13/Sv. 041

HR

Službeni list Europske unije

191

L 196/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.07.2008.

(1)

Cilj europske politike satelitske navigacije je osigurati Zajednici dva satelitska navigacijska sustava (dalje u tekstu sustavi). Sustavi se uspostavljaju u okviru programa EGNOS i Galileo (dalje u tekstu). Svaka infrastruktura se sastoji od satelita i mreže zemaljskih postaja.

(2)

Cilj programa Galileo je uspostava prve globalne infrastrukture za satelitsku navigaciju i pozicioniranje, posebno namijenjene za civilne svrhe. Sustav uspostavljen u okviru programa Galileo je potpuno neovisan od ostalih postojećih ili mogućih sustava.

(3)

Cilj programa EGNOS je poboljšanje kvalitete signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava (dalje u tekstu GNSS).

(4)

Europski parlament, Vijeće te Europski gospodarski i socijalni odbor postojano daju svoju punu potporu programima.

(5)

Razvoj satelitske navigacije je potpuno u skladu s Lisabonskom strategijom i drugim politikama Zajednice, kao što je prometna politika kako je utvrđena u Bijeloj knjizi Komisije od 12. rujna 2001. pod nazivom „Europska prometna politika za 2010.: vrijeme odluke”. U svom radnom programu Komisija bi, ako je prikladno, trebala obratiti posebnu pozornost na razvoj aplikacija i usluga GNSS-a.

(6)

Programi se nalaze među prioritetnim projektima uključenim u Lisabonski akcijski program za rast i zaposlenost, koji je predložila Komisija i odobrilo Europsko Vijeće. Smatraju se glavnim stupovima budućeg Europskog svemirskog programa, kako je opisano u Komunikaciji Komisije od 26. travnja 2007. o Europskoj svemirskoj politici.

(7)

Program Galileo se sastoji od faze definicije, faze razvoja i provjere, faze uvođenja i faze uporabe. Faza uvođenja bi trebala započeti 2008. i završiti 2013. Sustav bi trebao biti operativan do 2013.

(8)

Faza definicije te faza razvoja i provjere programa Galileo, koje predstavljaju faze programa posvećene istraživanju, su u značajnoj mjeri bile financirane iz proračuna Zajednice za transeuropske mreže i Europske svemirske agencije (u nastavku ESA). Fazu uvođenja bi načelno trebala u potpunosti financirati Zajednica. U kasnijoj se fazi može odlučiti da javno-privatno partnerstvo ili neki drugi oblik ugovora sa subjektima iz privatnog sektora budu prikladni za djelovanje, održavanje, poboljšanje i obnavljanje sustava nakon 2013.

(9)

Centar za sigurnost života u Madridu može odlučiti da se preoblikuje u puno osposobljeni, ekvivalentni centar za satelitski nadzor Galileo, a njegova imovina bi bila u vlasništvu Zajednice. Potrebno ulaganje za spomenuto preoblikovanje ne zahtijeva dodatne troškove iz dogovorenog proračuna Zajednice za programe u razdoblju 2007. - 2013. U tom slučaju, bez utjecaja na operativne sposobnosti centara za satelitski nadzor Galileo u Oberpfaffenhofenu i Fucinu, Komisija će osigurati da madridski centar do kraja 2013. bude potpuno operativno osposobljen kao centar za satelitski nadzor Galileo i uključen u mrežu gore spomenutih centara Galileo, ako zadovolji sve zahtjeve koji se odnose na centre.

(10)

Važno je da Zajednica osigura financiranje sustava EGNOS, koje uključuje njegovo djelovanje, održivost i prodaju. Djelovanje sustava EGNOS može biti predmet jedne ili više javnih nabava za usluge, posebno sa subjektima iz privatnog sektora, dok se ne uključi u djelovanje Galileo.

(11)

Budući da su programi dosegli visoki stupanj zrelosti i napredovali daleko izvan okvira jednostavnih istraživačkih projekata, potrebno im je osigurati posebnu pravnu osnovu koja će bolje zadovoljiti njihove potrebe i odgovoriti na zahtjev za dobrim financijskim upravljanjem.

(12)

Sustavi uspostavljeni u okviru programa su infrastrukture osnovane kao transeuropske mreže čija uporaba daleko prelazi nacionalne granice država članica. Pored toga, usluge koje se nude kroz ove sustave posebno pridonose razvoju transeuropskih mreža u području prijevoza, telekomunikacija i energetskih infrastruktura.

(13)

Dobro javno upravljanje programima Galileo i EGNOS zahtijeva, kao prvo, strogu podjelu odgovornosti između Komisije, nadzornog tijela za europski GNSS (dalje u tekstu nadzorno tijelo) i ESA-e i, kao drugo, potrebu da Zajednica koju predstavlja Komisija osigura upravljanje programima. Komisija treba uspostaviti odgovarajuće instrumente i imati potrebne resurse, posebno u smislu pomoći koja joj je potrebna.

(14)

S obzirom na važnost, jedinstvenost i složenost programa, vlasništvo Zajednice nad sustavima koji proizlaze iz programa, i s obzirom na puno financiranje iz njezinog proračuna za programe u razdoblju 2008. - 2013., Europski parlament, Vijeće i Komisija priznaju korisnost bliske suradnje triju ustanova. U tu se svrhu Europski parlament, Vijeće i Komisija sastaju u Međuinstitucionalnom odboru za Galileo u skladu sa Zajedničkom izjavom o Međuinstitucionalnom odboru za Galileo od 9. srpnja 2008.

(15)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1321/2004 od 12. srpnja 2004. o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije (3) se osniva nadzorno tijelo. Nadzorno tijelo je agencija Zajednice koja je kao tijelo u smislu članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4) (dalje u tekstu Financijska uredba) podložna obvezama predviđenim za agencije Zajednice.

(16)

Poštujući ulogu Komisije kao upravitelja programima te u skladu sa smjernicama koje daje Komisija nadzorno tijelo treba osigurati sigurnosnu akreditaciju sustava i djelovanje sigurnosnog centra za Galileo te doprinijeti pripremi komercijalizacije sustava s ciljem nesmetanog djelovanja, neprekidnog pružanja usluga i visokog stupnja prodiranja na tržište. Nadalje, nadzorno tijela treba izvršiti druge zadaće koje mu mogu biti dodijeljene na temelju Financijske uredbe, posebice promicanje aplikacija i usluga i osiguravanje certifikacije dijelova sustava.

(17)

Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da iznese prijedlog za formalno usklađivanje upravljačkih struktura programa, kako je određeno u Uredbi (EZ) br. 1321/2004, s novim ulogama Komisije i nadzornog tijela.

(18)

Kako bi se osigurao nastavak programa, potrebno je uspostaviti odgovarajući financijski i pravni okvir da bi Zajednica mogla i dalje financirati programe. Potrebno je, također, odrediti iznos sredstava potrebnih u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. za financiranje preostalog dijela faze razvoja i provjere i faze uvođenja, djelovanja sustava EGNOS i pripremu uporabne faze programa.

(19)

Europski parlament i Vijeće su odlučili da ukupni procijenjeni operativni troškovi za sustave Galileo i EGNOS za razdoblje 2007. - 2013. iznose 3 405 milijuna eura. Prvotno je u višegodišnjem financijskom okviru (2007. - 2013.) bio predviđen iznos od 1 005 milijuna eura. Taj je iznos uvećan za 2 000 milijuna eura (5). Pored toga, preko Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti istraživanja, tehnološkog razvoja i predstavljanja (2007. - 2013.) (6) osigurano je 400 milijuna eura, čime se ukupni raspoloživi proračun za programe u razdoblju 2007.-2013. popeo na 3 405 milijuna eura.

(20)

U dodjeli tih sredstava Zajednice ključnu ulogu imaju učinkoviti postupci nabave i pregovori o ugovoru koji osiguraju najbolji odnos između kvalitete i cijene te sigurno dovršenje projekta, neprekinuti tijek programa, upravljanje rizikom i usklađenost s predloženim rasporedom. To bi trebala osigurati Komisija.

(21)

Prema Financijskoj uredbi države članice, treće zemlje i međunarodne organizacije mogu financijski ili u naturi doprinijeti programima na temelju odgovarajućih sporazuma.

(22)

Potrebno je istaknuti da troškovi ulaganja i operativni troškovi za sustave Galileo i EGNOS, prema trenutačnim procjenama za razdoblje 2007. - 2013. ne uzimaju u obzir nepredviđene financijske obveze koje bi Zajednica mogla biti obvezna snositi, posebno one koje se odnose na izvanugovornu odgovornost zbog javnog vlasništva sustava, pogotovo s obzirom na višu silu i kvara zbog nepogoda.

(23)

Prihode od djelovanja sustava Galileo i EGNOS, a posebno od komercijalne usluge koju pruža sustav uspostavljen u programu Galileo, prikuplja Zajednica kako bi nadoknadila svoja prethodna ulaganja. Međutim, u ugovorima sklopljenim sa subjektima iz privatnog sektora može se predvidjeti i mehanizam dijeljenja prihoda.

(24)

Zajednica treba sklopiti višegodišnji sporazum s ESA-om o prenošenju ovlasti, koji pokriva tehničke i planske aspekte programa. Kako bi Komisija kao predstavnik Zajednice u potpunosti izvršavala svoje nadzorne ovlasti, sporazum o delegiranju ovlasti treba uključiti opće uvjete koji uređuju upravljanje sredstvima povjerenim ESA-i.

(25)

Budući da će programe financirati Zajednica, javna nabava u okviru programa treba poštovati pravila o ugovorima javne nabave i, kao prvo i najvažnije, biti usmjerena na dobivanje najboljeg odnosa između cijene i kvalitete, kontrolu troškova, ublaživanje rizika, poboljšanje učinkovitosti i manje oslanjanje na pojedine dobavljače. U svim državama članicama treba težiti otvorenom pristupu i poštenoj konkurenciji u cijelom industrijskom dobavljačkom lancu te uravnoteženoj ponudi mogućnosti sudjelovanja industrije na svim razinama, uključujući posebno male i srednje poduzetnike. Potrebno je izbjeći moguću zlouporabu dominantnog položaja ili dugoročno oslanjanje na pojedine dobavljače. Za ublaživanje rizika, izbjegavanje oslanjanja na pojedine dobavljače i općenito bolju kontrolu programa i njihovih troškova i rasporeda potrebno je osigurati nabavu iz dva izvora, ako je prikladno. Europskim industrijama se mora dopustiti da koriste neeuropske izvore za određene komponente i usluge, ako se dokažu značajne prednosti u vidu odnosa kvalitete i troškova, uzimajući pak u obzir stratešku prirodu programa i zahtjeve Europske unije za sigurnost i kontrolu izvoza. Potrebno je iskoristiti prednosti ulaganja u javni sektor te iskustvo i sposobnosti industrije, uključujući one stečene tijekom faze definicije i faze razvoja i provjere, ali i osigurati da se ne dovedu u pitanje pravila o konkurentnim natječajima.

(26)

Svi radni paketi u okviru aktivnosti u fazi uvođenja sustava Galileo trebaju biti maksimalno otvoreni za tržišno natjecanje u skladu s načelima Europske unije o javnoj nabavi. Kako bi se osigurala zadovoljavajuća javna nabava, radni paketi trebaju biti širom otvoreni za nove sudionike i male i srednje poduzetnike, a istodobno osiguravati tehnološku izvrsnost i učinkovitost u odnosu na troškove.

(27)

Budući da dobro javno upravljanje zahtijeva jednoliko upravljanje programima, brže donošenje odluka i ravnopravni pristup informacijama, predstavnici nadzornog tijela i ESA-e mogu biti uključeni u rad Europskog odbora za programe GNSS (dalje u tekstu Odbor), koji je osnovan za pomoć Komisiji.

(28.)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7).

(29)

Komisija bi trebala biti ovlaštena da donese sve potrebne mjere kako bi se osigurala usklađenost i interoperabilnost sustava. Budući da te mjere imaju opće područje primjene i namijenjene su izmjeni elemenata koji nisu ključni ove Uredbe njezinim dopunjavanjem novim elementima koji nisu ključni, one se moraju donijeti u skladu s regulatornim postupkom uz ispitivanje predviđeno u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(30)

Komisija treba biti vlasnik sve materijalne i nematerijalne imovine stvorene ili razvijene u okviru programa. Radi punog poštovanja svih temeljnih prava vlasništva potrebno je sklopiti odgovarajuće sporazume s postojećim vlasnicima.

(31)

Posebna se pozornost treba obratiti na certifikaciju EGNOS-a za sve načine prijevoza, a posebno za zračni promet, kako bi se sustav proglasio operativnim i počeo djelovati čim prije.

(32)

Za nastavak programa ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica koja za proračunsko tijelo predstavlja glavnu referencu, u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju, u godišnjem proračunskom postupku.

(33)

Budući da se cilj ove Uredbe, točnije uspostava satelitskih navigacijskih sustava, ne može zadovoljavajuće postići na razini država članica jer premašuje financijske i tehničke sposobnosti svake države članice te se, stoga, može bolje ostvariti na razini Zajednice, Komisija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je predviđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti, kako je predviđeno u istom članku, ova se Uredba odnosi samo na ono što je nužno za postizanje spomenutog cilja.

(34)

Potrebno je osigurati da se Europski parlament i Vijeće redovito izvještavaju o provedbi programa,

(a)

faza definicije u kojoj se oblikovala struktura sustava i odredili njegovi elementi, a završila je 2001.;

(b)

faza razvoja i provjere koja se sastoji od izrade i lansiranja prvih satelita, uspostave prvih infrastruktura na tlu te sav rad i djelatnosti potrebne za provjeru sustava u orbiti. Ova bi faza trebala završiti 2010.;

(c)

faza uvođenja koja se sastoji od uspostave svih svemirskih i zemaljskih infrastruktura i s time povezanih djelatnosti. Ova bi faza trebala trajati od 2008. do 2013. Uključuje pripreme za fazu uporabe;

(d)

faza uporabe koja se sastoji od upravljanja infrastrukturom, održavanja, trajnog unapređivanja i obnove sustava, certifikacije i standardizacije djelatnosti u vezi s programom, komercijalizacije sustava i svih drugih aktivnosti koje su potrebne za razvoj sustava i nesmetani rad programa. Faza uporabe bi trebala započeti najkasnije po završetku faze uvođenja.

(a)

aktivnosti vezanih uz dovršenje faze razvoja i provjere programa Galileo;

(b)

aktivnosti vezanih uz fazu uvođenja sustava Galileo uključujući mjere za upravljanje i praćenje ove faze;

(c)

aktivnosti vezanih uz djelovanje sustava EGNOS i mjere koje prethode ili pripremaju fazu uporabe programa.

(a)

s obzirom na sigurnost programa ne dovodeći u pitanje članke 13. i 14. nadzorno tijelo osigurava:

(b)

pomaže u pripremi komercijalizacije sustava, što uključuje analizu tržišta;

(c)

izvodi i druge zadaće koje mu povjeri Komisija u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) Financijske uredbe baveći se posebnim pitanjima u vezi s programima kao što su:

(a)

promicanje uravnoteženog sudjelovanja industrije na svim razinama, uključujući posebno male i srednje poduzetnike, u svim državama članicama;

(b)

izbjegavanje moguće zlouporabe dominantnog položaja ili dugoročnog oslanjanja na pojedine dobavljače;

(c)

iskorištavanje prednosti prethodnih ulaganja u javni sektor i stečenog znanja, te iskustva i sposobnosti industrije uključujući one stečene tijekom faze definicije i faze razvoja i provjere, uz istodobno osiguranje da se ne dovedu u pitanje pravila o konkurentnim natječajima.

(a)

nabava infrastrukture dijeli se na šest glavnih radnih paketa (tehnička potpora, dovršenje zemaljske infrastrukture za misiju, dovršenje zemaljske infrastrukture za kontrolu, sateliti, lanseri i djelovanje) i niz dodatnih radnih paketa zbog sveobuhvatne raščlane cijelog postupka nabave; ovime se ne isključuje mogućnost višestrukih istovremenih postupaka javne nabave za pojedinačne radne pakete uključujući satelite;

(b)

za sve pakete se osigurava konkurentni natječaj, dok se za šest glavnih radnih paketa primjenjuju pojedinačni postupci nabave ako bilo koja neovisna pravna osoba ili skupina koju u ovu svrhu predstavlja pravna osoba koja pripada toj skupini, dostavi ponudu za ulogu glavnog dobavljača za najviše dva od šest glavnih radnih paketa;

(c)

konkurentnim natječajem na različitim razinama za najmanje 40 % ukupne vrijednosti aktivnosti moraju biti sklopljeni podizvoditeljski ugovori s poduzećima koja nisu dio skupine glavnih dobavljača za neki od glavnih radnih paketa; Komisija redovito izvještava Odbor o ispunjavanju ovog načela. Ako se projekcijama utvrdi da neće biti moguće doseći prag od 40 %, Komisija poduzima prikladne mjere u skladu s postupkom upravljanja iz članka 19. stavka 3.;

(d)

ako je prikladno, koristi se nabava iz dva izvora kako bi se osigurala bolja cjelovita kontrola programa, njegovih troškova i rasporeda.

—

ponuditi otvorenu uslugu (open service - OS), koja je besplatna za korisnika i pruža informacije o pozicioniranju i sinkronizaciji, namijenjena za aplikacije satelitske navigacije visokog volumena,

—

ponuditi uslugu sigurnost života (safety of life service - SoL) namijenjenu korisnicima za koje je sigurnost ključna. Ova usluga, također, ispunjava zahtjeve određenih sektora u pogledu stalnosti, dostupnosti i točnosti, a uključuje funkciju ispravnosti kojom se korisnika obavješćuje o kvaru u sustavu,

—

ponuditi komercijalnu uslugu (commercial service - CS) za razvoj aplikacija za profesionalnu ili komercijalnu uporabu zbog bolje izvedbe i podataka s većom dodanom vrijednosti od onih dobivenih preko otvorene usluge,

—

ponuditi javnu reguliranu uslugu (public regulated service – PRS) ograničenu na vladine korisnike, za osjetljive aplikacije koje zahtijevaju visoki stupanj stalnosti usluge. Javna regulirana usluga koristi jake, šifrirane signale,

—

sudjelovati u usluzi podrške za traženje i spašavanje (search and rescue support service – SAR) sustava COSPAS- SARSAT otkrivajući signale u nuždi koje odašilju radio-fari i prenoseći im poruke.

—

ponuditi otvorenu uslugu (open service - OS), koja je besplatna za korisnika i pruža informacije o pozicioniranju i sinkronizaciji, namijenjena za aplikacije satelitske navigacije visokog volumena u području koje pokriva sustav,

—

ponuditi uslugu za širenje komercijalnih podataka kako bi se pridonijelo razvoju aplikacija za profesionalnu ili komercijalnu uporabu zbog bolje izvedbe i podataka s većom dodanom vrijednosti od onih dobivenih preko otvorene usluge,

—

ponuditi uslugu sigurnost života (safety of life service - SoL) namijenjenu korisnicima za koje je sigurnost ključna. Ova usluga posebno ispunjava zahtjeve određenih sektora u pogledu stalnosti, dostupnosti i točnosti, a uključuje funkciju ispravnosti kojom se korisnika obavješćuje o kvaru u sustavu u području koje pokriva.

1.

S obzirom na važnost, jedinstvenost i složenost europskih programa GNSS, vlasništvo Zajednice nad sustavima koje proizlazi iz programa, puno financiranje programa iz proračuna Zajednice za razdoblje 2008.-2013., Europski parlament, Vijeće i Europska komisija priznaju potrebu za bliskom suradnjom ovih triju institucija.

2.

Međuinstitucionalni odbor za Galileo (GIP) se sastaje s ciljem da svakoj instituciji Zajednice olakša izvršavanje njezine odgovornosti. U tu se svrhu ustanovljava GIP koji će pozorno pratiti sljedeće:

3.

U skladu s postojećim pravilima GIP poštuje potrebu za diskrecijom, posebno u pogledu komercijalne povjerljivosti i osjetljive prirode određenih podataka.

4.

Komisija uzima u obzir stajališta GIP-a.

5.

GIP čine sedam predstavnika od kojih su:

i sastaju se redovito (načelno četiri puta godišnje).

6.

GIP nema utjecaja na ustanovljene odgovornosti niti međuinstitucionalne odnose.