12/Sv. 003

Službeni list Europske unije

32008D0952

L 338/55

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.11.2008.

ODLUKA KOMISIJE

od 19. studenoga 2008.

o uspostavljanju detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

((priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 7294)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/952/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o promicanju kogeneracije na temelju potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu energije i o izmjeni Direktive 92/42/EEZ (1), a posebno njezin Prilog II. točku (e),

budući da:

(1)	Direktiva 2004/8/EEZ predviđa da države članice moraju uspostaviti sustav jamstava o podrijetlu električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije.

(2)	Ta bi električna energija trebala biti proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obračunana u skladu s metodologijom koja je utvrđena u Prilogu II. Direktivi 2004/8/EZ.

(3)	Kako bi se osigurala usklađena metodologija za obračun količine električne energije iz kogeneracije, potrebno je usvojiti smjernice kojima se pojašnjavaju postupci i definicije utvrđeni u Prilogu II. Direktivi 2004/8/EZ.

(4)

Nadalje, te bi smjernice trebale državama članicama omogućiti da u potpunosti prenesu ključne dijelove Direktive 2004/8/EZ, kao što su jamstva o podrijetlu i uspostavljanje programa pomoći za visokoučinkovitu kogeneraciju. One bi trebale pružiti dodatnu pravnu sigurnost tržišta energije Zajednice i time doprinijeti uklanjanju prepreka za nova ulaganja. One bi također trebale olakšati uspostavu jasnih kriterija za pregledavanje zahtjeva za državnu potporu i financijsku pomoć za kogeneraciju iz sredstava Zajednice.

(5)	Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 14. stavkom 1. Direktive 2004/8/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U Prilogu ovoj Odluci određuju se detaljne smjernice kojima se pojašnjavaju postupci i definicije potrebni za primjenu metodologije za određivanje količine električne energije iz kogeneracije, kako je utvrđeno u Prilogu II. Direktivi 2004/8/EZ.

Smjernicama se uspostavlja usklađena metodologija za obračun te količine električne energije.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2008.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije

(1) SL L 52, 21.2.2004., str. 50.

PRILOG

Detaljne smjernice za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ

I. Obračun električne energije iz kogeneracije

1. Za kogeneracijsku jedinicu koja djeluje s tehnički najvećim mogućim povratom topline iz same kogeneracijske jedinice kaže se da djeluje u isključivo kogeneracijskom pogonu. Toplina mora biti proizvedena uz tlak i temperaturu koji su potrebni za posebnu potražnju ili tržište korisne topline. Kod isključivo kogeneracijskog pogona smatra se da je sva električna energija nastala istodobnom proizvodnjom toplinske i električne energije (CHP) (vidjeti sliku 1.).

2. Ako rad postrojenja u normalnim uvjetima nije u isključivo kogeneracijskom pogonu, potrebno je odrediti električnu i toplinsku energiju koja nije dobivena kogeneracijom i razlikovati je od istodobno proizvodnje toplinske i električne energije. To treba uraditi na temelju načela koja određuju granice kogeneracije, kako je opisano u odjeljku II. Utrošena i proizvedena energija kotlova samo za grijanje (dodatni, zamjenski kotlovi), koji su u mnogo slučajeva dio tehničkih instalacija u postrojenjima, isključene su, kako je prikazano na slici 1. Strelice u polju „Kogeneracijska jedinica” označuju protok energije preko granica sustava.

Slika 1.

Dio za istodobnu proizvodnju toplinske i električne energije, dio za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije i kotlovi samo za grijanje unutar postrojenja

3. Za mikrokogeneracijske jedinice, potvrđene vrijednosti mora izdati, odobriti ili nadzirati nacionalno tijelo ili nadležno tijelo imenovano od svake države članice sukladno članku 5. stavku 2. Direktive 2004/8/EZ.

4. Električna energija iz kogeneracije obračunava se prema sljedećim koracima.

5. Korak 1

5.1.	Za razlikovanje dijela električne energije koja se ne smatra proizvedenom iz kogeneracije najprije je potrebno obračunati cjelokupnu učinkovitost kogeneracijske jedinice.

5.2.

Cjelokupna učinkovitost kogeneracijske jedinice određuje se na sljedeći način: proizvedena energija postrojenja za kogeneraciju (električna energija, mehanička energija (1) i korisna toplina) u određenom razdoblju izvješćivanja dijeli se s utrošenim gorivom kogeneracijske jedinice u istom razdoblju, tj.

Cjelokupna učinkovitost = (proizvedena energija)/(utrošeno gorivo)

5.3.

Obračun cjelokupne učinkovitosti mora se temeljiti na stvarnim operativnim podacima iz realnih/evidentiranih izmjerenih vrijednosti određene kogeneracijske jedinice, koji se prikupljaju u razdoblju izvješćivanja. Opće ili potvrđene vrijednosti koje dostavi proizvođač (sukladno određenoj tehnologiji) ne mogu se koristiti. (2)

5.4.

Razdoblje izvješćivanja znači razdoblje djelovanja kogeneracijske jedinice za koje se mora utvrditi proizvedena energija. Izvješćivanje se obično provodi godišnje. Međutim, dopuštaju se i kraća razdoblja. Najdulje razdoblje je godina dana, a najkraće jedan sat. Ta se razdoblja mogu razlikovati od učestalosti mjerenja.

5.5.	Proizvedena energija znači ukupnu električnu energiju (iz kogeneracije i odvojene proizvodnje toplinske i električne energije) i korisnu toplinu (HCHP) proizvedenu u kogeneracijskom postrojenju tijekom razdoblja izvješćivanja.

5.6.

U skladu s definicijama iz članka 3. točaka (b) i (c) Direktive 2004/8/EZ, korisnom toplinom (HCHP) može se smatrati sljedeća toplina: toplina koja se koristi za procesno ili prostorno grijanje i/ili za naknadno hlađenje; toplina za centralizirano grijanje/hlađenje; ispušni plinovi iz procesa kogeneracije koji se koriste za izravno grijanje i sušenje.

5.7.

Primjeri topline koja se ne smatra korisnom toplinom su sljedeći: toplina ispuštena u okoliš bez ikakve korisne uporabe (3); toplina koja se izgubi kroz dimnjake ili ispušne plinove; toplina koja se ispušta u opremi kao što su kondenzatori ili radijatori za odvajanje topline; toplina koja se uporablja interno za uklanjanje zraka, kondenzacijsko grijanje, grijanje dodatne vode i vode za napajanje kotla, koje se koristi pri djelovanju kotlova unutar granica kogeneracijske jedinice, kao što su kotlovi za regeneraciju topline. Udio topline vraćenog kondenzata u kogeneracijsko postrojenje (npr. nakon uporabe za centralizirano grijanje ili u industrijskom postupku) ne smatra se korisnom toplinom i može se oduzeti od protoka topline koji je povezan s proizvodnjom pare sukladno s praksom država članica.

5.8.

Izvezena toplina koja se koristi u proizvodnji električne energije na drugoj lokaciji ne ubraja se u korisnu toplinu, nego se smatra dijelom unutarnjeg prijenosa topline u kogeneracijskoj jedinici. U tom se slučaju električna energija proizvedena iz te izvezene topline uključuje u ukupnu proizvedenu električnu energiju (vidjeti sliku 4.).

5.9.

Električna energija koja nije proizvedena kogeneracijom znači električnu energiju proizvedenu u kogeneracijskoj jedinici tijekom razdoblja izvješćivanja u trenutku kada se dogodi jedna od sljedećih situacija: nikakva povezana toplina proizvedena u postupku kogeneracije ili dio proizvedene topline ne može se smatrati korisnom toplinom.

5.10.

Električna energija koja nije proizvedena kogeneracijom može se proizvesti u sljedećim slučajevima:

(a)	u postupcima s nedovoljnom potražnjom korisne topline ili bez proizvodnje korisne topline (na primjer plinske turbine, motori s unutarnjim izgaranjem i gorivne ćelije s nedovoljnom uporabom topline ili bez njezine uporabe);

(b)	u postupcima s napravama za ispuštanje topline (na primjer kondenzacijski dio elektrana s parnim ciklusom i elektrana kombiniranog ciklusa s kondenzacijskim parnim turbinama s oduzimanjem pare).

5.11.

Utrošeno gorivo znači ukupnu energiju goriva (za kogeneraciju i odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije) na temelju niže ogrjevne vrijednosti, koja je potrebna za proizvodnju električne energije i topline (iz kogeneracije i odvojene proizvodnje toplinske i električne energije) u postupku kogeneracije tijekom razdoblja izvješćivanja. Primjeri utrošenoga goriva su sva goriva, para i drugi dovodi topline te otpadna toplina iz procesa, uporabljena za proizvodnju električne energije u kogeneracijskoj jedinici (4). Vraćeni kondenzat iz postupka kogeneracije (u slučaju proizvedene pare) ne smatra se utrošenim gorivom.

5.12.

Energija goriva za kogeneraciju znači energiju goriva na temelju niže ogrjevne vrijednosti, koja je potrebna u postupku kogeneracije za istodobnu proizvodnju električne energije i korisne topline tijekom razdoblja izvješćivanja (vidjeti sliku 1.).

5.13.

Energija goriva za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije znači energiju goriva na temelju niže ogrjevne vrijednosti, koja je potrebna u kogeneracijskoj jedinici za proizvodnju topline koja se ne smatra korisnom toplinom i/ili električne energije iz odvojene proizvodnje toplinske i električne energije tijekom razdoblja izvješćivanja (vidjeti sliku 1.).

6. Korak 2

6.1.

Sva izmjerena proizvedena električna energija i sva izmjerena proizvedena korisna toplina može se uzeti u obzir prilikom primjene metodologije za određivanje učinkovitosti postupka kogeneracije ako je cjelokupna učinkovitost kogeneracijske jedinice jednaka ili veća od:

(a)	80 % za „plinske turbine kombiniranog ciklusa s iskorištavanjem otpadne topline” i „postrojenja s kondenzacijskim parnim turbinama s oduzimanjem pare”; i

(b)	75 % za druge vrste kogeneracijskih jedinica,

kako je navedeno u Prilogu II. Direktivi.

6.2.

Za mikrokogeneracijske jedinice (do 50 kWe) sa stvarnim djelovanjem u kogeneracijskom pogonu dopušteno je usporediti obračunanu cjelokupnu učinkovitost (sukladno s korakom 1) s potvrđenim vrijednostima koje dostavi proizvođač, ako su uštede primarne energije, kako je definirano u Prilogu III. točki (b) Direktive 2004/8/EZ, više od nule.

7. Korak 3

7.1.

Ako je cjelokupna učinkovitost kogeneracijske jedinice niža od graničnih vrijednosti (75 % – 80 %), električna energija može se proizvoditi bez istodobne proizvodnje toplinske energije, a jedinica se može podijeliti na dva virtualna dijela, na dio za istodobnu i dio za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije.

7.2.

Za dio za istodobnu proizvodnju toplinske i električne energije, operator postrojenja provjerava uzorak opterećenja (potražnja korisne topline) i procjenjuje djeluje li jedinica u isključivo kogeneracijskom pogonu tijekom određenih razdoblja. Ako to jest slučaj, operator mjeri stvarnu proizvedenu toplinsku i električnu energiju u kogeneracijskoj jedinici za taj slučaj i tijekom tih razdoblja. Na temelju tih podataka on će moći odrediti stvarni „omjer električne i toplinske energije” (Cstvarno) (5).

7.3.	Na temelju stvarnog „omjera električne i toplinske energije” operator će moći obračunati koji se dio električne energije, izmjerene tijekom razdoblja izvješćivanja, smatra električnom energijom iz kogeneracije u skladu s formulom ECHP = HCHP × Cstvarno.

7.4.

Za kogeneracijske jedinice u razvoju ili u prvoj godini djelovanja, ako se ne mogu utvrditi izmjereni podaci, može se upotrijebiti nacrt „omjera električne i toplinske energije” (Cnacrt) u isključivo kogeneracijskom pogonu. Električna energija iz kogeneracije obračunava se u skladu s formulom ECHP = HCHP × Cnacrt.

8. Korak 4

8.1.

Ako stvarni „omjer električne i toplinske energije” kogeneracijske jedinice nije poznat, za obračun električne energije iz kogeneracije operator postrojenja može koristiti zadani „omjer električne i toplinske energije” (Czadano), kako je navedeno u Prilogu II. Direktivi 2004/8/EZ. Ona se obračunava u skladu s formulom ECHP = HCHP × Czadano.

8.2.

Međutim, u tom slučaju operator mora obavijestiti nacionalno tijelo ili nadležno tijelo koje imenuje svaka država članica, kako je navedeno u članku 5. Direktive, o razlozima zbog kojih stvarni „omjer električne i toplinske energije” nije poznat, razdoblje za koje nedostaju podaci i poduzete mjere za popravljanje stanja.

9. Korak 5

9.1.	Obračunana električna energija u koracima 3 i 4 uzet će se u obzir prilikom primjene metodologije za određivanje učinkovitosti kogeneracijskog postupka, uključujući obračun ušteda primarne energije (PES) u postupku kogeneracije.

9.2.

Za obračun ušteda primarne energije potrebno je odrediti potrošnju goriva pri odvojenoj proizvodnji toplinske i električne energije. Potrošnja goriva pri odvojenoj proizvodnji toplinske i električne energije obračunava se kao količina „električne energije koja nije proizvedena kogeneracijom” podijeljena sa „specifičnom vrijednosti učinkovitosti postrojenja za proizvodnju električne energije”.

II. Granice kogeneracijskog sustava

1. Granice kogeneracijskog sustava utvrđuju se oko samog postupka kogeneracije. U svrhu praćenja mjerači za određivanje unosa i proizvodnje trebali bi biti postavljeni na tim granicama.

2. Kogeneracijska jedinica dostavlja energente u područje potrošnje. To područje ne pripada kogeneracijskoj jedinici, ali koristi energiju koju ona proizvodi. Ta dva područja nisu nužno geografski odvojena u okviru postrojenja, već su to obično područja koja se mogu prikazati kako se vidi na slici dolje. Područje potrošnje može biti industrijski postupak, pojedinačni potrošač toplinske i električne energije, sustav centraliziranoga grijanja/hlađenja i/ili električna mreža. U svim slučajevima područje potrošnje koristi energiju proizvedenu u kogeneracijskoj jedinici (vidjeti sliku 2.).

Slika 2.

Područje kogeneracijske jedinice

3. Proizvedena električna energija iz kogeneracije mjeri se na terminalima generatora, a nijedna unutarnja potrošnja za djelovanje kogeneracijske jedinice se ne izuzima. Proizvedena električna energija se ne umanjuje za električnu energiju koja se koristi interno.

4. Druga oprema za proizvodnju topline ili električne energije, kao što su kotlovi samo za grijanje i jedinice za proizvodnju isključivo električne energije, koja ne pridonosi postupku kogeneracije ne uključuje se kao dio kogeneracijske jedinice, kako je prikazano na slici 3.

Slika 3.

Odabir ispravnih granica sustava u slučaju pomoćnih/zamjenskih kotlova (GT: plinska turbina; G: generator; FB: kotao na gorivo; HRB: kotao s iskorištavanjem otpadne topline)

POGREŠNO	ISPRAVNO

5. Sekundarne parne turbine (vidjeti sliku 4.) moraju biti uključene kao dio kogeneracijske jedinice. Proizvedena električna energija iz sekundarne parne turbine dio je proizvedene energije iz kogeneracijske jedinice. Toplinska energija potrebna za proizvodnju te dodatne električne energije mora biti izuzeta od proizvedene korisne topline iz kogeneracijske jedinice kao cjeline.

Slika 4.

Odabir ispravnih granica sustava u slučaju sekundarnih parnih turbina (ST: parna turbina)

POGREŠNO	ISPRAVNO

6. Kada su pogonski strojevi (tj. motor ili turbina) povezani u nizu (kada se toplina iz jednog pogonskog stroja pretvori u paru za opskrbu parne turbine), ti se pogonski strojevi ne mogu uzeti u obzir odvojeno, čak i ako se parna turbina nalazi na drugoj lokaciji (vidjeti sliku 5.).

Slika 5.

Granica kogeneracijske jedinice za povezane pogonske strojeve

7. Kada prvi pogonski stroj ne proizvodi električnu ili mehaničku energiju, granica kogeneracijske jedinice je oko drugog pogonskog stroja. Utrošeno gorivo za drugi pogonski stroj proizvedena je toplina prvog pogonskog stroja.

(1) Mehanička energija se smatra termodinamički jednakovrijednom električnoj energiji s faktorom 1.

(2) Izuzev mikrokogeneracijskih jedinica, vidjeti korak 2 (točka 6.2.).

(3) Uključujući neizbježne gubitke toplinske energije i toplinu proizvedenu u kogeneracijskoj jedinici čija potražnja nije ekonomski opravdana.

(4) Utrošeno gorivo trebalo bi se mjeriti u ekvivalentnim jedinicama u odnosu na glavno gorivo koje se koristi za proizvodnju tog utrošenoga goriva.

(5) Omjer između električne energije i topline koji se koristi za izračun električne energije iz kogeneracije može se upotrijebiti i za izračun električnog kapaciteta kogeneracije, ako jedinica ne može djelovati u isključivo kogeneracijskom pogonu: PCHP = QCHP × C, pri čemu je PCHP električni kapacitet kogeneracije, QCHP je toplinski kapacitet kogeneracije, a C je omjer električne energije i topline.