|
11/Sv. 131 |
HR |
Službeni list Europske unije |
188 |
32008R0685
|
L 192/5 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 685/2008
od 17. srpnja 2008.
o stavljanju izvan snage antidampinških pristojba uvedenih Uredbom (EZ) br. 85/2006 na uvoz uzgojenog lososa podrijetlom iz Norveške
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (osnovna Uredba), a posebno njezin članak 9. i članak 11. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da:
A. POSTUPAK
1. Mjere na snazi
|
(1) |
Vijeće je, nakon antidampinškog ispitnog postupka (početni ispitni postupak), Uredbom (EZ) br. 85/2006 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz uzgojenog lososa podrijetlom iz Norveške. Konačna pristojba uvedena je u obliku najniže uvozne cijene (NUC). |
2. Zahtjev za reviziju i pokretanje postupka
|
(2) |
Komisija je 20. veljače 2007. primila zahtjev za parcijalnu privremenu reviziju koji su podnijele sljedeće države članice: Italija, Litva, Poljska, Portugal i Španjolska (podnositelji zahtjeva) prema članku 11. stavku 3. osnovne Uredbe. |
|
(3) |
Podnositelji zahtjeva dostavili su dokaze prima facie da se promijenila osnova na temelju koje su utvrđene mjere te da su navedene promjene trajne prirode. Podnositelji zahtjeva tvrdili su i dostavili je dokaze prima facie koji pokazuju da bi usporedba izračunate uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena dovela do smanjenja dampinga značajno ispod razine trenutačnih mjera. Stoga daljnja primjena mjera na postojećim razinama više nije potrebna kako bi se uklonio učinak dampinga. Smatralo se da su navedeni dokazi dostatni kako bi se opravdalo otvaranje postupka. |
|
(4) |
U skladu s tim je Komisija, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, 21. travnja 2007. objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije (3), pokrenula parcijalnu privremenu reviziju antidampinških mjera na snazi na uvoz uzgojenog lososa podrijetlom iz Norveške u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe (obavijest o pokretanju postupka). |
|
(5) |
Navedena je revizija ograničena u pogledu opsega na damping, s ciljem ocjene potrebe za nastavkom, uklanjanjem ili izmjenom postojećih mjera. |
3. Stranke na koje se odnosi postupak
|
(6) |
Komisija je službeno o pokretanju postupka obavijestila sve poznate izvoznike/proizvođače u Norveškoj, trgovce, uvoznike i udruženja za koje se znalo da se ispitni postupak na njih odnosi te predstavnike Kraljevine Norveške. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. |
4. Odabir uzoraka
|
(7) |
Odjeljak 5. točka (a) obavijesti o pokretanju postupka navodi da Komisija može odlučiti primijeniti odabir uzoraka u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe. Kao odgovor na zahtjev prema odjeljku 5. točki (a) podtočki i. obavijesti o pokretanju postupka 267 trgovačkih društava dostavilo je tražene podatke u zadanom roku. Od toga su 169 bili proizvođači izvoznici uzgojenog lososa. Izvoz je ostvaren ili izravno ili neizravno putem povezanih i nezavisnih trgovaca. |
|
(8) |
U pogledu velikog broja uključenih trgovačkih društava odlučeno je da se iskoriste odredbe o uzimanju uzoraka te je, u tu svrhu, odabran uzorak proizvodnih trgovačkih društava s najvećim obujmom izvoza u Zajednicu (proizvođači izvoznici) uz savjetovanje s predstavnicima norveške industrije. Predstavnici norveške industrije predložili su uključivanje u uzorak i. trgovačkog društva koje nije samostalno izvozilo nego preko nepovezanih trgovaca u Norveškoj i ii. dva izvoznika koji nisu proizvođači dotičnog proizvoda. To se nije moglo prihvatiti, jer s obzirom da za dotično proizvodno trgovačko društvo nije bilo dostatnih garancija kako bi se izvozna prodaja u Zajednicu putem nepovezanih trgovaca doista mogla utvrditi Što se tiče izvoznikâ bez vlastite proizvodnje lososa, nikakva se uobičajena vrijednost nije mogla utvrditi te se stoga nije mogla utvrditi ni pristojba za ta trgovačka društva. |
|
(9) |
U skladu s člankom 17. osnovne Uredbe odabrani je uzorak obuhvatio najveći mogući reprezentativni obujam izvoza koji je bilo moguće objektivno ispitati u raspoloživom roku. Proizvođači izvoznici odabrani u konačnom uzorku predstavljali su gotovo 60 % prijavljenog obujma dotičnog proizvoda izvezenog u Zajednicu. |
|
(10) |
Što se tiče uvoznika, kako bi Komisija odlučila je li odabir uzoraka potreban, u odjeljku 5. točki (a) alineji ii. obavijesti o pokretanju postupka zatraženo je od uvoznika u Zajednicu da dostave podatke navedene u ovom odjeljku. Samo su četvorica uvoznika u Zajednicu odgovorila na obrazac za odabir uzoraka. S obzirom na mali broj uvoznika koji surađuju u ovom slučaju odabir uzoraka nije bio potreban. |
|
(11) |
Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga. U to je svrhu Komisija pozvala sve stranke za koje se znalo da se ispitni postupak na njih odnosi i sve ostale stranke koje su se javile u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka na suradnju u ovom postupku te na ispunjavanje odgovarajućih upitnika. U tom pogledu, 267 proizvođača i izvoznika iz Norveške, predstavnici proizvođača lososa iz Zajednice i Vlade Irske i Škotske surađivali su s Komisijom i iznijeli svoje stavove. Nadalje, četiri uvoznika i šest norveških proizvođača izvoznika u uzorku dostavili su potpune odgovore na upitnik u danim rokovima. |
|
(12) |
Komisija je izvršila posjete radi provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:
|
|
(13) |
Dva najveća norveška proizvođača izvoznika, tj. Marine Harvest AS i Hallvard Leroy AS predstavljali su preko 44 % ukupne proizvodnje koju su prijavili norveški proizvođači koji surađuju i 45 % norveškog izvoza u Zajednicu. |
|
(14) |
Podaci koje su dostavila druga četiri trgovačka društva odabrana u uzorak podvrgnuti su detaljnoj analizi na temelju dokumenata te je utvrđeno da su njihovi troškovi proizvodnje i izvozne cijene općenito u skladu s onima posjećenih trgovačkih društava. |
|
(15) |
Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava. |
5. Razdoblje ispitnog postupka
|
(16) |
Ispitni postupak u vezi s dampingom obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2006. (razdoblje revizije ispitnog postupka ili RRIP). |
B. DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
1. Dotični proizvod
|
(17) |
Proizvod obuhvaćen ovom revizijom jednak je kao i u početnom ispitnom postupku, tj. uzgojeni losos (osim divljeg lososa), filetiran ili nefiletiran, svjež, rashlađen ili smrznut, podrijetlom iz Norveške (dotični proizvod). Definicija izuzima ostale slične vrste uzgojene ribe kao što je velika (losos) pastrva, biomasa (živi losos), kao i divlji losos i druge prerađene vrste kao što je dimljeni losos. |
|
(18) |
Dotični proizvod trenutačno se može razvrstati u oznake KN 0302 12 00, 0303 11 00, 0303 19 00, 0303 22 00, 0304 19 13 i 0304 29 13 koje odgovaraju različitim oblicima proizvoda (svježa ili rashlađena riba, svježi ili rashlađeni fileti, smrznuta riba i smrznuti fileti). |
2. Istovjetni proizvod
|
(19) |
Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku i potvrđeno u ovom ispitnom postupku, dotični proizvod i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Norveškoj imaju jednaka osnovna fizička obilježja i jednaku primjenu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe. Budući da je trenutačna revizija ograničena na damping, nisu doneseni nikakvi zaključci u pogledu proizvoda koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje na tržištu Zajednice. |
C. DAMPING
1. Općenito
|
(20) |
Norveški proizvođači uzgojenog lososa prodavali su dotični proizvod u Zajednici ili izravno ili putem povezanih i nepovezanih trgovaca. Za izračun izvozne cijene na razini proizvođača koristila se samo utvrđena prodaja na tržištu Zajednice koja je ostvarena izravno ili putem povezanih trgovačkih društava s poslovnim nastanom u Norveškoj. |
2. Uobičajena vrijednost
|
(21) |
Radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti Komisija je prvo utvrdila za svakog proizvođača izvoznika uključenog u uzorak je li njegova ukupna domaća prodaja uzgojenog lososa bila reprezentativna u usporedbi s njegovom ukupnom izvoznom prodajom Zajednici. U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, domaća prodaja smatrana je reprezentativnom kada je ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika bio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje Zajednici. |
|
(22) |
Kako bi se utvrdilo je li domaća prodaja bila reprezentativna, zanemarena je prodaja nepovezanim trgovcima s poslovnim nastanom u Norveškoj i dozvolom za izvoz tijekom RRIP-a budući da se konačno odredište navedene prodaje nije moglo sa sigurnošću utvrditi. Naime, ispitni je postupak pokazao da je najveći dio navedene prodaje bio namijenjen izvozu na tržišta trećih zemalja, a ne domaćoj potrošnji. |
|
(23) |
Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaju trgovačka društva s ukupnom reprezentativnom domaćom prodajom, koje su istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Zajednicu. |
|
(24) |
Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je obujam te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka predstavljao 5 % ili više ukupnog obujma usporedive vrste proizvoda prodane za izvoz u Zajednicu. |
|
(25) |
Također se ispitivalo može li se smatrati da je domaća prodaja svake vrste dotičnog proizvoda na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama ostvarena u uobičajenom tijeku prodaje u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne Uredbe tako što se utvrdio udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima određene vrste. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima za svaku izvezenu vrstu proizvoda na domaćem tržištu tijekom ispitnog postupka, kako slijedi: |
|
(26) |
Kada je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, te kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila jednaka trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnim domaćim cijenama. Navedena je cijena izračunana kao ponderirani prosjek cijena cjelokupne prodaje na domaćem tržištu iste vrste ostvarene tijekom RRIP-a, bez obzira na to je li navedena prodaja bila profitabilna ili ne. |
|
(27) |
Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste, pod uvjetom da je navedena prodaja iznosila 10 % ili više ukupnog obujma prodaje navedene vrste. |
|
(28) |
Kada je obujam profitabilne prodaje bilo koje vrsta proizvoda iznosio manje od 10 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, smatralo se da je navedena određena vrsta prodana u nedostatnim količinama da bi cijena na domaćem tržištu osigurala odgovarajuću osnovu za određivanje uobičajene vrijednosti. |
|
(29) |
Kada se cijene na domaćem tržištu određene vrste proizvoda koju je prodao proizvođač izvoznik nisu mogle koristiti kako bi se odredila uobičajena vrijednost, morala se primijeniti druga metoda. |
|
(30) |
U tom pogledu najprije se ispitivalo može li se uobičajena vrijednost utvrditi na temelju domaćih cijena ostalih proizvođača u Norveškoj u skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne Uredbe. S obzirom da u ovom slučaju nisu bile dostupne nikakve pouzdane cijene ostalih proizvođača, izračunata uobičajena vrijednost korištena je u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne Uredbe. |
|
(31) |
Stoga, u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne Uredbe, Komisija je umjesto toga odredila izračunatu uobičajenu vrijednost kako slijedi. Uobičajena je vrijednost izračunata tako da su prema potrebi prilagođenim troškovima proizvodnje izvezenih vrsta svakog proizvođača izvoznika, dodani razumni iznos prodajnih, općih i administrativnih troškova („POA”) i razumna profitna marža. |
|
(32) |
U svim slučajevima, prodajni, opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni su u skladu s metodama navedenima u članku 2. stavku 6. osnovne Uredbe. Radi toga je Komisija ispitala jesu li nastali prodajni, opći i administrativni troškovi i ostvarena dobit svih dotičnih izvoznih proizvođača na domaćem tržištu činili pouzdane podatke. |
|
(33) |
Ni jedan od šest dotičnih proizvođača izvoznika za kojeg se moralo izračunati uobičajenu vrijednost nije imao reprezentativnu domaću prodaju. Stoga metodu opisanu u prvoj rečenici članka 2. stavka 6. nije bilo moguće koristiti. Članak 2. stavak 6. točka (a) nije se mogao primijeniti, jer ni jedan dotični proizvođač izvoznik nije imao reprezentativnu domaću prodaju. Članak 2. stavak 6. točka (b), također, se nije mogao primijeniti, jer je utvrđeno da prodaja opće kategorije proizvodâ na domaćem tržištu nije izvršena u uobičajenom tijeku trgovine. Stoga su troškovi POA i dobit utvrđeni prema članku 2. stavku 6. točki (c) osnovne Uredbe, tj. na temelju svih drugih razumnih metoda. U tom pogledu te zbog nedostatke svih drugih pouzdanijih raspoloživih podataka, smatralo se bi profitna marža od 30 % i troškovi POA od 3 % bili razumni uzimajući u obzir brojke koje je prijavilo šest proizvođača izvoznika tijekom RRIP-a u pogledu svoje domaće prodaje. |
|
(34) |
Norveški proizvođači izvoznici postavili su pitanje profitne marže od 30 % tvrdeći da neće odgovarati nikakvim stvarnim brojkama koje odražavaju uobičajene marže u sektoru uzgoja ribe. Međutim, nije bilo naznaka u spisima da bi utvrđeni iznos dobiti, kako je gore opisano, prelazio dobit koju uobičajeno ostvaruju ostali proizvođači izvoznici prilikom prodaje proizvoda iste opće kategorije na domaćem tržištu zemlje podrijetla tijekom RRIP-a. Kako je gore navedeno, korištena profitna marža se doista temeljima na stvarnim provjerenim brojkama. Stoga se ovaj argument morao odbaciti. |
3. Izvozna cijena
|
(35) |
U svim slučajevima kad se dotični proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe, tj. na temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili koje treba platiti. |
|
(36) |
Kada se izvozna prodaja izvršila putem povezanih uvoznika, izvozna je cijena izračunata, prema članku 2. stavku 9. osnovne Uredbe, na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi najprije ponovno prodani nezavisnom kupcu, odgovarajuće prilagođenoj svim nastalim troškovima između uvoza i ponovne prodaje, kao i razumne marže za troškove POA i dobit. U tom pogledu korišteni su stvarni troškovi POA povezanih trgovaca tijekom RRIP-a. Što se tiče dobiti, na temelju raspoloživih podataka te u izostanku ostalih pouzdanijih podataka, utvrđeno je da je dobit u iznosu od 2 % razumna za trgovca u ovom poslovnom sektoru. |
|
(37) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., u slučajevima kada je prodaja ostvarena putem nepovezanih trgovaca, nije bilo moguće sa sigurnošću odrediti konačno odredište izvezenog proizvoda. Stoga, nije bilo moguće utvrditi je li određena prodaja izvršena kupcu u Zajednici ili drugoj trećoj zemlji te je, stoga, odlučeno zanemariti prodaju nepovezanim trgovcima. Industrija Zajednice protivila se tom pristupu tvrdeći da ta je takvu prodaju trebali ispitati s obzirom da se navodno losos preko nezavisnih trgovaca prodavao po cijenama ispod NUC-a. |
|
(38) |
Podsjeća se da se kod utvrđivanja izvozne cijene prodaja prvom nepovezanom kupcu treba uzeti u obzir u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredne te da su, stoga, u kontekstu utvrđivanja dampinga preprodajne cijene prvim nezavisnim kupcima nevažne. Stoga se ovaj argument morao odbaciti. |
4. Usporedba
|
(39) |
Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena izvršena je na temelju cijene franko tvornica. |
|
(40) |
Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe. Odgovarajuće prilagodbe cijena odobrene su u svim slučajevima gdje je utvrđeno da su objektivne i potkrijepljene dokazima. Na toj su osnovi izvršene prilagodbe za razlike u popustima, rabatima, troškovima transporta, osiguranja, manipuliranja, utovara i popratnim troškovima, troškovima pakiranja, kredita i uvoznim carinama. |
5. Damping
5.1. Trgovačka društva u uzorku
|
(41) |
Za proizvođače izvoznike koji su bili uključeni u uzorak izračunata je individualna dampinška marža. Za navedena trgovačka društva, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste dotičnog proizvoda koja se izvozila u Zajednicu uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda, kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. osnovne Uredbe. |
5.2. Trgovačka društva izvan uzorka
|
(42) |
U pogledu proizvođača izvoznika koji surađuju, a koji nisu uključeni u uzorak, utvrđeno je da su, za većinu njihove prodaje, njihove izvozne cijene općenito bile u skladu s cijenama izvoznika u uzorku. U nedostatku bilo kakvih podataka koji upućuju na suprotno, smatralo se da su rezultati dobiveni iz uzorka reprezentativni za sve ostale izvoznike. |
5.3. Trgovačka društva koja ne surađuju
|
(43) |
S obzirom na visoku razinu suradnje, tj. gotovo 100 %, također, se smatralo da su dampinške marže utvrđene za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju bile reprezentativne za Norvešku. |
5.4. Dampinške marže
|
(44) |
Na temelju gore navedenog, dampinške marže izražene kao postotak neto cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno, jesu:
|
|
(45) |
Ponderirana prosječna dampinška marža za svih šest trgovačkih društava izvoznika iznosi – 16,1 %. |
D. VJEROJATNOST PONAVLJANJA DAMPINGA
1. Općenito
|
(46) |
A obzirom da je damping utvrđen tijekom RRIP-a bio na razini de minimis, dalje je ispitanom postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se omogući istek mjera, u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne Uredbe, tj. jesu li okolnosti tijekom RRIP-a bile trajne prirode. U tom su pogledu posebno ispitana četiri sljedeća aspekta: i. kretanje uobičajene vrijednosti; ii. razvoj obujma izvoza i cijena prema Zajednici i ostalim trećim zemljama; iii. obujam proizvodnje i kapaciteti u Norveškoj, i iv. stanje norveške industrije. |
2. Kretanje uobičajene vrijednosti
|
(47) |
Za veliku većinu izvozne prodaje (tj. za 99 %) uobičajena vrijednost izračunata je u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne Uredbe na temelju troškova proizvodnje dotičnih proizvođača izvoznika dodavanjem iznosa troškova POA i dobiti. Stoga se smatralo primjerenim ispitati vjerojatno kretanje troškova proizvodnje u Norveškoj kao zamjene za domaće cijene s ciljem utvrđivanja vjerojatnog kretanja uobičajene vrijednosti. |
|
(48) |
Ispitni postupak je otkrio da je struktura troškova norveških proizvođača izvoznika ostala stabilna tijekom cijelog RRIP-a. De facto su tijekom RRIP-a troškovi proizvodnje po jedinici ispitanih trgovačkih društava bili u prosjeku 20 do 25 % niži od NUC-a. |
|
(49) |
Što se tiče vjerojatnog kretanja, ispitano je nekoliko čimbenika koji utječu na razinu jediničnih troškova, poput troškova krmiva, troškova proizvodnje mlađi te učinka postupka konsolidacije norveške industrije lososa i povećanog korištenja novih sve ekonomičnijih tehnologija. |
|
(50) |
Smatralo se da je trošak krmiva koji predstavlja 50 do 60 % ukupnih troškova pouzdani pokazatelj ukupnog kretanja troškova. To potvrđuju i analitičari iz ove industrije koji su specijalizirani u tom sektoru. Određene zainteresirane stranke su tvrdile da će ukupni troškovi porasti nakon RRIP-a, a vjerojatno će porasti i dodatno, tj. za najmanje 30 % do kraja 2008. u usporedbi s početkom RRIP-a uglavnom zbog navodnog povećanja troškova krmiva. Dodatno su tvrdile da će kombinacija povećane uobičajene vrijednosti sa sniženim izvoznim cijenama dovesti do ponavljanja dampinga. |
|
(51) |
Dotične zainteresirane stranke nisu dostavile nikakve konkretne dokaze kojima bi argumentirale navodno očekivano povećanje troška krmiva za 30 %. Nadalje, analiza mogućeg razvoja troškova nije mogla potvrditi te navode. Stoga je, za razliku od onoga što su tvrdile te zainteresirane stranke, ispitni postupak pokazao da su provjereni troškovi krmiva norveških proizvođača izvoznika ostali manje ili više stabilni tijekom cijelog RRIP-a i prva tri tromjesečja 2007. Stoga tablica 1. u uvodnoj izjavi 54. prikazuje samo blago povećanje troškova krmiva između 2006. i 2007. Ispitni postupak je, također, otkrio da je povećanje cijene krmiva uglavnom povezano s povećanjem cijena nekih komponenata krmiva (sirovina), kao što su riblje ulje i riblje brašno. Treba napomenuti da se riblje ulje i riblje brašno u određenoj mjeri mogu zamijeniti jeftinijom sirovinom u sastavu riblje hrane, kao što su biljna ulja i brašno. Kao posljedica toga, proizvođači krmiva u uobičajenim bi uvjetima zamijenili sastav hrane za ribe kako bi zadržali ukupne troškove krmiva na najnižoj mogućoj razini. Stoga se očekuje da čak i u slučaju povećanja troška određenih komponenata krmiva, to neće imati izravan linearan učinak na ukupan trošak krmiva, tj. ako dođe do povećanja, takvo će povećanje bi po znatno nižoj stopi. Također treba napomenuti da će ostali čimbenici troška, kako su opisani u uvodnim izjavama 52. i od 55. do 63., vjerojatno dovesti do sniženja i kompenzacijskog učinka na moguće povećanje troškova krmiva. |
|
(52) |
U pogledu cijena mlađi, koje predstavljaju oko 15 % ukupne cijene uzgoja, ispitni postupak je pokazao da su se cijene smanjile kako je prikazano u donjoj tablici 1. Iako je teško točno predvidjeti razvoj troškova mlađi, stalan trend pada prikazan u tablici 1. smatrao se pouzdanim pokazateljem koji je omogućio razuman zaključak da će isti trendovi slijediti u budućnosti. U svakom slučaju, ispitni postupak nije pokazao, nisi su zainteresirane stranke tvrdile, postojanje značajne promjene razvoja troškova mlađi u budućnosti. |
|
(53) |
S obzirom da troškovi mlađi i krmiva čine najmanje 65 % ukupnih troškova te da se riblje ulje i riblje brašno u određenoj mjeri mogu zamijeniti jeftinijom sirovinom u sastavu hrane za ribe (vidjeti uvodnu izjavu 51.), zaključeno je da se ukupni troškovi vjerojatno neće značajno povećati u bliskoj budućnosti. |
|
(54) |
Tablica 1.: Kretanje troškova krmiva i mlađi u norveškim krunama (po kilogramu lososa — s glavom bez utrobe) (izvor: Kontali Analyse AS (4) (2008.))
|
|
(55) |
Nakon objave industrija Zajednice protivila se gornjim nalazima tvrdeći da je troškove krmiva trebalo rasporediti prema proizvodnji, s obzirom da troškovi krmiva tijekom određene godine ne utječu na trošak ulova u toj specifičnoj godini, nego troškove budućeg ulova. U suprotnom, nalazi u pogledu razvoja troškova krmiva ne bi na odgovarajući način odražavali stvarno stanje. To se trebalo odbaciti, jer su u analizi korišteni stvarni provjereni troškovi krmiva prema godini proizvodnje. |
|
(56) |
Industrija Zajednice također se protivila zaključku da se više cijene određenih komponenata krmiva mogu nadomjestiti zamjenom. U tom pogledu se tvrdilo da bi zbog povećanja cijena ostalih komponenata krmiva, s jedne strane, i negativnog učinka na kvalitetu mesa lososa, s druge strane, takva zamjena bila ograničena. U pogledu povećanja troškova ostalih komponenata krmiva, nije bilo dostatnih dokaza i to se moralo, stoga, odbiti. Priznaje se da je zamjena određenih komponenata krmiva ograničena. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51., utvrđeno je da je zamjena doista moguća u određenoj mjeri. Na temelju toga je zaključeno da se unatoč mogućem povećanju troškova krmiva u budućnosti, oni vjerojatno neće povećati u istoj mjeri kao troškovi ribljeg ulja i ribljeg brašna. Industrija Zajednice nije dostavila nikakve dokaze koji bi promijenili te zaključke. |
|
(57) |
Proces konsolidacije je drugi čimbenik koji doprinosi stabilizaciji troškova proizvodnje. Treba napomenuti da se od 2000. broj trgovačkih društava koja proizvode 80 % atlantskog lososa u norveškoj smanjio s 55 na 31 tijekom 2006. Iako se norveški sektor uzgoja ribe još uvijek može smatrati fragmentiranim, proces konsolidacije ima pozitivan utjecaj na troškove proizvodnje, ne samo najvažnijih proizvođača u Norveškoj, koji su također odabrani u uzorak, nego i cijelog sektora, kako su potvrditi specijalizirani analitičari industrije. Doista, nove sinergije, integracija proizvodnih aktivnosti i ekonomija razmjera omogućili proizvođačima kontrolu povećanja troškova na temelju jedinice, unatoč važnom povećanju obujma proizvodnje. |
|
(58) |
Očekuje se da će se trend konsolidacije nastaviti u budućnosti, što će vrlo vjerojatno imati daljnji pozitivan učinak na troškove putem ekonomije razmjera. |
|
(59) |
Konačno, uvođenje novih tehnologija i opreme za aktivnosti vezane uz uzgoj ribe doprinijelo je zadržavanju povećanja troškova na temelju jedinice, unatoč činjenici da se obujam proizvodnje povećao (vidjeti uvodnu izjavu 64. i sljedeće uvodne izjave). |
|
(60) |
Nakon objave, industrija Zajednice osporavala je da će se troškovi proizvodnje smanjiti tvrdeći da konsolidacija kao takva nije nužno čimbenik smanjenja troškova. Stoga se tvrdilo da bi prema norveškim statističkim podacima srednja i mala trgovačka društva u Norveškoj bila učinkovitija od velikih grupacija. Dalje se tvrdilo da će zaključak o smanjenju troškova proturječiti nalazima u uvodnoj izjavi 92. o mogućim posljedicama izbijanja bolesti i očekivanog nižeg prinosa mlađi u budućnosti, što će utjecati na povećanje troškova. |
|
(61) |
Najprije se napominje da uvodna izjava 92. ne upućuje na posljedice izbijanja bolesti, nego na uobičajenu stopu smrtnosti svojstvenu proizvodnji lososa koja nema nikakav učinak na troškove kao takve. Drugo, očekivani niži prinos mlađi naveden u ovoj uvodnoj izjavi nije posljedica izvanrednog stanja i ne smatra se značajnim te stoga nema nikakav bitan učinak na ukupne troškove. Uvodna izjava 92. samo nastoji pokazati da se povećanje obujma proizvodnje ne može jednoznačno objasniti povećanjem proizvodnje mlađi, jer i ostali čimbenici utječu na obujam ulova, što industrija Zajednice ne osporava. |
|
(62) |
U pogledu učinka procesa konsolidacije na smanjenje troškova, industrija Zajednice nije dostavila nikakve dokaze u potporu svojem prigovoru. Stoga je argumente Zajednice u tom pogledu trebalo odbaciti. |
|
(63) |
Kao zaključak, s obzirom na gore navedeno, smatra se da nije vjerojatno da će uobičajena vrijednost značajno rasti u doglednoj budućnosti. Umjesto toga, posebno zbog trenutačnog procesa konsolidacije, daljnje smanjenje troškova može se ostvariti čak iako se cijene krmiva povećavaju (vidjeti uvodnu izjavu 51.). Stoga se smatra da je izračunata uobičajena vrijednost, koja se temelji na troškovima proizvodnje, trajne prirode. |
3. Razvoj izvoznih cijena i obujma proizvodnje u Norveškoj
3.1. Kretanje obujma proizvodnje u Norveškoj i izvoz u EU
|
(64) |
Kako je prikazano u tablici 2. u uvodnoj izjavi 65., norveška proizvodnja lososa stalno se povećavala posljednje tri godine, a posebno 2007., uglavnom zbog povoljnih bioloških uvjeta i u usporedbi sa slabom proizvodnjom 2006. Međutim, kako je prikazano u tablici 3. u uvodnoj izjavi 66. u pogledu procijenjene ukupne potrošnje u Zajednice, tržište Zajednice za dotični proizvod također se značajno povećalo, tj. + 9,40 % između 2006. i 2007., a na temelju prošlih kretanja trebalo bi dalje rasti. Razvoj potrošnje prikazan u donjoj tablici 3. uključuje cjelokupan uvoz iz trećih zemalja, kao i prodaju industrije Zajednice na tržištu Zajednice. |
|
(65) |
Tablica 2.: ukupna proizvodnja lososa u tonama ekvivalenta cijele ribe (WFE) između 2003. i 2007. (izvor: Kontali Analysis: Monthly Salmon Report January No 01/2008)
|
|
(66) |
Tablica 3.: razvoj potrošnje (opskrba iz svih izvoza uključujući industriju Zajednice) atlantskog lososa u Zajednice od 2004. do 2007. (izvor: Kontali Analysis: Monthly Salmon Report January No 01/2008)
|
|
(67) |
Prema javnim statističkim podacima (Kontali Analysis) procijenjeni tržišni udio norveškog lososa u Zajednice je 2007. dosegao je 71 % u usporedbi sa 69 % 2006. Međutim, to je posebno posljedica pada uvoza iz Čilea kada je razina proizvodnje pala između 3 % i 5 % (ovisno o izvorima) između 2006. i 2007., zbog izbijanja bolesti za koju se očekuje da će imati trajan učinak na razine proizvodnje barem 2008. i sljedećih godina. |
|
(68) |
Na temelju gore navedenog, zaključeno je da će sve veće tržište Zajednice moći prihvatiti veliki dio obujma proizvodnje u Norveškoj, a da pri tome norveška proizvodnje ne preuzme nužno značajan tržišni udio od industrije Zajednice. Nadalje, kako je opisano niže u uvodnoj izjavi 78. i sljedećim uvodnim izjavama, dio norveškog obujma proizvodnje vjerojatno će se sve više izvoziti na tržišta trećih zemalja gdje je zamijećen značajan rast. Konačno, smanjena čileanska prisutnost u Zajednici, također, će vrlo vjerojatno doprinijeti daljnjem smanjenju rizika prevelikog izvoza u Zajednicu. |
|
(69) |
Nakon objave, industrija Zajednice je tvrdila da stanje u Čileu nema značajan učinak na tržište Zajednice, s obzirom da se čileanski losos uglavnom izvozio na američko tržište te, stoga, stanje opskrbe na tržištu Zajednice zapravo određuje norveški izvoz. Industrija Zajednice je dalje tvrdila da se tržišni udio Norveške u Zajednici povećao za dodatna 2 postotna boda, dok bi se uvoz iz Čilea u Zajednicu povećao za 5 % na početku 2008. |
|
(70) |
Treba najprije napomenuti da podaci koje je dostavila industrija Zajednice odnose samo na dva do tri mjeseca 2008. i stoga se nikakav smisleni zaključak nije mogao izvesti iz toga. Doista, na ovakvom tržištu razvoj događaja treba promatrati tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Drugo, stanje zbog izbijanja bolesti u Čileu trebalo bi utjecati na opskrbu u svijetu, koja će se doista smanjiti, i što će omogućiti preusmjeravanje dodatne norveške proizvodnje. |
|
(71) |
U pogledu izvoznih cijena prema Zajednici, određene zainteresirane stranke su tvrdile da su se one značajno smanjile nakon RRIP-a i da će dosegnuti razinu od 2,85 EUR/kg 2008. što bi dovelo do dampinga, u kombinaciji s navodnim povećanjem troškova i, stoga, uobičajene vrijednosti. Ova cijena je utvrđena na temelju prosječne poprečne cijene prijavljene na tržištu u Oslu 2007., tj. 3,13 EUR/kg nakon odbitka procijenjenog prosječnog smanjenja od između 0,06 EUR/kg i 0,28 EUR/kg. |
|
(72) |
Što se tiče razvoja uobičajene vrijednosti i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 47. i sljedećim izjavama, trebalo je odbaciti argumente koje su dostavile dotične zainteresirane stranke. |
|
(73) |
U pogledu izvoznih cijena prema Zajednici, javno dostupni statistički podaci pokazuju da navode gore navedenih zainteresiranih stranaka ne potvrđuje nedavno kretanje izvoznih cijena kako je prikazano u donjem grafikonu 1. |
|
(74) |
Grafikon 1.: kretanje cijena (FCA Oslo EUR/kg svježeg lososa najviše kvalitete — izvor: Fish Pool) 2006., 2007. i početkom 2008.
|
|
(75) |
Iz gore navedenog slijedi da su cijene prema Zajednici 2007. doista bile značajno niže nego tijekom velikog dijela RRIP-a, tj. 2007. iznosile su između 2,88 EUR/kg i 3,1 EUR/kg. Međutim, ispitni je postupak utvrdio da su te cijene još uvijek bile značajno više od utvrđenih troškova proizvodnje te, stoga, iznad uobičajene vrijednosti te se nisu mogle smatrati dampinškim. Nadalje, na temelju raspoloživih podataka za prva tri mjeseca 2008., utvrđeno je da su cijene tijekom tog razdoblja bile između 2,96 EUR/kg i 3,35 EUR/kg, tj. isto još uvijek iznad utvrđenih troškova. Stoga vrlo vjerojatno nisu bile na dampinškim razinama kada se uzme u obzir da je uobičajena vrijednost ostala stabilna, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 47. i sljedećim uvodnim izjavama. Ispitni postupak je pokazao da na cijene i dalje utječe potražnja na tržištu, no da su trenutačno određene na višoj razini. Također se napominje da su te fluktuacije cijena uobičajene u ovom sektoru. |
|
(76) |
Industrija Zajednice je tvrdila da je na izvozne cijene nakon RRIP-a utjecalo postojanje NUC-a i stoga su zadržane na relativno visokoj razini. Nadalje je tvrdila da će se, stoga, u slučaju omogućavanja isteka mjera, razina cijena prema Zajednici značajno smanjiti. Ovaj zaključak nisu potvrdili nalazi trenutačnog ispitnog postupka, koji su pokazali da bi uobičajena vrijednost trebala ostati relativno stabilna, dok je vjerojatnost značajnog smanjenja razina cijena prema Zajednici bila mala. Potonji nalazi temeljili su se na podrobnoj analizi nekoliko aspekata navedenih u uvodnoj izjavi 46., kao što je vjerojatni razvoj proizvodnje i obujma izvoza iz Norveške prema Zajednici i ostalim tržištima trećih zemalja. Industrija Zajednice nije dostavila nikakve podatke ili dokaze koji bi umanjili vrijednost nalaza dobivenih u tom pogledu. |
|
(77) |
S obzirom na gore navedeno, zaključeno je da povećanje uvoza lososa iz Norveške u Zajednicu ne bi trebalo stvoriti rizik prekomjerne ponude na tržištu Zajednice. Nadalje, s obzirom na stanje troškova proizvodnje i izvoznih cijena prema Zajednici, čini se da je rizik od dampinga manji. |
3.2. Izvozna cijena i kretanje obujma prema zemljama koje nisu članice EU-a
|
(78) |
Ispitni postupak je pokazao da Zajednica je i vrlo će vjerojatno ostati glavno tržište za norveški losos, a slijede je Rusija i Japan. Osim toga, postoje i tržišta lososa u nastajanju na kojima se norveški izvoz povećao posljednjih nekoliko godina. Očekuje se da će se takav trend nastaviti i u budućnosti (vidjeti uvodnu izjavu 82. i sljedeće izjave). Ispitni postupak je doista pokazao da su norveški proizvođači spremni opskrbljivati ta tržišta u budućnosti, s obzirom da su mogli uspostaviti odnose s lokalnim kupcima i aktivnosti vezane uz distribuciju/prodaju koje ukazuju na veliki interes norveških proizvođača izvoznika za ta tržišta. |
|
(79) |
Određene zainteresirane stranke su tvrdile da je rusko tržište i prije bilo promjenjivo i da se, stoga, ne može predvidjeti hoće li se potražnja na tom tržištu doista povećati i hoće li norveški proizvođači izvoznici moći izvoziti povećane količine na to tržište u budućnosti. Iste stranke su, također, tvrdile da je izvozna prodaje iz Norveške u Japan pokazala trend pada tijekom posljednjih pet godina i da je, stoga, jednako neizvjesno može li se doista povećani obujam proizvodnje u Norveškoj izvoziti na japansko tržište. |
|
(80) |
Međutim, u pogledu Rusije, ispitni postupak je otkrio da se tržište od oko 61 000 tona nastavilo povećavati i da nema razloga za pretpostavku da se to ne bi trebalo nastaviti i u doglednoj budućnosti. |
|
(81) |
Ukupan izvoz lososa iz različitih zemalja proizvođača u Japan zabilježio je pad za 15 % 2007. u usporedbi s 2006. Međutim, dok su neke zemlje dobavljači smanjile svoj izvoz u Japan, Norveška je uspjela povećati svoj tržišni udio s 52 % 2006. na 66 % 2007. (izvor: Kontali Analysis). Kako je navedeno u gornjoj izjavi 67., prinos u Čileu uglavnom je pogođen izbijanjem bolesti i, stoga, se obujam izvoza općenito, pa tako i prema Japanu, značajno smanjio. Norveška je, stoga, mogla preuzeti tržišni udio od Čilea. Očekuje se da će takvo stanje trajati najmanje do 2009., kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 67. |
|
(82) |
Kako je prikazano u tablici 4. u uvodnoj izjavi 85., norveški se izvoz prema ostalim tržištima u nastajanju u svijetu, kao što su istočna Europa (Ukrajina, Bjelarus) i Daleki istok (Kina, Južna Koreja, Hong Kong, Tajland), također značajno povećao i, suprotno od onoga što su tvrdile dotične zainteresirane stranke, ta će tržišta vrlo vjerojatno prihvaćati sve veći dio norveške proizvodnje sljedećih godina. |
|
(83) |
Utvrđeno je da su izvozne cijene prema Zajednici i ostalim trećim zemljama na temelju FCA Oslo bile na sličnim razinama i, stoga, je zaključeno da su sva tržišta jednako privlačna u slučaju postojanja dostatne potražnje. Kada se prodaje kao svježi ili rashlađeni proizvod, dotični se proizvod u uobičajenim uvjetima transportira u EU kamionima. Kada se prodaje na udaljenija odredišta do kojih se ne može doći kamionom u određenom roku, dotični se proizvod transportira zrakom. |
|
(84) |
Na temelju gore navedenog se zaključuje da će, s obzirom da su ostali čimbenici jednaki, opadanje proizvodnje lososa od 3 do 5 % 2007. u Čileu zbog izbijanja bolesti doprinijeti zadržavanju rasta ponude u svijetu 2008. i omogućiti norveškim proizvođačima širenje na tržišta kao što su Japan, SAD i ostala tržišta u nastajanju na kojima čileanski proizvođači imaju značajne tržišne udjele. |
|
(85) |
Tablica 4.: razvoj tržišta (izvoz) za atlantski losos iz Norveške usporedba — 2006. i 2007. (obujam u tonama ukupnog ulova) — (izvor: Norwegian Seafood Export Council).
|
|
(86) |
Industrija Zajednice protivila se gornjim nalazima tvrdeći da će razvoj obujma izvoza iz Norveške u ostale treće zemlje zabilježiti drukčiji trend početkom 2008., tj. izvoz u te zemlje smanjit će se u apsolutnom pogledu, a ukupan rast će, stoga, biti niži nego 2007. i niži od rasta izvoza u Zajednicu tijekom istog razdoblja. |
|
(87) |
Ispitni postupak je pokazao da se podaci o uvozu za 2008. jako razlikuju, ovisno o izvoru. Stoga je Kontali Analysis zabilježila puno veći trend povećanja za isto razdoblje. Nadalje, kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 70., razvoj tržišta treba promatrati tijekom duljeg vremenskog razdoblja kako bi se došlo do zaključka. Argumenti industrije Zajednice nisu, stoga, mogli umanji vrijednost nalaza u pogledu razvoja obujma izvoza prema ostalim trećim zemljama. |
4. Obujam proizvodnje i kapaciteti u Norveškoj
|
(88) |
Razina proizvodnje u Norveškoj, tj. najveća dopuštena biomasa, uglavnom se utvrđuje prema broju dozvola za proizvodnju koje dodjeljuju norveška tijela, i sposobnosti uzgajivača riba da ostvare najveću moguću proizvodnju u okviru svoje dozvole. Ostali čimbenici koji mogu povećati proizvodnju lososa su npr. povoljni biološki i meteorološki čimbenici i poboljšanje procesa uzgoja riba pomoću visoke tehnologije. S druge strane, izbijanje bolesti riba može prouzročiti veliku štetu u proizvodnji i dovesti do pada ulova kao što je to bio slučaj u Čileu 2007. |
|
(89) |
Određene zainteresirane stranke su tvrdile da je povećanje proizvodnje nedoraslih riba u Norveškoj od 2006. (navodno povećanje od 20 % između 2006. i 2008.) dalo jasne naznake da će se norveški obujam proizvodnje značajno povećati u sljedeće dvije godine i tako dovesti do prekomjerne ponude. Na temelju toga i uzimajući u obzir posebno visok prinos ostvaren 2007., te su stranke tvrdile da će 2008. (i nakon toga) obujam proizvodnje u Norveškoj biti značajno veći i da će uvelike nadići rast svojih izvoznih tržišta, a posebno tržišta Zajednice. Tvrdile su da ako se povećanje prinosa norveške industrije lososa iz 2007. ponovi 2008., viškovi ili neprodani obujam mogli bi dosegnuti između 20 000 i 91 000 tona – ocijenjeno na temelju predviđene razine proizvodnje od 87 000 tona WFE, tj. 150 000 tona više u odnosu na 2007. |
|
(90) |
Ispitni postupak nije potvrdio gornje navode. Iako je točno da je došlo do povećanja proizvodnje nedorasle ribe 2006., to je povećanje bilo u skladu s prethodnim godinama i ne može se smatrati izvanrednim, kako je prikazano u donjem grafikonu 2. |
|
(91) |
Grafikon 2.: broj proizvedenih nedoraslih lososa (u 1 000 komada) — (izvor: SSB Norway)
|
|
(92) |
Osim toga, na temelju kombinacije različitih čimbenika, kao što čimbenici smrtnosti, vladinim propisima o najvećoj dopuštenoj biomasi i najnižem prinosu dvogodišnjeg lososa 2008., prema Kontali Analysis, procijenjena proizvodnja lososa 2008. trebala bi se povećati samo za 6 %, tj. sa 723 000 tona WFE 2007. na 770 000 tona 2008., odnosno 47 000 tona WFE. Brojke koje se odnose na manji razvoj biomase 2008. podupiru podaci o prodaji krmiva koji pokazuju značajan pad 2008. u odnosu na 2007. (izvor: Havbruksdata i FHL) |
|
(93) |
Nakon objave, industrija Zajednice ponovila je svoju tvrdnju da će se obujam proizvodnje u Norveškoj vjerojatno povećati i dostavila je neke dodatne podatke o količinama ulova, zalihama i nedorasloj ribi koji se odnose na početak 2008. Kao što je gore navedeno, smatralo se da se iz podataka koji se odnose samo na dva mjeseca u godini ne mogu izvesti zaključci te oni stoga ne mogu umanjiti vrijednost nalaza u pogledu razvoja obujma proizvodnje u Norveškoj kako je gore opisano. |
|
(94) |
Stoga, na temelju raspoloživih podataka i unatoč povećanju obujma proizvodnje u Norveškoj, veliko povećanje proizvodnje u bližoj budućnosti, kao što tvrde gore navedene zainteresirane stranke, nije vjerojatno. Osim toga, kako je opisano u uvodnoj izjavi 82. i sljedećim uvodnim izjavama, svako povećanje obujma proizvodnje vjerojatno se neće u cijelosti izvoziti u Zajednicu, nego će se vrlo vjerojatno veliki dio usmjeriti na ostala tržišta trećih zemalja na kojima se potražnja značajno povećava. Konačno, zbog razloga opisanih u uvodnoj izjavi 71. i sljedećim uvodnim izjavama, očekuje se da se uvoz u Zajednicu neće obavljati po dampinškim cijenama. |
5. Stanje norveške industrije
|
(95) |
Konačno, posebno se razmatralo stanje norveške industrije općenito i tijekom RRIP-a. Za razliku od nalaza iz početnog ispitnog postupka, ovaj ispitni postupak je otkrio da sektor akvakulture čine visoko profitabilna trgovačka društva. To je djelomično posljedica velikog procesa konsolidacije koji je još uvijek u tijeku i koji je ovaj sektor učinio vrlo učinkovitim i financijski stabilnim. To se, također, odražava u vlasničkoj strukturi dotičnih trgovačkih društava, tj. nekoliko norveških i međunarodnih investicijskih i mirovinskih fondova jako je dobro zastupljeno u grupacijama proizvođača izvoznika. To, također, nije bio slučaju tijekom početnog ispitnog postupka. |
|
(96) |
Nadalje, ispitni postupak je otkrio da su norveški proizvođači u međuvremenu osigurali jako dobar položaj na tržištu Zajednice, na kojem predstavljaju otprilike 80 do 90 % ukupnog obujam proizvodnje u Zajednici. Utvrđeno je da ta norveška povezana trgovačka društva u Zajednici proizvode i prodaju losos u velikoj mjeri za tržište Zajednice i na tržištu Zajednice. |
|
(97) |
Treba napomenuti i da su norveška matična društva sama izvozila značajne količine u Zajednicu. |
|
(98) |
Na temelju toga se smatralo da će norveška matična trgovačka društava društva za proizvodnju s poslovnim nastanom u Zajednici biti najmanje jednako negativno pogođena svakim značajnim padom cijena na tržištu Zajednice zbog dampinškog uvoza iz Norveške. Doista, na temelju toga nije bilo nerazumno pretpostaviti da, barem ekonomski gledano, ne bi imalo smisla za norveške proizvođače izvoznike doprinositi padu cijena uzgojenog lososa u Zajednici putem dampinških praksa. To bi izravno ugrozilo profitabilnost sektora i negativno bi utjecalo na dionice trgovačkih društava kojima se trguje na burzi i koja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 95., imaju velike investicijske i mirovinske fondove za dioničare. |
|
(99) |
Na temelju gore navedenog, stoga je bilo razumno zaključiti da je u interesu norveških proizvođača izvoznika izbjeći stanje pada tržišnih cijena i ostati okrenuti dobiti. Slijedom toga, smatralo se da je rizik nastavka dampinških praksa od strane norveških proizvođača izvoznika u doglednoj budućnosti ograničen. |
|
(100) |
Industrija Zajednice protivila se gornjim nalazima tvrdeći da dobar financijski položaj norveških proizvođača utvrđen tijekom RRIP-a nije trajne prirode i da su se nakon RRIP-a ti proizvođači suočili s financijskim problemima, a neki od njih su prijavili gubitke na početku 2008. Industrija Zajednice je, također, tvrdila da velika većina norveških proizvođača nema nikakva ovisna društva na tržištu Zajednice i da se na temelju toga ne može zaključiti da bi se damping nastavio. Konačno, tvrdilo se da bi norveški proizvođači s ovisnim društvima u Zajednici smanjili svoju proizvodnju na tržištu Zajednice i povećali proizvodnju u Norveškoj ako bi se omogućio istek mjera. |
|
(101) |
Što se tiče financijskog stanja norveških proizvođača, napominje se da su gubici nekih trgovačkih društava bili povezani s njihovim ulaganjima u Čileu i izbijanjem bolesti u toj zemlji. Te konkretne okolnosti odnosile su se samo na mali broj svih proizvođača u Norveškoj. Osim toga, podaci su se odnosili samo na početak 2008. i nisu omogućili nikakve ukupne zaključke o rezultatima tih trgovačkih društava tijekom cijele godine. Što se tiče proizvodnje norveških trgovačkih društava u Zajednici, a što je priznala i industrija Zajednice, iako je broj trgovačkih društava koja imaju ovisna društava u Zajednici ograničen, ona predstavljaju veliki dio ukupne norveške proizvodnje i, stoga, se smatraju značajnima. Argument da će se proizvodni kapacitet norveških trgovačkih društava u Zajednici smanjiti u slučaju stavljanja mjera izvan snage nije bio potkrijepljen nikakvim dokazima. Stoga je te argumente trebalo odbaciti. |
6. Zaključak
|
(102) |
Ispitni postupak je otkrio da je tijekom RRIP-a damping bio na razini de minimis. Ispitni postupak je, nadalje, otkrio da nije bilo razloga vjerovati da će se obujam proizvodnje u Norveškoj povećati iznad uobičajene stope rasta i, stoga, dovesti do značajno povećanog obujma izvoza iz Norveške u Zajednicu. Ispitni postupak je i utvrdio da je rizik značajnog smanjenja norveških izvoznih cijena na dampinške razine ograničen u doglednoj budućnosti, uglavnom zbog činjenice da se ne očekuje značajna prekomjerna proizvodnja u Norveškoj koja može biti glavni pokretač takvog pada cijena. Posebno je uobičajena vrijednost, za koju je utvrđeno da će vrlo vjerojatno ostati stabilna, bila značajno niža od izvozne cijene tijekom RRIP-a, tj. uobičajene razlike zbog promjenjive prirode tržišta i, stoga, privremenog pada izvozne cijene vjerojatno neće automatski dovesti do dampinga. Konačno, smatralo se da se zbog promijenjenog stanja norveškog sektora akvakulture koji je postao vrlo profitabilan i čijim se dionicama trguje na burzi, kao i značajne prisutnosti proizvodnje norveških trgovačkih društava u Zajednici, dampinške prakse u doglednoj budućnosti vjerojatno neće nastaviti. Zbog svih gore navedeni razloga je zaključeno da je vjerojatnost ponavljanja dampinga niska i ne opravdava nastavak uvođenja antidampinških mjera na snazi. |
|
(103) |
Slijedom toga, trenutačnu privremenu reviziju treba prekinuti, a mjere na snazi na uvoz uzgojenog lososa podrijetlom iz Norveške treba staviti izvan snage. |
E. POSEBNO PRAĆENJE
|
(104) |
Kako je gore opisano, očekuje se da će uvjeti na tržištu, tj. ponuda i potražnja, ostati stabilni u doglednoj budućnosti i da, stoga, nema očite vjerojatnosti ponavljanja dampinga. Naime, svi ispitani pokazatelji pokazuju da se može razumno očekivati da se obujam izvoza u Zajednicu neće značajno povećati i da će izvozne cijene ostati na nedampinškim razinama. |
|
(105) |
Međutim, s obzirom na nepredvidljivost uvjeta na tržištu, uglavnom zbog prirode proizvoda (kvarljiva roba), smatra se primjerenim pažljivo pratiti tržište i preispitati stanje u slučaju dostatnih dokaza prima facie da su se uvjeti na tržištu značajno promijenili. U takvom slučaju, razmotrit će se pokretanje ispitnog postupka po službenoj dužnosti, ako se to ocijeni potrebnim. |
|
(106) |
Praćenje treba vremenski ograničiti do početnog predviđenog isteka konačnih mjera uvedenih Uredbom (EZ) br. 85/2006 da su ostale na snazi, tj. do 21. siječnja 2011. |
F. OBJAVA
|
(107) |
Zainteresirane stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo prekinuti ovu privremenu reviziju i staviti postojeću antidampinšku pristojbu na uvoz dotičnog proizvoda izvan snage. Svim je strankama pružena mogućnost komentiranja. Njihovi komentari uzeti su u obzir kada su bili opravdani i potkrijepljeni dokazima, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Jedini članak
Prekida se parcijalna privremena revizija antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz uzgojenog lososa (osim divljeg lososa), filetiranog ili nefiletiranog, svježeg, rashlađenog ili smrznutog, trenutačno obuhvaćenog oznakama KN ex 0302 12 00, ex 0303 11 00, ex 0303 19 00, ex 0303 22 00, ex 0304 19 13 i ex 0304 29 13, podrijetlom iz Norveške, pokrenuta prema članku 11. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 384/96.
Konačna antidampinška pristojba uvedena Uredbom (EZ) br. 85/2006 stavlja se izvan snage u pogledu gore navedenog uvoza.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. srpnja 2008.
Za Vijeće
Predsjednik
E. WOERTH
(1) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., str. 17.).
(2) SL L 15, 20.1.2006., str. 1.
(3) SL C 88, 21.4.2007., str. 26.
(4) Kontali Analyse AS izrađuje statistike, uglavnom na području industrije akvakulture i ribarstva (www. kontali. no).