama, potrebno je koristiti metode za izračun prosječnoga udjela i prosječnih sati za radna mjesta s kraćim radnim vremenom u odnosu na puno radno vrijeme u svim skupinama zaposlenja. Najprije je potrebno procijeniti redovni radni tjedan s punim radnim vremenom za svaku skupinu zaposlenja. Po mogućnosti je potrebno razvrstati skupine zaposlenja unutar pojedinih industrijskih grana na temelju spola i (ili) vrste posla. Za nesamostalna radna mjesta ugovorno utvrđeni sati mogu predstavljati odgovarajuće mjerilo za utvrđivanje tih brojki. Ekvivalent punoga radnoga vremena računa se posebno za svaku skupinu zaposlenja te se potom zbraja.

U ovu su kategoriju uključene osobe koje rade manje u odnosu na standardni radni dan, manje u odnosu na standardni broj radnih dana u tjednu ili manje u odnosu na standardni broj radnih tjedana/mjeseci u godini. Preračunavanje bi se trebalo izvršiti na temelju broja odrađenih sati, dana, tjedana ili mjeseci.

Poveznica s drugim varijablama:

Broj odrađenih sati zaposlenika (16 15 0) može se koristiti pri preračunavanju broja plaćenih zaposlenika (16 13 0) u ekvivalente punoga radnoga vremena.

Definicija

Ukupni broj odrađenih sati zaposlenih jest ukupni broj stvarno odrađenih sati u proizvodnji promatrane jedinice tijekom referentnog razdoblja.

U ovu varijablu nisu uključeni plaćeni, ali neodrađeni sati, poput godišnjega odmora, praznika i bolovanja. Nisu uključene stanke za obroke i putovanje od kuće do radnoga mjesta.

Uključeni su stvarno odrađeni sati tijekom redovnoga radnog vremena, prekovremeni sati, vrijeme provedeno na radnome mjestu na zadacima poput pripreme radnoga prostora i vrijeme koje odgovara kratkim odmorima na radnome mjestu.

Ako točan broj stvarno odrađenih sati nije poznat, moguće ga je procijeniti na temelju teoretskoga broja radnih sati i prosječne stope odsutnosti (bolovanje, rodiljni dopust itd.).

Poveznica s drugim varijablama:

Broj odrađenih sati zaposlenih može se koristiti za preračun Broja plaćenih zaposlenika (16 13 0) u Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu (16 14 0).

Definicija

Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao ukupni broj osoba koje rade u promatranoj jedinici (uključujući vlasnike koji rade, partnere koji redovito rade u jedinici i neplaćene članove obitelji) te osoba koje rade izvan jedinice, a koje joj pripadaju i koje plaća ta jedinica (npr. trgovački zastupnici, dostavljači, osoblje zaduženo za popravke i održavanje). Uključeni su radnici koji su odsutni kraće vremensko razdoblje (npr. na bolovanju, plaćenom ili posebno dopustu) i radnici u štrajku, ali ne i radnici odsutni na neodređeno vrijeme. Uključeni su i radnici sa skraćenim radnim vremenom, koji su kao takvi utvrđeni zakonodavstvom odnosne države, a koji su na platnoj listi, te sezonski radnici, pripravnici i osobe koje rade od kuće, a koje su na platnoj listi.

Broj zaposlenih osoba ne uključuje radnu snagu koju jedinici dobavljaju druga poduzeća, osobe koje vrše popravke i održavanje u promatranoj jedinici u ime drugih poduzeća te osobe koje su na obveznom služenju vojnoga roka.

Neplaćeni članovi obitelji su osobe koje žive s vlasnikom jedinice i redovito rade u jedinici, ali nemaju ugovor o radu i ne primaju fiksnu naknadu za svoj rad. To se odnosi samo na osobe koje se ne nalaze na platnoj listi druge jedinice u kojoj obavljaju glavnu radnu djelatnost.

Definicija

Broj zaposlenika utvrđuje se kao broj osoba koje rade za određenog poslodavca i koji imaju ugovor o radu i primaju nagradu u obliku nadnice, plaće, honorara, naknada, plaće po učinku ili u naravi.

Odnos između poslodavca i zaposlenika postoji ako je između poduzeća i osobe sklopljen ugovor (obično dobrovoljno među objema strankama), koji može biti formalan ili neformalan, a na temelju kojega osoba radi za poduzeće u zamjenu za naknadu u gotovini ili u naravi.

Radnikom se smatra osoba koja prima nadnicu ili plaću u određenoj jedinici ako prima nadnicu ili plaću od te jedinice bez obzira na mjesto gdje se posao obavlja (u proizvodnoj jedinici ili izvan nje). Radnikom iz agencije za privremeno zapošljavanje smatra se djelatnik agencije za privremeno zapošljavanje, koji stoga nije djelatnik jedinice (klijenta) u kojoj radi.

Zaposlenicima se posebno smatraju:

Broj zaposlenika uključuje zaposlene sa skraćenim radnim vremenom, sezonske radnike, radnike u štrajku ili na kraćem dopustu, ali ne uključuje radnike na dugotrajnom dopustu.

Broj zaposlenika ne uključuje dobrovoljne radnike.

Broj se zaposlenika računa na isti način kao i Broj zaposlenih osoba, kao broj popunjenih radnih mjesta, i mjeri se kao godišnji prosjek.

Definicija

Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao u stavci 16 91 0. Populacija novonastalih poduzeća utvrđuje se kao u stavci 11 92 0.

Definicija

Broj zaposlenika utvrđuje se kao u stavci 16 91 1. Populacija novonastalih poduzeća utvrđuje se kao u stavci 11 92 0.

Definicija

Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao u stavci 16 91 0. Populacija poduzeća koja su prestala s poslovanjem utvrđuje se kao u stavci 11 93 0.

Definicija

Broj zaposlenika utvrđuje se kao u stavci 16 91 1. Populacija poduzeća koja su prestala s poslovanjem utvrđuje se kao u stavci 11 93 0.

Definicija

Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao u stavci 16 91 0. Populacija novonastalih poduzeća utvrđuje se kao u stavci 11 92 0. Preživljavanje se utvrđuje kao u varijablama 11 94 1 do 11 94 5.

Definicija

Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao u stavci 16 91 0. Populacija novonastalih poduzeća utvrđuje se kao u stavci 11 92 0. Preživljavanje se utvrđuje kao u varijablama 11 94 1 do 11 94 5.

Definicija

Ukupni broj prodavaonica na malo u vlasništvu ili unajmljenih, koje vodi poduzeće. Prodavaonice se utvrđuju kao trajni prodajni prostor u koji klijenti ulaze kako bi izvršili kupnju. Prodavaonice na malo svrstavaju se u skupine 47.1.-47.7 NACE-a Rev.2.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Broja lokalnih jedinica (11 21 0).

Definicija

Prodajni je prostor procijenjena površina (u m2) dijela poslovnoga prostora poduzeća namijenjenog prodaji i izlaganju robe, odnosno:

Prodajni prostor ne uključuje urede, prostore za skladištenje i pripremanje robe, radionice, stubišta, svlačionice i druge pomoćne prostore.

Definicija

Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područja A do F NACE-a Rev.2.

Nije uključen promet koji proizlazi iz daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Definicija

Dio prometa koji proizlazi iz glavne djelatnosti jedinice. Glavna se djelatnost jedinice utvrđuje u skladu s pravilima iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama.

Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet od glavne djelatnosti na troznamenkastoj razini NACE Rev.2 ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Definicija

Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područja B do F NACE-a Rev.2.

Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet od industrijskih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)

Definicija

Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područja B do E NACE-a Rev.2.

Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet od industrijskih djelatnosti isključujući građevinarstvo ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)

Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)

Definicija

Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područje F NACE-a Rev.2.

Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet od građevinskih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)

Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)

Definicija

Promet od svih pruženih usluga (bankarske usluge i usluge osiguranja, poslovne i osobne usluge).

Ova varijabla uključuje promet od uslužnih djelatnosti koje proizlaze iz glavne ili sporedne djelatnosti; određene uslužne djelatnosti mogu obavljati industrijske jedinice. Ove su djelatnosti svrstane u područja H do N i P do S, te pod popravke i održavanje iz skupina 45.2 i 45.4 područja G NACE-a Rev.2.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet od uslužnih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Definicija

Dio prometa koji proizlazi iz trgovinskih djelatnosti te iz posredničkih djelatnosti jedinice. Odgovara prodaji robe koju jedinica nabavlja u vlastito ime i za vlastiti račun te preprodaje u istome obliku u kojemu je roba kupljena ili nakon etiketiranja, pakiranja i omatanja koje obično provode poduzeća za trgovinu te provizijama koje jedinica ostvaruje na kupnju i prodaju robe u ime i za račun trećih stranaka i slične djelatnosti.

Daljnju je prodaju moguće podijeliti na sljedeći način:

Ove su djelatnosti svrstane u područje G NACE-a Rev.2. (osim popravaka i održavanja iz skupina 45.2 i 45.4).

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Prihod od trgovinskih i posredničkih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Definicija

Dio prometa koji je potrebno podijeliti jest promet od trgovinskih i posredničkih djelatnosti jedinice (kako je utvrđen u stavci 18 16 0).

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet raščlanjen na temelju vrste proizvoda ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Zbroj prihoda za sve proizvode mora biti jednak Prometu od trgovinskih i posredničkih djelatnosti (18 16 0).

Definicija

Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područje F NACE-a Rev.2. i koji se odnosi na građevine svrstane kao zgrade u klasifikaciji građevinskih objekata (CC).

Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet od zgrada ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)

Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)

Dio Prometa od građevinskih djelatnosti (18 12 2)

Definicija

Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područje F NACE-a Rev.2. i koji se odnosi na građevine svrstane kao niskogradnja u klasifikaciji građevinskih objekata (CC).

Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Promet od radova na ostalim građevinama ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio neto prometa.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio prihoda.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)

Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)

Dio Prometa od građevinskih djelatnosti (18 12 2)

Definicija

Kupnja svih energetskih proizvoda tijekom referentnog razdoblja uključuje se u ovu varijablu ako su ti proizvodi kupljeni kako bi se koristili kao gorivo. Nisu uključeni energetski proizvodi kupljeni kao sirovina ili za daljnju prodaju bez obrade. Ova se brojka navodi samo kao vrijednost.

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Kupnja energetskih proizvoda ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Dio Sirovina i potrošnog materijala.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Dio Sirovina i potrošnog materijala sukladno metodi vrste izdataka.

Dio troškova prodaje, troškova distribucije i upravnih troškova sukladno metodi uloge izdataka.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Ukupne nabave robe i usluga (13 11 0)

Definicija

Kapitalne investicije u metode, tehnologije, postupke ili opremu koji su namijenjeni prikupljanju i uklanjanju onečišćenja i onečišćivača (npr. otpadni plinovi, otpadne vode ili kruti otpad) prilikom njihova nastanka, sprečavanju njihova širenja i mjerenju razine onečišćenja te obradi i odlaganju onečišćivača koji su posljedica djelatnosti poslovnog subjekta.

Radi se o zbroju troškova u područjima zaštite okoliša Zaštita zraka i klime, Gospodarenje otpadnim vodama, Gospodarenje otpadom i Ostale djelatnosti zaštite okoliša. Ostale djelatnosti zaštite okoliša uključuju Zaštitu i sanaciju tla, podzemnih voda i površinskih voda, Smanjenje buke i vibracija, Zaštitu biološke raznolikosti i krajolika, Zaštite od zračenja, Istraživanje i razvoj, Opće gospodarenje okolišem, Obrazovanje, izobrazbu i informiranje, Djelatnosti koje vode ka nedjeljivim troškovima i Djelatnosti koje nisu drugdje navedene.

Uključeni su:

Glavna je svrha ili funkcija ove kapitalne investicije zaštita okoliša, pri čemu je potrebno prijaviti ukupne izdatke u tu svrhu.

Te je investicije potrebno prijaviti u bruto iznosu bez kompenzacije troškova koja proizlazi iz proizvodnje i prodaje utrživih nusproizvoda te bez ušteda ili primljenih subvencija.

Nabavljenoj se robi vrijednost utvrđuje po nabavnoj cijeni bez PDV-a koji se može odbiti i ostalih poreza koji se mogu odbiti, a koji su izravno povezani s prihodom.

Nisu uključeni:

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Definicija se temelji na računovodstvenim normama koje primjenjuje poslovni subjekt u okviru vlastitoga knjigovodstva u skladu s računovodstvenim normama EU-a, odnosno radi se o izdacima koji se mogu priznati kao imovina.

Imovina, pogoni i oprema mogu se nabaviti iz sigurnosnih razloga ili razloga zaštite okoliša. Iako nabava takve imovine, pogona i opreme izravno ne povećava buduće gospodarske koristi ikojeg dijela imovine, pogona i opreme, ona može biti nužna kako bi poslovni subjekt u budućnosti ostvario gospodarsku korist iz svoje druge imovine. Ako je to slučaj, nabava takve imovine, pogona i opreme može se priznati kao imovina budući da oni omogućuju poslovnom subjektu ostvarenje budućih gospodarskih koristi iz povezane imovine u većoj mjeri nego da ta imovina nije bila nabavljena. Međutim, ta se imovina priznaje samo u mjeri u kojoj ukupna računovodstvena vrijednost te imovine i s njom povezane imovine ne prelazi ukupnu nadoknadivu vrijednost te imovine i s njom povezane imovine. Primjerice, kemijska industrija mora uvesti određene nove načine postupanja s kemikalijama kako bi ispunila zahtjeve zaštite okoliša u pogledu proizvodnje i skladištenja opasnih kemijskih tvari; to se unapređenje pogona smatra imovinom u mjeri u kojoj je ono nadoknadivo jer bez njega to poduzeće ne bi moglo proizvoditi i prodavati kemikalije.

Poveznica s drugim varijablama:

Ukupno ulaganje u zaštitu okoliša jest zbroj varijabli 21 11 0 i 21 12 0. Ukupni izdaci za zaštitu okoliša jednaki su zbroju varijabli 21 11 0, 21 12 0 i 21 14 0.

Dio:

15 11 0 Bruto investicije u materijalnu imovinu

Definicija

Kapitalne investicije u nove ili u adaptaciju postojećih metoda, tehnologija, postupaka, opreme (ili dijelova opreme) s ciljem sprečavanja ili smanjenja onečišćenja koje nastaje na izvoru (npr. otpadni plinovi, otpadne vode ili kruti otpad), čime se smanjuju učinci na okoliš povezani s ispuštanjem onečišćivača i/ili s radnjama koje uzrokuju onečišćenje.

Radi se o zbroju troškova u područjima zaštite okoliša Zaštita zraka i klime, Gospodarenje otpadnim vodama, Gospodarenje otpadom i Ostale djelatnosti zaštite okoliša. Ostale djelatnosti zaštite okoliša uključuju Zaštitu i sanaciju tla, podzemnih voda i površinskih voda, Smanjenje buke i vibracija, Zaštitu biološke raznolikosti i krajolika, Zaštitu od zračenja, Istraživanje i razvoj, Opće gospodarenje okolišem, Obrazovanje, izobrazbu i informiranje, Djelatnosti koje vode ka nedjeljivim troškovima i Djelatnosti koje nisu drugdje navedene.

Uključeni su:

Taj dio odgovara dodatnoj investiciji u odnosu na kapitalnu investiciju koja bi bila izvršena bez obzira na vidove zaštite okoliša. Stoga druga mogućnost za usporedbu odgovara najjeftinijoj mogućnosti koja je dostupna poslovnom subjektu, sa sličnim funkcijama i obilježjima, uz iznimku onih povezanih sa zaštitom okoliša.

Ako je odabrana mogućnost standardna tehnologija, te poslovnom subjektu nije dostupna ijedna druga jeftinija mogućnost s manje pozitivnih učinaka na okoliš, ova mjera po definiciji nije djelatnost zaštite okoliša i odnosni se izdaci ne prijavljuju.

Investicije je potrebno prijaviti u bruto iznosu bez kompenzacije troškova koja proizlazi iz proizvodnje i prodaje utrživih nusproizvoda te bez ušteda ili primljenih subvencija.

Nabavljenoj se robi vrijednost utvrđuje po nabavnoj cijeni bez PDV-a koji se može odbiti i ostalih poreza koji se mogu odbiti, a koji su izravno povezani s prihodom.

Nisu uključeni:

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Definicija se temelji na računovodstvenim normama koje primjenjuje poslovni subjekt u okviru vlastitoga knjigovodstva u skladu s računovodstvenim normama EU-a, odnosno radi se o izdacima koji se mogu priznati kao imovina.

Imovina, pogoni i oprema mogu se nabaviti iz sigurnosnih razloga ili razloga zaštite okoliša. Iako nabava takve imovine, pogona i opreme izravno ne povećava buduće gospodarske koristi ikojeg dijela imovine, pogona i opreme, ona može biti nužna kako bi poslovni subjekt u budućnosti ostvario gospodarsku korist iz svoje druge imovine. Ako je to slučaj, nabava takve imovine, pogona i opreme može se priznati kao imovina budući da oni omogućuju poslovnom subjektu ostvarenje budućih gospodarskih koristi iz povezane imovine u većoj mjeri nego da ta imovina nije bila nabavljena. Međutim, ta se imovina priznaje samo u mjeri u kojoj ukupna računovodstvena vrijednost te imovine i s njom povezane imovine ne prelazi ukupnu nadoknadivu vrijednost te imovine i s njom povezane imovine. Primjerice, kemijska industrija mora uvesti određene nove načine postupanja s kemikalijama kako bi ispunila zahtjeve zaštite okoliša u pogledu proizvodnje i skladištenja opasnih kemijskih tvari; to se unapređenje pogona smatra imovinom u mjeri u kojoj je ono nadoknadivo jer bez njega to poduzeće ne bi moglo proizvoditi i prodavati kemikalije.

Poveznica s drugim varijablama:

Ukupno ulaganje u zaštitu okoliša jest zbroj varijabli 21 11 0 i 21 12 0. Ukupni izdaci za zaštitu okoliša jednaki su zbroju varijabli 21 11 0, 21 12 0 i 21 14 0.

Dio:

15 11 0 Bruto investicije u materijalnu imovinu

Definicija

Ukupni tekući izdaci za zaštitu okoliša su troškovi za obavljanje i održavanje djelatnosti, tehnologije, postupka, opreme (ili njezinih dijelova) čija su svrha sprečavanje, smanjenje, obrada ili uklanjanje onečišćivača i onečišćenja (npr. otpadnih plinova, otpadnih voda ili krutoga otpada) ili bilo kojeg drugog oblika propadanja okoliša koje je posljedica djelatnosti poslovnog subjekta.

Radi se o zbroju izdataka u područjima zaštite okoliša Zaštita zraka i klime, Gospodarenje otpadnim vodama, Gospodarenje otpadom i Ostale djelatnosti zaštite okoliša. Ostale djelatnosti zaštite okoliša uključuju Zaštitu i sanaciju tla, podzemnih voda i površinskih voda, Smanjenje buke i vibracija, Zaštitu biološke raznolikosti i krajolika, Zaštitu od zračenja, Istraživanje i razvoj, Opće gospodarenje okolišem, Obrazovanje, izobrazbu i informiranje, Djelatnosti koje vode ka nedjeljivim troškovima i Djelatnosti koje nisu drugdje navedene.

Ukupne je tekuće izdatke za zaštitu okoliša potrebno prijaviti u bruto iznosu bez kompenzacije troškova koja proizlazi iz proizvodnje i prodaje utrživih nusproizvoda te bez ušteda ili primljenih subvencija.

Tekući su izdaci zbroj „internih izdataka” i „nabave usluga zaštite okoliša”:

Nabavljenoj se robi i uslugama vrijednost utvrđuje po nabavnoj cijeni bez PDV-a koji se može odbiti i ostalih poreza koji se mogu odbiti, a koji su izravno povezani s prihodom. Troškovi rada uključuju bruto nadnice i plaće, uključujući troškove koje snosi poslodavac i doprinose za socijalnu sigurnost, ali bez općih troškova.

Nisu uključeni:

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Definicija tekućih izdataka temelji se na računovodstvenim normama koje primjenjuje poduzeće u okviru vlastitoga knjigovodstva u skladu s računovodstvenim normama EU-a, odnosno tekući izdaci uključuju sve izdatke koji nisu kapitalizirani, ali koji su upisani u račun dobiti i gubitka.

Radi se o zbroju vrijednosti nabave sirovina i potrošnog materijala, troškova rada, javnih naknada i pristojbi, troškova za vanjske usluge, te naknada za najam i leasing za djelatnosti zaštite okoliša.

Poveznica s drugim varijablama:

Ukupno ulaganje u zaštitu okoliša jest zbroj varijabli 21 11 0 i 21 12 0. Ukupni izdaci za zaštitu okoliša jednaki su zbroju varijabli 21 11 0, 21 12 0 i 21 14 0.

Dio:

13 11 0 Ukupne nabave robe i usluga

13 31 0 Troškova osoblja

Definicija

U statistikama o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga II. plaćanja podugovarateljima su plaćanja koja vrši jedinica u korist trećih stranaka u zamjenu za industrijsku robu i usluge koji se dobavljaju u okviru podugovaračkog odnosa utvrđenog kako slijedi:

Dva poduzeća imaju uspostavljen podugovarački odnos ako su ispunjeni uvjeti A i B:

U statistikama o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga IV. plaćanja podugovarateljima su plaćanja koja vrši jedinica u korist trećih stranaka u zamjenu za građevinske radove obavljene u okviru podugovaračkog odnosa.

Dva poduzeća imaju uspostavljen podugovarački odnos ako su istodobno ispunjeni uvjeti A, B, C i D:

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Plaćanja podugovarateljima ne prikazuju se nužno odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Moguće ih je uključiti u Ostale vanjske troškove i Ostale operativne troškove.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Moguće ih je uključiti u ostale troškove u poslovnim knjigama sukladno vrsti troškova.

Moguće ih je uključiti u ostale troškove u poslovnim knjigama sukladno ulozi troškova.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Ukupne nabave robe i usluga (13 11 0).

Definicija

U statistikama o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga IV. Prihod od podugovarateljskih poslova jest prihod ostvaren građevinskim radovima jedinice koje je ova izvršila u korist treće stranke u okviru podugovaračkog odnosa.

Dva poduzeća imaju uspostavljen podugovarački odnos ako su istodobno ispunjeni uvjeti A, B, C i D:

Poveznica s poslovnim knjigama društva

Prihod od podugovarateljskih poslova ne prikazuje se nužno odvojeno u poslovnim knjigama društva.

Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ

Uključen je u neto promet.

Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003

Uključen je u prihod u poslovnim knjigama sukladno vrsti izdataka.

Uključen je u prihod u poslovnim knjigama sukladno ulozi izdataka.

Poveznica s drugim varijablama:

Dio Prometa (12 11 0)

Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)

Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)

Dio Prometa od građevinskih djelatnosti (18 12 2)

Dio Prometa od radova na zgradama (18 31 0) ili Prometa od radova na ostalim građevinama (18 32 0)

Definicija

Članak 25. i 37. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto promjena pričuva za prijenosne premije uključena je u tehničko dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto promjena pričuva za prijenosne premije koristi se za izračun bruto prihoda od premija te za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Definicija

Bruto zaračunate premije (vidjeti varijablu 12 11 0) dijele se na temelju pravnog statusa kako slijedi: dionička društva, poduzeća za uzajamno osiguranje, podružnice osiguravajućih poduzeća sa sjedištem u državama izvan EGP-a, ostalo.

Napomena:

Za poduzeća koja nude usluge reosiguranja ne bilježe se podružnice poduzeća sa sjedištem u državama izvan EGP-a.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto zaračunate premije podijeljene prema pravnom statusu predstavlja daljnju podjelu varijable Izravne zaračunate premije (12 11 0).

Definicija

U skladu s podjelom varijable 11 11 5, bruto izravne zaračunate premije dijele se na premije poduzeća pod domaćim nadzorom i premije poduzeća pod stranim nadzorom.

Definicija

U skladu s podjelom varijable 11 11 5, bruto prihvaćene premije reosiguranja dijele se na premije poduzeća pod domaćim nadzorom i premije poduzeća pod stranim nadzorom.

Definicija

Članci 42. i 43. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – raspoređeni prinos od investicija prenesen s netehničkog računa uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak I. stavak 2. Direktive 91/674/EEZ. Ovi se podaci prikupljaju sukladno različitim metodama raspoređivanja prinosa od investicija u tehničkom i netehničkom računu. Države koje koriste mogućnosti predviđene člankom 42. stavkom 4. Direktive 91/674/EEZ mogu ovu varijablu zamijeniti drugim varijablama temeljenima na odabirima koji su predviđeni navedenim člankom.

Poveznica s drugim varijablama:

Raspoređeni prinos od investicija prenesen s netehničkog računa koristi se za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Definicija

Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto plaćanja za odštetne zahtjeve uključena su u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 4. točka (a) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 5. točka (a) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja. Uključena su sva bruto plaćanja za odštetne zahtjeve izvršena tijekom financijske godine.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve koriste se za izračun Bruto odštetnih zahtjeva te za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Definicija

Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto plaćanja za odštetne zahtjeve uložene u tekućoj obračunskoj godini uključena su u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Uključena su sva bruto plaćanja za odštetne zahtjeve izvršena u financijskoj godini, a koja se odnose na odštetne zahtjeve uložene u tekućoj računovodstvenoj godini.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve uložene u tekućoj obračunskoj godini dio su varijable Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve (32 13 1).

Definicija

Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto promjena pričuve za neriješene odštetne zahtjeve uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 4. točka (b) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 5. točka (b) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto promjena pričuve za neriješene odštetne zahtjeve koristi se za izračun Bruto odštetnih zahtjeva te za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Definicija

Ova je varijabla zbroj troškova pribave, promjene odgođenih troškova pribave i upravnih troškova.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 7. točke (a), (b) i (c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 8. točke (a), (b) i c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Bruto poslovni troškovi koriste se za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Definicija

Članak 30. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – promjena pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 9. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Promjena pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) koristi se za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Definicija

Ova je varijabla zbroj ostalih tehničkih prihoda u bruto iznosu, bruto promjena ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama, bonusa i popusta u bruto iznosu i ostalih tehničkih troškova u bruto iznosu.

Ako razlika između bruto i neto iznosa ove varijable nije značajnija, ovu je varijablu moguće zamijeniti „ostalim varijablama tehničkog računa, neto iznos”. U tom je slučaju ova varijabla zbroj ostalog tehničkoga prihoda u neto iznosu (32 16 1), neto promjena ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama (32 16 2), bonusa i popusta u neto iznosu (32 16 3) i ostalih tehničkih troškova u neto iznosu (32 16 4). Ako države članice koriste neto iznos, to je potrebno naznačiti.

Poveznica s drugim varijablama:

Ostale stavke tehničkog računa u bruto iznosu koriste se za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.

Definicija

Neto tehnički prihod, koje nije naveden u drugim varijablama.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 3. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 4. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Ostali tehnički prihod u neto iznosu koristi se za izračun Ostalih stavki tehničkog računa u bruto iznosu (32 16 0).

Definicija

Članak 26. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – neto promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama uključene su u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 5. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 6. točka (b) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Neto promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama, koriste se za izračun Ostalih stavki tehničkog računa u bruto iznosu (32 16 0).

Definicija

Članci 29. i 39. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bonusi i popusti u neto iznosu uključeni su u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 6. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 7. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Bonusi i popusti u neto iznosu koriste se za izračun Ostalih stavki tehničkog računa u bruto iznosu (32 16 0).

Definicija

Neto tehnički troškovi, koji nisu navedeni u drugim varijablama.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 8. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 11. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Ostali tehnički troškovi u neto iznosu koriste se za izračun Ostalih stavki tehničkog računa u bruto iznosu (32 16 0).

Definicija

Bruto bilanca tehničkog računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Bruto iznosi koji odgovara međuzbroju kako je utvrđeno člankom 34. Odjeljkom I. stavkom 10. Direktive 91/674/EEZ (tehnički račun) za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te člankom 34. Odjeljkom II. stavkom 13. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja

Poveznica s drugim varijablama:

Međuzbroj I. računa se na sljedeći način za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja:

Ako se „ostale stavke tehničkog računa” (32 16 0) bilježe u neto iznosu, pri izračunu se međuzbroja I.: bruto bilance tehničkog računa uzima u obzir samo taj neto iznos.

Međuzbroj I. računa se na sljedeći način za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja:

Ako se „ostale stavke tehničkog računa” (32 16 0) bilježe u neto iznosu, pri izračunu se međuzbroja I.: bruto bilance tehničkog računa uzima u obzir samo taj neto iznos.

Međuzbroj I. (= bruto bilanca tehničkog računa) koristi se za izračun Međuzbroja II. (= neto bilanca tehničkog računa) (32 19 0).

Definicija

Saldo reosiguranja tehničkog računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Članak 63. Direktive 91/674/EEZ.

Poveznica s drugim varijablama:

Ova se varijabla računa kako slijedi:

Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama (32 18 1)

Saldo reosiguranja koristi se za izračun Međuzbroja II. (= neto bilanca tehničkog računa (32 19 0) (+/-).

Definicija

Članak 36. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.

Napomena:

Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (b) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (b) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.

Poveznica s drugim varijablama:

Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama dio je Salda reosiguranja (32 18 0).