11/Sv. 050

HR

Službeni list Europske unije

236

L 343/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.12.2008.

—

podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije nakon postupka prema članku 5. Uredbe (EZ) br. 384/96,

—

podrijetlom iz Tajlanda nakon revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. iste Uredbe,

—

podrijetlom iz Ukrajine nakon revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. i privremene revizije prema članku 11. stavku 3. iste Uredbe,

—

i o prekidu postupka u vezi uvoza istog proizvoda podrijetlom iz Bosne i Hercegovine i Turske

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1697/2002 uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih varenih cijevi od željeza i nelegiranog čelika podrijetlom iz, između ostalog, Tajlanda, Turske i Ukrajine („mjere na snazi”) (2).

(2)

Pritužbu je 20. kolovoza 2007. uložio Odbor za zaštitu industrije varenih željeznih cijevi u Europskoj uniji (Odbor za zaštitu), podnositelj pritužbe, u ime proizvođača koji čine većinu, u ovom slučaju više od 50 %, ukupne proizvodnje Zajednice određenih varenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika.

(3)

Pritužba je sadržavala dostatne dokaze o dampingu navedenog proizvoda podrijetlom iz Bjelarusa, Bosne i Hercegovine, Narodne Republike Kine („NRK”) i Rusije, te o materijalnoj šteti koju je prouzročio, koji bi opravdali pokretanje postupka, nakon konzultacija sa Savjetodavnim odborom.

(4)

Zahtjev za reviziju prema članku 11. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe uložio je 25. lipnja 2007. Odbor za zaštitu industrije varenih željeznih cijevi u Europskoj uniji, podnositelj pritužbe, u ime proizvođača koji čine većinu, u ovom slučaju više od 50 %, ukupne proizvodnje Zajednice određenih varenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika.

(5)

Zahtjev je sadržavao dostatne dokaze za pokretanje revizije nakon isteka antidampinških mjera koje su se primjenjivale na uvoz navedenog proizvoda iz Tajlanda, Turske i Ukrajine, te privremene revizije, koja obuhvaća damping i štetu, koja se odnosi na uvoz iz Turske. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Komisija je pokrenula revizije u skladu s člankom 11. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe.

(6)

Što se tiče Turske, zahtjev je sadržavao dostatne dokaze da je uvoz dotičnog proizvoda ostao na značajno visokim razinama u apsolutnom smislu i u smislu tržišnog udjela. U zahtjevu se nadalje tvrdilo da su obujam i cijene uvezenog dotičnog proizvoda iz navedene zemlje imali, osim drugih posljedica, negativan učinak na tržišni udio i razinu cijena industrije Zajednice, dovodeći do značajnih nepovoljnih učinaka na ukupne rezultate i financijsko stanje industrije Zajednice.

(7)

Zahtjev za parcijalnu privremenu reviziju prema članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe uložilo je 15. listopada 2007. društvo Interpipe Group, izvoznik iz Ukrajine. Zahtjev je bio ograničen na ispitivanje dampinga.

(8)

Komisija je 26. rujna 2007. najavila putem obavijesti („obavijest 1.”) objavljene u Službenom listu Europske unije  (3) pokretanje antidampinškog postupka prema članku 5. Osnovne uredbe u vezi uvoza određenih varenih cijevi od željeza i nelegiranog čelika podrijetlom iz Bjelarusa, Bosne i Hercegovine, Narodne Republike Kine i Rusije („antidampinški ispitni postupak”).

(9)

Istog je dana, prema članku 11. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe, Komisija najavila putem obavijesti („obavijest 2.”) objavljene u Službenom listu Europske Unije  (4) pokretanje revizije nakon isteka mjere za uvoz iz Tajlanda, Turske i Ukrajine („revizija nakon isteka mjere”) te privremene revizije koja se odnosi na uvoz iz Turske određenih varenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika („privremena revizija za Tursku”).

(10)

Komisija je 24. siječnja 2008., prema članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe, objavila u Službenom listu Europske unije  (5) obavijest o pokretanju postupka („obavijest 3.”) privremene revizije ograničene na damping koji je vršio jedan izvoznik određenih varenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Ukrajine, Interpipe Group („privremena revizija za Ukrajinu”).

(11)

Gore navedeni ispitni postupci tretirani su zajednički budući da su jasno međusobno povezani, posebno s obzirom na utvrđivanje štete i vjerojatnost ponavljanja štete. Postupci su objedinjeni u jednoj Uredbi radi dobrog upravljanja.

(12)

Službe Komisije službeno su obavijestile podnositelja pritužbe, proizvođače iz Zajednice koji su navedeni u pritužbi i zahtjevu, sve ostale poznate proizvođače iz Zajednice, uvoznike, trgovce, poznate proizvođače u Bjelarusu, Bosni i Hercegovini, Narodnoj Republici Kini, Rusiji, Tajlandu, Turskoj i Ukrajini te vlasti dotičnih zemalja.

(13)

Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zahtijevati raspravu u roku određenom u obavijestima o pokretanju postupka. Brojni proizvođači izvoznici i proizvođači iz Zajednice koji predstavljaju podnositelja pritužbe iskoristili su navedenu priliku i iznijeli tvrdnje koje će se razmatrati tijekom ispitnog postupka.

(14)

U vezi velikog broja proizvođača izvoznika za određene države izvoznice, proizvođača iz Zajednice i uvoznika obuhvaćenih ispitnim postupcima, predviđena je primjena tehnika odabira uzoraka kad god je to primjereno u antidampinškom postupku, reviziji nakon isteka mjere i u privremenoj reviziji za Tursku, kako je određeno u uvodnim izjavama 8. i 9., u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(15)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li potreban odabir uzoraka te, ako jest, odabrati uzorak, zatraženo je od proizvođača izvoznika, zastupnika koji djeluju u njihovo ime, proizvođača iz Zajednice i uvoznika da se jave i dostave podatke kako je određeno u obavijestima o pokretanju postupaka.

(16)

Petnaest stranaka, 13 podnositelja pritužbe i 2 proizvođača koji su podržali pritužbu odgovorili su na obrazac za odabir uzoraka, a daljnja su dva trgovačka društva surađivala ispunjavanjem skraćenog upitnika. Razina suradnje dosegla je oko 95 % proizvodnje Zajednice.

(17)

U skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, odabran je uzorak, nakon savjetovanja s podnositeljem pritužbe, na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje. Kao rezultat ovog testa, odabran je uzorak od 9 trgovačkih društava. Trgovačka društva u uzorku činila su 67 % ukupne proizvodnje Zajednice tijekom RIP-a.

(18)

Kontaktiralo se 140 uvoznika na temelju podataka koji su bili na raspolaganju Komisiji. Od navedenih 140, 16 uvoznika izjavilo je da ne uvoze varene cijevi iz dotičnih zemalja, a 3 su trgovačka društva odgovorila da više nisu aktivna na tržištu dotičnog proizvoda. Trinaest nepovezanih uvoznika odgovorilo je na upitnik, ali su samo dvojica dostavila potpune odgovore. Nepovezani uvoznici koji ne surađuju činili su manje od 5 % ukupnog dotičnog uvoza, što je vrlo niska razina suradnje.

(19)

Kako je navedeno u obavijestima o pokretanju postupaka, odabir uzoraka predviđen je za izvoznike/proizvođače u NRK-u, Rusiji, Turskoj, Ukrajini i Tajlandu Podrobni podaci o odabiru uzoraka za dotičnu državu određeno je u analizi za svaku zemlju u nastavku.

(20)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za potrebe utvrđivanja dampinga, nastale štete i interesa Zajednice. Podaci koje su dostavila sljedeća trgovačka društva provjereni su na licu mjesta:

(21)

Ispitni postupak dampinga i štete za antidampinški postupak obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2006. do 30. lipnja 2007. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja u kontekstu analize štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2004. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”). Isti RIP također se koristio za privremenu reviziju za Tursku i za reviziju nakon isteka mjere, koja je također imala isto razmatrano razdoblje.

(22)

Ispitni postupak za privremenu reviziju za Ukrajinu obuhvatio je cijelu kalendarsku godinu 2007. („ispitni postupak za Interpipe” ili „IPI”).

(23)

Sve stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo predložiti:

(24)

U skladu s odredbama Osnovne uredbe, zainteresiranim strankama dano je razdoblje unutar kojeg su mogle uložiti prigovore nakon navedene objave.

(25)

Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotreni su i, prema potrebi, konačni su nalazi odgovarajuće promijenjeni.

(26)

Dotični su proizvod varene cijevi od željeza ili nelegiranog čelika, s kružnim presjekom i vanjskim promjerom ne većim od 168,3 mm, osim cijevi koje se koriste za naftovode ili plinovode, zaštitne cijevi prilikom vađenja nafte ili plina, precizne cijevi i cijevi s dodatnim elementima za pričvršćivanje koje se koriste za dovod plinova ili tekućina za upotrebu u civilnim zrakoplovima, podrijetlom iz Bjelarusa, Bosne i Hercegovine, Narodne Republike Kine, Rusije, Tajlanda, Turske i Ukrajine. Uobičajeno se deklariraju prema oznakama KN ex 7306 30 41, ex 7306 30 49, ex 7306 30 72 i ex 7306 30 77.

(27)

Varene cijevi koriste se za različite namjene uključujući, između ostalog, cjevovode za vodu, paru, prirodni plin, zrak i ostale tekućine i plinove u vodovodnim, toplinskim i rashladnim sustavima, klimatskim uređajima, automatskim protupožarnim sustavima i sličnom. Često se koriste u gradnji, prijenosu tereta, za izradu ograda, u zaštitne svrhe i za građevinske skele.

(28)

Glavna su sirovina za izradu dotičnog proizvoda toplo valjane zavojnice koje se oblikuju u cijevi. Varene cijevi mogu se dalje obrađivati premazivanjem ili galvanizacijom. Navedene daljnje obrade namijenjene su povećanju kvalitete proizvoda. Cijevi se uglavnom isporučuju bez navoja, ali mogu imati ukošene krajeve ili navoje sa spojnicama ili bez njih. Dotični proizvod proizvodi se u brojnim dimenzijama i prema različitim normama i klasifikacijama. Cijevi su u značajnoj mjeri međusobno zamjenjive s obzirom na njihovu krajnju namjenu te, stoga, postoji značajno preklapanje i konkurencija između različitih vrsta dotičnog proizvoda. Stoga se zaključuje da se, kao što je to bio slučaj u ranijim ispitnim postupcima koji su obuhvaćali isti proizvod, sve vrste dotičnog proizvoda trebaju smatrati jednim proizvodom za potrebe ovog ispitnog postupka.

(29)

Za potrebe ove revizije nakon isteka mjere, privremene revizije za Tursku i privremene revizije za Ukrajinu, dotični je proizvod isti kao i proizvod obuhvaćen početnim i prethodnim ispitnim postupkom, navedenim u uvodnoj izjavi 1.

(30)

Proizvod koji se proizvodi u Bjelarusu, Bosni i Hercegovini, Narodnoj Republici Kini, Rusiji, Tajlandu, Turskoj i Ukrajini i koji se izvozi u Zajednicu istovjetan je u svim aspektima proizvodu koji se prodaje na domaćim tržištima navedenih zemalja, kao i proizvodu koji proizvode proizvođači iz Zajednice i prodaju na tržištu Zajednice. Isto se odnosi na proizvod koji se proizvodi i prodaje za izvoz u Zajednicu u usporedbi s proizvodom koji se proizvodi i prodaje u SAD-u koji je služio kao treća zemlja tržišnog gospodarstva za Narodnu Republiku Kinu i Bjelarus. Stoga su se svi navedeni proizvodi smatrali istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(31)

Opća metodologija navedena u nastavku primijenjena je na sve izvozne gospodarske subjekte prema potrebi. Naknadno predstavljanje nalaza o aspektima dampinga za dotične zemlje opisuje, stoga, samo ona pitanja koja se odnose na određenu zemlju izvoznicu.

(32)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, prvo se ispitivalo za svakog proizvođača izvoznika koji surađuje je li njegova domaća prodaja varenih cijevi bila reprezentativna, odnosno je li ukupan obujam takve prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Zajednicu.

(33)

Komisija je zatim utvrdila koje su vrste varenih cijevi koje se prodaju na domaćem tržištu istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Zajednicu. U vezi s ispitivanjem na temelju vrste proizvoda, Komisija je razmatrala vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu i koje se izvoze, koje su bile sličnog podrijetla, dimenzije (vanjski promjer), debljine zidova, vanjske obrade i završne obrade, što ih je činilo izravno usporedivima.

(34)

Za svaku vrstu koju su prodavali proizvođači izvoznici na svojim domaćim tržištima i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstama varenih cijevi koje su se prodavale za izvoz u Zajednicu, utvrđeno je je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja pojedine vrste varenih cijevi smatrala se dovoljno reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje te vrste tijekom RIP-a predstavljao 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedive vrste varenih cijevi koja se izvozi u Zajednicu.

(35)

Također se ispitivalo može li za domaću prodaju svake vrste varenih cijevi smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je za svakog proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji utvrđen udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu, za svaku izvezenu vrstu dotičnog proizvoda na domaćem tržištu u razdoblju ispitnog postupka.

(36)

Za one vrste proizvoda kod kojih nije ostvarena domaća prodaja u uobičajenom tijeku trgovine, ispitivalo se može li se uobičajena vrijednost utvrditi na temelju domaćih cijena ostalih proizvođača u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe. Ako nisu bile dostupne domaće cijene ostalih proizvođača, koristila se izračunana uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(37)

Ako je uobičajena vrijednost izračunana u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, prodajni, opći i administrativni troškovi („POA”) i iznos dobiti temeljili su se na stvarnim podacima koji se odnose na proizvodnju i prodaju u uobičajenom tijeku trgovine istovjetnog proizvoda dotičnog proizvođača izvoznika prema članku 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(38)

U svim slučajevima kad se dotični proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, tj. na temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili koje treba platiti.

(39)

Kada se izvozna prodaja vršila putem povezanog uvoznika i kada se smatrala nepouzdanom, izvozna je cijena izračunana, prema članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe, na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvo ponovno prodani nezavisnom kupcu, odgovarajuće prilagođenoj za sve nastale troškove između uvoza i ponovne prodaje, kao i razumnu maržu troškove POA i dobit. U tom pogledu korišteni su troškovi POA povezanog uvoznika. Profitna marža utvrđena je na temelju dostupnih podataka dobivenih od nepovezanih uvoznika koji surađuju.

(40)

U slučajevima kada nije bilo izvozne cijene te, posljedično, ponovne prodaje uvezenih proizvoda,izvozna cijena izračunana je, prema članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe, na bilo kojoj objektivnoj osnovi.

(41)

Uobičajena vrijednost i izvozne cijene usporedivih vrsta proizvoda uspoređene su na razini franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Odgovarajuće prilagodbe cijena odobrene su u svim slučajevima gdje je utvrđeno da su objektivne i potkrijepljene provjerenim dokazima.

(42)

Općenito i u skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža za svakog proizvođača izvoznika utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom prema vrsti proizvoda.

(43)

U slučajevima grupacija nekoliko međusobno povezanih trgovačkih društava utvrđena je zajednička dampinška marža koja se primjenjuje na sva trgovačka društva u grupaciji, u skladu sa standardnom praksom kako bi se izbjeglo moguće izbjegavanje mjera.

(44)

Za trgovačka društva koja ne surađuju, utvrđena je preostala dampinška marža u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe na temelju dostupnih činjenica.

(45)

Kako bi se utvrdila preostala dampinška marža, prvo je utvrđena razina suradnje. Razina suradnje smatrala se visokom kada je obujam izvoza proizvođača izvoznika koji surađuju bio sličan obujmu izvoza prema podacima Eurostata za dotičnu zemlju te nije bilo razloga vjerovati da proizvođač izvoznik namjerno ne surađuje. U takvim slučajevima, preostala dampinška marža određena je na razini trgovačkog društva koje surađuje s najvišom dampinškom maržom kako bi se osigurala učinkovitost mjere.

(46)

Općenito gledajući, kada je razina suradnje bila niska, preostala dampinška marža određena je na razini najviše marže utvrđene za reprezentativni model za drugog proizvođača koji surađuje. Navedeni se pristup također smatrao nužnim kako bi se izbjeglo nagrađivanje nesuradnje.

(47)

Uvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 33 kilotone (KT) u RIP-u te je zauzeo tržišni udio od oko 2,5 %. Najveći proizvođač izvoznik činio je više od 90 % ukupne proizvodnje u Bosni i Hercegovini namijenjene za domaće tržište i izvoz. Isti je surađivao u ispitnom postupku u odgovorio je na upitnik.

(48)

Ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda bio je reprezentativan, kako je određeno u uvodnoj izjavi 32.

(49)

U svim slučajevima dotični se proizvod prodavao nezavisnim kupcima u Zajednici. Stoga se izvozna cijena temeljila na cijenama koje su nepovezani kupci platili ili koje trebaju platiti prema članku 2. stavku 8. Osnovne uredbe.

(50)

Izvoznik je osporio stopu troška transporta koju je naveo podnositelj pritužbe. Doista, tijekom ispitnog postupka na licu mjesta pokazao je da su navedeni troškovi niži.

(51)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na razini franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Nakon objave jedna je stranka dovela u pitanje navedene prilagodbe koje je Komisija izvršila za fizička obilježja. Međutim, prilagodbe za fizička obilježja nisu bile opravdane niti zaista primijenjene prilikom izračuna dampinške marže za jedinog proizvođača izvoznika u Bosni i Hercegovini.

(52)

Izvršena je usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na osnovi ponderiranog prosjeka i navedena je metoda pokazala dampinšku maržu od 0,7 %.

(53)

Budući da je dampinška marža de minimis, odnosno manja od 2 % u skladu s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe, postupak protiv Bosne i Hercegovine treba prekinuti bez uvođenja mjera. Priroda i utjecaj uvoza iz navedene zemlje analizirani su u dijelu o šteti pod „ostali čimbenici”.

(54)

Prema podacima Eurostata (sve oznake KN), kineski se uvoz naglo povećao posljednjih godina s 22 kt u 2004. na 111 kt u 2006. (180 kt u RIP-u). Stoga je NRK daleko najveći uvoznik na tržište Zajednice s tržišnim udjelom koji se povećao s 1,8 % u 2004. na više od 13,8 % u RIP-u. Proizvođači koji surađuju prijavili su čak i veći obujam izvoza od 233 kt. Šest trgovačkih društava u uzorku prijavilo je 219 kt. Prva implikacija ove razlike jest ta da su prodor na tržište i tržišni udio kineskog izvoza čak značajniji nego što se mislilo.

(55)

Razlika u količinama prema podacima Eurostata i proizvođača koji surađuju također može biti povezana s pogrešnim carinskim deklariranjem dotičnog proizvoda. To odgovara navodima industrije Zajednice koji ukazuju na to da se dotični proizvod pogrešno deklarira. Cjelokupni ispitni postupak pokazao je da gospodarski subjekti mogu prodavati različite vrste cijevi (od kojih neke pripadaju dotičnom proizvodu, a neke ne) pod istim računom. Stoga nije isključeno da, ovisno o tome koliko su jasno te razlike navedene na računu, deklarant na temelju oznaka, koje su drukčije od oznaka povezanih s dotičnim proizvodom, može pogrešno deklarirati dotični proizvod.

(56)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a, uobičajena vrijednost određuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. tog članka za proizvođače za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(57)

Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, kriteriji za primjenu MET-a navedeni su u nastavku u skraćenom obliku:

(58)

Nakon pokretanja ovog ispitnog postupka, odabran je uzorak od šest kineskih proizvođača/grupacija („subjekti”) koji su svi zahtijevali primjenu MET-a prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe te su odgovorili na obrazac zahtjeva za primjenu MET-a unutar rokova. U skladu s njihovim zahtjevima, iste se provjeravalo na licu mjesta. Stalna je praksa Komisije ispitati ispunjava li skupina povezanih trgovačkih društava kao cjelina uvjete za primjenu MET-a. Stoga, kada je ovisno društvo ili drugo trgovačko društvo povezano s podnositeljem zahtjeva proizvođač i/ili izvoznik i/ili trgovac dotičnim proizvodom, isto je trgovačko društvo pozvano da popuni zasebni obrazac zahtjeva za primjenu MET-a.

(59)

U skladu s provjerama na licu mjesta u poslovnim prostorijama šest subjekata u uzorku, odlučeno je da njihove zahtjeve za primjenu MET-a treba odbaciti. To je bilo zato što nijedan subjekt nije ispunio kriterije 1., 2. i 3. (vidjeti analizu u nastavku). Ispitni je postupak pokazao da svi subjekti ispunjavaju kriterije 4. i 5. To znači da zakoni o stečaju i imovini jamče stabilnost i pravnu sigurnost te da se konverzije deviza obavljaju po tržišnim stopama.

(60)

U mnogo slučajeva dokumentacija trgovačkih društava nije bila pouzdana. Neka trgovačka društva dostavila su različite verzije istog dokumenta (npr. ispravljena odobrenja za rad, dva različita društvena ugovora s različitim članovima društva, društveni ugovor koji nikad nije potpisan). Lokalne vlasti ne samo da su prihvatile takvo stanje, nego su čak izdale odgovarajuće potvrde i dokumente bez ikakve osnove. Takvi nepouzdani dokumenti izazvali su dvojbe u vezi s pravnim statusom trgovačkih društava te ukazivali da uplitanje države nije uklonjeno.

(61)

U nekim drugim slučajevima bilo je dvojbi oko odobrenja za rad. U jednom slučaju prvotno je dostavljeno odobrenje za rad u kojem nisu bili navedeni početak i kraj rada. U kasnijoj fazi dostavljena je verzija u kojoj se navodio samo krajnji datum. Zbog toga se javlja općenita dvojba u vezi pouzdanosti dostavljenih dokumenata.

(62)

Nakon objave nalaza Komisije, trgovačka društva općenito su istaknula da su u privatnom vlasništvu. Međutim, suprotno njihovim tvrdnjama, utvrđeno je uplitanje države gdje nije bilo privatnog vlasništva ili je ono bilo djelomično. Kako je gore navedeno, ostali su elementi doveli do zaključka da je uplitanje države bilo značajno.

(63)

Zaprimljeni komentari nisu bili takvi da bi promijenili nalaze Komisije. Zaključeno je da su trgovačka društva podlijegala značajnom uplitanju države.

(64)

Utvrđene su brojne nepravilnosti u pogledu računovodstvenih praksi trgovačkih društava obuhvaćenih ispitnim postupkom. Za sve je subjekte utvrđeno da financijski izvještaji nisu sastavljeni na dosljedan način.

(65)

Primjerice, utvrđene su neke nepravilnosti u pogledu načina na koji su trgovačka društva povećala svoj upisani kapital (povećanje kapitala nije odražavalo nikakvo stvarno ulaganje). U nekim slučajevima vrijednost kapitala trgovačkog društva nikad nije položena u novcu ili u naravi. U drugim slučajevima, loša dugovanja nisu knjižena u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Financijski izvještaji nekih trgovačkih društava nisu odražavali upisani kapital kako je navedeno u dokumentima trgovačkog društva poput društvenog ugovora ili odobrenja za rad. Utvrđene su nepravilnosti u pogledu amortizacije (neka su trgovačka društva prestala amortizirati određenu imovinu) ili prava korištenja zemljišta, koje nisu bile valjano knjižene.

(66)

Neki su subjekti tvrdili da nepravilnosti u računovodstvenom sustavu ne bi u toliko mjeri trebale imati učinak na odluku od primjeni MET-a. U skladu s navedenim tvrdnjama, nepravilnosti u računovodstvenom sustavu, čak i brojne, nisu same po sebi dovoljne za zaključak da nije ispunjen kriterij 2. Međutim, čak i uz pretpostavku da se kriterij 2. može smatrati ispunjenim ako su računovodstvene nepravilnosti kvalificirane kao neznatne, u ovom slučaju, kako je objašnjeno u prethodnim stavcima, nepravilnosti nisu bile neznatne.

(67)

Također se tvrdilo u nekim slučajevima da su financijske izvještaje revidirali vanjski, a time i nezavisni, revizori. Međutim, revizori nisu istaknuli da su utvrdili ikakve probleme tijekom ispitnog postupka te, stoga, nisu bili u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Stoga, dotični subjektu nisu mogli pokazati da imaju transparentan sustav osnovnih računovodstvenih podataka koji su nezavisno revidirani u skladu s međunarodnim standardima.

(68)

Također je bilo nepravilnosti u vezi ugovora o korištenju zemljišta. U mnogim slučajevima nije bilo dokaza o plaćanu prava korištenja zemljišta, što, s obzirom da je zemljište u vlasništvu države, izlaže navedene subjekte značajnom uplitanju države. Neki subjekti nisu dostavili pouzdane dokaze o stjecanju i prijenosu udjela. U nekim je slučajevima ponovno vrednovanje očito bilo proizvoljno. Nepravilnosti u postupku privatizacije izazvale su sumnje prilikom svih naknadnih transfera udjela te se čini da su izvor moći lokalnih vlasti za uplitanje u rad nekih trgovačkih društava.

(69)

Kao posljedica toga, nepravilnosti u vezi postupka privatizacije i dalje utječu na trenutačno stanje i rad trgovačkih društava budući da troškovi proizvodnje i vrijednost imovine podliježu značajnim poremećajima prenesenima iz prijašnjeg sustava netržišnoga gospodarstva.

(70)

Zatraženo je mišljenje Savjetodavnog odbora, a stranke na koje se to izravno odnosi o tome su primjereno obaviještene. Industrija Zajednice dobila je priliku iznijeti komentare, ali nisu zaprimljeni komentari o utvrđivanju MET-a.

(71)

Komisija je zaprimila komentare od podnositelja zahtjeva za primjenu MET-a. O navedenim se komentarima govorilo, prema potrebi, u gornjoj analizi ili u zasebnom odgovoru dotičnom izvozniku. Međutim, nijedan primljeni komentar nije mogao promijeniti nalaze o tretmanu tržišnoga gospodarstva.

(72)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, pristojba na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da ispunjavaju sve kriterije određene člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(73)

Utvrđena priroda uplitanja države za sva trgovačka društva utječe na njihovu aktivnost u cjelini. Stoga, ne može se isključiti da bi takav utjecaj utjecao na utvrđivanje izvoznih cijena i količina, kao i na utvrđivanje uvjeta prodaje i ostalih povezanih aspekata izvozne aktivnosti.

(74)

Isto tako, podsjeća se da šest subjekata obuhvaćenih ispitnim postupkom pokriva gotovo cjelokupni izvoz u Zajednicu. S obzirom na navedenu koncentraciju, relativno mali broj tržišnih subjekata i značajnu razinu uplitanja države utvrđenu u pogledu svih subjekata obuhvaćenih ispitnim postupkom, ne može se isključiti korištenje uplitanja države za izbjegavanje mjera ako se pojedinim izvoznicima odobre različite stope pristojbe.

(75)

Posljedično, trgovačka društva nisu mogla dokazati da ispunjavaju kriterije (b) i (e), kako je određeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(76)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost za proizvođače izvoznike kojima se nije moglo odobriti primjenu MET-a, treba ustanoviti na temelju cijena ili izračunane vrijednosti u analognoj zemlji.

(77)

U obavijesti 1., Komisija je izrazila namjeru da koristi SAD kao primjerenu analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK i Bjelarus, a zainteresirane su stranke pozvane da dostave svoje komentare. Jedna je zainteresirana stranka prigovorila na taj prijedlog navodeći da bi Turska bila primjereniji izbor i ističući da, u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, prema potrebi, treba koristiti treću zemlju tržišnoga gospodarstva koja je obuhvaćena istim ispitnim postupkom. Dalje se napominje da se Turska koristila kao analogna zemlja za Ukrajinu u početnom ispitnom postupku.

(78)

Međutim, institucije su ostale pri svojem mišljenju da je SAD primjereniji izbor analogne zemlje za potrebe ovog novog ispitnog postupka u pogledu argumenata navedenih u nastavku.

(79)

Kao prvo, institucije Zajednice u načelu bi se složile da bi u reviziji bilo logično uzeti za ishodište istu analognu zemlju kao u početnom ispitnom postupku (iako čak i u reviziji može biti valjanih razloga za promjenu). Međutim, što se tiče NRK-a i Bjelarusa, ova se uredba ne temelji na reviziji, nego na novom ispitnom postupku. Zato se u tom slučaju ne primjenjuju navedena razmatranja. Štoviše, kako je objašnjeno drugdje u ovoj Uredbi, prema izvješću prizivnog tijela WTO-a o meksičkoj govedini i riži  (7), nije se smatralo da ona turska trgovačka društva za koja je utvrđena nulta pristojba u početnom ispitnom postupku podliježu ovom postupku. Stoga institucije nemaju popunu sliku uobičajene vrijednosti na turskom tržištu. Nadalje, čini se da na turskom tržištu postoje određeni poremećaji. Točnije, tržišni udio uvoza u Turskoj vrlo je nizak, 3,3 %, dok je prodor na tržište uvoza u SAD-u iznosio 39 %. Takav nizak tržišni udio uvoza može ukazivati na određene prepreke za međunarodnu konkurenciju na turskom tržištu, unatoč činjenici da u Turskoj postoji 15 poznatih proizvođača.

(80)

S druge strane, SAD je veliko tržište za varene cijevi općenito i za dotični proizvod, slične veličine kao i Zajednica. Čini se da je stupanj konkurencije visok. Čini se da postoji više od 15 domaćih proizvođača koji su međusobno konkurentni, a čine značajnu razinu domaće prodaje u usporedbi s kineskim izvozom u Zajednicu.

(81)

Nadalje, postoji značajan uvoz u SAD iz trećih zemalja, neovisno o postojanju antidampinških mjera tijekom RIP-a na uvoz iz nekoliko zemalja (Tajvan, Meksiko, Turska, Tajland, Brazil, Indija i Koreja). Procjenjuje se da je tijekom RIP-a uvoz pokrivao više od trećine potrošnje SAD-a, pri čemu je oko tri četvrtine obujma izvoza bilo podrijetlom iz zemalja s nultom carinskom pristojbom koje ne podliježu antidampinškim pristojbama. U stvari, RIP odgovara razdoblju u kojem su američke vlasti ispitivale kineski izvoz zbog navodnih praksi štetnog dampinga, što je u siječnju 2008. dovelo do uvođenja mjera (kasnije izmijenjenih u travnju 2008. u rasponu od 69,2 % do 85,55 %) (8). Navedene mjere, stoga, nisu imale vidljiv utjecaj na gore navedenu analizu, nego ukazuju na razine cijena u SAD-u tijekom RIP-a koje su mogle biti umjetno povećane ili snižene zbog utjecaja dampinškog kineskog uvoza.

(82)

Nadalje, postupak proizvodnje i pristup sirovinama usporedivi su za SAD i NRK, pri čemu se ne čini da potonji ima vidljivu prirodnu prednost u proizvodnji i prodaji dotičnog proizvoda.

(83)

Uspoređujući SAD i Tursku na toj osnovi, zaključeno je da je SAD primjerenija analogna zemlja na NRK i Bjelarus.

(84)

Upitnici su poslani svim poznatim proizvođačima u SAD-u. Komisija je primila odgovor značajnog proizvođača. Proizvodnja i domaća prodaja proizvođača koji surađuje bile su reprezentativne za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(85)

Nakon izbora SAD-a kao analogne zemlje i prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju podataka koje je dostavio proizvođač koji surađuje u analognoj zemlji, odnosno na temelju cijena koje su plaćene ili koje treba platiti, u skladu s metodologijom određenom u uvodnim izjavama 32. do 37.

(86)

Utvrđeno je da je domaća prodaja proizvođača istovjetnog proizvoda reprezentativna u usporedbi s dotičnim proizvodom koji u Uniju izvoze proizvođači izvoznici u NRK-u. Nadalje, smatralo se da je njegova domaća prodaja ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine.

(87)

Kada se izvozna prodaja u Zajednicu vršila izravno nezavisnim kupcima, izvozne su cijene utvrđene na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje je trebalo platiti za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(88)

Kada se izvozna prodaja u Zajednicu vršila putem nepovezanih trgovačkih društava, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijena proizvoda prilikom prodaje za izvoz trgovačkim društvima, odnosno nepovezanim kupcima, dotičnih proizvođača u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(89)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na razini franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Odobrene su odgovarajuće prilagodbe u vezi s prijevozom, osiguranjem, kreditom, provizijom i bankovnim naknadama gdje je to bilo opravdano. Također su, prema potrebi, izvršene primjerene prilagodbe za fizičke razlike.

(90)

Kako bi se izračunala dampinška marža na području cijele zemlje koja se primjenjuje na sve izvoznike u NRK-u, Komisija je prvo utvrdila razinu suradnje. Izvršena je usporedba ukupnog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a izračunanog na temelju Eurostatovih podataka i obujma izvoza koji su izvoznici u NRK-u naveli u odgovorima na upitnik. Kako je navedeno u izjavi 54., postojala je razlika između količine izvoza prema podacima Eurostata i količine koju su naveli proizvođači izvoznici u svojim odgovorima na upitnik (180 kt u usporedbi s 216 kt). Na toj je osnovi utvrđeno da je razina suradnje bila vrlo visoka.

(91)

Dampinška marža je potom izračunana kako slijedi. Izvozna cijena izračunana je na temelju preciznih podataka koje su dostavili izvoznici koji surađuju u odgovorima na upitnik, uz iznimku jednog subjekta čiji odgovor nije bio potpun te je onemogućio usporedbu fizičkih obilježja proizvoda. Izvozna je cijena uspoređena s uobičajenom vrijednosti koja je utvrđena u analognoj zemlji.

(92)

Razina dampinga na cijelom području zemlje je utvrđena na 130,8 % cijene CIF na granici Zajednice.

(93)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, Bjelarus se ne smatra zemljom s tržišnim gospodarstvom. Stoga je uobičajena vrijednost u pogledu bjelaruskog izvoza u Zajednicu utvrđena na temelju podataka dobivenih od proizvođača iz treće zemlje s tržišnim gospodarstvom.

(94)

Tijekom RIP-a, uvoz iz Bjelarusa iznosio je ukupno oko 29 kt te je, stoga, imao tržišni udio od oko 2,3 %. Jedini poznati bjelaruski proizvođač surađivao je u ispitnom postupku te je poslao odgovor na upitnik. Isti posluje na temelju sporazuma o preradi s dvojicom uvoznika u Njemačkoj i Švicarskoj. Samo je uvoznik iz EU-a surađivao u ispitnom postupku.

(95)

Prema ugovoru o preradi, njemački uvoznik, koji je nezavisan od bjelaruskog proizvođača, dobavlja potonjem sirovine i plaća sve troškove povezane s njihovim uvozom u Bjelarus. Isti tada plaća naknadu za preradu i plaća troškove prijevoza, manipuliranja i osiguranja iz Bjelarusa u EU. Tijekom postupka proizvodnje njemački uvoznik ostaje vlasnik dotičnog proizvoda koji se izvozi iz Bjelarusa. Zbog činjenice da prema ugovoru o preradi ne postoji stvarna izvozna cijena, ista je trebala biti izračunana.

(96)

Izvršena je usporedba ukupnog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Bjelarusa izračunanog na temelju Eurostatovih podataka (korištenjem oznaka KN ex 7306 30 41, ex 7306 30 49, ex 7306 30 72 i ex 7306 30 77) i obujma izvoza koji su proizvođač koji surađuje i gore navedeni njemački subjekt naveli u odgovorima na upitnik. Na navedenoj je osnovi utvrđeno da je razina suradnje bila niska, odnosno 30 % ukupnog bjelaruskog izvoza u Zajednicu.

(97)

Nije bilo zahtjeva za individualni tretman prema članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(98)

Uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijena ili izračunane vrijednosti u analognoj zemlji, prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe.

(99)

Kako je navedeno gore u dijelu koji se odnosi na NRK, u obavijesti 1. SAD je naveden kao primjerena analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za Bjelarus i za NRK. Glavni razlozi za izbor SAD-a, navedeni gore u analizi NRK-a, također se odnose na Bjelarus. Dvije stranke protivile su se izboru SAD-a kao analogne zemlje te su, umjesto njega, predložile Tursku. Glavni razlozi zbog kojih je Komisija odabrala SAD, a ne Tursku navedeni su u uvodnim izjavama 76. do 84.

(100)

Zato se metodologija precizirana u uvodnim izjavama 32. do 37. primjenjivala za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(101)

Podaci koje je dostavio njemački uvoznik odnosili su se samo na proizvode podrijetlom iz Bjelarusa koji se izvoze u Zajednicu. Nisu dostavljeni podaci o drugom, vrlo značajnom dijelu navedenog uvoza. Stoga, morali su se koristiti u pogledu potonjeg dijela najbolji dostupni podaci prema članku 18. Osnovne uredbe.

(102)

Analizirana su dva glavna izvora podataka. Eurostatovi podaci nisu se smatrali primjerenima. Kao prvo, isti sadrže transakcije prerade s njemačkim subjektom za koje nema izvozne cijene. Kao drugo, također sadrže transakcije prerade sa švicarskim trgovačkim društvom koje nije surađivalo. Također treba naglasiti da, u skladu s tvrdnjama određenih stranaka, i u skladu s internetskom stranicom grupacije Interpipe, ukrajinskog trgovačkog društva koje je obuhvaćeno ukrajinskom privremenom revizijom, ista je grupacija povezana i sa švicarskim i s bjelaruskim trgovačkim društvom. U izostanku suradnje švicarskog trgovačkog društva, nisu se mogle utvrditi izvozne cijene njegovih transakcija.

(103)

S druge strane, dostupni su bili detaljni podaci s obzirom na vrstu transakcije gore navedenog njemačkog subjekta, uključujući i njegove troškove i izdatke. To je omogućilo tijelu koje provodi ispitni postupak utvrđivanje izvozne cijene s obzirom na vrstu, kako se objašnjava u nastavku. Navedeno se, stoga, smatralo najboljim podacima dostupnima Komisiji.

(104)

Izvozna cijena izračunana je na temelju cijene dotičnog proizvoda koji se prodaje prvom nezavisnom kupcu njemačkog uvoznika koji surađuje. U ovom slučaju, zbog ugovora o preradi, morale su se izvršiti određene prilagodbe kako bi se utvrdila pouzdana izvozna cijena na razini granica Zajednice. Prilagodbe su, stoga, izvršene za sve troškove nastale između granice Zajednice i prvog nezavisnog kupca njemačkog uvoznika. Iste su uključivale troškove POA i dobit njemačkog uvoznika, kao i prijevoz, osiguranje i carinske naknade unutar Zajednice.

(105)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na razini franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Odobrene su primjerene prilagodbe u vezi fizičkih obilježja, transporta, troškova osiguranja i carinskih davanja gdje je utvrđeno da je to opravdano, točno i potkrijepljeno provjerenim dokazima.

(106)

Na toj je osnovi razina dampinga na cijelom području zemlje utvrđena na 92,4 % cijene CIF na granici Zajednice.

(107)

Obujam ruskog uvoza iznosio je oko 36 kt, što odgovara tržišnom udjelu od 3,3 % u RIP-u.

(108)

Zbog očito velikog broja proizvođača izvoznika, prvo je odabran uzorak. U tom kontekstu, četiri su grupacije obaviještene da odgovore na upitnik Komisije, ali su dogovore dostavile samo dvije, zbog čega odabir uzoraka više nije bio potreban.

(109)

Za oba je proizvođača izvoznika domaća prodaja dotičnog proizvoda bila reprezentativna kako je definirano u uvodnoj izjavi 32. U skladu s metodologijom opisanom u uvodnoj izjavi 33. i dalje, uobičajena vrijednost temeljila se na cijenama koje su platili ili koje su trebali platiti, u uobičajenom tijeku trgovine, nezavisni kupci Ruskoj Federaciji.

(110)

U pogledu troškova proizvodnje, a posebno troškova energije, posebno za plin, ispitano je jesu li cijene plina koje su proizvođači izvoznici platili objektivno odražavale troškove povezane s proizvodnjom i distribucijom plina.

(111)

Utvrđeno je da je domaća cijena plina koju su platili proizvođači izvoznici bila oko jedne četvrtine izvozne cijene prirodnog plina iz Rusije. U vezi s tim, svi raspoloživi podaci ukazuju da su domaće cijene plina u Rusiji regulirane cijene, koje su znatno ispod razine tržišnih cijena koje se za prirodni plin plaćanju na nereguliranim tržištima. Stoga, s obzirom da se u evidencijama proizvođača izvoznika troškovi plina nisu objektivno odrazili, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe, trebalo ih je odgovarajuće prilagoditi. U nedostatku ikakvih dovoljno reprezentativnih neiskrivljenih cijena plina koje se odnose na rusko domaće tržište, smatralo se primjerenim temeljiti prilagodbu, u skladu s člankom 2. stavkom 5., na podacima s drugih reprezentativnih tržišta. Prilagođena cijena temeljila se na prosječnoj cijeni ruskog plina kada se prodaje za izvoz na njemačko-češkoj granici (Waidhaus), prilagođena kako bi odražavala lokalne troškove distribucije. Waidhaus je glavno čvorište za prodaju ruskog plina u EU, koji je i najveće tržište za ruski plin, a i cijene objektivno odražavaju troškove, te se može smatrati reprezentativnim tržištem u smislu članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe.

(112)

Za vrste proizvoda kod kojih je uobičajena vrijednost izračunana, kako je gore opisano, izračun se temeljio na troškovima proizvodnje izvoznih vrsta nakon prilagodbe za troškove plina.

(113)

U slučajevima u kojima se izvoz u Zajednicu vršio putem povezanog uvoznika sa sjedištem u Zajednici, izračunana izvozna cijena utvrđena je prema članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe. U slučajevima u kojima se izvoz vršio nezavisnim kupcima u Zajednici putem povezanog trgovca sa sjedištem u Ruskoj Federaciji, izvozne cijene temeljile su se na cijenama koje su nezavisni kupci u Zajednici platili ili koje trebaju platiti.

(114)

Izvršene su odgovarajuće prilagodbe u vezi kredita, troškova transporta i pratećih davanja kada je utvrđeno da je to opravdano i potkrijepljeno provjerenim dokazima.

(115)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene pokazala je postojanje dampinga. Nakon objave, oba su ruska proizvođača izvoznika iznijela komentare. U prvom slučaju, utemeljeni komentari, posebno u vezi prilagodbi izračunanih uobičajenih vrijednosti, doveli su do manje promjene dampinške marže, koja neće imati utjecaja na antidampinšku pristojbu budući da je dampinška marža još uvijek iznad marže štete. U drugom slučaju, zainteresirana je stranka ukazala na administrativnu pogrešku dvostrukog brojanja troškova POA; navedena je greška ispravljena. Na toj osnovi, dampinške marže (po grupaciji proizvođača izvoznika) izražene kao postotak uvozne cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

(116)

Budući da je razina suradnje bila visoka (više od 90 % izvoza dotičnog proizvoda iz Ruske Federacije u Zajednicu, prema izvješćima Eurostata), preostala dampinška marža koja se primjenjuje na sve ostale izvoznike u Ruskoj Federaciji određena je na istoj razini kao za proizvođača izvoznika koji surađuje, grupaciju TMK, odnosno 22,7 %.

(117)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitivalo se jesu li vjerojatni nastavak ili ponavljanje dampinga nakon mogućeg isteka mjera na snazi protiv Tajlanda, Turske i Ukrajine.

(118)

Nadalje, u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe za Tursku i za jedno ukrajinsko trgovačko društvo ispitivalo se je li došlo do promjene okolnosti od početnog ispitnog postupka dampinga koje se mogu smatrati trajnima.

(119)

Za razliku od početnog ispitnog postupka, prema Eurostatovim podacima tijekom RIP-a nije bilo izvoza dotičnog proizvoda iz Tajlanda. Jedini proizvođač koji surađuje izjavio je da nije izvozio u Zajednicu, a nijedan drugi proizvođač izvoznik nije surađivao. Tajlandska izvozna statistika pokazala je u RIP-u zabilježen tajlandski izvoz, koji je moguće djelomično povezan s dotičnim proizvodom, ali je isti u svakom slučaju zanemariv u smislu obujma te, stoga, nije reprezentativan.

(120)

Razina suradnje u trenutačnoj je reviziji vrlo je niska, pri čemu se samo jedan tajlandski proizvođač javio tijekom postupka. U skladu s pritužbom i potvrdom iz javno dostupnih podataka, međutim, bilo je barem još dvanaest proizvođača dotičnog proizvoda u Tajlandu tijekom RIP-a. Nijedan od njih nije surađivao u ispitnom postupku te je, posljedično, razina suradnje bila niža od 10 % ukupne procijenjene tajlandske proizvodnje dotičnog proizvoda.

(121)

Jedini tajlandski proizvođač koji surađuje tijekom RIP-a nije ostvario izvoz u Zajednicu. S obzirom da nije bilo izvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu podrijetlom iz Tajlanda, nije moglo doći do nastavka dampinga. Slijedi da se analiza u ovom slučaju treba temeljiti na vjerojatnosti ponavljanja dampinga u slučaju prekida mjera.

(122)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 120., ispitni je postupak pokazao da je u Tajlandu tijekom RIP-a bilo barem trinaest proizvođača dotičnog proizvoda, a samo je jedan surađivao u ispitnom postupku.

(123)

Ispitivalo se u kojoj se mjeri podaci od jednog tajlandskog proizvođača koji surađuje mogu koristiti za potrebe analize ukupnog stanja u vezi vjerojatnog razvoja izvoza iz Tajlanda te, preciznije, koliko se navedeni podaci mogu koristiti kao mjerilo u smislu pokazatelja domaćih i izvoznih cijena, troškova, proizvodnih kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta.

(124)

U tom pogledu uočeni su brojni nedostaci u vezi podataka koje je dostavilo trgovačko društvo koje surađuje. Kao prvo, trgovačko društvo nije moglo uskladiti domaće i izvozne cijene sa stvarnim transakcijama i s vlastitim revidiranim financijskim izvještajima za RIP. Nadalje, trgovačko društvo nije moglo predočiti raščlambu troška proizvodnje prema kontrolnom broju proizvoda, kako je određeno u upitnicima koji su poslani zainteresiranim strankama („PCN”). Proizvođač je mogao predočiti samo trošak proizvodnje kao prosjek troška proizvodnje raščlanjenih na sve proizvedene crne i galvanizirane proizvode s PCN-ovima. Dokazi o strukturi troška PCN-ova različitih proizvođača u ostalim zemljama na koje se odnosi ispitni postupak, uključujući Zajednicu, pokazali su da doista postoje velike razlike u trošku proizvodnje po PCN-u. Isto se odnosi na posebne vrste proizvoda koje proizvodi i prodaje dotično tajlandsko trgovačko društvo. U navedenim okolnostima, raščlamba troška koja ne omogućuje usporedbu prema PCN-u ne može se smatrati dostatnom za potrebe utvrđivanja domaće uobičajene vrijednosti.

(125)

Čak i u slučaju da se navedene podatke moglo dobiti, treba imati na umu da je proizvođač koji surađuje činio manje od 10 % ukupne proizvodnje dotičnog proizvoda na Tajlandu, što znači da bi se podatke, u svakom slučaju, trebalo nadopuniti drugim statističkim materijalom kako bi se ocijenila reprezentativnost za potrebe ocjene na razini zemlje.

(126)

Trgovačko je društvo u razumnom roku obaviješteno o namjeri Komisije da primijeni članak 18. Osnovne uredbe i razlozima zašto se to smatralo neophodnim, pri čemu su uzeti u obzir rokovi ispitnog postupka. Komentari su zaprimljeni, detaljno analizirani i na njih se detaljno odgovorilo. Ni jedno objašnjenje trgovačkog društva nije se smatralo zadovoljavajućim da bi omogućilo Komisiji da izbjegne primjenu najboljih dostupnih činjenica u vezi s gore istaknutim područjima.

(127)

Zbog toga su se podaci o domaćim i izvoznim cijenama u ostale zemlje za tajlandske izvoznike temeljili na najboljim dostupnim činjenicama, uključujući pritužbu i javno dostupne podatke.

(128)

Nasuprot tome, podaci koji se odnose na zalihe, razinu proizvodnje i kapacitet koje je dostavilo trgovačko društvo mogli su se provjeriti. Navedeni podaci, zajedno s podacima iz pritužbe, stoga su se mogli koristiti za utvrđivanje obujma i kapaciteta proizvodnje za sve proizvođače izvoznike na Tajlandu.

(129)

U pogledu gore navedenog, sljedeća razmatranja uzeta su u obzir prilikom ocjene vjerojatnog utjecaja u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(130)

U pritužbi se navode neiskorišteni kapaciteti na Tajlandu od više od 370 kt, što je gotovo 30 % ukupnog kapaciteta. Navedeni neiskorišteni kapacitet iznosi više od 25 % ukupne potrošnje Zajednice (kako je definirano u uvodnoj izjavi 231.), koji bi se mogao usmjeriti prema tržištu Zajednice.

(131)

Razina neiskorištenih kapaciteta još je više izražena kod proizvođača koji surađuje, koji je činio manje od 10 % ukupne tajlandske proizvodnje u RIP-u. Kod ovog proizvođača, tijekom RIP-a utvrđeni su neiskorišteni kapaciteti od više od 50 %.

(132)

Svi navedeni čimbenici ukazuju na postojanje značajnog neiskorištenog kapaciteta na Tajlandu. U izostanku dokaza koji pokazuju da bi se navedeni kapaciteti mogli iskoristiti za povećanu domaću prodaju, prodaju u ostale treće zemlje ili proizvodnju proizvoda koji nisu dotični proizvod, zaključuje se da bi, u slučaju isteka mjera, navedeni neiskorišteni kapaciteti vjerojatno bili usmjereni prema Zajednici, zbog njezine privlačnosti kao izvoznog tržišta.

(133)

S obzirom da je tržište Zajednice jedno od najvećih na svijetu, sama njegova veličina čini ga privlačnim svim tajlandskim proizvođačima izvoznicima dotičnog proizvoda. Moguća važnost tržišta Zajednice dodatno je naglašena činjenicom da je SAD, koji je drugo važno tržište, uveo mjere na uvoz iz Tajlanda.

(134)

Uz relativno privlačnu razinu cijene u Zajednici, gdje postoje dobro razvijeni distribucijski kanali, smatra se da bi, u izostanku mjera, postojalo jasan gospodarski poticaj za preusmjeravanje izvoza s glavnih trećih tržišta poput SAD-a prema Zajednici.

(135)

Ukupno gledajući, u navedenim okolnostima smatra se da svako povećanje trenutačne iskorištenosti kapaciteta vjerojatno će biti usmjereno prema izvozu, a posebno na tržište Zajednice.

(136)

Brojni čimbenici upućuju na vjerojatnost da će tajlandske cijene izvoza u Zajednicu biti dampinške.

(137)

Za početak, čini se da je izvoz na glavna tržišta trećih zemalja ostvaren po dampinškim cijenama. To je potvrđeno postojanjem američkih antidampinških mjera u rasponu od 15 % na tajlandski izvoz varenih cijevi. Navedeno ukazuje na općenitiji uzorak ponašanja koji se temelji na dampingu na velikim tržištima trećih zemalja. Čini se da činjenica da je tajlandski izvoz u Zajednicu prestao nakon uvođenja mjera potvrđuje ideju da tajlandski proizvođači izvoznici ne bi mogli ili ne bi bili spremni prodavati po nedampinškim razinama cijena.

(138)

Nadalje, za proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom, koji je općenito vrlo homogen, tajlandski bi proizvođači vjerojatno proizvodili proizvode po prevladavajućim cijenama ostalog uvoza u Zajednicu. Kako je zaključeno u gornjim odjeljcima, uvozne cijene ostalih zemalja izvoznica općenito su niske. Uzimajući u obzir da će moguće izvozne cijene tajlandskih proizvođača izvoznika vjerojatno morati odražavati navedene niske cijene i s obzirom na strukturu troška dotičnog proizvoda, koja se uvelike temelji na cijenama čeličnih koluta i cinka koje su se značajno povećale diljem svijeta, vjerojatno je da će izvozne cijene biti dampinške.

(139)

Značajna količina tajlandskog izvoza, stoga, bi se vjerojatno prodavala u Zajednici po dampinškim cijenama ako bi se dopustilo da mjere prestanu vrijediti.

(140)

U pritužbi se tvrdilo da bi dampinški uvoz iz Turske vjerojatno uzrokovao vrlo ozbiljnu štetu industriji Zajednice ako bi se dopustilo da mjere prestanu vrijediti. U kontekstu privremene revizije (vidjeti nastavak) podnositelj pritužbe tvrdio je da bi mjere trebalo prilagoditi naviše zbog navodno povećanog dampinga i razina štete.

(141)

Statistički su podaci pokazali da je uvoz iz Turske iznosio 110 kt, što je 9 % potrošnje Zajednice (kako je definirano u uvodnoj izjavi 231.). Postojala je razlika između podataka koje je naveo Eurostat i podataka koje su navela trgovačka društva (138 kt). Upućuje se na komentare iz uvodne izjave 55.

(142)

Opća metodologija koja se koristila za izračuna dampinga (određena u uvodnim izjavama 31. do 46.) primijenjena je na sve proizvođače izvoznike u Turskoj. Ista se razlikuje od metodologije koja je primijenjena u početnom ispitnom postupku, koja se iznimno koristila za neke izvoznike zbog značajnih fluktuacija valuta tijekom početnog ispitnog postupka. Zbog navedenih se fluktuacija u početnom ispitnom postupku smatralo primjerenijim usporediti mjesečnu ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost i mjesečnu ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu. Međutim, navedene izvanredne okolnosti nisu bile prisutne u sadašnjem ispitnom postupku pa je, umjesto toga, primijenjena standardna metodologija, kako je opisano u uvodnim izjavama 31. do 46. Stoga je, u trenutačnom ispitnom postupku, dampinška marža za proizvođače izvoznike u Turskoj utvrđena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom.

(143)

Sljedeća trgovačka društva: Cayirova Boru Sanayi ve Ticaret AS, Istanbul, Yücel Boru ve Profil Endüstrisi AS, Istanbul, i Noksel Çelik Boru Sanayi AȘ, Ankara, čije su individualne dampinške marže u početnom ispitnom postupku bile nulte, prvotno su obuhvaćena revizijom i odabrana kao dio uzorka. Međutim, iako članak 9. stavak 3. Osnovne uredbe predviđa da trgovačko društvo s nultom maržom ili maržom de minimis u početnom ispitnom postupku može biti obuhvaćeno revizijom, navedeno ne obvezuje institucije Zajednice da uključe navedena trgovačka društva. Štoviše, nakon usvajanja Osnovne uredbe, u slučaju meksičke govedine i riže, tijelo za rješavanje sporova WTO-a tumačilo je odgovarajuće odredbe ADA-a kao zabranu revizije takvih trgovačkih društava. Stoga su institucije Zajednice zaključile da je nije primjereno koristiti podatke o navedenima trima trgovačkim društvima prikupljene tijekom revizije. Posljedično, navedena trgovačka društva isključena su iz uzorka. Štoviše, u ovoj se Uredbi pretpostavlja da ni jedno od navedenih trgovačkih društava trenutačno nisu uključena u damping.

(144)

Obrasci za odabir uzoraka poslani su 15 mogućih proizvođača/izvoznika u Turskoj, a 8 ih je odgovorilo. Tri trgovačka društva/grupacije, koji čine 41 % ukupnog turskog uvoza u Zajednicu, odabrano je za uzorak.

(145)

Kako je gore navedeno, uobičajena vrijednost izračunana je ili utvrđena na temelju cijena koje su nezavisni kupci u Turskoj platili ili koje trebaju platiti u uobičajenom tijeku trgovine. Neke prilagodbe koje su zahtijevali proizvođači izvoznici odbačene su ili izmijenjene.

(146)

Nakon objave nalaza Komisije, neki su izvoznici tvrdili da troškove kredita treba utvrditi na osnovi stvarnih uvjeta plaćanja dogovorenih između proizvođača i njihovih kupaca. Navedeni su zahtjevi prihvaćeni.

(147)

Određena su trgovačka društva zahtijevala prilagodbe za povrate pristojbe zato što su se uvozna davanja naplaćivala na sirovinu koja se koristi za istovjetni proizvod kada je bio namijenjen za potrošnju u Turskoj, ali su se vraćala kada se proizvod prodavao za izvoz u Zajednicu.

(148)

U jednom slučaju utvrđeno je da je zahtijevani iznos viši od iznosa pristojbe koji se naplatio na materijale koji su fizički ugrađeni u istovjetni proizvod koji se prodaje na domaćem tržištu. Utvrđeno je da je teret pristojbe bio manji zato što su trgovačka društva/grupacije koristile za vlastitu domaću proizvodnju, a ne samo kolute uvezene uz pristojbu nego i kolute uvezene po stopi pristojbe od 0 %, kao i kolute nabavljene na domaćem tržištu. Zato su izvršene odgovarajuće prilagodbe.

(149)

Drugo trgovačko društvo kojem je prilagodba prvotno odbijena tvrdilo je da ista trebala biti prihvaćena budući da se na njihove proizvode koji se prodaju na domaćem tržištu zaračunavala pristojba. Zahtjev je djelomično prihvaćen.

(150)

U tom kontekstu industrija Zajednice tvrdila je da bi to bila subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Međutim, treba napomenuti da je ovaj postupak antidampinški ispitni postupak. Stoga navedena tvrdnja nije analizirana.

(151)

Jedan je turski izvoznik, za svoju prodaju za koju je trebalo izračunati uobičajenu vrijednost, prijavio je negativne troškova POA. To je bilo zbog činjenice da su njihovi dobici od konverzije valuta bili značajni i viši od ukupnog iznosa troškova POA. U ovom su slučaju zanemareni navedeni financijski dobici. Uzeti su u obzir samo financijski troškovi povezani sa zajmovima trgovačkih društava. Stoga su troškovi POA primjereno prilagođeni.

(152)

U svim se slučajevima dotični proizvod prodavao nezavisnim kupcima u Zajednici. Stoga se za sve izvoznike izvozna cijena temeljila na cijenama koje su nepovezani kupci u Zajednici platili ili koje trebaju platiti, prema članku 2. stavku 8. Osnovne uredbe.

(153)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na razini franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. U skladu s time, izvršene su prilagodbe za rabate, popuste, transport, manipuliranje, troškove fakturiranja, bankovne naknade i troškove kredita, kada je to bilo primjereno i potkrijepljeno provjerenim dokazima.

(154)

Dampinška marža za proizvođače izvoznike u Turskoj utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(155)

Usporedba ponderiranih prosječnih izvoznih cijena s ponderiranom prosječnom uobičajenom vrijednošću pokazala je dampinške marže kako slijedi:

(156)

Dva trgovačka društva izrazila su namjeru da surađuju, ali nisu uključena u uzorak. S obzirom da su utvrđene dampinške marže za sva trgovačka društva u uzorku bile de minimis te da je suradnja u ovom ispitnom postupku bila vrlo visoka, smatralo se da je dampinška marža na području cijele zemlje de minimis.

(157)

Stoga se zaključuje da u slučaju Turske nije bilo nastavka dampinga. Daljnja analiza u okviru članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe stoga će se usmjeriti isključivo na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(158)

Tržište EU-a nedvojbeno je vrlo privlačno tržište za turske proizvođače. Na to utječu brojni čimbenici, prvi od kojih je veličina. Veličina se ne odnosi samo na veliku potrošnju, nego također na činjenicu da je većina turskog izvoza na tržišta ostalih trećih zemalja rascjepkana, odnosno na mnogo se različitih lokacija šalju male količine. U tom je smislu Zajednica privlačnija kao jedno odredište s velikim kapacitetom prihvaćanja.

(159)

Zemljopisna blizina još je jedan važan čimbenik, budući da troškovi prijevoza navedenih proizvoda nisu zanemarivi.

(160)

Zajednica je također tradicionalno tržište za turske izvoznike koji imaju dobro uhodane distribucijske kanale i širok raspon kupaca.

(161)

Unatoč mjerama na snazi, izvoz iz Turske nastavio se tijekom RIP-a. Međutim, damping nije utvrđen ni za jedno trgovačko društvo u uzorku. Treba napomenuti da trgovačka društva u uzorku i trgovačka društva izvan uzorka koja su surađivala u trenutačnim revizijama, kao i ona za koja je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da imaju nultu maržu ili maržu de minimis, čine oko 90 % ukupnog turskog izvoza u Zajednicu. Čini se da je tržište za navedeni turski izvoz stabilno te nema pokazatelja da bi trgovačka društva mijenjala svoje strategije određivanja cijena. Nadalje, tri trgovačka društva u uzorku, kao i ona tri za koja je utvrđeno u početnom ispitnom postupku da imaju nultu dampinšku maržu ili dampinšku maržu de minimis, daleko su najvažniji čimbenici na tržištu i prilikom određivanja cijena. Stoga, vjerojatno je da će sva druga trgovačka društva slijediti njihove prakse određivanja cijena. Stoga se ne čini vjerojatnim da će se damping za Tursku ponoviti. Bez obzira na sve, radi cjelovitosti, također se ispitivalo čimbenike u nastavku.

(162)

Ispitnim je postupkom utvrđen ukupni neiskorišteni kapacitet od oko 143 000 tona u RIP-u za proizvođače koji surađuju, uključujući trgovačka društva u uzorku i izvan njega. Navedena količina odgovara oko 10 % ukupne potrošnje Zajednice (kako je definirano u uvodnoj izjavi 231.) varenih cijevi.

(163)

Najveće tržište treće zemlje za dotični proizvod (SAD) uvelo je antidampinške mjere za turski izvoz u rasponu do 14,7 %. Navedeno ukazuje na to da, pod jednakim uvjetima, SAD vjerojatno ne bi prihvatio značajne dodatne količine izvoza iz Turske. Međutim, čini se da činjenica da je izvoz u treće zemlje rascjepkan pošiljkama na mnogo različitih odredišta ukazuje na to da su turski izvoznici aktivno uključeni u postupak istraživanja novih tržišta te je, stoga, vjerojatno da bi tržišta trećih zemalja mogla prihvatiti dio kapaciteta. Nadalje, uzimajući u obzir stvarni omjer turskog izvoza u Zajednicu i u treće zemlje (70/30), isti se omjer opravdano može očekivati u slučaju prodaje trenutačno neiskorištenih kapaciteta. To bi značilo dodatni uvoz u Zajednicu od oko 100 000 tona, što bi odgovaralo dodatnom tržišnom udjelu od 7 % na temelju podataka o potrošnji u RIP-u. Međutim, treba napomenuti da bi to bilo najveće teoretsko povećanje prodaje na temelju pretpostavke da se neiskorišteni kapacitet koristi po stopi od 100 %, što je rijetko u takvoj industriji.

(164)

Razlike u cijenama između turskog izvoza u Zajednicu i u treće zemlje nisu značajne i ovise o dotičnom trgovačkom društvu. Daljnjom analizom nakon objave, utvrđeno je da su cijene turskog izvoza u treće zemlje neznatno više nego cijene istog u Zajednicu. S obzirom da za Tursku nije utvrđen damping u pogledu izvoza u Zajednicu, može se pretpostaviti da općenito izvoz u treće zemlje nije se vršio po dampinškim cijenama. Također ne postoje drugi pokazatelji da bi turski izvoznici promijenili svoju cjenovnu strategiju. Ništa u tržišnim okolnostima ili stanju izvoznika u cjelini nije pokazivalo da bi isti vjerojatno mijenjali svoje ukupno tržišno ponašanje.

(165)

U pogledu navedenoga, zaključuje se da nije vjerojatno da će se ponoviti damping za uvoz podrijetlom iz Turske.

(166)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da mjere na snazi ne sprečavaju nastavak dampinškog uvoza te da razina mjera više nije dostatna za sprečavanje štetnog dampinga uvozom dotičnog proizvoda iz Turske.

(167)

Kako je utvrđeno gore, uvoz iz Turske nije se nastavio po dampinškim cijenama. Doista, sve razine dampinga utvrđene u ovom ispitnom postupku ispod su praga de minimis. Točnije, navedeno se odnosi na tri trgovačka društva za koja je prvotno utvrđen damping.

(168)

Tržište Zajednice će, kako je navedeno, najvjerojatnije i dalje biti privlačno tržište za turske izvoznike u smislu cijena, kao i uhodanih i trajnih trgovinskih odnosa. U isto vrijeme, turski proizvođači prodaju značajan obujam na domaćem tržištu. Navedene količine prodaju se po konkurentnim i relativno niskim cijenama u usporedbi s ostalim glavnim tržištima, uključujući EU i SAD. Doista, domaće cijene i naknadne uobičajene vrijednosti bile su na takvim razinama da je damping u pogledu izvoza u Zajednicu u potpunosti nestao.

(169)

Ispitnim postupkom nisu ustanovljene druge okolnosti koje bi naznačile da je vjerojatno da će se cijena i damping promijeniti ako se dopusti da mjere prestanu vrijediti. Za trgovačka društva koja su podlijegala nultim pristojbama od početnog ispitnog postupka, razmatranja s temelje na Izvješću o meksičkoj govedini i riži, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 143., i dalje se primjenjuju. Što se tiče ostalih trgovačkih društava, ovaj je ispitni postupak doista pokazao da su se okolnosti promijenile budući da je ustanovljeno da više ne vrše damping. Nadalje, nema nikakvih utemeljenih razloga koji bi ukazivali na to da navedene promijenjene okolnosti nisu trajne prirode. Štoviše, sva trgovačka društva obuhvaćena ispitnim postupkom izvozila su u treće zemlje u 2006. i u RIP-u po cijenama koje su više od izvoznih cijena u Zajednicu. U istim razdobljima, izvoz u Zajednicu vršio se po cijenama koje su bile više od cijena domaće prodaje. Navedeno jasno ukazuje na to da su promijenjene okolnosti (ne više dampinški izvoz) trajne prirode.

(170)

Stoga se može zaključiti daje vjerojatno, ako se dopusti da mjere prestanu vrijediti, da se izvoz u Zajednicu neće vršiti po dampinškim cijenama. Također, može se opravdano smatrati da su promijenjene okolnosti s obzirom na početni ispitni postupak u pogledu izostanka dampinga trajne prirode.

(171)

Na temelju gore navedenog, treba prekinuti postupak u vezi uvoza podrijetlom iz Turske.

(172)

Grupacija Interpipe tvrdila je da bi usporedba uobičajene vrijednosti na temelju vlastitih troškova/domaćih cijena i izvoznih cijena na tržište treće zemlje koje je usporedivo s EU-om, dovela do smanjenja dampinga značajno ispod razine trenutačnih mjera. Stoga se tvrdi da daljnja primjena mjere na trenutačnoj razini više nije potrebna kako bi se uklonio učinak dampinga.

(173)

Tijekom ispitnog postupka, trgovačko društvo obaviješteno je o namjeri Komisije da primijeni članak 18. Osnovne uredbe. To je bilo zato što trgovačko društvo nije predočilo podatke o trošku proizvodnje u traženom obliku za vrstu proizvoda (kontrolni broj proizvoda (PCN)). Trgovačko društvo također je dostavilo trošak proizvodnje kao prosjek svih vrsta proizvoda koje se proizvode u posebnoj tvornici.

(174)

Ispitivanje činjenica pokazalo je da Komisija ne može prihvatiti dostavljene podatke o trošku proizvodnje budući da ne omogućavaju primjerenu usporedbu s prodajnim cijenama na domaćem tržištu prema vrsti proizvoda.

(175)

Trgovačko je društvo obaviješteno o razlozima zašto je navedeno bilo potrebno u razumnom roku u skladu s člankom 18. stavkom 4. Osnovne uredbe. Komentari su zaprimljeni, analizirani i na njih se detaljno odgovorilo. Ni jedno objašnjenje trgovačkog društva nije se smatralo zadovoljavajućim da bi omogućilo Komisiji da izbjegne primjenu najboljih dostupnih činjenica u vezi s gore istaknutim područjem.

(176)

Nakon objave, podnositelj pritužbe tvrdio je da predmet treba prekinuti budući da je suradnja jedinog ukrajinskog proizvođača bila toliko slaba da je Komisija morala koristiti članak 18. Osnovne uredbe kako bi prilagodila trošak proizvodnje. Međutim, treba napomenuti da je članak 18. primijenjen kako bi se Komisiji omogućilo da dopuni podatke koje je dostavio jedini ukrajinski proizvođač koji surađuje korištenjem najboljih dostupnih podataka. Tvrdnja je stoga odbačena.

(177)

Komisija je ispitala može li se prodaja na domaćem tržištu smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. S tim ciljem ispitan je trošak proizvodnje proizvoda koji proizvode i prodaju na domaćem tržištu proizvođači izvoznici koji su surađivali.

(178)

Društvo OJSC Interpipe Novomoskovsk Pipe Production Plant (NMPP), koje proizvodâ dotični proizvod, nije dostavilo raščlambu troška proizvodnje („TP”) prema PCN-u. Ovaj je proizvođač izvoznik dostavio samo prosječni TP svih PCN-ova proizvedenih u svakoj od svoje dvije tvornice. Dokazi o strukturi troška PCN-ova različitih proizvođača u ostalim zemljama na koje se odnosi ispitni postupak, uključujući Zajednicu, pokazali su da postoji velika razlika u trošku proizvodnje prema PCN-u.

(179)

Valjaonica cijevi OJSC Interpipe Nizhnedneprovsk (NTRP), koja je povezana s NMPP-om, dostavila je raščlambu TP-a prema PCN-u.

(180)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 173., Komisija je primijenila članak 18. Osnovne uredbe na NMPP kako bi dobila trošak proizvodnje prema PCN-u. Razmatrala se mogućnost korištenja dostupnih podataka iz početnog ispitnog postupka, ali budući da je Ukrajini od tada odobren status tržišnoga gospodarstva, navedeni podaci nisu se smatrali najboljim dostupnim podacima. Nadalje, Komisija je smatrala da kvaliteta podataka koje je predočila industrija Zajednice omogućuje donošenje zaključaka o trošku proizvodnje (TP) prema kontrolnom broju proizvoda (PCN): Stoga, podaci koje je dostavila industrija Zajednice koja surađuje smatrali su se najpouzdanijima i najboljim dostupnim podacima za dobivanje TP-a prema PCN-u. U tom pogledu, nalazi ispitnog postupka pokazali su da se mogu izračunati odstupanja između najjeftinijeg PCN-a industrije Zajednice i svih ostalih PCN-ova. Navedeno odstupanje potom se primijenilo na prosječan TP koji je prijavilo društvo NMPP. Kada je PCN koji proizvodi industrija Zajednice bio jednak istom PCN-u koji proizvodi NTPR, koristio se trošak društva NTRP.

(181)

Ista je stranka dovela u pitanje činjenicu da je Komisija koristila podatke iz RIP-a za izračun uobičajene vrijednosti i izvozne cijene u IPI-u. Neke su tvrdnje u vezi s tim prihvaćene. Komisija je razmatrala ponderirani prosjek izvoznih cijena CIF u Zajednicu tijekom šest mjeseci preklapanja obaju postupaka. Nadalje, kako bi se omogućila primjerena usporedba u istom razdoblju između ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti svake vrste dotičnog proizvoda koja se izvozi u Zajednicu u usporedbi s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom svake odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda, izvršena je prilagodba troška proizvodnje proizvođača koji surađuju. Prilagodba je izvršena kako bi odražavala trošak proizvodnje za istih šest mjeseci koji su uzeti u obzir prilikom izračuna izvoznih cijena CIF u Zajednicu. Jedini ukrajinski izvoznik koji surađuje tvrdio je da je Komisija trebala koristiti jedinični trošak proizvodnje povezanog trgovačkog društva, Valjaonice cijevi OJSC Interpipe Nizhnedneprovsk (NTRP), a kada su PCN-ovi skoro istovjetni istima koje proizvodi Tvornica cijevi OJSC Interpipe Novomoskovsk (NMPP). Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 175., Komisija, međutim, ima dokaza o velikim odstupanjima u trošku proizvodnje po PCN-u. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(182)

Što se tiče izvoza u Zajednicu, grupacija je izvozila zanemariv obujam dotičnog proizvoda u Zajednicu tijekom IPI-a. Navedene transakcije ne mogu se same po sebi smatrati reprezentativnima za utvrđivanje je li došlo do promjene ponašanja trajne prirode.

(183)

Grupacija Interpipe predložila je korištenje izvoza u treće zemlje kako bi se utvrdila razina cijena po kojima bi se vršio izvoz u Zajednicu. Točnije, izvoznik je tvrdio da se u tom pogledu trebao koristiti izvoz u Rusiju. Trgovačko društvo dostavilo je dokaze o izvozu na tržišta trećih zemalja te na rusko tržište.

(184)

Prvo se utvrđivalo je li obujam izvoza dotičnog proizvoda u treće zemlje koji je predložila grupacija Interpipe dovoljno značajan u smislu ukupne prodaje. U tom pogledu zaključeno je da je prodaja u Rusiju činila više od polovice ukupnog izvoza grupacije te da je, u načelu, primjerena za donošenje zaključaka u slučaju da je rusko tržište dovoljno slično tržištu Zajednice.

(185)

Na temelju podataka dostupnih Komisiji, ispitivalo se ima li Rusija slične tržišne uvjete i strukturu kao u Zajednici, kako bi se ocijenilo je li izvoz u Rusiju pouzdan približni pokazatelj izvoznih cijena u Zajednicu za potrebe utvrđivanja nove razine mjere.

(186)

S jedne strane, čini se da je veličina ruskog tržišta za dotični proizvod, koja je slična istoj Zajednice, značajna, a vrste proizvoda koje se prodaju na oba područja općenito su slične.

(187)

S druge strane, uočene su izrazite razlike između dva tržišta. Za početak, u Rusiji postoje značajne uvozne carine, dok u Zajednici istih nema (9). To se odražava u udjelima uvoza koji su značajno niži nego u Zajednici. Nadalje, čini se da je proizvodni sektor u Rusiji više koncentriran, pri čemu nekoliko velikih proizvođača koji pokrivaju većinu aktivnosti, dok je u Zajednici aktivnost raspršena na veći broj proizvođača. Također, čini se da distribucijski kanali uključuju manje trgovaca nego u Zajednici. Nadalje, činjenica da postoji značajan ruski damping u Zajednici upućuje na razlike u određivanju cijena i na poremećaje na ruskom domaćem tržištu bez kojih navedene prakse ne bi postojale.

(188)

Nadalje, postojanje dampinga ukazuje na to da su razine domaćih cijena u Rusiji iznad cijena po kojima bi izvoznici vjerojatno izvozili u Zajednicu. To je zato što je vjerojatno da su prevladavajuće cijene za izvoznike koji održavaju značajnu prisutnost u Zajednici na istoj razini kao i ruske izvozne cijene i zbog homogene prirode dotičnog proizvoda, što ukazuje na to da bi se izvoznici koji žele ući u Zajednicu najvjerojatnije trebali prilagoditi razini cijena najnižih ponuđača.

(189)

Gore navedeno ukazuje na razlike koje bi utjecale na određivanje cijena, a time i razine, a koje, stoga, ukazuju na to da se ruske cijene ne bi trebale koristiti za utvrđivanje nove razine mjera.

(190)

Komisija je dalje ispitivala mogu li se u tu svrhu koristiti izvozne cijene u treće zemlje osim Rusije. Prvo se ispitivalo može li se drugo najveće tržište u smislu izvoza smatrati referentnom zemljom. Međutim, navedena je mogućnost zanemarena budući da Bjelarus nije zemlja s tržišnim gospodarstvom. Također se analizirala prodaja u ostale zemlje, ali je njezin obujam izvoza bio premali da bi se smatrao reprezentativnim.

(191)

U navedenim okolnostima, korištenje izvoznih cijena iz Ukrajine u Rusiju (i u ostale treće zemlje u koje je podnositelj zahtjeva izvozio tijekom IPI-a) ne može se smatrati reprezentativnim za vjerojatno ponašanje izvoznih cijena u Zajednicu te se iste zanemaruju. U pogledu gore navedenog, umjesto toga smatralo se potrebnim primijeniti članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe za grupaciju Interpipe. U tom pogledu razmatralo se mogu li se ponderirane prosječne izvozne cijene CIF u Zajednicu tijekom RIP-a svih proizvođača izvoznika koji surađuju u svim zemljama obuhvaćenima ispitnim postupkom prikupiti na osnovi PCN-a i koristiti kao referenca za utvrđivanje izvozne cijene za ukrajinskog proizvođača izvoznika.

(192)

Utvrđeno je da je navedena metoda primjerena budući da je opravdano pretpostaviti da, ako uđe na tržište Zajednice, ukrajinski izvoz neće u značajnoj mjeri odstupati od uzorka cijena izravnih konkurenata, odnosno ostalih izvoznika u Zajednicu.

(193)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 181., prilikom utvrđivanja izvozne cijene, Komisija je koristila samo podatke iz šest mjeseci koji se preklapaju RIP-a i IPI-a.

(194)

Odgovarajuće izvozne cijene po jedinici PCN-a navedenih izvoznika stoga su se koristile za utvrđivanje izvozne cijene za grupaciju Interpipe.

(195)

Nakon objave, jedini ukrajinski proizvođač izvoznik tvrdio je da se, kod utvrđivanja izvozne cijene, ne smiju odbiti prodajni, opći i administrativni troškovi te dobit povezanog društva jer se članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe ne može primijeniti u ovom slučaju. Tvrdilo se da se članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe primjenjuje samo na povezane uvoznike koji se nalaze u Zajednici, jer je u tekstu napravljena jasna razlika između „uvoza i ponovne prodaje”. Dalje se tvrdilo da povezano trgovačko društvo služi kao odjel izvoza.

(196)

Treba napomenuti da je za prodaju dotičnog proizvoda u Zajednicu, jedini ukrajinski proizvođač izvoznik dotični proizvod poslao izravno u Zajednicu, svom povezanom društvu u Švicarskoj fakturirao svaku pošiljku i primio odgovarajuće plaćanje. Stoga je proizvođač izvoznik obavio sve aktivnosti izvoznika. Povezano društvo u Švicarskoj pregovaralo je o kupoprodajnim ugovorima i izdalo račun prvom nezavisnom kupcu u Zajednici. Povezano trgovačko društvo također je organiziralo isporuku prodanih proizvoda.

(197)

U vezi komentara nakon objave ukrajinskog trgovačkog društva, smatra se da se izvozne cijene mogu izračunati na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe kada nema izvozne cijene (prva mogućnost na temelju članka 2. stavka 9.). Ponovo, prema članku 2. stavku 9. izvozne cijene mogu se izračunati na bilo kojoj opravdanoj osnovi. Navedena opravdana osnova također uključuje odbitak troškova POA i objektivne dobiti povezanog trgovačkog društva. Čak i ako bi se smatralo da se navedeni elementi primjerenije odražavaju kao „provizije”/„uvećani iznosi” u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe, quod non, posljedična bi dampinška marža bila ista. Budući da na dobit povezanog trgovačkog društva utječe činjenica da je isto vršilo nabavu prema uvjetima unutar trgovačkog društva, objektivna je dobit stoga utvrđena na temelju podataka prikupljenih od nezavisnih uvoznika/trgovaca koji surađuju u ispitnom postupku.

(198)

Nakon objave, industrija Zajednice tvrdila je da osnovna Uredba i pravo WTO-a ne dopuštaju izračunavanje marži dampinga kada nema izvoza u Zajednicu. Zbog razloga navedenih u prethodnim uvodnim izjavama, ponavlja se da članak 2. stavak 9. Osnovne uredbe izričito navodi da kada nema izvozne cijene, ista se može izračunati na bilo kojoj objektivnoj osnovi. Posljedično, zahtjev se odbacuje.

(199)

Usporedba između uobičajene vrijednosti izračunane kako je gore opisano i izvozne cijene izračunane također kako je gore opisano pokazuje postojanje dampinga. Dampinška marža za ukrajinsku grupaciju izražena kao postotak uvozne cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno, iznosi kako slijedi:

Grupacija Interpipe (tvornica cijevi OJSC Interpipe Novomoskovsk i valjaonica cijevi OJSC Interpipe Nizhnedneprovsk): 10,7 %.

(200)

Zaključuje se da je utvrđeno postojanje dampinga koji je vršila grupacija Interpipe na razini opisanoj u uvodnoj izjavi 199. Što se tiče svih ostalih proizvođača izvoznika u Ukrajini, preostala dampinška marža koja se primjenjuje neće se promijeniti.

(201)

Obujam izvoza iz dotične zemlje u EU postupno se smanjivao s 29 kt u 2002. na 17,2 kt u 2005. do skoro nule u RIP-u.

(202)

Samo dva ukrajinska proizvođača koja pripadaju istoj grupaciji (grupacija Interpipe) javila su se i dostavila odgovor na upitnik, tvornica cijevi OJSC Interpipe Novomoskovsk i valjaonica cijevi OJSC Interpipe Nizhnedneprovsk.

(203)

Utvrđeno je da postoji još barem 7 proizvođača koji posluju u Ukrajini. Na temelju podataka dostupnih Komisiji, grupacija Interpipe čini oko 26 % ukrajinske proizvodnje. U navedenim uvjetima smatra se da je razina suradnje bila vrlo niska.

(204)

Jedini ukrajinski proizvođač iz grupacije koji surađuje tijekom RIP-a ostvario je zanemariv izvoz u Zajednicu. Vrlo niska razina ukrajinskog izvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu nije bila reprezentativna te, stoga, nije pružila pouzdanu i smislenu osnovu za utvrđivanje je li bilo nastavka dampinga. Stoga se smatralo primjerenim temeljiti analizu u ovom slučaju na vjerojatnosti ponavljanja dampinga u slučaju prekida mjera.

(205)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 203., ispitni je postupak pokazao da je tijekom RIP-a u Ukrajini bilo barem 7 proizvođača dotičnog proizvoda i samo je jedna grupacija surađivala u ispitnom postupku.

(206)

Ispitivalo se u kojoj se mjeri podaci od jedne ukrajinske grupacije mogu koristiti za potrebe analize ukupnog razvoja vjerojatnog izvoza iz Ukrajine te, preciznije, koliko se navedeni podaci mogu koristiti kao mjerilo u smislu pokazatelja domaćih i izvoznih cijena, troškova, proizvodnih kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta.

(207)

Podatke koji se odnose na zalihe, razinu proizvodnje i kapacitet koje je dostavilo trgovačko društvo koristili su se zajedno s podacima iz pritužbe kako bi se utvrdio obujam i kapacitet proizvodnje ukrajinskih proizvođača.

(208)

U pogledu gore navedenog, sljedeća razmatranja uzeta su u obzir prilikom ocjene vjerojatnog utjecaja u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(209)

Na temelju podataka dostupnih Komisiji utvrđeno da je proizvodni kapacitet dotičnog proizvoda u Ukrajini premašuje 400 kt godišnje.

(210)

U izostanku dokaza koji pokazuju da bi povećana domaća prodaja, prodaja u ostale treće zemlje ili proizvodnja proizvoda koji nisu dotični proizvod mogle prihvatiti navedene kapacitete, zaključuje se da bi, u slučaju isteka mjera, značajni neiskorišteni kapaciteti najvjerojatnije bili usmjereni prema Zajednici, zbog njezine privlačnosti kao izvoznog tržišta. To dodatno potvrđuju značajni rezervni kapacitet koji postoji u grupaciji Interpipe.

(211)

S obzirom da je tržište Zajednice jedno od najvećih na svijetu, sama njegova veličina čini ga privlačnim svim ukrajinskim proizvođačima izvoznicima dotičnog proizvoda.

(212)

Podsjeća se da grupacija Interpipe dobavlja kolute iz Ukrajine proizvodnom trgovačkom društvu Mogilev u Bjelarusu, koje proizvod preradom preoblikuje u dotični proizvod koji potom prodaje u Zajednicu švicarsko ovisno društvo grupacije Interpipe. Tijekom cijelog procesa Interpipe zadržava vlasništvo nad proizvodom. Kako je gore navedeno, utvrđeno je da je navedeni izvoz dampinški. Posebno budući da je predloženo uvođenje mjera za Bjelarus, ne može se isključiti da bi izvoz grupacije umjesto iz Bjelarusa bio podrijetlom iz Ukrajine.

(213)

Uz relativno privlačnu razinu cijene u Zajednici, gdje postoje dobro uhodani distribucijski kanali, smatra se da bi, u izostanku mjera, postojalo jasan gospodarski poticaj za preusmjeravanje izvoza s glavnih trećih tržišta poput Rusije ili Bjelarusa prema Zajednici.

(214)

Ukupno gledajući, u navedenim okolnostima smatra se da će svako povećanje trenutačne iskorištenosti kapaciteta vjerojatno biti usmjereno prema izvozu, a posebno na tržište Zajednice.

(215)

U kontekstu niske razine suradnje i gore navedenih podataka, smatra se da tvrdnje navedene u pritužbi o vjerojatnosti ponavljanja dampinga treba potvrditi. Navedeno dalje potvrđuju dodatni čimbenici.

(216)

Izvozne cijene u ostale treće zemlje na istoj su razini kao i prevladavajuće uvozne cijene u Zajednicu. To bi značilo da je vjerojatno da su izvozne cijene u takve treće zemlje također dampinške, što ukazuje na općenitiji uzorak ponašanja na temelju dampinga.

(217)

Nadalje, za proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom, koji je općenito prilično homogen, ukrajinski bi proizvođači vjerojatno proizvodili proizvode po prevladavajućim cijenama ostalog uvoza u Zajednicu. Kako je zaključeno u gornjim odjeljcima, uvozne cijene ostalih zemalja izvoznica općenito su niske. Uzimajući u obzir da će moguće izvozne cijene ukrajinskih proizvođača izvoznika vjerojatno morati odražavati navedene niske cijene i s obzirom na strukturu troška dotičnog proizvoda, koja se uvelike temelji na cijenama čeličnih koluta i cinka koje su se značajno povećale diljem svijeta, vjerojatno je da će izvozne cijene biti dampinške na oko 10,7 %, kako se zaključuje u uvodnoj izjavi 199.

(218)

Značajna količina ukrajinskog izvoza, stoga, bi se vjerojatno prodavala u Zajednici po dampinškim cijenama ako bi se dopustilo da mjere prestanu vrijediti.

(219)

Unutar Zajednice utvrđeno je da dotični proizvod proizvodi 17 trgovačkih društava koja surađuju u ispitnom postupku i podupiru pritužbu te 2 proizvođača iz Zajednice koji ne surađuju u ispitnom postupku. Nijedan proizvođač iz Zajednice nije se javio i usprotivio ispitnom postupku.

(220)

U izostanku suradnje dvojice proizvođača u Zajednici, proizvodnja Zajednice utvrđena je na temelju podataka dostavljenih u pritužbi i podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka od proizvođača koji surađuju.

(221)

17 proizvođača iz Zajednice koji surađuju čine 95 % ukupne proizvodnje dotičnog proizvoda u Zajednici. Smatra se da isti čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(222)

Proizvođači iz Zajednice u uzorku obuhvaćeni ispitnim postupkom činili su oko 67 % proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Zajednice tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(223)

Potrošnja dotičnog proizvoda na tržištu Zajednice utvrđena je na temelju obujma prodaje na tržištu zajednice svih proizvođača unutar Zajednice zajedno s uvozom iz dotičnih zemalja, kao i trećih zemalja.

(224)

U pogledu proizvođača iz Zajednice, obujam prodaje utvrđen je korištenjem podataka iz odgovora industrije Zajednice zajedno s dostupnim podacima u pritužbi o prodaji u Zajednici dvojice proizvođača koji ne surađuju.

(225)

Što se tiče obujma uvoza iz dotičnih zemalja i trećih zemalja, ispitali su se sljedeći izvori podataka:

(226)

Nadalje, prema pritužbi, iz podataka o oznakama KN ne bi trebalo izuzeti proizvode koji nisu dotični proizvod zato što se drugi proizvodi pod navedenim oznakama KN nisu uvozili u značajnim količinama.

(227)

Na navedenoj osnovi zaključeno je da su, za potrebe utvrđivanja kretanja obujma i cijene za cijelo razmatrano razdoblje, potpune oznake KN najprikladniji izvor.

(228)

Sljedeći su komentari korisni u tom kontekstu. Za Bjelarus, u izostanku drugih podataka o cijenama i obuhvaćanja cjelokupnog razmatranog razdoblja te nakon analize razina cijena prema podacima Eurostata i gore navedenog njemačkoga gospodarskog subjekta, smatra se da su podaci Eurostata najpouzdaniji izvor za kretanja cijena.

(229)

Za Kinu je ispitnim postupkom utvrđeno da je uvoz na tržište EU-a proizvođača izvoznika koji surađuju bio veći od uvozne statistike kako je navedeno u tablici 2. (u nastavku). S obzirom da su razine cijena bile slične između dva niza podataka, te kako bi se osiguralo da podaci nisu pretjerani, odlučeno je da će se koristiti službena statistika zato što takav pristup nema materijalni učinak na analizu štete i uzročnost u usporedbi s korištenjem podataka dobivenih od proizvođača izvoznika koji surađuju.

(230)

S obzirom da je uvoz turskih izvoznika koji surađuju bio veći od istog u podacima Eurostata, slično je objašnjenje odnosi na Tursku. Ponovo, ovaj pristup nema materijalni učinak na analizu štete i uzročnost u usporedbi s korištenjem podataka dobivenih od proizvođača izvoznika koji surađuju.

(231)

Potrošnja utvrđena kako je gore navedeno („potrošnja Zajednice”) povećala se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, odnosno s 1 234 kt u 2004. na 1 342 kt tijekom RIP-a. Točnije, potrošnja Zajednice pokazuje smanjenje za 12 % u 2005. prije ponovnog rasta u 2006. i tijekom RIP-a. Pad potrošnje u 2005. pripisuje se smanjenju zaliha (i posljedično smanjenju nabave) dobavljača u 2005. nakon povećane nabave u 2004.

Tablica 1.

(232)

Za zemlje obuhvaćene antidampinškim postupkom, odnosno Bjelarus, Narodnu Republiku Kine i Rusiju ispitivalo se omogućavaju li uvjeti analizu kumuliranog cjelokupnog uvoza. S dampingom ispod razine de minimis, izvoz iz Bosna i Hercegovine umjesto toga razmatrao se pod ostalim izvozom u odjeljku 3.4., kao i pod ostalim razlozima u odjeljku 4. u nastavku. Uvoz iz zemalja obuhvaćenih revizijom nakon isteka mjere i iz Turske (u kontekstu privremene revizije za Tursku) analiziran je posebno. U tom se kontekstu podsjeća da su razine dampinga za Tursku bile ispod praga de minimis te da je obujam uvoza iz Tajlanda i Turke zajedno i odvojeno također bio de minimis. Međutim, za potonje dvije zemlje utvrđena je vjerojatnost ponavljanja štetnog dampinga, kako je određeno u odjeljku F u nastavku.

(233)

Komisija je ispitivala treba li se dampinški uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije ocjenjivati kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(234)

Ovaj članak navodi da će se učinak uvoza iz dvije zemlje ili više njih istodobno obuhvaćen istim ispitnim postupkom ocjenjivati kumulativno kada i. je marža dampinga utvrđena u vezi uvoza svake zemlje viša od razine de minimis kako je definirano u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe; ii. obujam uvoza svake zemlje nije zanemariv, te iii. uvjeti tržišnog natjecanja između uvoznih proizvoda i uvjeti tržišnog natjecanja uvoznih proizvoda i istovjetnih proizvoda u Zajednici čine takvu ocjenu primjerenom.

(235)

Sav uvoz iz NRK-a, Rusije i Bjelarusa ispunjava zahtjev i. naveden u uvodnoj izjavi 234.

(236)

Obujam uvoza iz NRK-a, Rusije i Bjelarusa veći je od razine de minimis te, stoga, nije zanemariv (kao što je vidljivo u tablici 2. u nastavku).

(237)

Što se tiče uvjeta tržišnog natjecanja, ispitni je postupak pokazao da su dotični proizvod koji se uvozi po dampinškim cijenama iz dotičnih zemalja i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Zajednicu istovjetni u svim bitnim fizičkim i tehničkim obilježjima. Isto se odnosi na usporedbu dampinških uvoznih proizvoda iz različitih dotičnih zemalja.

(238)

Nadalje, na navedenoj osnovi, navedeni su proizvodi zamjenjivi te su tijekom razmatranog razdoblja stavljani na tržište u Zajednici putem usporedivih prodajnih kanala, primjerice dobavljača i trgovaca.

(239)

Nadalje, ispitnim je postupkom utvrđeno da je konkurencija zavladala diljem različitih država članica Zajednice i u različitim vrstama dotičnog proizvoda, uključujuću galvanizirane proizvode, crne proizvode i cijevi s drukčijom vanjskom obradom. Stoga se za uvoz varenih cijevi smatralo da je konkurentan međusobno i s cijevima proizvedenima u Zajednici.

(240)

Također se ispitivalo ponašanje prilikom određivanja cijena različitih kumuliranih zemalja. Navedena je analiza pokazala da su navedene zemlje snižavale cijene i prodavale ispod cijena industrije zajednice te su cijene pratile slična kretanja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 244.

(241)

Određene su stranke tvrdile da uvoz podrijetlom iz Rusije treba isključiti iz ispitnog postupka budući da isti pokazuje različito kretanje obujma uvoza i tržišnih udjela na tržištu na kojem raste potražnja. U tom pogledu treba napomenuti da je obujam uvoza na tržište Zajednice ostao značajan tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Nadalje, dampinški uvoz iz sve tri zemlje (Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije) značajno se povećao u posljednje dvije analizirane godine, a opće su razine cijena slijedile isto kretanje te su bile jednako visoke, posebno u RIP-u kako je navedeno u pojedinačnim podacima za trgovačko društvo. Nadalje, cjelokupni kumulirani uvoz snižavao je cijene industrije Zajednice u RIP-u.

(242)

Na temelju gore navedenog zaključuje se da su ispunjeni svi uvjeti koji opravdavaju kumulaciju kako je opisano u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe. Stoga je odlučeno da uvoz varenih cijevi podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije treba ocjenjivati kumulativno. Navedene zemlje zajednički će se navoditi kao „kumulirane zemlje”, a uvoz iz njih će se zajednički navoditi kao „kumulirani uvoz”.

Tablica 2. – Obujam uvoza (tone)

Tablica 3. – Tržišni udio (%)

(243)

Kumulirani uvoz povećao se s 76 644 tone u 2004. na 250 559 tona tijekom RIP-a, odnosno za više od 200 %. Budući da se potrošnja dotičnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja povećala za 9 %, tržišni udio kumuliranog uvoza dotičnog proizvoda povećao se sa 6,2 % u 2004. na 18,7 % u RIP-u. Razvoj uvoza i tržišnog udjela dotičnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja prijazan je u tablicama 2. i 3.

(244)

Ponderirana prosječna cijena uvoza iz dotičnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijala se kako slijedi:

Tablica 4. – Uvozne cijene (EUR/tona)

(245)

Tablica 4. proizlazi iz baze podataka Comext na razini cjelokupnih oznaka KN. Opće kretanje uvoznih cijena u Zajednicu pokazuje povećanje u skladu s općim povećanjem cijena svih gospodarskih subjekata na tržištu EU-a.

(246)

Prilikom utvrđivanja sniženja cijena Komisija je temeljila svoju analizu na podacima na razini detaljne vrste proizvoda koje su tijekom ispitnog postupka dostavili kineski proizvođači izvoznici koji surađuju. Za Rusiju su se koristili podaci proizvođača izvoznika koji surađuje. Za Bjelarus su se koristili podaci njemačkoga gospodarskog subjekta koji surađuje.

(247)

Navedeni podaci o izvoznim cijenama uspoređeni su s ponderiranom prosječnom cijenom proizvođača iz Zajednice u uzorku na istoj razini detaljne vrste proizvoda kako bi se osigurala primjerena usporedba na istoj razini trgovine. U svim slučajevima navedena je analiza uzimala u obzir stvarne izvozne cijene proizvođača izvoznika na razini CIF granica Zajednice. Za industriju Zajednice relevantne prodajne cijene bile su cijene za nezavisne kupce, prilagođene, prema potrebi, razini franko tvornica. Tijekom RIP-a, na temelju različitih vrsta proizvoda definiranih u upitniku, prosječne marže sniženja cijena bile su kako slijedi:

Tablica 5. – Sniženje cijena

(248)

Za Ukrajinu i Tajland podsjeća se da je obujam uvoza ispod praga de minimis te se, stoga, smatra da cijene, a time i rast cijene i izračuni sniženja cijene, ne bi bili pouzdani i smisleni.

(249)

Kako je navedeno u tablicama 2. i 3., uvoz iz trećih zemalja, uključujući isti iz Bosne i Hercegovine i iz Turske, blago se povećao s 222 096 tona u 2004. na 238 441 tona tijekom RIP-a. Tržišni udio navedenog uvoza ostao je na oko 18 % tijekom istog razdoblja.

(250)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice. Izvršena je analiza devet trgovačkih društava u uzorku koja su ispunila potpune upitnike, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20. Učinci koji su se ispitivali za trgovačka društva u uzorku uključivali su cijene, zaposlenost i plaće, ulaganja, profitabilnost, povrat ulaganja, novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala. Međutim, za neke pokazatelje (analizirane u nastavku kao makro pokazatelji) bili su na raspolaganju i koristili su se podaci za svih 17 trgovačkih društava (uključujući devet trgovačkih društava u uzorku) industrije Zajednice. Navedeni su makro pokazatelji bili tržišni udio, obujam prodaje u Zajednici, proizvodnja i proizvodni kapacitet.

(251)

Proizvodnja industrije Zajednice smanjila se za 10 % od 2004. do RIP-a. Kapacitet proizvodnje računao se prema standardnoj metodologiji primijenjenoj na cijelu industriju Zajednice. Navedena je metodologija uzela u obzir stvarni kapacitet tijekom dugotrajnog razdoblja predviđajući uobičajene prekide proizvodnje poput održavanja, a to je također bila metodologija koju uobičajeno primjenjuje industrija Zajednice. Kapacitet proizvodnje dotičnog proizvoda umjereno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja, s 2 218 597 tona u 2004. na 2 132 322 tone (ili za 4 %) tijekom RIP-a.

(252)

Iskorištenost kapaciteta također se smanjila, odražavajući pad proizvodnje, s oko 44 % na 41 % tijekom razmatranog razdoblja. U tom pogledu treba, međutim, napomenuti da navedeni čimbenik nije najvažniji pokazatelj štete u ovom sektoru budući da se pogoni i oprema za proizvodnju također koriste za proizvodnju ostalih cijevi i proizvoda koji nisu obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom.

Tablica 6. – Industrija Zajednice

(253)

Podaci u tablici 7. jasno pokazuju pad obujma prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice. Navedeno stanje dodatno naglašava činjenica da se ukupna potrošnja, kako je prikazano u tablici 1., povećala za 9 % tijekom istog razdoblja. Nakon određene stabilnost koja je zadržana u 2004. i 2005., tržišni udio industrije Zajednice značajno se smanjio u 2006. i RIP-u. To je u suprotnosti sa stalnim ili povećanim pojedinačnim tržišnim udjelima (vidjeti uvodnu izjavu 243.) dampinškog uvoza iz NRK-a, Bjelarusa i Rusije ili povećanim tržišnim udjelom kumuliranih zemalja tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 7. – Industrija Zajednice

(254)

Razina zaliha proizvođača iz Zajednice u uzorku smanjila se za 23 % između 2004. i 2005. i od tada je stalna. Izračun izmjene zaliha tijekom razmatranog razdoblja pokazao je da je razina zaliha ostala na oko 30 dana od prodaje. Ispitnim je postupkom potvrđeno da se razina zaliha ne smatra značajnim pokazateljem u tom pogledu budući da industrija Zajednice obično proizvodi na temelju narudžbe te, stoga, održava relativno male zalihe.

Tablica 8.

(255)

Prosječna jedinična prodajna cijena nepovezanim kupcima u Zajednici porasla je za 14,8 % tijekom razmatranog razdoblja. Navedeni rast mora se, međutim, promatrati u kontekstu značajnog porasta troška proizvodnje tijekom istog razdoblja. Povećanje troška proizvodnje uglavnom je uzrokovano bitnim povećanjem nabavne cijene glavnih sirovina, odnosno koluta, cinka i energije – kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 287. Općenito govoreći, nije bilo bitne promjene u ponudi proizvoda tijekom razmatranog razdoblja koja bi poremetila kretanje prodajnih cijena navedenih u tablici 9.

Tablica 9.

(256)

Povećanje troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja nije pratilo odgovarajuće povećanje prodajnih cijena, što je ponajviše bilo uzrokovano jakim pritiskom uvoza iz dotičnih zemalja. U navedenim okolnostima industrija Zajednice nije mogla prenijeti povećanje cijene sirovina na kupce.

(257)

Cijene industrije Zajednice su, stoga, bile pod pritiskom, a zapravo su se povećale u apsolutnom smislu. Drugim riječima, povećanje cijene bilo bi znatno veće u izostanku dampinškog uvoza.

(258)

Štoviše, prodajne cijene na tržištu Zajednice snizile su se između oko 12 % i 43 % kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 246. i dalje.

(259)

Ukupna profitabilnost proizvođača u uzorku u pogledu dotičnog proizvoda temelji se na ponderiranoj prosječnoj profitabilnosti na neto promet dotičnog proizvoda koji se prodaje nepovezanim kupcima na tržištu EU-a. Tijekom razmatranog razdoblja, razina profitabilnosti se smanjila, dosežući – 1,0 % tijekom RIP-a. Nadalje, razina profitabilnosti očito nije bila dostatna tijekom razmatranog razdoblja te ista, imajući na umu da ovakvo stanje traje mnogo godina, očito ugrožava samo postojanje barem dijela ove industrije.

(260)

Razina profitabilnosti nikada nije dostigla ciljnu dobit od 5 % navedenu u uvodnoj izjavi 352. i dalje.

Tablica 10. – Profitabilnost

(261)

Zaposlenost proizvođača iz Zajednice u uzorku smanjila se za 23,5 % tijekom razmatranog razdoblja s 2 772 zaposlena u 2004. na 2 123 tijekom RIP-a.

(262)

Plaće izračunane korištenjem prosječnog troška po zaposleniku povećale su se s 15 668 EUR u 2004. na 21 558 EUR tijekom RIP-a. Jedan od glavnih razloga navedenog povećanja plaća po zaposleniku objašnjava se snažnim porastom plaća u trgovačkim društvima industrije Zajednice u 10 zemalja koje su postale članice EZ-a u 2004.

(263)

Međutim, navedeno je povećanje i više nego nadoknađeno kombiniranim učinkom gore navedenog smanjenja rada i značajnog povećanja (17 %) produktivnosti. Navedeno naglašava stalne napore industrije Zajednice za povećanje učinkovitosti.

Tablica 11. – Zaposlenost

(264)

Ispitnim je postupkom potvrđeno da proizvođači iz Zajednice u uzorku u vezi s dotičnim proizvodom nisu izvršili nikakvo važno kapitalno ulaganje u osnovna sredstva koja zahtijeva opća djelatnost trgovačkih društava. Nisu izvršena nikakva ulaganja u proizvodni kapacitet kako je navedeno u uvodnim izjavama 251. i 252. Prema trenutačnim tržišnim uvjetima, industrija Zajednice nije ulagala u povećanje kapaciteta, nego je, umjesto toga, poduzimala korake za održavanje i unapređenje učinkovitosti postojeće proizvodne opreme. Neka su ulaganja u aktivnosti povezane s varenim cijevima izvršena u pogledu okolišnih, zdravstvenih i sigurnosnih pitanja.

(265)

Razina povrata ulaganja izražena kao odnos između neto dobiti proizvođača iz Zajednice u uzorku i bruto knjigovodstvene vrijednosti njihove dugotrajne imovine odražava kretanje profitabilnosti kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 259. Njezina je razina vrlo niska i ostaje negativna od 2005.

Tablica 12.

(266)

Razvoj novčanog toka koji su ostvarili proizvođači iz Zajednice u uzorku u vezi s prodajom dotičnog proizvoda na tržištu EU-a, odražavao je razvoj profitabilnosti. Treba napomenuti da, iako nizak, novčani tok ostao je pozitivan tijekom razmatranog razdoblja, uz iznimku 2005. kada je bio negativan.

(267)

Ispitnim postupkom nije otkriveno da se industrija Zajednice suočavala s poteškoćama u sposobnosti prikupljanja kapitala. Međutim, treba napomenuti da se sposobnost prikupljanja kapitala može smatrati manje smislenim čimbenikom za ovaj ispitni postupak. To je zato što je većina proizvođača dotičnog proizvoda industrije Zajednice dio velikih grupacija trgovačkih društava. Stoga, sposobnost prikupljanja kapitala usko je povezana s rezultatima grupacije kao cjeline, a ne s individualnim rezultatima u pogledu dotičnog proizvoda. Međutim, činjenica da ni jedna velika grupacija nije odlučila uložiti u nove proizvodne pogone pokazuje da posljednjih godina povrat takvih ulaganja nije bio odgovarajući.

Tablica 13.

(268)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 253., treba napomenuti da se tržišni udio industrije Zajednice smanjio za 10,3 postotnih bodova, dok se razina potrošnje Zajednice povećala za 9 %. Navedeno jasno ukazuje na to da proizvođači iz Zajednice nisu mogli dovoljno rasti u tržišnim uvjetima koji su uočeni u razmatranom razdoblju.

(269)

Što se tiče značajne dampinške marže koja je utvrđena tijekom RIP-a za uvoz iz NRK-a, Rusije i Bjelarusa i s obzirom na obujam i cijene navedenoga uvoza, učinak visine dampinške marže ne može se smatrati zanemarivim.

(270)

Za Ukrajinu i Tajland podsjeća se da je izvoz u RIP-u bio ispod razne de minimis te se, stoga, nije smatrao pouzdanom i smislenom osnovom za utvrđivanje dampinške marže. Stoga se smatra primjerenim temeljiti ocjenu na vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga, kako je određeno u odjeljku F u nastavku.

(271)

Očekivani oporavak industrije Zajednice od učinaka prošlog dampinga još nije u potpunosti dovršen kako pokazuju niska profitabilnost i određena nemogućnost značajnog povećanja obujma prodaje, zajedno sa značajnim gubitkom tržišnog udjela. Industrija se posljednjih godina suočava sa značajnim obujmom dampinškog uvoza iz NRK-a, Rusije i Bjelarusa, koji je usporio očekivani oporavak.

(272)

Promatrajući pojedinačno i zajedno, obujam uvoza iz kumuliranih zemalja (kako je definirano u uvodnoj izjavi 242.) i dalje je bio prisutan na tržištu Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Od 2005. čak se i značajno povećao u apsolutnom i relativnom smislu. Zajedno, njihov se tržišni udio povećao s oko 6 % u 2004. na oko 10 % u 2005., a s te razine na oko 19 % u RIP-u, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 243. Štoviše, dampinški uvoz iz navedenih zemalja pojedinačno pokazuje značajnu razinu sniženja cijene. Marže sniženja prodajnih cijena značajne su te odražavaju činjenicu da industrija Zajednicu trpi gubitke.

(273)

Pokazatelji industrije Zajednice pokazuju ukupan negativni razvoj tijekom razmatranog razdoblja te ukazuju na to da je došlo do materijalne štete. U tom kontekstu naizgled pozitivni razvoj, poput povećanja prodajnih cijena, mora se usporediti sa značajnijim porastom troškova glavnih sirovina/komponenata koji je poništio takva pozitivna kretanja.

(274)

Na temelju navedene analize, čini se da je industrija Zajednice u teškom gospodarskom i financijskom stanju te da je pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe. Ovaj se zaključak može primijeniti na industriju Zajednice u cjelini, s obzirom na visoku razinu reprezentativnosti proizvođača iz Zajednice u uzorku i činjenicu da su analizirani makro pokazatelji za sva trgovačka društva industrije Zajednice kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 250.

(275)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, ispitivalo se je li dampinški uvoz iz dotičnih zemalja uzrokovao materijalnu štetu industriji Zajednice. Nadalje, poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su mogli uzrokovati štetu industriji Zajednice ispitani su kako bi se osiguralo da se sva šteta koju su uzrokovali ti čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(276)

Kako je gore objašnjeno, uvoz iz kumuliranih zemalja povećao se za više od 200 % tijekom razmatranog razdoblja. U smislu tržišnog udjela, udio kumuliranih zemalja povećao se sa 6,2 % na 18,7 %. Nadalje, postoji jasna vremenska podudarnost između pogoršanja stanja industrije Zajednice i važnog povećanja dampinškog uvoza iz kumuliranih zemalja. Iako tablica 14. pokazuje da su cijene uvoza podrijetlom iz kumuliranih zemalja rasle tijekom razmatranog razdoblja, to treba promatrati u kontekstu istovjetnog općeg porasta cijena na tržištu Zajednice kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 255.

Tablica 14. – Obujam izvoza

(277)

Uvoz iz kumuliranih zemalja povećao je penetraciju na tržište EU-a i preuzeo značajne tržišne udjele koje su ranije držale zemlje koje su obuhvaćene revizijom nakon isteka mjere (uz iznimku Turske), kao i treće zemlje koje ne podliježu ispitnom postupku te industrija Zajednice. Industrija zajednice zapravo je izgubila preko 10 postotnih bodova tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom istog razdoblja uvoz iz kumuliranih zemalja zauzeo je preko 10 postotnih bodova kako je navedeno u tablici 14.

(278)

Navedena je penetracija bila moguća zato što se uvoz vršio po vrlo niskim cijenama. Uvoz iz kumuliranih zemalja snižavao je cijene proizvođača iz Zajednice u značajnom iznosu kako je navedeno u uvodnoj izjavi 247.

(279)

Učinak dampinškog uvoza iz kumuliranih zemalja štetno je stanje opisano u odjeljku 4., pri čemu je pritisak na cijene doveo do toga da industrija Zajednice ne ostvaruje odgovarajuće razine profitabilnosti te čak i do gubitaka. Nadalje, negativna kretanja uočena su za mnogo ostalih čimbenika štete poput proizvodnje, zaposlenosti i tržišnog udjela. Kao što je vidljivo u uvodnoj izjavi 273., također postoji jasna vremenska podudarnost između povećanja uvoza iz kumuliranih zemalja i negativnih kretanja uočenih u pokazateljima štete.

(280)

Učinak iz Bosne i Hercegovine iznosio je oko 33 000 tona ili 2,5 % potrošnje Zajednice na tržištu Zajednice. Prosječna uvozna cijena iznosila je 576 EUR po toni što ukazuje na to da je uvoz snižavao cijene industrije Zajednice. Bez obzira na sve, imajući na umu navedeni obujam, zaključeno je da se samo mali dio štete može pripisati navedenom uvozu te da to ne prekida uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog uvoza iz kumuliranih zemalja.

(281)

Ukupan uvoz iznosio je oko 111 000 tona ili 8,3 % potrošnje Zajednice na tržištu Zajednice tijekom RIP-a. Prosječna uvozna cijena iznosila je 620 EUR po toni, što je snizilo cijene industrije Zajednice. Bez obzira na sve, kako je vidljivo iz tablice 4., turske cijene bile su više od cijena tri kumulirane zemlje. Razlika u cijenama postaje još izraženija kada se uzme u obzir činjenica da turski proizvođači na tržište Zajednice izvoze pretežno crne cijevi (odnosno cijevi s niskim troškom) dok se iz kumuliranih zemalja uvoze pretežno galvanizirane cijevi (odnosno cijevi s visokim troškom). Nadalje, obujam uvoza iz kumuliranih zemalja veći je 125 % nego uvoz iz Turske.

(282)

Imajući na umu navedeni obujam i sniženje cijene, zaključuje se da se značajan dio prouzročene štete može pripisati uvozu iz Turske. Međutim, u usporedbi s učinkom kumuliranog uvoza, kako je gore navedeno, mnogo veći dio štete može se pripisati uvozu iz kumuliranih zemalja. Stoga se zaključuje da šteta koju uzrokuje uvoz iz Turske ne prekida uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog uvoza iz kumuliranih zemalja.

(283)

Uvoz iz Ukrajine i Tajlanda bio je zanemariv te se, stoga, ne smatra da je uzrokovao materijalnu štetu industriji Zajednice.

(284)

U 2004. uvoz iz ostalih trećih zemalja (ne uključujući Bosnu, Tursku, Ukrajinu i Tajland) iznosio je oko 127 000 tona ili 10,3 % potrošnje Zajednice na tržištu Zajednice. Tijekom razmatranog razdoblja navedena se razina uvoza mijenjala, ali se do RIP-a vratila na istu razinu potrošnje Zajednice. Prosječna uvozna cijena u RIP-u iznosila je 735 EUR po toni u usporedbi s 586 EUR za 2004. Imajući na umu da nije poznata točna vrsta uvoza, bilo je teško usporediti cijene. Neovisno o tome, čini se da su cijene iz ostalih trećih zemalja mnogo više od cijena kumuliranih zemalja i ostalih dotičnih zemalja. To bi značilo da uvoz iz ostalih trećih zemalja (u većini) snižava cijene industrije Zajednice u manjoj mjeri nego dampinški uvoz ili da uopće ne snižava cijene. Stoga se ne može zaključiti da isti značajno doprinosi šteti koji trpi industrija Zajednice ili da prekida uzročno-posljedičnu vezu.

(285)

Proizvođači iz Zajednice u uzorku doživjeli su pad obujma izvozne prodaje s oko 60 000 tona na oko 20 000 tona tijekom razmatranog razdoblja. Ocjenjivalo se je li navedeno smanjenje doprinijelo šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Obujam prodaje na trećim tržištima nikada nije premašio 10 % ukupnog obujma prodaje tijekom razmatranog razdoblja, a takva je prodaja činila ograničeni dio (oko 5 %) ukupne proizvodnje, što ukazuje na to da izvozna prodaja nije značajno doprinosila rezultatima industrije Zajednice.

(286)

Nadalje, treba napomenuti da se profitabilnost navedena u uvodnoj izjavi 259. odnosi samo na prodaju na tržištu EU-a te da, stoga, na nju ne utječe gore navedeni pad obujma izvozne prodaje. Također, ispitni je postupak pokazao da su profitabilnost prodaje na tržištu Zajednice i profitabilnost na trećim tržištima usporedive u svakoj godini razmatranog razdoblja. To pokazuje da nije bilo stvarne razlike između rezultata na tržištu EU-a i na izvoznim tržištima. Stoga je zaključeno da se samo zanemariv dio, ako ikakav, štete koju je pretrpjela industrija Zajednice može naposljetku pripisati navedenom čimbeniku te da isti, stoga, nije bio takav da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu.

(287)

Trošak sirovine veliki je dio ukupnog troška proizvodnje dotičnog proizvoda (preko 75 % ukupnog troška proizvodnje, ako se isključi energija). Zato cijene varenih cijevi uvelike ovise o utjecaju troškova sirovine. Najvažnije su sirovine koluti, cink i energija. Navedene su se komponente povećale za više od 20 %, odnosno 200 %, odnosno 50 % tijekom razmatranog razdoblja.

(288)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 255. i 256., prodajne su se cijene povećale tijekom istog razdoblja. Međutim, navedene cijene nisu se povećale u mjeri koja bi odražavala povećanja troška zbog pritiska na prodajne cijene konkurenata na tržištu te, posebno, zbog pritiska nepoštene trgovinske prakse dampinškog uvoza. Stoga je u ispitnom postupku zaključeno da cijene sirovine same po sebi nisu prouzročile štetu zato što bi u nedostatku dampinškog uvoza industrija Zajednice mogla prenijeti navedena povećanja troškova – ili barem njihovog značajnog dijela – na svoje kupce.

(289)

Nadalje, naglašava se da takva povećanja troška ulaznog materijala nisu ograničena na Zajednicu te da se, s obzirom na prirodu ulaznih materijala, očekuje da bi njihova razina i razvoj bili slični u dotičnim zemljama.

(290)

Ispitivalo se je li šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice uzrokovana izostankom konkurentnosti industrije Zajednice i/ili niskim stopama iskorištenosti kapaciteta. Kako bi se to ispitalo, usporedilo se strukturu troška industrije Zajednice sa strukturom troška proizvođača izvoznika. Doista, uočene su određene razlike u troškovima proizvodnje poput stopa plaća, troškova energije, okolišnih, zdravstvenih i sigurnosnih troškova.

(291)

U pogledu iskorištenosti kapaciteta, podsjeća se da navedeni pokazatelj ne treba precijeniti budući da je industrija Zajednice mogla proizvoditi ostale proizvode na istoj opremi. Nadalje, bilo bi vjerojatnije da bi problemi u smislu iskorištenosti kapaciteta bili povezani s gubitkom tržišnog udjela industrije Zajednice koji je uzrokovan dampinškim uvozom.

(292)

Neke su stranke tvrdile da su povećani troškovi poslovanja utjecali na konkurentnost industrije Zajednice i uzrokovali štetu opisanu u odjeljku 4. U tom pogledu treba istaknuti da navedeni izvanredni troškovi poslovanja nisu dovoljno značajni da bi uzrokovali materijalnu štetu koja je utvrđena ovim ispitnim postupkom.

(293)

Treba podsjetiti da trošak sirovina i energije predstavlja više od 75 % ukupnog troška proizvodnje gotovih cijevi. Stoga potencijalni učinak svih povećanja ostalih troškova poslovanja može utjecati u svakom slučaju na 25 % ukupnog troška proizvodnje. Takva su povećanja bila skromna tako da njihov učinak ne bi bio znatan.

(294)

Tijekom ispitnog postupka nije utvrđena ni jedna strukturna neučinkovitost koja bi uzrokovala nekonkurentnost industrije Zajednice. Upravo suprotno, kako je navedeno u tablici 11., industrija Zajednice poboljšala je produktivnost za 17 % tijekom razmatranog razdoblja.

(295)

Nadalje, ispitni je postupak otkrio da je tržište EU-a vrlo konkurentan, što je posljedica vrlo velikog broja trgovačkih društava koja posluju na tržištu. Uz 19 proizvođača iz Zajednice, deseci uvoznika diljem svijeta također su doprinijeli snažnoj konkurenciji na tržištu EU-a. Stoga je zaključeno, kako je objašnjeno u gornjim uvodnim izjavama, da je industrija Zajednice općenito vrlo konkurentna te da bilo kakav izostanak konkurentnosti nije uzrokovao štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(296)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da je šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice uzrokovana fluktuacijama valuta koje su imale učinak poticanja uvoza u EU.

(297)

Podsjeća se da ispitni postupak treba ispitati je li dampinški uvoz (u smislu cijena i obujma) prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice ili je takva materijalna šteta bila posljedica drugih čimbenika. U vezi s tim, članak 3. stavak 6. Osnovne uredbe navodi da je potrebno pokazati da razina cijene dampinškog uvoza uzrokuje štetu. Ta odredba stoga upućuje samo na razliku među razinama cijene i ne sadrži zahtjev za analizu čimbenika koji utječu na razinu tih cijena.

(298)

Ne dovodeći u pitanje gore navedeno, za mnoge se zemlje izvoznice obuhvaćene ovim ispitnim postupkom prodaja obično vrši u SAD. Međutim, fluktuacija USD-a u odnosu na EUR tijekom razmatranog razdoblja bila je ograničena na samo 6 %. Značajnije smanjenje vrijednosti USD-a dogodilo se nakon završetka RIP-a. Od srpnja 2007. do travnja 2008. USD je izgubio na vrijednosti 16 % u usporedbi s EUR.

(299)

Stoga je zaključeno da fluktuacije valute nisu uzrokovale materijalnu štetu proizvođačima iz Zajednice.

(300)

Neke su zainteresirane stranke iznijele općenite tvrdnje (bez navođenja imena trgovačkih društava ili vremenskog razdoblja) da je šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice samoprouzročena te da je rezultat problema s djelatnostima sindikata i štrajkovima u vezi s nekim proizvođačima u novim državama članicama. U tom pogledu treba podsjetiti da nisu dostavljeni nikakvi utemeljeni dokazi koji bi poduprli navedenu tvrdnju. Nadalje, tvrdnja se odnosila smo na dio industrije Zajednice. Međutim, slična štetna kretanja uočena su za proizvođače u starim i novim državama članicama. Stoga se može zaključiti da čak i u slučaju da su štrajkovi i djelatnosti sindikata imali učinak na dio industrije Zajednice, navedena činjenica ne bi bila dovoljno jaka da prekine uzročno-posljedičnu vezu između dampinga i štete.

(301)

Tvrdilo se da su velika ulaganja industrije Zajednice pridonijela pretrpljenoj šteti. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 264., ispitni je postupak pokazao da tijekom razmatranog razdoblja nije bilo takvih velikih ulaganja. Također treba imati na umu da bi, čak i da su tvrdnje utemeljene, relativno nizak udio smanjenja vrijednosti u smislu ukupnih troškova u svakom slučaju ograničio učinak ove tvrdnje te je, stoga, zaključeno da velika ulaganja nisu doprinijela šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(302)

Tvrdilo se da je ciklična priroda industrije čelika doprinijela pretrpljenoj šteti, odnosno tvrdi se da je RIP obuhvaćen nižom fazom ciklusa. Kao prvo, naglašava se da do štetnog dampinga može doći u svim fazama gospodarskog ciklusa. Nadalje, kako je navedeno u analizi potrošnje u uvodnoj izjavi 231., ispitni postupak ne podržava navedenu tvrdnju. Doista, potrošnja u RIP-u rasla je i očito nije bila u niskoj fazi ciklusa. Tvrdnja je stoga odbačena.

(303)

Vremenska podudarnost između, s jedne strane, povećanja utvrđenog dampinškog uvoza iz kumuliranih zemalja, njihovog povećanja tržišnog udjela, sniženja cijena i sniženja prodajnih cijena i pogoršanja stanja industrije Zajednice, s druge strane, dovodi do zaključka da je dampinški uvoz uzrok materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(304)

Nakon analize poznatih, istaknutih čimbenika i tvrdnji zainteresiranih stranaka, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 285. i dalje, zaključeno je da isti nisu takvi da bi prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(305)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, uvoz iz zemalja koju se obuhvaćene trenutačnom revizijom ocijenjen je kako bi se utvrdilo postoji li vjerojatnost nastavka ili ponavljanja štete.

(306)

U pogledu vjerojatnog učinka isteka mjera na snazi na industriju Zajednice, sljedeći su čimbenici razmotreni u skladu s gore navedenim elementima u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga.

(307)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 223. i dalje, dok se potrošnja povećala za 9 %, ne očekuje se da će se prognoza svjetske potrošnje dotičnog proizvoda, iako potencijalno podložna određenim cikličnim kretanjima, u značajnoj mjeri promijeniti u doglednoj budućnosti. Alternativni proizvodi poput plastičnih cijevi nisu mogli u većoj mjeri zamijeniti varene cijevi i, stoga, njihovu potrošnju.

(308)

Od uvođenja mjera uvoz iz Ukrajine smanjio se na razinu de minimis. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 172. i dalje, postoje jasne naznake da bi u izostanku mjera značajan uvoz iz Ukrajine ponovno ušao na tržište Zajednice po dampinškim cijenama. Takve bi cijene vjerojatno značajno snizile cijene industrije Zajednice, s obzirom na činjenicu da bi iste odražavale cijene najnižeg ponuđača u Zajednici.

(309)

Uvodna izjava 119. (i dalje) zaključuje da bi se značajan obujam najvjerojatnije izvozio iz Tajlanda u Zajednicu po dampinškim cijenama. Takve bi cijene vjerojatno značajno snizile cijene industrije Zajednice, s obzirom na činjenicu da bi iste odražavale cijene najnižeg ponuđača u Zajednici.

(310)

Imajući na umu da je gore zaključeno da nije vjerojatan nastavak ili ponavljanje dampinga, ovdje nije potrebna daljnja analiza vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete.

(311)

U pogledu pitanja štete u vezi s privremenom revizijom (članak 11. stavak 3. Osnovne uredbe), ovdje nije potrebna analiza zato što je revizija zaključila da ne postoji damping, odnosno vjerojatnost ponavljanja dampinga za ovu zemlju.

(312)

Vjerojatna posljedica ukidanja mjera, stoga, bi bilo veliko povećanje uvoza iz Ukrajine i Tajlanda po cijenama koje snižavaju cijene industrije Zajednice. Takav bi uvoz najvjerojatnije imao značajne nepovoljne učinke na industriju Zajednice. U tim bi okolnostima industrija Zajednice trebala pratiti smanjenje cijena kako bi zadržala tržišni udio ili zadržati prodajne cijene na sadašnjim razinama i time izgubiti kupce i potom prodaju. U prvom slučaju, industrija Zajednice trebala bi poslovati s gubitkom, a u drugom bi gubitak prodaje kao takav vjerojatno doveo do viših troškova, a potom i gubitaka.

(313)

Štoviše, industrija Zajednice trpi učinke dampinškog uvoza mnogo godina te je trenutačno u opasnom gospodarskom stanju. Ako se ovo štetno stanje nastavi/ponovi, u opasnosti je samo postojanje ove industrije.

(314)

Stoga je ispitni postupak otkrio da u slučaju uvoza iz Ukrajine i Tajlanda postoji jasna vjerojatnost ponavljanja i nastavka štete za industriju Zajednice koja trpi posljedice štetnog dampinga mnogo godina. U pogledu uvoza iz Turske, ne očekuje se nastavak ili ponavljanje štetnog dampinga.

(315)

Prema članku 21. Osnovne uredbe, ispitivalo se postoje li, unatoč zaključcima o dampingu, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da nije u interesu Zajednice uvođenje antidampinških mjera na uvoz iz dotičnih zemalja ili proširenje mjera na snazi.

(316)

Kako bi ocijenila vjerojatni učinak uvođenja ili neuvođenja mjera i proširenja ili isteka mjera na snazi, Komisija je zatražila podatke od svih poznatih zainteresiranih stranaka. Na toj je osnovi Komisija poslala upitnike 116 uvoznika, dobavljača i korisnika. Ni jedna druga zainteresirana stranka nije se javila unutar rokova.

(317)

Odgovorili su trideset i dvojica od kontaktiranih nepovezanih uvoznika. Od toga je njih 16 izjavilo da ne vrše uvoz iz dotičnih zemalja, a trojica su izjavila da nisu više aktivni na tom području poslovanja. Od preostalih 13 nepovezanih uvoznika, samo su dvojica dostavila potpune odgovore na upitnik. Stoga nije bilo potrebe primjenjivati odabir uzoraka.

(318)

Podsjeća se da je zaključeno da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu, kako je određeno u uvodnim izjavama 250. do 274.

(319)

Uvođenje antidampinških mjera vjerojatno će omogućiti industriji Zajednice povećanje prodaje, tržišnog udjela i prodajnih cijena. Industrija Zajednice tada bi mogla dosegnuti razine profitabilnosti koje bi dosegla u izostanku dampinškog uvoza te iskoristiti rast na tržištu Zajednice: to bi potaklo ulaganja i ukupnu konkurentnost industrije.

(320)

nastavak mjera na snazi omogućit će industriji Zajednice da nastavi poslovanje u okviru poštenog tržišnog nadmetanja s obzirom na uvoz podrijetlom iz Tajlanda i Ukrajine. Kao posljedica toga, nepošteno tržišno nadmetanje neće ometati pozitivne učinke koji proizlaze iz uvođenja novih antidampinških mjera.

(321)

U slučaju obnavljanja poštenih tržišnih uvjeta, industrija Zajednice vjerojatno bi ponovno postala konkurentna i povećala svoje profitne marže na primjerenije razine. Industrija Zajednice dosita je dokazala da je strukturno održiva gospodarskim rezultatima u posljednjem desetljeću: unatoč ponavljajućem nepoštenom tržišnom nadmetanju od uvoza dampinških proizvoda, uspjela je usporiti gubitak tržišnih udjela. Štoviše, kako je određeno u uvodnoj izjavi 295., industrija Zajednice konkurentna je i sposobna povećati produktivnost.

(322)

S druge strane, u slučaju stavljanja izvan snage postojećih antidampinških mjera i neuvođenja novih antidampinških mjera, doći će do daljnjeg poremećaja trgovine koji bi doveo do progresivnog povlačenja industrije Zajednice s tržišta. Stavljanje trenutačnih mjera izvan snage i značajan proizvodni kapacitet iz dotičnih zemalja, posebno NRK-a, vjerojatno bi doveli do povećane količine dampinškog uvoza na tržištu Zajednice. U navedenim uvjetima postalo bi sve teže za industriju Zajednice da se oporavi i obrani svoj tržišni udio. Štoviše, izostanak ulaganja u industriju Zajednice mogao bi naposljetku ugroziti njezino dugoročno preživljavanje.

(323)

Podsjeća se da nepovezani uvoznici koji surađuju predstavljaju manje od 5 % ukupnog obujma uvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu tijekom RIP-a.

(324)

Brojni izvoznici svejedno su tvrdili da bi učinak mjera na uvoznike/trgovce bio značajan budući da bi se suočili s povećanim troškom svog uvoza iz dotičnih zemalja.

(325)

U slučaju uvođenja antidampinških mjera, razina uvoza podrijetlom iz dotičnih zemalja vjerojatno bi se smanjila. Nadalje, doista bi moglo doći do umjerenog povećanja prodajne cijene dotičnog proizvoda u Zajednici, što bi utjecalo na gospodarsko stanje uvoznika/dobavljača, posebno onih koji nabavljaju iz zemalja obuhvaćenih ispitnim postupkom. Razlog za to su preprodajne cijene koje bi mogli ponuditi kupcima koje bi bile bolje usporedive s cijenama konkurencije koja također nabavlja od industrije Zajednice.

(326)

Međutim, vjerojatno je da bi navedeni učinak na stanje uvoznika i trgovaca bio umjeren budući da dotični proizvod predstavlja mali dio njihovih ukupnih trgovinskih aktivnosti. Na temelju podataka koje su dostavili navedeni uvoznici/dobavljači u valjanim odgovorima, jasno je da isti također prodaju mnoge druge proizvode od čelika. Utvrđeno je da je dotični proizvod predstavljao u prosjeku manje od 4 % ukupnog prometa. Štoviše, s obzirom na slab učinak dotičnog proizvoda na troškove korisnika, uvoznici/dobavljači vjerojatno bi mogli prenijeti povećanja cijena na svoje korisnike.

(327)

Na navedenoj osnovi zaključeno je da nije vjerojatno da će uvođenje antidampinških mjera i nastavak mjera na snazi imati ozbiljan negativni učinak na stanje uvoznika/dobavljača u Zajednici.

(328)

Glavni korisnik dotičnog proizvoda u Zajednici jest građevinska industrija. Potražnja za dotičnim proizvodom, stoga, ovisi o stanju navedene industrije.

(329)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 316., nijedan zainteresirani korisnik niti njihovi predstavnici nisu se javili tijekom ispitnog postupka.

(330)

Brojni ostali izvoznici, međutim, tvrdili su da bi učinak na korisnike/potrošače bio značajan u slučaju uvođenja mjera. Posebno se tvrdilo da bi mjere štetile konkurenciji te da bi dovele do povećanja troškova korisnika/potrošača.

(331)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 302., ne može se isključiti da bi cijena dotičnog proizvoda u Zajednici blago porasla. Neovisno o tome, negativni učinak povećanih troškova korisnika/potrošača vjerojatno bi bio slab budući da je učinak cijene dotičnog proizvoda na ukupne troškove korisnika/potrošača umjeren.

(332)

Što se tiče tvrdnje nekoliko uvoznika da bi uvođenje mjera skupini zemalja obuhvaćenih novim ispitnim postupkom učinkovito spriječilo konkurenciju u Zajednici, uvođenje antidampinških mjera i zadržavanje mjera na snazi poboljšat će uvjete industrije Zajednice i, stoga, zajedno s dobavljačima iz trećih zemalja na koje se mjere ne odnose te izvoznicima koji ne vrše damping iz dotične zemlje, osigurati prisutnost brojnih dobavljača na tržištu Zajednice.

(333)

Uzimajući u obzir gore navedeno, zaključuje se da nije vjerojatno da će uvođenje antidampinške mjere uzrokovati značajnu štetu gospodarskom stanju korisnika dotičnog proizvoda.

(334)

Glavna sirovina koja se koristi u proizvodnji dotičnog proizvoda jesu toplo valjani koluti (TVK).

(335)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 316., nijedan zainteresirani proizvođač TVK-a na početku proizvodnog lanca niti njihova predstavnička udruženja nisu se javili tijekom ispitnog postupka.

(336)

U slučaju neuvođenja mjera, proizvođači TPK-a iz Zajednice vjerojatno bi se suočili sa smanjenjem potražnje kao posljedicom smanjenih aktivnosti proizvođača dotičnog proizvoda iz Zajednice.

(337)

Na navedenoj osnovi zaključeno je da je uvođenje antidampinških mjera u interesu proizvođača iz Zajednice glavne sirovine koja se koristi u proizvodnji dotičnog proizvoda.

(338)

Nastavak mjera na uvoz dotičnog proizvoda iz Tajlanda i Ukrajine i uvođenje antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije vjerojatno će omogućiti industriji Zajednice da zaustavi gubljenje tržišnih udjela, povrati izgubljenu prodaju i vrati se na odgovarajuću profitabilnost. Međutim, ako se mjere na snazi stave izvan snage i ako se ne uvedu antidampinške mjere, industrija Zajednice vjerojatno će se suočiti s problemom rastuće nepoštene konkurencije koji će isključiti neke proizvođače iz Zajednice s tržišta, pri čemu bi nastao dodatni trošak zatvaranja ili prenamjene strojeva.

(339)

Neki bi negativni učinci uvođenja antidampinških mjera bili smanjenje obujma uvoza i umjereno povećanje troškova za uvoznike/dobavljače i korisnike/potrošače zbog više prodajne cijene dotičnog proizvoda u Zajednici.

(340)

Razina povećanja prodajnih cijena ne bi, bez obzira na sve, bila značajna budući da bi konkurencija ostala između proizvođača iz Zajednice, uvoza podrijetlom iz dotičnih zemalja po nedampinškim i neštetnim cijenama i uvoza podrijetlom iz ostalih trećih zemalja.

(341)

Na kraju, jedna je zainteresirana stranka tvrdila da, prema literaturi s područja gospodarstva, antidampinške mjere podrazumijevaju „velike socijalne troškove za zemlje uvoznice”. U vezi s tim nisu predočeni nikakvi dokazi u kontekstu proizvoda i gospodarskih subjekata koji su uključeni u ovaj slučaj. Sadašnji ispitni postupak treba razmotriti slučaj prema vlastitim mjerilima: prema ovom pristupu, uvoznici/dobavljači i korisnici/potrošači dotičnog proizvoda vjerojatno neće trpjeti ozbiljne posljedice s obzirom na vrlo slab učinak cijene određenih varenih cijevi na konačne troškove njihovih proizvoda ili njihove kupnje.

(342)

Industrija na početku proizvodnog lanca vjerojatno će imati koristi od nastavka mjera na snazi i od uvođenja antidampinških mjera u obliku povećane potrebe za TVK-om na tržištu Zajednice.

(343)

Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi za stavljanje postojećih mjera izvan snage i neuvođenje novih antidampinških mjera.

(344)

U pogledu nalaza određenih u uvodnoj izjavi 52., odnosno 170. i dalje, zaključeno je da treba prekinuti postupak u pogledu Bosne i Hercegovine i Turske.

(345)

Dva proizvođača izvoznika u Rusiji i jedini u Bjelarusu ponudili su preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(346)

Navedene su ponude ispitane. Ispitni je postupak pokazao da je većina nalaza i razmatranja utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 1697/2002 (vidjeti uvodne izjave 77. i 78.) koji su doveli do odbacivanja svih ponuda za preuzimanje obveze tijekom navedenog ispitnog postupka i dalje važeća. Naime, ispitni je postupak potvrdio da:

(347)

Nadalje, dotični proizvod odlikuje se značajnim brojem vrsta proizvoda s određenim obilježjima koja prilikom uvoza nisu lako prepoznatljive. Zbog toga je praktički nemoguće utvrditi minimalne uvozne cijene za svaku vrstu proizvoda koje bi bile smislene i koje bi Komisija i carinska tijela mogli primjereno nadzirati prilikom uvoza.

(348)

Također se napominje da, osim navedenih razloga povezanih s proizvodom, postoje razlozi povezani s trgovačkim društvom za odbacivanje ponuda za preuzimanje obveze. S obzirom na bjelaruskog proizvođača, prvo se podsjeća da je Bjelarus zemlja bez tržišnoga gospodarstva kako je navedeno u članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe te da trgovačko društvo nije zatražilo primjenu individualnog tretmana (IT) kako je određeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. Nadalje, njegova je suradnja u ovom ispitnom postupku bila djelomična kako je navedeno u uvodnim izjavama 101. do 104. te se, stoga, prihvaćanje obveze u vezi cijene smatralo neprimjerenim zbog općenitih razloga politike. U pogledu jednog ruskog proizvođača izvoznika, napominje se da isti također prodaje ostale proizvode osim dotičnog proizvoda istim kupcima u EU-u. Na toj osnovi smatra se da je rizik unakrsne naknade previsok. U pogledu drugog ruskog proizvođača izvoznika, trgovačko je društvo imalo poteškoća u prijavljivanju točnih i pouzdanih podataka što je uglavnom bilo uzrokovano manjkavostima u njegovom računovodstvenom sustavu. U navedenim okolnostima, Komisija je smatrala da navedeno trgovačko društvo nema potrebnu infrastrukturu za provedbu preuzimanja obveze u vezi cijene te omogućavanje učinkovitog nadzora.

(349)

Stoga su navedene ponude za preuzimanje obveze u vezi cijene odbačene.

(350)

U pogledu gore donesenih zaključaka, treba zadržati mjere na snazi na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Tajlanda i Ukrajine kao što je to slučaj u prethodnoj uredbi, osim za društvo OJSC Interpipe, čija se marža navodi u nastavku.

(351)

Nadalje, treba uvesti konačne mjere na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a, Rusije i Bjelarusa kako se opisuje u nastavku.

(352)

Razina antidampinških mjera treba biti dostatna za uklanjanje štete industriji Zajednice koju je uzrokovao dampinški uvoz bez prekoračenja utvrđenih dampinških marža. Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka materijalno štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Zajednice pokrivanje troškova i ostvarivanje dobiti prije oporezivanja koja se objektivno može ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku dampinškog uvoza.

(353)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da se tijekom ispitnog postupka trebala koristiti uobičajena dobit od 10,8 % u ovom ispitnom postupku na temelju povrata na promet ostvarenog u 2004. za dotični proizvod. Navedena se tvrdnja temeljila na 5 odabranih proizvođača iz Zajednice, a 2004. je odabrana kao reprezentativna zato što su antidampinške mjere na snazi bile djelomično učinkovite u uklanjanju učinka dampinškog uvoza.

(354)

Međutim, ispitni je postupak pokazao da je stopa profitabilnosti koju su ostvarila sva petorica odabranih proizvođača iz Zajednice bila znatno niža od iznesenih 10,8 %. Nadalje, 2004. nije se smatrala primjerenim razdobljem za ovu ocjenu zato što se u to vrijeme odvijao štetni damping.

(355)

U prethodnom se ispitnom postupku smatralo da se profitna marža od 5 % prometa može smatrati primjerenom razinom koju bi industrija Zajednice ostvarila u izostanku štetnog dampinga na temelju podataka iz 1997. i 1998. Budući da navedeni podaci nisu bili najnoviji, koristili su se drugi izvori kao bi se utvrdilo je li to još uvijek tako. Kao prvo, varene su cijevi vrlo dovršen proizvod čiji se postupak proizvodnje malo mijenjao od 1997. Kao drugo, posljednji podaci iz baze podataka BACH za velik broj metaloprerađivačkih trgovačkih društava navode razine profitabilnosti od oko 5 %.

(356)

Stoga je zaključeno da je razina profitabilnosti od 5 % i dalje primjerena za ovaj proizvod.

(357)

Neštetna cijena dobivena je dodavanjem uobičajene dobiti kako je gore izračunano trošku proizvodnje svake vrste proizvoda. Sve razlike između navedene neštetne cijene i izvozne cijene iste vrste proizvoda potom su izražene kao postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF.

(358)

Za kineska izvozna trgovačka društva koja surađuju treba podsjetiti da ni jednom nije odobrena primjena MET-a niti IT te je, stoga, izračunana marža štete na području cijele zemlje. Izračun se temeljio na proizvođačima izvoznicima koji surađuju. Podaci za jednog kineskog izvoznika isključeni su iz ovog izračuna budući da Komisiji nisu predočeni dovoljno potpuni podaci o PCN-u.

(359)

Što se tiče Belarusa, pristojba na području cijele zemlje također je izračunana na temelju uvoznih cijena njemačkog uvoznika kako je navedeno u uvodnoj izjavi 95, u izostanku dostatne suradnje.

(360)

U pogledu Rusije, proizvođačima izvoznicima koji surađuju odobrene su individualne marže štete. Za trgovačka društva koja ne surađuju, imajući na umu da je razina suradnje bila iznad 80 %, marža štete na području cijele zemlje određena je na razini najviše stope proizvođača koji surađuje.

(361)

U pogledu gore donesenih zaključaka, izračunane su sljedeće marže štete:

(362)

U svijetlu gore navedenog i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, smatra se da treba uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz podrijetlom iz NRK-a, Rusije i Bjelarusa na razini najnižih dampinških marži i marži štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(363)

Na temelju gore navedenog, predložene su konačne su pristojbe kako slijedi: