13/Sv. 043

HR

Službeni list Europske unije

130

L 035/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.01.2009.

(1)

Unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojem je osigurano slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala. U tu svrhu opsežni sustav homologacije motornih vozila djeluje na razini Zajednice. Tehničke zahtjeve za homologaciju motornih vozila s obzirom na pogon vodikom treba uskladiti kako bi se izbjeglo donošenje zahtjeva koji se razlikuju od jedne do druge države članice i kako bi se osiguralo ispravno djelovanje unutarnjeg tržišta, osiguravajući istodobno visoku razinu zaštite okoliša i javne sigurnosti.

(2)

Ova je Uredba je posebna uredba u svrhu postupka Zajednice za homologaciju koji je propisan Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (3). Stoga priloge IV., VI. i XI. toj Direktivi treba izmijeniti na odgovarajući način.

(3)

Na zahtjev Europskog parlamenta, novi regulatorni pristup primijenjen je na zakonodavstvo EZ-a o vozilima. Ova Uredba stoga treba odrediti samo temeljne odredbe o zahtjevima u pogledu homologacije vodikovih sustava i sastavnih dijelova vodikovih sustava, dok tehničke specifikacije treba utvrditi provedbenim mjerama donesenim u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(4)

Poglavito treba ovlastiti Komisiju da uspostavi zahtjeve i postupke ispitivanja koji se odnose na nove oblike skladištenja ili uporabe vodika, dodatne sastavne dijelove vodikovog sustava i pogonski sustav. Također Komisiju treba ovlastiti da uspostavi specifične postupke, ispitivanja i zahtjeve s obzirom na zaštitu od udaraca vozila s pogonom na vodik i sigurnosne zahtjeve za ugrađeni sustav. Budući da su te mjere općeg područja primjene i namijenjene su izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni njezinim dopunjavanjem novim elementima koji nisu ključni, one se moraju donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(5)

U prometnom sektoru, jedan od glavnih ciljeva treba biti povećanje udjela vozila koja nisu štetna za okoliš. Dodatne napore treba poduzeti da se na tržište stavlja više takvih vozila. Uvođenje vozila s pogonom na alternativna goriva može bitno poboljšati kakvoću zraka u gradovima te stoga i stanje javnog zdravlja.

(6)

Vodik se smatra čistim načinom pogona vozila u budućnosti, na putu prema gospodarstvu bez onečišćavanja utemeljenom na ponovnoj uporabi sirovina i na obnovljivim energetskim resursima, budući da vozila s pogonom na vodik ne ispuštaju onečišćujuće tvari na osnovi ugljika niti stakleničke plinove. S obzirom da je vodik energetski prijenosnik, a ne izvor energije, prednost pogona na vodik sa stajališta klimatske politike ovisi o tome iz kojeg je izvora vodik dobiven. Stoga je potrebno brinuti da se vodik kao gorivo proizvodi na održiv način, koliko je to moguće iz obnovljivih energetskih resursa, tako da je ukupna ekološka bilanca uvođenja vodika kao goriva za motorna vozila pozitivna.

(7)

U završnom izvješću skupina visoke razine CARS 21 navodi da „prema potrebi treba podržati nastojanja s obzirom na povećanje međunarodnog usklađivanja uredaba za motorna vozila, s ciljem da se obuhvate ključna tržišta vozila te proširi usklađivanje na još neobuhvaćena područja, osobito u okviru dvaju sporazuma Gospodarske komisije UN-a za Europu (UNECE) iz 1958. i 1998. godine”. U skladu s tom preporukom, Komisija i dalje treba podupirati razvijanje međunarodno usklađenih zahtjeva za motorna vozila pod okriljem UNECE-a. Poglavito u slučaju donošenja globalnog tehničkog pravilnika (GTR, Global Technical Regulation) o vozilima s pogonom na vodik i gorivne članke, Komisija treba razmotriti mogućnost prilagođivanja zahtjeva propisanih u ovoj Uredbi sa zahtjevima uspostavljenim u GTR-u.

(8)

Vodikove se mješavine mogu upotrijebiti kao prijelazno gorivo do početka uporabe čistog vodika, kako bi se olakšalo uvođenje vozila s pogonom na vodik u državama članicama s dobrom infrastrukturom prirodnog plina. Komisija stoga treba razviti zahtjeve za uporabu mješavine vodika i prirodnog plina/biometana, posebno utvrđujući omjer miješanja vodika i plina vodeći računa o tehničkoj izvedivosti i koristi za okoliš.

(9)

Određivanje okvira za homologaciju vozila s pogonom na vodik doprinijelo bi povjerenju potencijalnih korisnika i opće javnosti prema novoj tehnologiji.

(10)

Stoga je potrebno stvoriti odgovarajući okvir kako bi se ubrzalo stavljanje na tržište vozila s inovativnim tehnologijama pogona i vozila koja upotrebljavaju alternativna goriva s manjim utjecajem na okoliš.

(11)

Većina proizvođača značajno ulaže u razvoj vodikove tehnologije i već je počela stavljati na tržište takva vozila. Vjerojatno je da će se u budućnosti udio vozila s pogonom na vodik u ukupnom broju vozila povećati. Stoga je neophodna specifikacija zajedničkih zahtjeva o sigurnosti vozila s pogonom na vodik. Kako bi proizvođači pri razvoju vozila s pogonom na vodik mogli slijediti različite pristupe, neophodno je uspostaviti sigurnosne zahtjeve na tehnološki neutralan način.

(12)

Potrebno je uspostaviti one sigurnosne zahtjeve za vodikove sustave i njegove sastavne dijelove koji su potrebni za dodjeljivanje homologacije.

(13)

Za homologaciju vozila s pogonom na vodik potrebno je uspostaviti zahtjeve za ugradnju vodikovog sustava i njegovih sastavnih dijelova u vozilo.

(14)

Radi svojstava goriva, vozila s pogonom na vodik mogu zahtijevati posebni postupak od strane službi za spašavanje. Zato je potrebno utvrditi zahtjeve za jasno i brzo prepoznavanje takvih vozila kako bi se omogućilo službama za spašavanje da budu obaviještene o gorivu koje se nalazi u vozilu. Način označivanja mora što bolje odgovarati svojoj namjeni a da ne bude takve naravi koja bi mogla uznemiravati javnost.

(15)

Također je važno utvrditi obveze proizvođača koje se odnose na donošenje odgovarajućih mjera za sprječavanje da se vozila s pogonom na vodik pune pogrešnim gorivom.

(16)

Vozila s pogonom na vodik mogu uspjeti na tržištu samo pod uvjetom da odgovarajuća infrastruktura crpki bude raspoloživa u Europi. Komisija stoga treba proučiti odgovarajuće mjere pružanja potpore uspostavljanju mreže crpki po cijeloj Europi za vozila s pogonom na vodik.

(17)

Mala inovativna vozila koja su u skladu sa zakonodavstvom o EZ homologaciji određena vozilima kategorije L, smatraju se predvodnicima uporabe vodika kao goriva. Uvođenje vodika za ta vozila iziskuje manje napora, a tehnički izazovi i visina investicija nisu tako značajni kao za vozila kategorija M i N kako su određene u Prilogu II. Direktivi 2007/46/EZ. Komisija treba najkasnije do 1. siječnja 2010. ocijeniti mogućnost uređenja homologacije vozila na vodik kategorije L.

(18)

S obzirom da cilj ove Uredbe, to jest ostvarenje unutarnjeg tržišta uvođenjem zajedničkih tehničkih zahtjeva o motornim vozilima s pogonom na vodik, države članice same ne mogu dosegnuti na zadovoljavajući način te se zato zbog opsega djelovanja može bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti iz navedenog članka ova Uredba ne prelazi okvire koji su potrebni da bi se postigao taj cilj,

1.

vozila s pogonom na vodik kategorija M i N kako su određene u dijelu A Priloga II. Direktivi 2007/46/EZ, uključujući zaštitu od sudara i električnu sigurnost takvih vozila;

2.

sastavne dijelove vodikovog sustava za motorna vozila kategorija M i N navedene u Prilogu I.;

3.

vodikove sustave oblikovane za motorna vozila kategorija M i N, uključujući nove oblike skladištenja ili uporabe vodika.

(a)

„vozilo s pogonom na vodik” znači svako motorno vozilo koje upotrebljava vodik kao gorivo za pogon vozila;

(b)

„pogonski sustav” znači motor s unutarnjim izgaranjem ili sustav gorivnih članaka koji se upotrebljava za pogon vozila;

(c)

„sastavni dio vodikovog sustava” znači spremnik za vodik i sve druge dijelove vozila s pogonom na vodik koji su u izravnom dodiru s vodikom ili čine dio vodikovog sustava;

(d)

„vodikov sustav” znači sklop sastavnih dijelova vodikovog sustava i spojnih dijelova ugrađenih na vozilima s pogonom na vodik, osim pogonskih sustava ili pomoćnih pogonskih jedinica;

(e)

„najviši dopušteni radni tlak” (MAWP, Maximum Allowable Working Pressure) znači najviši tlak za koji je sastavni dio konstrukcijski predviđen i prema kojem se određuje njegova čvrstoća;

(f)

„nazivni radni tlak” (NWP, Nominal Working Pressure) znači, što se tiče spremnika, stabilizirani tlak pri ujednačenoj temperaturi od 288 K (15 °C) za pun spremnik, ili za druge sastavne dijelove, tlak pri kojem sastavni dio inače djeluje;

(g)

„unutarnji spremnik” znači dio spremnika za vodik koji je namijenjen za uporabu tekućeg vodika koji sadrži duboko ohlađeni vodik.

(a)

sustave za upravljanje i nadzor uporabe;

(b)

sustave spojnih mjesta vozila;

(c)

sustave za ograničenje protoka;

(d)

sustave za zaštitu od previsokog tlaka;

(e)

sustave za otkrivanje neispravnosti izmjenjivača topline.

(a)

da sastavni dijelovi vodikovog sustava i vodikovi sustavi djeluju na ispravan i siguran način te da pouzdano izdrže električne, mehaničke, toplinske i kemijske radne uvjete, bez propuštanja ili vidljivog deformiranja;

(b)

da su vodikovi sustavi zaštićeni od previsokog tlaka;

(c)

da materijali onih dijelova sastavnih dijelova vodikovog sustava i vodikovih sustava koji su u izravnom dodiru s vodikom podnose vodik;

(d)

da sastavni dijelovi vodikovog sustava i vodikovi sustavi pouzdano izdrže predviđene temperature i tlakove tijekom njihova predviđenog životnog vijeka;

(e)

da sastavni dijelovi vodikovog sustava i vodikovi sustavi pouzdano izdrže područje radnih temperatura određeno u provedbenim mjerama;

(f)

da su sastavni dijelovi vodikovog sustava označeni u skladu s provedbenim mjerama;

(g)

da sastavni dijelovi vodikovog sustava s usmjerenim tokom imaju jasno označen smjer protoka;

(h)

da su sastavni dijelovi vodikovog sustava i vodikovi sustavi oblikovani tako da se mogu ugraditi u skladu sa zahtjevima Priloga VI.

(a)

EZ homologacije ili nacionalne homologacije novih tipova vozila iz razloga koji se odnose na pogon vodikom kada takvo vozilo nije u skladu sa zahtjevima ove Uredbe ili njezinih provedbenih mjera; i

(b)

EZ homologacije ili nacionalne homologacije novih tipova sastavnog dijela vodikovog sustava ili vodikovog sustava kada takav sastavni dio ili sustav nije u skladu sa zahtjevima ove Uredbe ili njezinih provedbenih mjera.

(a)

iz razloga koji se odnose na pogon vodikom, smatraju da certifikati o sukladnosti za nova vozila više nisu važeći u smislu članka 26. Direktive 2007/46/EZ i zabraniti registraciju, prodaju i stavljanje u uporabu kada takva vozila nisu u skladu sa zahtjevima ove Uredbe ili njezinih provedbenih mjera; i

(b)

zabranjuju prodaju i stavljanje u uporabu novih sastavnih dijelova vodikovog sustava ili vodikovih sustava kada takvi sastavni dijelovi ili sustavi nisu u skladu sa zahtjevima ove Uredbe ili njezinih provedbenih mjera.

(a)

iz razloga koji se odnose na pogon vodikom, odbiti dodjeljivanje EZ homologacije ili nacionalne homologacije novih tipova vozila ili EZ homologacije novih tipova sastavnog dijela vodikovog sustava ili vodikovog sustava kada je takav sastavni dio ili sustav u skladu sa zahtjevima ove Uredbe ili njezinih provedbenih mjera, ili

(b)

zabraniti prodaju i stavljanje u uporabu novih vozila ili sastavnih dijelova vodikovog sustava ili vodikovih sustava ili prodaju novih sastavnih dijelova ili sustava kada su takva vozila, sastavni dijelovi ili sustavi u skladu sa zahtjevima ove Uredbe i njezinih provedbenih mjera.

(a)

administrativne odredbe za EZ homologaciju vozila, s obzirom na pogon vodikom, sastavnih dijelova vodikovog sustava ili vodikovih sustava;

(b)

pravila o informacijama koje proizvođači moraju osigurati za potrebe homologacije i pregleda na koje se upućuje u članku 4. stavcima 4. i 5.;

(c)

podrobna pravila za postupke ispitivanja iz priloga od II. do V.;

(d)

podrobna pravila koja se odnose na zahtjeve za ugradnju sastavnih dijelova vodikovog sustava ili vodikovih sustava iz Priloga VI.;

(e)

podrobna pravila koja se odnose na zahtjeve za sigurno i pouzdano djelovanje sastavnih dijelova vodikovog sustava ili vodikovih sustava iz članka 5.;

(f)

podrobna pravila za označivanje ili druge načine jasne i brze identifikacije vozila s pogonom na vodik na koje se upućuje u točki 16. Priloga VI.

(a)

specifikacije za zahtjeve koji se odnose na sljedeće elemente:

(b)

druge mjere potrebne za primjenu ove Uredbe.

(a)

davanje lažnih izjava tijekom postupaka homologacije ili postupaka koji dovode do opoziva;

(b)

krivotvorenje rezultata homologacijskih ispitivanja ili provjere sukladnosti u uporabi;

(c)

zadržavanje podataka ili tehničkih specifikacija koji bi mogli dovesti do opoziva ili povlačenja homologacije;

(d)

uskraćivanje pristupa informacijama;

(e)

uporabu poremećajnih (tzv. defeat) uređaja.

(a)

sastavni dijelovi namijenjeni za uporabu tekućeg vodika:

(b)

sastavni dijelovi namijenjeni za uporabu stlačenog (plinovitog) vodika pri nazivnom radnom tlaku većim od 3,0 MPa:

(a)

Ispitivanje rasprskavanjem: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik djeluje sigurno dok nije prekoračena određena razina visokog tlaka, tlak rasprskavanja (koeficijent sigurnosti pomnožen s MAWP-om). Za dodjeljivanje homologacije vrijednost stvarnog tlaka rasprskavanja tijekom ispitivanja mora prekoračiti propisani najniži tlak rasprskavanja.

(b)

Ispitivanje izlaganjem vatri: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik s protupožarnom zaštitom ne rasprskava kada je ispitan u propisanim uvjetima izlaganja vatri.

(c)

Ispitivanje najviše razine punjenja: svrha je ispitivanja dokazati da sustav koji sprečava previsoko punjenje spremnika radi odgovarajuće i da razina vodika tijekom postupka punjenja nikada ne uzrokuje otvaranje uređaja za snižavanje tlaka.

(d)

Tlačno ispitivanje: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik može izdržati propisanu razinu visokog tlaka. Da se to dokaže, u spremniku se tijekom propisanog vremena uspostavlja propisana vrijednost tlaka. Spremnik nakon ispitivanja ne smije pokazivati znakove trajnih deformacija ili vidljivih propuštanja.

(e)

Ispitivanje nepropusnosti: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik pod propisanim uvjetima ne pokazuje znakove propuštanja. Da se to dokaže, u spremniku se tijekom propisanog vremena uspostavlja nazivni radni tlak. Ne smije pokazivati znakove propuštanja kroz pukotine, pore ili druga slična oštećenja.

(a)

Tlačno ispitivanje: svrha je ispitivanja dokazati da sastavni dijelovi vodikovog sustava mogu izdržati razinu tlaka koji je viši od radnog tlaka sastavnog dijela. Kada se tlak poveća do propisane vrijednosti na sastavnim dijelovima vodikovog sustava, ne smije biti vidljivih znakova propuštanja, deformacije, loma ili pukotina.

(b)

Ispitivanje vanjskog propuštanja: svrha je ispitivanja dokazati da sastavni dijelovi vodikovog sustava ne propuštaju prema van. Sastavni dijelovi vodikovog sustava ne smiju pokazati znakove poroznosti.

(c)

Ispitivanje izdržljivosti: svrha je ispitivanja dokazati da su sastavni dijelovi vodikovog sustava sposobni trajno pouzdano djelovati. Ispitivanje se sastoji od podvrgavanja sastavnog dijela vodikovog sustava određenom broju ciklusa ispitivanja pod propisanim uvjetima temperature i tlaka. Ciklus ispitivanja znači uobičajeno djelovanje (tj. jedno otvaranje i jedno zatvaranje) sastavnog dijela vodikovog sustava.

(d)

Ispitivanje funkcionalnosti: svrha je ispitivanja dokazati da su sastavni dijelovi vodikovog sustava sposobni pouzdano djelovati.

(e)

Ispitivanje otpornosti na koroziju: svrha je ispitivanja dokazati da su sastavni dijelovi vodikovog sustava otporni na koroziju. Da se to dokaže, treba sastavne dijelove vodikovog sustava staviti u dodir s određenim kemikalijama.

(f)

Ispitivanje otpornosti na suhu zagrijanost: svrha je ispitivanja dokazati da su nemetalni sastavni dijelovi vodikovog sustava otporni na visoku temperaturu. Da se to dokaže, treba sastavne dijelove vodikovog sustava izložiti zraku s najvišom radnom temperaturom.

(g)

Ispitivanje starenja zbog ozona: svrha je ispitivanja dokazati da su nemetalni sastavni dijelovi vodikovog sustava otporni na starenje zbog ozona. Da se to dokaže, treba sastavne dijelove vodikovog sustava izložiti zraku s visokom koncentracijom ozona.

(h)

Ispitivanje temperaturnim ciklusom: svrha je ispitivanja dokazati da su sastavni dijelovi vodikovog sustava otporni na visoke temperature. Da se to dokaže, treba izložiti sastavne dijelove vodikovog sustava tijekom propisanog vremena temperaturnom ciklusu od najmanje do najviše radne temperature.

(i)

Ispitivanje tlačnim ciklusom: svrha je ispitivanja dokazati da su sastavni dijelovi vodikovog sustava otporni na velike promjene tlaka. Da se to dokaže, treba sastavne dijelove vodikovog sustava povrgnuti promjenama tlaka od atmosferskog tlaka do najvišeg dopuštenog radnog tlaka (MAWP) te natrag do atmosferskog tlaka u kratkom vremenskom razdoblju.

(j)

Ispitivanje podnošljivosti na vodik: svrha je ispitivanja dokazati da metalni sastavni dijelovi vodikovog sustava (tj. cilindri i ventili) u dodiru s vodikom ne postaju krhki. U sastavnim dijelovima vodikovog sustava koji su izloženi učestalim ciklusima opterećenja moraju se izbjeći uvjeti koji bi mogli dovesti do mjestimičnog zamora materijala i inicijacije ili širenje pukotina u strukturi.

(k)

Ispitivanje propuštanja na dosjedima: svrha je ispitivanja dokazati da sastavni dijelovi vodikovog sustava ne propuštaju nakon što se ugrade u vodikov sustav.

Tip 1.

Bešavni metalni spremnik

Tip 2.

Kružno po obodu omotan spremnik s bešavnim metalnim unutarnjim spremnikom

Tip 3.

Potpuno omotan spremnik s bešavnim ili zavarenim unutarnjim metalnim spremnikom

Tip 4.

Potpuno omotan spremnik s nemetalnim unutarnjim spremnikom.

(a)

Ispitivanje rasprskavanjem: svrha je ispitivanja odrediti vrijednost tlaka pri kojem se spremnik rasprskava. Da se to dokaže, u spremniku treba uspostaviti danu vrijednost tlaka koja mora biti veća od nazivnog radnog tlaka spremnika. Tlak rasprskavanja spremnika mora prelaziti propisani tlak. Proizvođač mora zabilježiti i čuvati tlak rasprskavanja tijekom životnog vijeka spremnika.

(b)

Ispitivanje tlačnim ciklusima pri temperaturi okoline: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik vodika može izdržati velike promjene tlaka. Da se to dokaže, primjenjuju se ciklusi na spremniku dok se ne pojavi oštećenje ili dok se ne dosegne propisani broj ciklusa povećavajući i smanjujući tlak do propisane vrijednosti. Oštećenje spremnika ne smije se pojaviti prije nego se dosegne propisani broj ciklusa. Broj ciklusa do pojave oštećenja, te mjesto i opis oštećenja moraju se zabilježiti.

(c)

Ispitivanje značajke propuštanja prije razaranja (LBB, Leak Before Break): svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik počne propuštati prije razaranja. Da se to dokaže, ti se tlačni ciklusi primjenjuju na spremniku povećavajući i smanjujući tlak do propisane vrijednosti. Ispitivani spremnici moraju početi propuštati ili prijeći određeni broj ciklusa ispitivanja bez oštećenja. Broj ciklusa do pojave oštećenja, te mjesto i opis oštećenja moraju se zabilježiti.

(d)

Ispitivanje izlaganjem vatri: svrha je ispitivanja dokazati da se spremnik sa svojom zaštitom protiv požara neće rasprsnuti kada se pod propisanim uvjetima izloži vatri. Spremnik u kojem je uspostavljen radni tlak mora ispuštati svoj sadržaj samo kroz uređaj za snižavanje tlaka i ne smije se razoriti.

(e)

Ispitivanje na probijanje: svrha je ispitivanja dokazati da se spremnik neće razoriti kad se probuši metkom iz vatrenog oružja. Da se to dokaže, u cijelom spremniku s njegovom zaštitnom prevlakom treba uspostaviti tlak i probušiti ga metkom. Spremnik se ne smije razoriti.

(f)

Ispitivanje otpornosti na kemikalije: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik može izdržati izlaganje određenim kemijskim tvarima. Da se to dokaže, spremnik treba izložiti djelovanju različnih kemijskih otopina. Tlak spremnika treba povećavati do dane vrijednosti te provesti ispitivanje na rasprskavanje koje je navedeno u točki (a). Spremnik mora dosegnuti propisani tlak rasprskavanja, koji treba zabilježiti.

(g)

Ispitivanje na podnošljivost zareza u kompozitnom materijalu: svrha je ispitivanja dokazati da je spremnik za vodik otporan na visoki tlak. Da se to dokaže, u stjenke spremnika treba urezati zareze propisane geometrije i izložiti ga propisanom broju tlačnih ciklusa. Spremnik mora izdržati propisani broj tlačnih ciklusa bez loma i propuštanja, ali može propuštati tijekom preostalog broja ciklusa ispitivanja. Broj ciklusa do pojave oštećenja, te mjesto i opis oštećenja moraju se zabilježiti.

(h)

Ispitivanje na oštećenje ubrzanim opterećivanjem: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik može izdržati izlaganje visokom tlaku i visokim temperaturama na granici dopuštenog radnog područja tijekom produljenog vremenskog razdoblja. Da se to dokaže, spremnik treba biti izložen uvjetima određenog tlaka i temperature, a nakon toga se podvrgava ispitivanju rasprskavanjem koje je navedeno u točki (a). Spremnik mora dosegnuti propisani tlak rasprskavanja.

(i)

Ispitivanje tlačnim ciklusom kod ekstremnih temperatura: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik može izdržati promjene tlaka pri različitim temperaturnim uvjetima. Da se to dokaže, treba spremnik bez ikakve zaštitne prevlake ciklični hidrostatički ispitati pri ekstremnim temperaturama okoline, a nakon toga podvrgnuti ga ispitivanju rasprskavanjem i ispitivanju propuštanja koja su navedena u točkama (a) i (k). Kada su ispitivani tlačnim ciklusima, spremnici ne smiju pokazivati znakove loma, propuštanja ili odmotavanja vlakana. Spremnici se ne smiju rasprsnuti pri propisanom tlaku.

(j)

Ispitivanje oštećivanjem udarom: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik zadržava radnu sposobnost nakon što se izloži propisanim mehaničkim udarima. Da se to dokaže, spremnik se najprije podvrgava ispitivanju padom, a potom se izlaže određenom broju tlačnih ciklusa. Spremnik mora izdržati propisani broj tlačnih ciklusa bez propuštanja i loma, ali može propuštati tijekom preostalih ciklusa ispitivanja.

(k)

Ispitivanje propuštanja: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik pod propisanim uvjetima ne pokazuje znakove propuštanja. Da se to dokaže, u spremniku treba uspostaviti nazivni radni tlak. Ne smije pokazivati nikakve znakove propuštanja kroz pukotine, pore ili slična oštećenja.

(l)

Ispitivanje propusnosti: svrha je ispitivanja dokazati da propusnost spremnika za vodik ne prelazi propisanu vrijednost. Da se to dokaže, spremnik treba puniti plinovitim vodikom do nazivnog radnog tlaka te nakon toga nadzirati propusnost u zatvorenoj komori propisano vremensko razdoblje u propisanim uvjetima temperature.

(m)

Ispitivanje na uvijanje priključnih nastavaka: svrha je ispitivanja dokazati da priključni nastavak spremnika za vodik može izdržati propisano uvijanje. Da se to dokaže, priključni nastavak spremnika treba opteretiti na uvijanje u oba smjera. Nakon toga obavljaju se ispitivanje rasprskavanjem i ispitivanje nepropusnosti koja su navedena u točkama (a) i (k). Spremnik mora ispunjavati zahtjeve ispitivanja rasprskavanjem i nepropusnosti. Moraju se zabilježiti primijenjeni moment uvijanja, propuštanje i tlak rasprskavanja.

(n)

Ispitivanje tlačnim ciklusom s plinovitim vodikom: svrha je ispitivanja dokazati da spremnik za vodik može izdržati velike promjene tlaka pri uporabi plinovitog vodika. Da se to dokaže, spremnik za vodik treba podvrgnuti brojnim tlačnim ciklusima s uporabom plinovitog vodika i ispitivanju propuštanja kako je navedeno u točki (k). Treba pregledati oštećenja, poput pukotina zbog zamora materijala ili elektrostatičkog pražnjenja spremnika. Spremnik mora ispunjavati zahtjeve ispitivanja nepropusnosti. Spremnik ne smije imati nikakvih oštećenja, poput pukotina zbog zamora materijala ili elektrostatičkog pražnjenja.

1.1.

Ispitivanje podnošljivosti na vodik navedeno u točki (j) Priloga III.

1.2.

Ispitivanje starenja: svrha je ispitivanja provjeriti je li nemetalni materijal upotrijebljen u sastavnim dijelovima vodikovog sustava otporan na starenje. Na ispitanim uzorcima ne smije biti vidljivih pukotina.

1.3.

Ispitivanje podnošljivosti na ozon: svrha je ispitivanja provjeriti je li elastomerni materijal sastavnog dijela vodikovog sustava otporan na izlaganje ozonu. Na ispitanim uzorcima ne smije biti vidljivih pukotina.