11/Sv. 040

HR

Službeni list Europske unije

225

L 075/33

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.03.2008.

(1)

Vijeće je u siječnju 2002. Uredbom (EZ) br. 92/2002 (2) uvelo konačne antidampinške pristojbe od 7,81 EUR do 16,84 EUR po toni uvoza uree, u vodenoj otopini ili ne, podrijetlom iz Belarusa, Hrvatske, Libije i Ukrajine. Istom uredbom uvedene su i konačne antidampinške pristojbe od 6,18 EUR do 21,43 EUR po toni uvoza uree podrijetlom iz Estonije, Litve, Bugarske i Rumunjske, a koje su automatski ukinute 1. svibnja 2004. odnosno 1. siječnja 2007., na dan pristupanja tih zemalja Zajednici.

(2)

Komisija je u travnju 2006. objavila obavijest o skorom isteku postojećih mjera (3). Komisija je 17. listopada 2006. primila zahtjev za reviziju nakon isteka tih mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe.

(3)

Taj je zahtjev podnijelo Europsko udruženje proizvođača gnojiva (EFMA) (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 50 % ukupne proizvodnje uree u Zajednici.

(4)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je, i dostavio dostatne dokaze prima facie za svoje tvrdnje, da postoji vjerojatnost da će istek mjera rezultirati nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete industriji Zajednice u pogledu uvoza uree podrijetlom iz Belarusa, Hrvatske, Libije i Ukrajine (dotičnih zemalja).

(5)

Nakon što je poslije savjetovanja sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe, Komisija je objavom obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (4) pokrenula tu reviziju.

(6)

Komisija je u svibnju 2006. pokrenula reviziju (5) konačnih antidampinških pristojbi uvedenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 901/2001 (6) na uvoz uree podrijetlom iz Rusije na temelju članka 11. stavaka 2. i 3. Osnovne uredbe. Kao rezultat revizije, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 907/2007 (7) ukinulo antidampinške pristojbe na uvoz uree podrijetlom iz Rusije. Zaključeno je da nije bilo nastavka materijalne štete za industriju Zajednice i da ne postoji vjerojatnost ponavljanja štete industriji Zajednice u nedostatku mjera.

(7)

Ispitni postupak u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006. (RRIP). Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 2002. do kraja RRIP-a (razmatrano razdoblje).

(8)

Komisija je o pokretanju revizije službeno izvijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače Zajednice, proizvođače izvoznike u Belarusu, Hrvatskoj, Libiji i Ukrajini (dalje u tekstu dotični izvoznici), uvoznike, trgovce, korisnike i njihova udruženja za koje se znalo da se ispitni postupak na njih odnosi, kao i predstavnike vlada zemalja izvoznica.

(9)

Komisija je poslala upitnike svim tim strankama i onima koje su se javile u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Komisija je također dala mogućnost strankama na koje se postupak izravno odnosi da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže saslušanje u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobreno je saslušanje.

(12)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača u Zajednici, uvoznika u Zajednicu i proizvođača izvoznika u Ukrajini, smatralo se primjerenim, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, ispitati treba li koristiti odabir uzoraka. Kako bi se omogućilo Komisiji da donese odluku o tome bi li odabir uzorka doista bio potreban, a ako bi bio, da odabere uzorak, od gore navedenih stranaka zatraženo je, na temelju članka 17. stavka 2. Osnovne uredbe, da se jave u roku od 15 dana od pokretanja ispitnog postupka i da Komisiji dostave podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

(13)

U odnosu na uvoznike u Zajednicu ostvarena je niska razina suradnje jer je samo jedan uvoznik izrazio svoju spremnost na suradnju. Stoga je odlučeno da odabir uzorka nije potreban u odnosu na uvoznike.

(14)

Dvanaest proizvođača iz Zajednice uredno su popunili obrazac za odabir uzorka i službeno iskazali spremnost dalje sudjelovati u ispitnom postupku. Četiri od tih 12 trgovačkih društava, za koje je utvrđeno da su reprezentativni za industriju Zajednice u smislu obujma proizvodnje i prodaje uree u Zajednici, odabrano je za uzorak. Četiri proizvođača iz Zajednice koji su uključeni u uzorak predstavljali su oko 60 % proizvodnje industrije Zajednice tijekom RRIP-a, dok je gore navedenih 12 proizvođača iz zajednice predstavljalo oko 80 % proizvodnje u Zajednici. Taj uzorak predstavljao je najveći reprezentativni obujam proizvodnje i prodaje uree u Zajednici koji se objektivno mogao ispitati u raspoloživom razdoblju.

(15)

Četiri proizvođača izvoznika u Ukrajini uredno su popunili obrazac za odabir uzorka u zadanom roku i službeno iskazali spremnost dalje sudjelovati u ispitnom postupku. Ta četiri proizvođača izvoznika predstavljali su gotovo 100 % ukupnog izvoza iz Ukrajine u zajednicu tijekom RRIP-a. Zbog malog broja trgovačkih društava koja su sudjelovala u Ukrajini, odlučeno je ne primijeniti odabir uzorka, a sva su trgovačka društva pozvana dostaviti upitnik.

(16)

Odgovori na upitnike primljeni su od četiri proizvođača iz zajednice, jednog uvoznika, dva korisnika i četiri proizvođača izvoznika u Ukrajini te od po jednog iz Belarusa, Hrvatske i Libije. Osim toga, nekoliko uvoznika i korisnika te njihovih udruženja dostavilo je komentare bez odgovora na upitnik.

(17)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala neophodnima za potrebe određivanja vjerojatnosti za nastavak ili ponavljanje dampinga i štete interesu Zajednice. Provjere su izvršene u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(18)

Dotični proizvod je isti onome utvrđenom u početnom ispitnom postupku, to jest urea koju se trenutačno može razvrstati u oznake KN 3102 10 10 i 3102 10 90 (dotični proizvod) i podrijetlom iz Belarusa, Hrvatske, Libije i Ukrajine.

(19)

Urea se uglavnom proizvodi iz amonijaka koji se proizvodi iz prirodnog plina. Dolazi u obliku tekućine ili krute tvari. Urea u krutom obliku može se upotrebljavati u poljoprivredi i industriji. Urea, namijenjena poljoprivredi, može se koristiti kao gnojivo, koje se rasipava po tlu, ili kao dodatak hrani za životinje. Urea, namijenjena industriji, je sirovina za dobivanje određenih vrsta ljepila i plastike. Tekuća urea koristi se kao gnojivo te za industrijsku namjenu. Iako urea dolazi u gore navedenim različitim oblicima, njezine kemijske značajke u osnovi ostaju iste te ih se, za potrebe ovog postupka, može smatrati jednim proizvodom.

(20)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovaj ispitni postupak u vezi s revizijom potvrdio je da proizvodi koje proizvode i izvoze proizvođači izvoznici u Belarusu, Hrvatskoj, Libiji i Ukrajini, oni proizvedeni i prodavani na domaćem tržištu tih zemalja, kao i oni koje proizvode i prodaju proizvođači iz Zajednice na tržištu Zajednice, svi imaju iste osnovne fizičke, kemijske i tehničke značajke i u osnovi jednaku uporabu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(21)

S obzirom na zaključke donesene u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete, dalje u tekstu navedeni su samo glavni argumenti u vezi s vjerojatnošću nastavka ili ponavljanja dampinga.

(22)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je postojanje dampinga tijekom RRIP-a, te, ako ga je bilo, bi li istek mjera mogao dovesti do nastavka dampinga.

(23)

U slučaju triju zemalja izvoznica sa statusom tržišnoga gospodarstva, to jest Hrvatske, Libije i Ukrajine, uobičajena vrijednost utvrđena je u skladu s člankom 2. stavcima od 1. do 3. Osnovne uredbe. U slučaju Belarusa, uobičajena vrijednost utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(24)

Dampinška marža za jedinog proizvođača izvoznika u Hrvatskoj utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s člankom 2. stavcima 5., 11. i 12. Osnovne uredbe.

(25)

Hrvatska je tijekom RRIP-a u Zajednicu izvezla više od 200 000 tona uree, što predstavlja 2,3 % tržišta Zajednice. U vezi s jedinim poznatim proizvođačem izvoznikom koji je surađivao utvrđeno je da je tijekom RRIP-a u Zajednicu izvozio po znatnim dampinškim cijenama. Utvrđena dampinška marža premašivala je 20 %.

(26)

U vezi s troškovima za plin, koji je glavni ulazni materijal za proizvodnju uree, postojale su značajne sumnje jesu li ti troškovi objektivno odraženi u evidenciji proizvođača izvoznika. Utvrđeno je da je plin dobavljen pod posebnim uvjetima, što je utvrđeno činjenicom da su proizvođač izvoznik i dobavljač plina u većinskom vlasništvu hrvatske države i da su cijene plina bile neuobičajeno niske. U nedostatku bilo kakvih nenarušenih cijena plina koje se odnose na hrvatsko domaće tržište, a u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe, cijene plina trebalo je utvrditi na „bilo kojoj drugoj objektivnoj osnovi, uključujući podatke s drugih reprezentativnih tržišta”. Budući da je većina plina koji se koristio za proizvodnju dotičnog proizvoda ruskog podrijetla, prilagođena cijena može se temeljiti na prosječnoj cijeni ruskog plina kada se prodaje za izvoz na njemačko-češkoj granici (Waidhaus), bez troškova transporta, budući da je Waidhaus glavno čvorište za prodaju ruskog plina u EU. To bi znatno povećalo dampinšku maržu. S obzirom na činjenicu da damping postoji bez te prilagodbe cijene, te s obzirom na zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štete koji su određeni dalje u tekstu, to pitanje nije obrađivano.

(27)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 29., 38. i 45., količine izvezene iz preostale tri dotične zemlje izvoznice bile su toliko male da je smatrano da s tim povezane izvozne cijene ne bi bile dovoljno pouzdane, same za sebe, za utvrđivanje u vezi s nastavkom dampinga.

(28)

Budući da se Belarus ne smatra zemljom tržišnoga gospodarstva, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju podataka dobivenih od proizvođača iz treće zemlje tržišnog gospodarstva. U obavijesti o pokretanju postupka, SAD je predviđen kao odgovarajuća analogna zemlja, budući da je već korišten u početnom ispitnom postupku. Nijedna zainteresirana stranka nije dostavila komentare u tom pogledu. Proizvođač iz SAD-a koji je već sudjelovao u početnom ispitnom postupku dostavio je odgovor na upitnik koji je iskorišten za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(29)

Jedini poznati belaruski proizvođač dostavio je odgovor na upitnik. Ukupno, Belarus je izvezao oko 25 000 tona uree, što odgovara udjelu tržišta Zajednice od 0,3 %. S obzirom na tako malen tržišni udio, analiza u pogledu Belarusa usredotočena je na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(30)

Analizirana je izvozna politika Belarusa prema svim trećim zemljama. Izvoz u sve regije svijeta obavljan je po cijenama koje su stalno bile niže od uobičajene vrijednosti utvrđene na analognom tržištu, što ukazuje na to da su cijene za druga izvozna tržišta bile dampinške.

(31)

Osim toga, ispitano je hoće li belaruske izvozne cijene, ako se odrede na razinama jednakima trenutačnim razinama cijena koje prevladavaju u Zajednici, biti dampinške. Za proizvod kao što je urea, bilo bi malo vjerojatno da se prodaje na razinama iznad trenutačnih tržišnih cijena. Rezultat ove analize također je doveo do značajnih dampinških marži.

(32)

Istodobno, utvrđeno je da su izvozne cijene koje se naplaćuju za izvoz na druga izvozna tržišta malo više od cijena koje se naplaćuju za izvoz u Zajednicu. Stoga je upitno je li Zajednica s obzirom na cijene privlačnije tržište od drugih tržišta trećih zemalja.

(33)

S obzirom na gore navedene činjenice i razmatranja, postoje naznake da će se damping vjerojatno ponoviti u nedostatku mjera.

(34)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 25., utvrđeno je da je izvoz u Zajednicu dampinški. Također je analizirana izvozna politika Hrvatske prema svim trećim zemljama. Izvoz u sve regije svijeta obavljan je po cijenama koje su bile niže od uobičajene vrijednosti, što ukazuje na pojavu dampinga čak i bez gore navedene prilagodbe cijena.

(35)

Osim toga, ispitano je hoće li hrvatske izvozne cijene, ako se odrede na razinama jednakima trenutačnim razinama cijena koje prevladavaju u Zajednici, biti dampinške. Za proizvod kao što je urea, bilo bi malo vjerojatno da se prodaje na razinama iznad trenutačnih tržišnih cijena. Rezultat ove analize također je doveo do značajnih dampinških marži.

(36)

Istodobno, utvrđeno je da su izvozne cijene koje se naplaćuju za izvoz na druga izvozna tržišta malo više od cijena koje se naplaćuju za izvoz u Zajednicu. Stoga je upitno je li Zajednica s obzirom na cijene privlačnije tržište od drugih tržišta trećih zemalja.

(37)

Stoga postoje naznake da će se damping vjerojatno ponoviti u nedostatku mjera.

(38)

Jedini poznati proizvođač izvoznik dostavio je nepotpuni odgovor na upitnik. Budući da nije dostavio neke od manjkajućih podataka, prema potrebi trebalo je iskoristiti članak 18. Osnovne uredbe. Dostupni podaci pokazali su da je Libija tijekom RRIP-a u Zajednicu ukupno izvezla oko 70 000 tona uree, što odgovara udjelu tržišta Zajednice od 0,8 %. S obzirom na tako malen tržišni udio, analiza u pogledu Libije usredotočena je na vjerojatnost ponavljanja dampinga. Analiza dampinga i vjerojatnosti ponavljanja dampinga izvršena je na temelju raspoloživih podataka.

(39)

U nedostatku reprezentativne domaće prodaje na libijskom tržištu, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju troškova proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanih za objektivni iznos za prodajne, opće i administrativne troškove i za iznos dobiti, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. U ovom slučaju je kao primjerena utvrđena marža dobiti od 8 %.

(40)

Analiza upitnika koji je dostavilo trgovačko društvo koje je surađivalo u Libiji pokazala je da je njegova osnovna djelatnost bila izvoz na druga treća tržišta. Tijekom RRIP-a je oko 570 000 tona izvezeno na treća tržišta, odnosno više od osam puta više od ukupnog izvoza na tržište Zajednice. Usporedba izvoznih cijena koje su naplaćivane za taj izvoz s uobičajenom cijenom utvrđenom kako je gore opisano pokazala je značajnu razinu dampinga.

(41)

U vezi s troškovima za plin, koji je glavni ulazni materijal za proizvodnju uree, postojale su značajne sumnje jesu li ti troškovi objektivno odraženi u evidenciji proizvođača izvoznika. Na temelju raspoloživih podataka, smatra se da je plin dobavljen pod posebnim uvjetima, što je utvrđeno činjenicom da su proizvođač izvoznik i dobavljač plina u većinskom vlasništvu libijske države i da su cijene plina bile neuobičajeno niske. Prilagodba cijene bi znatno povećala dampinšku maržu. S obzirom na činjenicu da damping postoji bez te prilagodbe cijene, te s obzirom na zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štete koji su određeni dalje u tekstu, utvrđeno je da takvu prilagodbu cijene nije potrebno primijeniti, iako je opravdana.

(42)

Osim toga, ispitano je hoće li libijske izvozne cijene, ako se odrede na razinama jednakima trenutačnim razinama cijena koje prevladavaju u Zajednici, biti dampinške. Za proizvod kao što je urea, bilo bi malo vjerojatno da se prodaje na razinama iznad trenutačnih tržišnih cijena. Rezultat ove analize također je doveo do značajnih dampinških marži.

(43)

Istodobno, utvrđeno je da su izvozne cijene koje se naplaćuju za izvoz na druga izvozna tržišta malo više od cijena koje se naplaćuju za izvoz u Zajednicu. Stoga je upitno je li Zajednica s obzirom na cijene privlačnije tržište od drugih tržišta trećih zemalja.

(44)

S obzirom na gore navedeno, postoje naznake da će se damping vjerojatno ponoviti u nedostatku mjera.

(45)

U ispitnom postupku surađivala su četiri proizvođača. Samo dva proizvođača su tijekom RRIP-a zabilježila izvoznu prodaju u Zajednicu. Ukupno, Ukrajina je izvezla samo oko 20 000 tona uree, što odgovara udjelu tržišta Zajednice od 0,2 %. S obzirom na tako malen tržišni udio, analiza u pogledu Ukrajine usredotočena je na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(46)

U vezi s troškovima plina, utvrđeno je da Ukrajina većinu plina potrošenog za proizvodnju uree uvozi iz Rusije. U vezi s tim, svi raspoloživi podaci ukazuju da Ukrajina uvozi prirodni plin iz Rusije po cijenama koje su znatno ispod razine tržišnih cijena koje se za prirodni plin plaćanju na nereguliranim tržištima. Ispitnim postupkom je otkriveno da je cijena prirodnog plina iz Rusije kada se izvozi u Zajednicu otprilike dvostruko veća od domaće cijene plina u Ukrajini. Stoga, kako je predviđeno u članku 2. stavku 5. Osnovne uredbe, troškovi plina koje snosi podnositelj zahtjeva prilagođene su na temelju podataka s drugih reprezentativnih tržišta. Prilagođena cijena temeljila se na prosječnoj cijeni ruskog plina kada se prodaje za izvoz na njemačko-češkoj granici (Waidhaus), bez troškova transporta. Waidhaus je glavno čvorište za prodaju ruskog plina EU-u, a EU je i najveće tržište za ruski plin, i cijene objektivno odražavaju troškove, te se stoga može smatrati reprezentativnim tržištem u smislu članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe.

(47)

Prilagodba cijene je dovela do domaćih cijena koje su manje od troška za tri uključena trgovačka društva i stoga je trošak proizvodnje, zajedno s objektivnom maržom dobiti od 8 % korišten kao uobičajena vrijednost. Za četvrto trgovačko društvo su u tu svrhu korištene uredno prilagođene domaće cijene.

(48)

Potom je analizirana izvozna politika ukrajinskih proizvođača izvoznika prema svim trećim zemljama. Izvoz u sve regije svijeta obavljan je po cijenama koje su stalno bile znatno niže od utvrđene uobičajene vrijednosti.

(49)

Osim toga, ispitano je hoće li ukrajinske izvozne cijene, ako se odrede na razinama jednakima trenutačnim razinama cijena koje prevladavaju u Zajednici, biti dampinške. Za proizvod kao što je urea, bilo bi malo vjerojatno da se prodaje na razinama iznad trenutačnih tržišnih cijena. Rezultat ove analize također je doveo do značajnih dampinških marži. Istodobno, utvrđeno je da su izvozne cijene koje se naplaćuju za izvoz na druga izvozna tržišta na usporedivoj razini s cijenama koje se naplaćuju za izvoz u Zajednicu. Stoga je upitno je li Zajednica s obzirom na cijene privlačnije tržište od drugih tržišta trećih zemalja. S obzirom na gore navedene činjenice i razmatranja, postoje naznake da će se damping vjerojatno ponoviti u nedostatku mjera.

(50)

Prema podacima u dokumentima, Belarus je tijekom RRIP-a u najboljem slučaju imao neiskorišteni kapacitet od oko 150 000 tona. Osim toga, izvoz u druge treće zemlje iznosio je oko 225 000 tona.

(51)

Nije isključeno da će dio neiskorištenog kapaciteta biti usmjeren u Zajednicu nakon ukidanja mjera. Jedini belaruski izvoznik ima dobro razvijene kanale distribucije u Zajednici, a veličina tržišta Zajednice općenito je privlačna, posebno zemljama u njezinoj zemljopisnoj blizini.

(52)

Međutim, nije isključeno da će dio tih količina biti izvezen i u treće zemlje, budući da vjerojatne razine cijena na tim područjima donose cijene franko tvornice, koje su slične (ili čak više) onima koje bi se moglo dobiti prilikom izvoza u Zajednicu. Osim toga, nije isključeno da će potrošnja uree u drugim regijama svijeta porasti s obzirom na trenutačne trendove veće poljoprivredne proizvodnje. Uzevši sve u obzir, ne očekuje se da će izvoz dosegnuti čitav iznos neiskorištenog kapaciteta, ako mjere isteknu, već će vjerojatno premašiti razine de minimis.

(53)

U vezi s mogućim preusmjeravanjem izvoza iz trećih zemalja u Zajednicu, vrijede isti argumenti, budući da nije vjerojatno da bi se u slučaju isteka mjera u bližoj budućnosti značajne dodatne količine izvozile na tržište Zajednice.

(54)

Prema podacima u dokumentima, Hrvatska je tijekom RRIP-a u najboljem slučaju imala neiskorišteni kapacitet od oko 120 000 tona. Osim toga, izvoz u druge treće zemlje iznosio je oko 60 000 tona. Nije isključeno da će dio neiskorištenog kapaciteta biti usmjeren u Zajednicu nakon ukidanja mjera. Jedini hrvatski izvoznik ima dobro razvijene kanale distribucije u Zajednici, a veličina tržišta Zajednice općenito je privlačna, posebno zemljama u njezinoj zemljopisnoj blizini.

(55)

Međutim, antidampinške mjere nisu spriječile Hrvatsku da izveze značajne količine u Zajednicu. Ne postoje nikakve naznake da bi one bile bilo kakva prepreka izvozu dodatnih količina u Zajednicu. S obzirom da to nije bio slučaj, nije vjerojatno da bi se značajan dodatni izvoz u Zajednicu odvijao preko aktivacije takvih kapaciteta. Osim toga, nije isključeno da bi dio tih količina mogao biti izvezen i u treće zemlje, budući da vjerojatne razine cijena na tim područjima donose cijene franko tvornice, koje su slične (ili čak više) od onih koje bi se moglo dobiti prilikom izvoza u Zajednicu.

(56)

Osim toga, nije isključeno da će potrošnja uree u drugim regijama svijeta porasti s obzirom na trenutačne trendove veće poljoprivredne proizvodnje. Uzevši sve u obzir, ne očekuje se da će se značajan dio hrvatskog neiskorištenog kapaciteta koristiti za dodatni izvoz u Zajednicu, ali s obzirom na trenutačne razine izvoza, očekuje se da obujam izvoza u Zajednicu ostane iznad razine de minimis.

(57)

U vezi s mogućim preusmjeravanjem izvoza iz trećih zemalja u Zajednicu, vrijede isti argumenti, budući da nije vjerojatno da bi se u slučaju isteka mjera u bližoj budućnosti značajne dodatne količine izvozile na tržište Zajednice.

(58)

Prema raspoloživim podacima, Libija je tijekom RRIP-a u najboljem slučaju imala neiskorišteni kapacitet od oko 140 000 tona. Osim toga, izvoz u druge treće zemlje iznosio je oko 570 000 tona. Nije isključeno da će dio neiskorištenog kapaciteta biti usmjeren u Zajednicu nakon ukidanja mjera. Jedini libijski izvoznik ima dobro razvijene kanale distribucije u Zajednici, a veličina tržišta Zajednice općenito je privlačna, posebno zemljama u njezinoj zemljopisnoj blizini.

(59)

Međutim, nije isključeno da će dio tih količina biti izvezen i u treće zemlje, budući da vjerojatne razine cijena na tim područjima donose cijene franko tvornice, koje su slične (ili čak više) onima koje bi se moglo dobiti prilikom izvoza u Zajednicu. Osim toga, nije isključeno da će potrošnja uree u drugim regijama svijeta porasti s obzirom na trenutačne trendove veće poljoprivredne proizvodnje. Uzevši sve u obzir, ne očekuje se da će izvoz dosegnuti čitav iznos neiskorištenog kapaciteta, ako mjere isteknu, već će vjerojatno premašiti razine de minimis.

(60)

U vezi s mogućim preusmjeravanjem izvoza iz trećih zemalja u Zajednicu, vrijede isti argumenti, budući da nije vjerojatno da bi se u slučaju isteka mjera u bližoj budućnosti značajne dodatne količine izvozile na tržište Zajednice.

(61)

Prema podacima u dokumentima, Ukrajina je tijekom RRIP-a u najboljem slučaju imala neiskorišteni kapacitet od oko 375 000 tona. Osim toga, izvoz u druge treće zemlje iznosio je oko 3 500 000 tona. Nije isključeno da će dio neiskorištenog kapaciteta biti usmjeren u Zajednicu nakon ukidanja mjera. Ukrajinski izvoznici imaju dobro razvijene kanale distribucije u Zajednici, a veličina tržišta Zajednice općenito je privlačna, posebno zemljama u njezinoj zemljopisnoj blizini. Međutim, nije isključeno da će dio tih količina biti izvezen i u treće zemlje, budući da vjerojatne razine cijena na tim područjima donose cijene franko tvornice, koje su slične onima koje bi se moglo dobiti prilikom izvoza u Zajednicu. Osim toga, nije isključeno da će potrošnja uree u drugim regijama svijeta porasti s obzirom na trenutačne trendove veće poljoprivredne proizvodnje. Uzevši sve u obzir, ne očekuje se da će izvoz dosegnuti čitav iznos neiskorištenog kapaciteta, ako mjere isteknu, već će vjerojatno premašiti razine de minimis.

(62)

U vezi s mogućim preusmjeravanjem izvoza iz trećih zemalja u Zajednicu, podnositelji zahtjeva tvrdili su da će predviđeni povećani kapacitet u drugim regijama (posebno na Bliskom istoku) zamijeniti ukrajinski izvoz uglavnom u Aziji, ali također i u Africi i Latinskoj Americi, u količini većoj od 3 000 000 tona, koja će potom biti preusmjerena u Zajednicu. Međutim, na temelju podataka u dokumentima, nije moguće zaključiti da će se takvo premještanje dogoditi, inter alia, zato jer bi povećana globalna potrošnja mogla dobro prihvatiti te dodatne količine u slučaju da uđu na tržište. Osim toga, nije isključeno da će do povećanja kapaciteta doći u duljem razdoblju od onoga koji navodi podnositelj zahtjeva. Uzevši sve u obzir, nije moguće potvrditi da će značajne dodatne količine vjerojatno biti preusmjerene na tržište Zajednice u bližoj budućnosti u slučaju da mjere isteknu.

(63)

Na temelju gore navedene analize zaključuje se da u slučaju Hrvatske damping značajnih količina uree vjerojatno neće biti nastavljen, niti će se ponoviti u slučaju preostale tri dotične zemlje, ako se mjere ukinu.

(64)

U Zajednici, istovjetni proizvod proizvodi 16 proizvođača za čiju proizvodnju se smatra da sačinjava cjelokupnu proizvodnju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Osam proizvođača postali su proizvođači Zajednice nakon proširenja EU-a u svibnju 2004.

(65)

Od ovih 16 proizvođača Zajednice, 12 je pristalo surađivati u ispitnom postupku, dok su tri proizvođača poslala podatke zatražene za potrebe odabira uzorka, ali nisu ponudili daljnju suradnju. Nijedan proizvođač Zajednice nije se usprotivio zahtjevu za reviziju.

(66)

Slijedom toga, pristalo je surađivati sljedećih 12 proizvođača:

(67)

Budući da je ovih 12 proizvođača iz Zajednice činilo 80 % ukupne proizvodnje Zajednice tijekom RRIP-a, smatra se da oni predstavljaju glavni udio ukupne proizvodnje Zajednice istovrsnog proizvoda. Stoga se smatra da predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „industrija Zajednice”. Četiri proizvođača iz Zajednice koji nisu surađivali dalje u tekstu navode se kao „ostali proizvođači Zajednice”.

(68)

Kako je navedeno gore, odabran je uzorak koji se sastojao od četiri trgovačka društva. Svi proizvođači Zajednice koji su uvršteni u uzorak surađivali su i dostavili odgovore na upitnik u zadanim rokovima. Osim toga, preostalih osam proizvođača koji su surađivali uredno su dostavili određene općenite podatke za analizu štete.

(69)

Vidljiva potrošnja Zajednice utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice, obujma prodaje ostalih proizvođača Zajednice na tržištu Zajednice i podataka Eurostata za sav uvoz EU-a. S obzirom na proširenje EU-a 2004., a za potrebe jasnoće i dosljednosti analize, potrošnja je utvrđena na temelju tržišta EU-25 u cijelom razmatranom razdoblju. Budući da je ovaj ispitni postupak pokrenut prije daljnjeg proširenja EU-a na Bugarsku i Rumunjsku, analiza je ograničena na situaciju EU-25.

(70)

Između 2002. i 2003., potrošnja Zajednice porasla je za 3 % i ostala je stabilna do RRIP-a.

(71)

U odnosu na Belarus, Hrvatsku, Libiju i Ukrajinu, obujam uvoza, tržišni udjeli i prosječne cijene mijenjali su se kako je određeno u nastavku. Podaci se temelje na statističkim podacima Eurostata.

(72)

U odnosu na Belarus, obujam uvoza malo je porastao između 2002. i 2003., a nakon toga je stalno padao tijekom razmatranog razdoblja (– 81 % za cijelo razdoblje). Slično tomu, tržišni udio Belarusa porastao je između 2002. i 2003., a zatim je stalno padao i tijekom RRIP-a je pao na 0,3 %. Obujam je od 2004. nadalje bio de minimis. Cijene su tijekom razmatranog razdoblja porasle od 107 EUR na 190 EUR po toni.

(73)

U odnosu na Ukrajinu, razine uvoza stalno su bile ispod praga de minimis, a uvozne cijene su između 2002. i RRIP-a porasle za 65 %.

(74)

Hrvatski uvoz tijekom tog je razdoblja bio prilično stabilan, na razini od oko 2 % udjela tržišta Zajednice, a uvozne cijene porasle su za 48 %.

(75)

Uvoz iz Libije povećan je 2003., ali je od tada stalno padao do kraja RRIP-a. Tijekom cijelog razdoblja uvoz je smanjen za 49 %, a tržišni udio Libije je s 1,6 % 2002. pao na 0,8 % tijekom RRIP-a. Kao i kod ostalih dotičnih zemalja, libijske uvozne cijene su porasle, i to za 77 % između 2002. i RRIP-a.

(76)

Razvoj cijene te četiri zemlje razmjerno je viši, odnosno usporediv s povećanjem prodajnih cijena industrije Zajednice.

(77)

Za potrebe izračuna razine nelojalnog sniženja cijene tijekom RRIP-a za Hrvatsku, cijene franko tvornice industrije Zajednice za nepovezane kupce uspoređene su s uvoznim cijenama CIF-a na granici Zajednice jedinog hrvatskog proizvođača izvoznika koji je surađivao, koje su na odgovarajući način prilagođene kako bi odražavale cijenu sa svim troškovima, uključivo s istovarom. Usporedba je pokazala da je uvoz nelojalno snižavao cijene industrije Zajednice za 4,7 %. Međutim, te su cijene bile slične neštetnoj cijeni utvrđenoj za industriju Zajednice.

(78)

S obzirom na činjenicu da su tržišni udjeli tri od četiri dotične zemlje bili ispod razine de minimis, pojedinačno ili skupno, smatralo se da njihov izvoz u Zajednicu nije prouzročio štetu i da stoga marže nelojalnog snižavanja nisu važne kao dio analize nastavka štete.

(79)

Obujam uvoza iz drugih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja prikazan je u tablici u nastavku. Sljedeća kretanja količine i cijene također se temelje na podacima Eurostata.

(80)

Treba napomenuti da je tijekom cijelog razdoblja ukupan uvoz iz trećih zemalja porastao za 4,4 %. To je uglavnom posljedica povećanja uvoza iz Rusije (+ 9,4 %) koja je daleko najveći izvoznik. Također treba napomenuti da je uvoz iz Rusije tijekom cijelog razdoblja podlijegao mjerama u obliku NUC-a, a te su mjere ukinute Uredbom (EZ) br. 907/2007 (vidjeti uvodnu izjavu 6.). Između 2002. i RRIP-a uvoz iz Egipta povećan je za 7,7 %, dok je uvoz iz drugih trećih zemalja pao u istom opsegu, pri čemu je Rumunjska predstavljala više od 40 % tog uvoza. U vezi s izvoznim cijenama, sve gore navedene zemlje izvozile su u Zajednicu po cijenama koje tijekom RRIP-a nisu nelojalno snižavale cijene industrije Zajednice i/ili premašivale neštetnu cijenu industrije Zajednice.

(81)

Na temelju članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve bitne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice.

(82)

Za većinu proizvođača industrije Zajednice koji su surađivali utvrđeno je da koriste istovjetan proizvod za daljnju preradu u miješana ili sintetička gnojiva, odnosno u dušična gnojiva, kojima se u postupku na kraju proizvodnog lanca uz dušik dodaju druge tvari poput fosfora topivog u vodi i/ili kalija topivog u vodi.

(83)

Utvrđeno je da takvi unutarnji prijenosi proizvodnje uree ne ulaze na otvoreno tržište i da ne konkuriraju uvozu dotičnog proizvoda. Ispitni postupak je pokazao da ta vlastita potrošnja predstavlja stabilni udio od oko 20 % ukupne proizvodnje industrije Zajednice. Stoga se smatra da ne može značajno utjecati na štetu prouzročenu industriji Zajednice.

(84)

U slučajevima u kojima se koristi odabir uzorka u skladu s utvrđenom praksom, analiziraju se određeni pokazatelji štete (proizvodnja, proizvodni kapacitet, zalihe, prodaja, tržišni udio, rast i zaposlenost) u industriji Zajednice kao cjelini (IZ u tablicama u nastavku), a oni pokazatelji štete koji se odnose na rezultate poslovanja pojedinih trgovačkih društava, tj. cijene, trošak proizvodnje, profitabilnost, plaće, ulaganja, povrat ulaganja, novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala, ispituju se na temelju informacija koje su prikupljene na razini proizvođača Zajednice uključenih u uzorak (UP u tablicama u nastavku).

(85)

Proizvodnja industrije Zajednice, uključujući količine za vlastitu potrošnju, ostala je gotovo nepromijenjena između 2002. i RRIP-a, 2003. je povećana za 5 %, a 2004. je pala za isti postotak. 2005. i tijekom RRIP-a zabilježen je mali porast od 2 %, odnosno 1 postotni bod, te je proizvodnja dosegla razinu od 4,45 milijuna tona.

(86)

Proizvodni kapacitet je neznatno povećan (5 %) između 2002. i RRIP-a. S obzirom na stabilan obujam proizvodnje, posljedična iskorištenost kapaciteta malo se smanjila, s razine od 84 % 2002. na razinu od 81 % tijekom RRIP-a. Međutim, na iskorištenost kapaciteta za ovu vrstu proizvodnje i industrije može utjecati proizvodnja drugih proizvoda koji se mogu proizvesti na istoj proizvodnoj opremi te je stoga manje važna kao pokazatelj štete.

(87)

Razina završnih zaliha industrije Zajednice je između 2002. i 2004. bila prilično stabilna, a nakon toga je naglo porasla (za 24 postotna boda 2005. i za dodatnih 13 postotnih bodova na kraju RRIP-a). Ipak, budući da se urea namijenjena za vlastitu potrošnju čuva zajedno s proizvodom koji se prodaje na otvorenom tržištu, smatra se da je razina zaliha manje važan pokazatelj štete. Treba također napomenuti da se kraj RRIP-a poklapa s početkom sezonske prodaje.

(88)

Prodaja industrije Zajednice na tržištu Zajednice malo je smanjena, tj. za 3 % između 2002. i RRIP-a.

(89)

Tržišni udio industrije Zajednice također je zabilježio umjereno smanjenje između 2002. i RRIP-a, s 36,5 % na 34,3 %.

(90)

Industrija Zajednice je tijekom razmatranog razdoblja izgubila mali dio svog tržišnog udjela na stabilnom tržištu. Tržišni udio koji je izgubila industrija Zajednice nije preuzeo uvoz iz četiri dotične zemlje, koje su između 2002. i RRIP-a zabilježile pad svog tržišnog udjela s 5,8 % na 4,4 %.

(91)

Razina zaposlenosti u industriji Zajednice je između 2002. i RRIP-a smanjena za 6 %, dok je proizvodnja malo porasla, što odražava brigu industrije Zajednice za stalno povećanje svoje produktivnosti i konkurentnosti.

(92)

Godišnja proizvodnja po osobi zaposlenoj u industriji Zajednice je između 2002. i 2003. povećana za 6 %, a do RRIP-a je ostala nepromijenjena, što pokazuje kombinirani pozitivan utjecaj smanjene zaposlenosti i povećanja proizvodnje industrije Zajednice.

(93)

U vezi s utjecajem visine stvarne dampinške marže na industriju Zajednice tijekom RRIP-a, s obzirom na činjenicu da je i. obujam uvoza iz Belarusa, Ukrajine i Libije bio ispod razine de minimis; ii. uvoz iz Hrvatske bio stabilan, po cijenama koje su rasle u skladu s prodajnim cijenama EU-a; i iii. opća financijska situacija u industriji Zajednice bila vrlo pozitivna, smatra se da taj utjecaj nije bio značajan, a pokazatelj nevažan.

(94)

Gore i dolje ispitani pokazatelji jasno pokazuju značajno poboljšanje gospodarske i financijske situacije industrije Zajednice.

(95)

Prosječna neto prodajna cijena proizvođača industrije Zajednice uvrštenih u uzorak znatno je porasla od 2004. do RRIP-a, odražavajući dosljedan i stalan porast troškova sirovina i prevladavajuće povoljne uvjete na međunarodnom tržištu uree u istom razdoblju.

(96)

Između 2002. i RRIP-a, prosječna plaća po zaposleniku porasla je za 13 %, kako je prikazano u donjoj tablici. S obzirom na stopu inflacije i opće smanjenje zaposlenosti, to povećanje plaća smatra se umjerenim.

(97)

Godišnja ulaganja u istovjetni proizvod četiri proizvođača uvrštenih u uzorak pozitivno su se razvijala tijekom razmatranog razdoblja, to jest, povećana su za 74 %, iako su zabilježene određene fluktuacije. Ta su se ulaganja uglavnom odnosila na modernizaciju strojeva i zahtjeve u pogledu zaštite okoliša. To potvrđuje napore industrije Zajednice u stalnom unaprjeđivanju proizvodnje i konkurentnosti. Rezultati su vidljivi u razvoju produktivnosti koja je tijekom istog razdoblja značajno porasla (vidjeti uvodnu izjavu 92.).

(98)

Profitabilnost proizvođača uvrštenih u uzorak pokazuje poprilično poboljšanje između 2002. i 2005., kada je dosegnula preko 19 % prodajne vrijednosti. Stalni porast cijene plina, koji je započeo 2006., spustio je rezultat na 10,7 % tijekom RRIP-a. U vezi s tim treba napomenuti da je u početnom ispitnom postupku utvrđena marža dobiti od 8 % koju je moguće ostvariti bez štetnog dampinga. Povrat ulaganja (ROI), izražen kao dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio trend profitabilnosti kroz cijelo razmatrano razdoblje.

(99)

Novčani tok znatno je porastao između 2002. i 2005., a tijekom RRIP-a stalno se smanjivao. Taj je razvoj u skladu s razvojem ukupne profitabilnosti tijekom razmatranog razdoblja.

(100)

U ispitnom postupku nisu otkrivene nikakve poteškoće proizvođača Zajednice koji su uvršteni u uzorak u prikupljanju kapitala.

(101)

Tržišni udio industrije Zajednice i obujam prodaje na tržištu Zajednice malo su smanjeni između 2002. i RRIP-a. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja opće stanje industrije Zajednice je poboljšano.

(102)

Gotovo svi drugi pokazatelji štete, izuzev povećanja obujma zaliha, razvijali su se pozitivno: obujam proizvodnje i jedinične prodajne cijene industrije Zajednice su porasli, a profitabilnost je nakon 2002. bila znatno iznad razine dobiti određene kao ciljne dobiti u početnom ispitnom postupku.

(103)

Povrat ulaganja i novčani tok također su se pozitivno razvijali. Plaće su rasle umjereno, a industrija Zajednice nastavila je s ulaganjima. Znatno je povećana i produktivnost, što odražava pozitivan razvoj proizvodnje i napore industrije Zajednice u poboljšanju produktivnosti kroz ulaganja.

(104)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da bi zahtjevi u vezi s dugoročnom profitabilnosti, izmjerene kao povrat od prodaje, za industriju uree trebali biti na razini od 25 % nakon poreza. To bi značilo oko 36 % dobiti od prometa prije poreza. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da je to opravdano troškovima uspostave novog postrojenja za amonijak/ureu, za koje bi bio potreban povrat ulaganja od 11 % (što navodno odgovara 36 % dobiti od prometa prije poreza). U vezi s tim treba napomenuti da podnositelj zahtjeva u ovom postupku nikada nije zahtijevao tako visoku ciljanu dobit i da je u početnom ispitnom postupku utvrđena marža dobiti od 8 % koju je moguće ostvariti bez štetnog dampinga. Osim toga, Prvostupanjski sud je u svojoj presudi u predmetu T-210/95 potvrdio da „… marža dobiti koju će Vijeće koristiti prilikom izračuna ciljane cijene koja će ukloniti dotičnu štetu mora biti ograničena na maržu dobiti na koju bi industrija Zajednica opravdano mogla računati u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, bez dampinškog uvoza” (8). U istom predmetu potvrđeno je da „… argument da marža dobiti koju će institucije Zajednice koristiti mora biti marža koja je potrebna kako bi se osigurao opstanak industrije Zajednice i/ili odgovarajući povrat ulaganja, nema nikakve osnove u osnovnoj uredbi.”

(105)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je dalje da, u slučaju industrije gnojiva, povrat od prodaje nije primjeren pokazatelj štete u vezi s dobiti i da su povrat uloženog kapitala i/ili povrat ulaganja kvalitativno primjereniji za takvu procjenu. Nadalje, tvrdio je da je, na temelju potonjih pokazatelja, oštećena industrija Zajednice.

(106)

S obzirom na posebne značajke industrije gnojiva (inter alia, da se radi o kapitalno intenzivnoj djelatnosti) i prirodu tržišta gnojiva (promjenjivost njezinih cijena sirovina i cijena konačnog proizvoda) točno je da povrat od prodaje, sam po sebi, nije nužno najbolji pokazatelj profitabilnosti i da bi ga trebalo dopuniti pokazateljima kao što su povrat od uloženog kapitala i povrat ulaganja. Međutim, podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve dokaze da bi, bez dampinškog uvoza, industrija Zajednice mogla ostvariti povrat na zatraženoj razini. Podnositelj zahtjeva također nije pokazao koju bi maržu dobiti industrija Zajednice ostvarila bez dampinškog uvoza. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(107)

Stoga se zaključuje da nije bilo nastavka materijalne štete za industriju Zajednice.

(108)

Budući da nije bilo nastavka materijalne štete prouzročene uvozom iz dotične zemlje, analiza se usredotočila na vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju ukidanja mjera. U vezi s tim analizirana su dva glavna parametra: i. mogući obujam izvoza i cijene dotičnih zemalja i ii. učinak tog predviđenog obujma i cijena iz dotičnih zemalja na industriju Zajednice.

(109)

Pozadina analize je opći kontekst tržišta, odnosno stalne visoke cijene i dobiti ne samo u Zajednici, već diljem svijeta. U velikoj mjeri to je posljedica potražnje koja premašuje ponudu. Ne postoje nikakve naznake da će se taj opći kontekst u bližoj budućnosti znatno promijeniti.

(110)

Kao što je već navedeno, ukrajinski proizvođači izvoznici će, u najboljem slučaju, vjerojatno izvesti oko 375 000 dodatnih tona uree u Zajednicu, ako mjere isteknu. Podaci za Libiju i Belarus ukazuju na, u najboljem slučaju, 140 000 i 150 000 tona. Jednako tako, iznosi za Hrvatsku vjerojatno neće znatno porasti u usporedbi s njihovom trenutačnom razinom.

(111)

Gore su analizirane izvozne cijene za Zajednicu i treće zemlje. Zajedno s tržišnim uvjetima opisanima u nastavku i vjerojatnim razvojem ključnih pokretača troškova kao što je plin, ova analiza ukazuje na vjerojatnost da će izvozne cijene ostati visoke. Posljedično, ne može se zaključiti da će cijene vjerojatno bitno sniziti cijene ili troškove industrije Zajednice ili biti ispod razine cijena ili troškova industrije Zajednice.

(112)

Prema prognozama tržište uree će u nadolazećim godinama značajno rasti kako u Zajednici (9) tako i diljem svijeta, uglavnom zbog povećane poljoprivredne proizvodnje (za primjene u biogorivu) te također zbog sve veće industrijske uporabe AdBluea (10). Na primjer, prognoze za poljoprivredna tržišta u Europskoj uniji 2007. do 2014. koje je u srpnju 2007. objavila Glavna uprava za poljoprivredu potvrđuju da će se u tom razdoblju proizvodnja žitarica vjerojatno povećati do 20 %. Vlastita procjena podnositelja zahtjeva ukazuje na rast od 10 %. Osim toga, krajem rujna 2007. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1107/2007 (11) utvrđena su odstupanja od izdvojenih zemljišta za godinu 2008. Očekivani rast tržišta zajednice (oko milijun dodatnih tona) vjerojatno će premašiti najveći vjerojatni opseg koji bi zemlje izvoznice mogle izvesti u Zajednicu. Stoga nije vjerojatno da bi zbog tog dodatnog izvoza mogle nastati velike neravnoteže u pogledu obujma, budući da je razlika između najveće moguće proizvodnje Zajednice i potrošnje procijenjena na približno dva milijuna tona i da nema nikakve naznake da će tu razliku popuniti drugi izvoznici (inter alia, podrijetlom iz Rusije, kako je opisano u Uredbi (EZ) br. 907/2007) u mjeri u kojoj bi ta prekomjerna ponuda potisnula ili snizila tržišne cijene.

(113)

S obzirom na navedeno, nije vjerojatno da će industrija Zajednice morati smanjiti svoju prodaju, proizvodnju ili cijene u mjeri u kojoj bi to bitno utjecalo na njezinu profitabilnost i opće stanje. Stoga je vjerojatno da će se dobit održati na trenutačnoj razini, koja odražava povoljne tržišne uvjete koji su prevladavali posebno od 2004. do RRIP-a.

(114)

S obzirom na navedeno, ne može se zaključiti da postoji vjerojatnost ponavljanja štete za industriju Zajednice u slučaju ukidanja postojećih mjera.

(115)

Sve stranke bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti da se postojeće mjere ukinu. Nakon te objave također im je dan rok za podnošenje prigovora. Nije primljen nijedan komentar zbog kojeg bi se promijenili gore određeni zaključci.

(116)

Iz gore navedenoga slijedi da bi, kao što je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz uree podrijetlom iz Belarusa, Hrvatske, Libije i Ukrajine trebalo ukinuti, a postupak prekinuti.

(117)

S obzirom na gore opisane okolnosti, odnosno značajne poremećaje strukture troškova i/ili izvoznih poslova od strane izvoznika u sve četiri dotične zemlje, utvrđuje se da je potrebno pomno pratiti razvoj uvoza uree podrijetlom iz Belarusa, Hrvatske, Libije i Ukrajine, s ciljem omogućavanja brzog poduzimanja odgovarajućih mjera u slučaju da to zahtijeva situacija,