11/Sv. 029

HR

Službeni list Europske unije

167

L 317/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.12.2007.

(1)

Prema članku 5. Osnovne uredbe, Komisija je 6. rujna 2006. putem obavijesti (obavijest o pokretanju postupka) objavljene u Službenom listu Europske unije  (2), najavila pokretanje antidampinškog postupka u pogledu uvoza silikomangana (uključujući ferosilikomangan) (SiMn) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK), Kazakstana i Ukrajine (predmetne zemlje) u Zajednicu.

(2)

Postupak je pokrenut kao rezultat pritužbe koju je 24. srpnja 2006. podnio Comité de Liaison des Industries Ferro-Alliages (EUROALLIAGES) (podnositelj pritužbe) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 50 % ukupne proizvodnje SiMn-a u Zajednici (proizvođači podnositelji pritužbe). Pritužba je sadržavala dokaze prima facie o dampingu SiMn-a podrijetlom iz predmetnih zemalja i materijalnoj šteti koja iz njega proizlazi, što je smatrano dostatnim kako bi se opravdalo pokretanje postupka.

(3)

Jedna zainteresirana stranka je tvrdila da je Komisija trebala pokrenuti ovaj postupak i protiv uvoza podrijetlom iz Indije. Međutim, u trenutku pokretanja trenutačnog postupka, Komisija nije imala na raspolaganju dostatni dokaz o štetnom dampingu da bi mogla opravdati pokretanje postupka protiv uvoza podrijetlom iz Indije u skladu sa zahtjevima iz članka 5. stavka 2. Osnovne uredbe.

(4)

Komisija je službeno obavijestila podnositelja pritužbe, proizvođače podnositelje pritužbe i ostale poznate proizvođače iz Zajednice, proizvođače izvoznike iz predmetnih zemalja, uvoznike/trgovce i njihova udruženja, dobavljače i korisnike za koje se zna da se to na njih odnosi te predstavnike predmetnih zemalja izvoznica, o pokretanju postupka. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(5)

Kako bi proizvođačima izvoznicima u NRK-u i Kazakstanu omogućila dostavljanje zahtjeva za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva (MET) ili individualnog tretmana (IT), Komisija je proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se na njih to odnosi i tijelima NRK-a i Kazakstana poslala obrasce zahtjeva. Četiri skupine proizvođača izvoznika u NRK-u i jedan proizvođač izvoznik u Kazakstanu zatražili su MET prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe, ili IT ako bi ispitni postupak ustanovio da ne zadovoljavaju uvjete za MET.

(6)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika u NRK-u i uvoznika u Zajednici, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka s ciljem utvrđivanja dampinga i štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(7)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka ili ne te, ako da, sam odabir uzoraka, svi proizvođači izvoznici u NRK-u i uvoznici u Zajednici zamoljeni su da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s predmetnim proizvodom tijekom razdoblja od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006.

(8)

Što se tiče proizvođača izvoznika iz NRK-a, s obzirom da su samo četiri skupine trgovačkih društava s izvoznom prodajom SiMn-a u Zajednicu tijekom RIP-a izrazile spremnost uključivanja u uzorak, odlučeno je da odabir uzoraka nije potreban.

(9)

U pogledu uvoznika u Europsku zajednicu, samo su se dva nepovezana uvoznika javila i na vrijeme dostavila tražene podatke. Stoga je odlučeno da odabir uzoraka nije potreban.

(10)

Komisija je poslala upitnike svim strankama, za koje se znalo da se to na njih odnosi, te svim ostalim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka. Odgovori na upitnik primljeni su od četiri proizvođača iz Zajednice, četiri skupine proizvođača izvoznika iz NRK-a, jedinog kazakstanskog proizvođača izvoznika, tri ukrajinska proizvođača izvoznika, dva nepovezana uvoznika i devet nepovezanih korisnika iz Zajednice. Osim toga, dva korisnika dostavila su komentare ne odgovorivši na upitnik.

(11)

Međutim, jedna od skupina proizvođača izvoznika iz NRK-a naknadno se nije složila s predviđenom provjerom na licu mjesta u pogledu podataka dostavljenih u njihovim zahtjevima za primjenu MET-a/IT-a i odgovorima na upitnik. Slijedom toga, nakon obavješćivanja predmetnih trgovačkih društava o posljedicama nesuradnje kako je propisano člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je u skladu s odredbama članka 18. smatrala da navedena trgovačka društva ne surađuju u postupku te su zanemareni svi njihovi podnesci.

(12)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za potrebe MET-a/IT-a, u slučaju NRK-a i Kazakstana, i za utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Zajednice za sve predmetne zemlje. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(13)

U svjetlu potrebe za utvrđivanjem uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike u NRK-u i Kazakstanu kojima se možda ne bi dijelio MET, provjera s ciljem utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje održala se u poslovnim prostorijama sljedećeg proizvođača i njegovog povezanog trgovačkog društva za prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD):

(14)

Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2002. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(15)

Predmetni proizvod je silikomangan (uključujući ferosilikomangan) (SiMn) podrijetlom iz NRK-a, Kazakstana i Ukrajine (predmetni proizvod), koji se uobičajeno prijavljuje pod oznakama KN 7202 30 00 i ex 8111 00 11.

(16)

Predmetni proizvod koristi se u industriji čelika za dezoksidaciju i kao slitina. Uglavnom se proizvodi od rudače mangana i silicija koji se miješaju do temperature taljenja u peći.

(17)

SiMn postoji u različitim kvalitetama i može sadržavati različite udjele željeza (Fe), mangana (Mn), silicij (Si) i ugljika (C). Što se tiče udjela ugljika, razlikuje se SiMn s vrlo malim udjelom ugljika, koji je bolje kvalitete (i ima veću cijenu), i SiMn s većim udjelom ugljika koji se može smatrati uobičajenom kvalitetom. SiMn se prodaje u različitim veličinama u prahu, zrnu ili komadima. Unatoč ovim razlikama, sve kvalitete i veličine smatraju se jednim proizvodom, jer imaju ista osnovna kemijska i fizička svojstva i osnovnu uporabu.

(18)

Ispitni postupak je pokazao da SiMn koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje u Zajednici, SiMn koji se proizvodi i prodaje na domaćim tržištima NRK-a, Kazakstana i Ukrajine te na domaćem tržištu SAD-a, koji konačno služi kao analogna zemlja, i SiMn koji se uvozi u Zajednicu iz NRK-a, Kazakstana i Ukrajine, u osnovi imaju ista osnovna kemijska i fizička svojstva i istu osnovnu uporabu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(19)

Jedan proizvođač izvoznik je tvrdio da mangan u sirovim oblicima, koji se uobičajeno prijavljuje pod oznakom KN 8111 00 11, ne treba obuhvatiti ispitnim postupkom. U tom pogledu, potvrđuje se da je predmetni proizvod silikomangan, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., a ne mangan u sirovim oblicima, ali on uključuje i silikomangan u sirovim oblicima. Dok se SiMn općenito prijavljuje pod oznakom KN 7202 30 00, može se, ovisno o udjelu željeza, prijaviti i kao silikomangan u sirovim oblicima ili prah od silikomangana pod oznakom KN 8111 00 11.

(20)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a i Kazakstana, uobičajena cijena utvrđuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. navedenog članka za one proizvođače izvoznike za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije određene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe, tj. kada takvi proizvođači izvoznici pokažu da uvjeti tržišnog gospodarstva prevladavaju u pogledu proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda. Ti kriteriji ukratko su određeni niže u sažetom obliku i samo radi lakšeg snalaženja:

(21)

Četiri skupine kineskih proizvođača izvoznika prvotno je zatražilo MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe i ispunilo je obrazac za odobravanje MET-a za proizvođače izvoznike u zadanim rokovima. Međutim, jedna od tih skupina naknadno je odlučila ne surađivati u ispitnom postupku (kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 11.). Stoga su razmotreni samo zahtjevi za primjenu MET-a preostale tri skupine kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju i koji su navedeni u uvodnoj izjavi 12. Sve skupine uključivale su i proizvođače predmetnog proizvoda i trgovačka društva koja su povezana s proizvođačima i uključena u prodaju predmetnog proizvoda. Stalna praksa Komisije je, doista, ispitati ispunjava li skupina povezanih trgovačkih društava kao cjelina uvjete za primjenu MET-a.

(22)

Jedini kazakstanski proizvođač izvoznik zatražio je MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe i ispunio obrazac za odobravanje MET-a za proizvođače izvoznike u zadanim rokovima.

(23)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je tražila sve podatke koje je smatrala potrebnima i provjerila podatke koji su dostavljeni u zahtjevu za MET u prostorijama predmetnih trgovačkih društava kako je smatrala potrebnim.

(24)

Ispitni postupak je otkrio da se MET nije mogao dodijeliti ni jednom kineskom proizvođaču izvozniku navedenom u uvodnoj izjavi 12., jer ni jedna skupina nije ispunila kriterij 1. određen u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe te, osim toga, jedna od njih nije ispunila kriterij 2., a druga kriterij 3. Nadalje, za skupinu koja nije ispunila kriterije 1. i 2., ostale su velike sumnje u pogledu kriterija 3. i ta skupina, u svakom slučaju, nije dostavila sve obrasce za MET te odgovore na upitnik svojih povezanih trgovačkih društava uključenih u proizvodnju i/ili trgovinu predmetnim proizvodom.

(25)

Što se tiče kriterija 1., ni jedna skupina kineskih trgovačkih društava nije pokazala da ispunjava ovaj kriterij. Utvrđeno je da su sve skupine trgovačkih društava u vlasništvu države i nisu dostavile dokaze koji bi se mogli smatrati dostatnima za uklanjanje sumnje o značajnom uplitanju države u odluke uprave. Stoga se nije moglo isključiti da su trgovačka društva bila pod značajnom kontrolom i uplivom države.

(26)

Osim nesukladnosti s kriterijem 1., za jednu skupinu trgovačkih društava utvrđeno je da nije mogla pokazati da ne postoje značajni poremećaji preneseni iz prijašnjeg sustava netržišnog gospodarstva (kriterij 3.), s obzirom na određene koristi od nevraćenog zajma koje je jedno trgovačko društvo u skupini primilo od svog matičnog društva u državnom vlasništvu.

(27)

Nadalje, za drugu skupinu trgovačkih društava je, osim nesukladnosti s kriterijem 1., utvrđeno da nije mogla pokazati da ne postoje značajni poremećaji preneseni iz prijašnjeg sustava netržišnog gospodarstva, posebno s obzirom na postojanje trgovine razmjene tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta skupina, također, nije pokazala da su financijski izvještaji nekoliko provjerenih subjekata nezavisno revidirani u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, jer je primjenu dobrih i osnovnih računovodstvenih načela, posebno u pogledu amortizacije dugotrajne imovine, ukinulo matično društvo, a tu povredu odobrili su revizori trgovačkih društava.

(28)

Štoviše, u istoj skupini činilo se da najmanje jedno trgovačko društvo uključeno u trgovinu predmetnim proizvodom nije dostavilo ni obrazac za MET ni odgovor na upitnik, što je dovelo u pitanje pouzdanost dostavljenih podataka.

(29)

Zainteresiranim strankama dana je mogućnost komentiranja gornjih nalaza. Komentari primljeni od dvije kineske skupine proizvođača izvoznika nisu sadržavali nikakve nove dokaze koji bi promijenili nalaze u pogledu odluke o utvrđivanju MET-a.

(30)

Na temelju gore navedenog, ni jedna skupina kineskih trgovačkih društava proizvođača izvoznika nije pokazala da ispunjava sve kriterije određene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe i stoga im se nije mogao dodijeliti MET.

(31)

Jedini kazakstanski proizvođač izvoznik pokazao je da ispunjava svih pet kriterija određenih u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe i stoga mu je odobrena primjena MET-a. Proizvođaču izvozniku i industriji Zajednice (vidjeti uvodnu izjavu 91.) pružena je mogućnost komentiranja nalaza o MET-u. Komentari primljeni od industrije Zajednice nisu sadržavali nikakve nove dokaze koji bi promijenili nalaze u pogledu odluke o utvrđivanju MET-a.

(32)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, carina na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu pokazati da ispunjavaju sve kriterije određene u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(33)

Što se tiče NRK-a, svi proizvođači izvoznici koji su zatražili MET, također, su tražili IT u slučaju da im se ne dodijeli MET.

(34)

Na temelju raspoloživih podataka je utvrđeno da ni jedna predmetna skupina trgovačkih društava nije pokazala da kumulativno ispunjava sve zahtjeve za IT kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. Naime, utvrđeno je da trgovačka društva nisu ispunila kriterij propisan člankom 9. stavkom 5. točkom (c) Osnovne uredbe da većina udjela pripada privatnim osobama, jer je utvrđeno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 25., da su sva trgovačka društva u vlasništvu države. Stoga su se njihovi zahtjevi morali odbaciti.

(35)

Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti i u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je najprije ispitala za svakog predmetnog izvoznog proizvođača u Kazakstanu i Ukrajini je li domaća prodaja predmetnog proizvoda nezavisnim kupcima reprezentativna, odnosno predstavlja li ukupan obujam takve prodaje najmanje 5 % njegove ukupne odgovarajuće izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Zajednici.

(36)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaju proizvođači izvoznici s ukupnom reprezentativnom domaćom prodajom, koje su istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Zajednicu.

(37)

Za svaku vrstu proizvoda koju su prodavali proizvođači izvoznici na svojim domaćim tržištima i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom koja se prodavala za izvoz u Zajednicu, utvrđeno je je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda izvezene u Zajednicu.

(38)

Komisija je naknadno za svakog predmetnog proizvođača izvoznika u Kazakstanu i Ukrajini ispitala može li se za domaću prodaju svake vrste proizvoda koja se prodaje na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama smatrati da je obavljena u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku izvezenu vrstu proizvoda na domaćem tržištu tijekom RIP-a.

(39)

Za one vrste proizvoda kod kojih više od 80 % obujma prodaje na domaćem tržištu nije bilo ispod jediničnih troškova i gdje je ponderirana prosječna prodajna cijena bila jednaka ili viša od ponderiranog prosječnog troška proizvodnje, uobičajena cijena se, prema vrsti proizvoda, računala kao ponderirani prosjek svih domaćih prodajnih cijena predmetne vrste.

(40)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste, pod uvjetom da je navedena prodaja iznosila 10 % ili više ukupnog obujma prodaje navedene vrste.

(41)

Kada je obujam profitabilne prodaje bilo koje vrsta proizvoda iznosio manje od 10 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, smatralo se da je navedena određena vrsta prodana u nedostatnim količinama da bi cijena na domaćem tržištu osigurala odgovarajuću osnovu za određivanje uobičajene vrijednosti.

(42)

Kada se cijene na domaćem tržištu određene vrste proizvoda koju je prodao proizvođač izvoznik nisu mogle koristiti kako bi se odredila uobičajena vrijednost, morala se primijeniti druga metoda. U skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, Komisija je umjesto toga utvrdila izračunanu uobičajenu vrijednost kako slijedi.

(43)

Uobičajena je vrijednost izračunana dodavanjem troškovima proizvodnje izvezenih vrsta svih izvoznika, prilagođenog prema potrebi, razumnog iznosa za prodajne, opće i administrativne troškove i razumne profitne marže.

(44)

U svim slučajevima, prodajni, opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni su u skladu s metodama navedenima u članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe. Radi toga je Komisija ispitala jesu li nastali prodajni, opći i administrativni troškovi i ostvarena dobit svih predmetnih izvoznih proizvođača na domaćem tržištu činili pouzdane podatke.

(45)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, u gospodarstvima u tranziciji uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije dodijeljen MET mora se utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva (analogna zemlja) ili cijene iz takve treće zemlje prema ostalim zemljama, ili, kada to nije moguće, na bilo kojoj drugoj razumnoj osnovi.

(46)

U obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je, prema potrebi, korištenje Brazila kao primjerene analogne zemlje za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK i Kazakstan, a zainteresirane stranke pozvane su da to komentiraju. Ni jedna zainteresirana stanka nije uložila prigovor na taj prijedlog.

(47)

Komisija je tražila suradnju od poznatih proizvođača u Brazilu, a naknadno i od proizvođačâ u ostalim mogućim analognim zemljama, tj. Indiji, Japanu, Norveškoj, Južnoj Africi i SAD-u. Međutim, ponude za suradnju dobivene su samo od proizvođača u Norveškoj i SAD-u. Na temelju podataka dobivenih od tri norveška trgovačka društva, zaključeno je da je domaće tržište SiMn-a u Norveškoj vrlo malo. Stoga se norveško tržište nije smatralo dostatno reprezentativnim za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK i Kazakstan.

(48)

Što se tiče jedinog poznatog proizvođača iz SAD-a, upitnik je poslan tom proizvođaču, a podaci dostavljeni u njegovom odgovoru provjereni su na licu mjesta. Utvrđeno je da je obujam domaće prodaje predmetnog proizvođača u SAD-u značajan i dostatno reprezentativan u odnosu na obujam kineskog i kazakstanskog izvoza predmetnog proizvoda u Zajednicu. Štoviše, tržište SAD-a može se smatrati otvorenim tržištem, s obzirom da je razina uvozne carine niska (carina NPN od 3,9 % cijene FOB). Ispitni postupak je pokazao da je postojao značajan uvoz SiMn-a na tržište SAD-a. Stoga se američko tržište smatralo konkurentskim tržištem i dostatno reprezentativnim za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK i Kazakstan.

(49)

Zainteresirane stranke pozvane su da to komentiraju, a komentari su primljeni od tri zainteresirane stranke koje su se protivile izboru SAD-a kao analogne zemlje. Jedna kineska skupina proizvođača izvoznika najprije je tvrdila da na tržištu SAD-a ne postoji dostatna razina tržišnog natjecanja, s obzirom: i. da je proizvođač koji surađuje jedini proizvođač na domaćem tržištu, i ii. da je obujam uvoza na tržište SAD-a navodno ograničen zbog postojanja antidampinških mjera u SAD-u na uvoz silikomangana iz glavnih zemalja proizvođača u svijetu. Drugo, tvrdilo se da činjenica, kako je proizvođač iz SAD-a koji surađuje povezano trgovačko društvo jednog od proizvođača podnositelja pritužbe, baca sumnju na pouzdanost i reprezentativnost njegovih podataka o troškovima i cijenama. Treće, tvrdilo se da u obzir treba uzeti činjenicu da je pristup sirovinama navodno drukčiji u SAD-u, gdje nema domaće opskrbe glavnim sirovinama, rudačom mangana, te NRK-u, gdje je dostupna domaća opskrba. Četvrto, tvrdilo se da bi zemlja s razinom gospodarskog razvoja sličnom razini NRK-a predstavlja primjereniju analognu zemlju od SAD-a.

(50)

Kineski proizvođač izvoznik je tvrdio da bi Indija, ili pak Ukrajina, bile primjereniji izbor za analognu zemlju, uglavnom zato što bi se tržišno natjecanje i tržišni uvjeti u tim zemljama mogli bolje usporediti sa stanjem u NRK-u. Kao treća mogućnost, predloženo je da se uobičajena vrijednost za NRK utvrdi na temelju podataka koje su dostavili kineski proizvođači koji imaju uvjete za MET. Konačno, ako se SAD zadrži kao analogna zemlja, tvrdilo se da prilagodbe uobičajenoj vrijednosti treba napraviti tako da se u obzir uzmu razlike u pristupu sirovinama i razlike u proizvodnim troškovima zbog većih troškova rada i zaštite okoliša u SAD-u.

(51)

Komentari druge dvije zainteresirane stranke sadržajno nisu dodali ništa gore navedenim komentarima kineskog proizvođača izvoznika.

(52)

U pogledu Indije, Komisija je tražila suradnju od nekoliko indijskih proizvođača, ali unatoč početnim pozitivnim naznakama, na kraju nije ostvarena nikakva suradnja. Stoga se Indija nije mogla zadržati kao analogna zemlja. Što se tiče Ukrajine, tijekom ispitnog postupka za tu zemlju utvrđene su visoke razine dampinga (vidjeti uvodnu izjavu 87.). U skladu sa stalnom praksom, zemlja uključena u takav damping ne smatra se primjerenom analognom zemljom. Što se tiče trećeg prijedloga, tj. utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK na temelju podataka koje su dostavili kineski proizvođači koji su ispunili uvjete za MET, dostatno je napomenuti da članak 2. stavak 7. točka (a) Osnovne uredbe specifično navodi da se koristi „treća zemlja tržišnog gospodarstva”, a osim toga ni za jednog kineskog proizvođača koji surađuje nije utvrđeno da ispunjava uvjete za MET.

(53)

Osim toga, u pogledu specifičnih prigovora u pogledu primjerenosti SAD-a kao analogne zemlje, treba napomenuti sljedeće: prvo, u pogledu navodnog nedostatka tržišnog natjecanja na lokalnom tržištu, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 48., ispitni postupak je pokazao da, iako je proizvođač iz SAD-a koji surađuje jedini lokalni proizvođač, postoji značajan uvoz silikomangana u SAD. Doista, tijekom RIP-a uvoz je bio višestruk u odnosu na obujam domaće prodaje proizvođača iz SAD-a koji surađuje. S tim u vezi, također se napominje da postojanje mjera za zaštitu trgovina na snazi za predmetni proizvod ne isključuje izbor konkretne zemlje kao analogne zemlje, jer je svrha antidampinških mjera upravo vratiti pošteno tržišno natjecanja na predmetno tržište.

(54)

U pogledu navoda da bi odnos između trgovačkog društva koje surađuje iz SAD-a i europskog proizvođača mogao utjecati na pouzdanost dostavljenih podataka, ti navodi nisu bili u skladu s nalazima ispitnog postupka. Nisu utvrđene nikakve naznake da bi odnos imao nekakav štetan učinak na cijene, troškove proizvodnje i profitabilnost proizvođača iz Sjedinjenih Država, a Komisija je bila zadovoljna točnošću i pouzdanošću podataka dostavljenih za potrebe ovog ispitnog postupka.

(55)

Konačno, razmotreni su i argumenti o pristupu sirovinama i razlici u troškovima. Cijena glavne sirovine (rudače mangana), koju trgovačko društvo iz SAD koje surađuje koristi za proizvodnju silikomangana, uspoređena je s cijenama koju kineska trgovačka društva plaćaju za rudaču mangana i nisu utvrđene nikakve značajne razlike. Osim toga, napominje se da su kineski proizvođači koji surađuju, također, uvezli dio svojih potreba za rudačom mangana. Argument, kao i zahtjev za prilagodbu cijene, stoga je odbačen.

(56)

U pogledu ostalih navedenih čimbenika, kao što je razina gospodarskog razvoja ili troškovi rada i zaštite okoliša, zainteresirana stranka nije dostatno argumentirala svoj zahtjev i ti čimbenici nisu se smatrali važnima za utvrđivanje je li SAD primjena analogna zemlja niti za opravdanje prilagodbe cijene uobičajenoj vrijednosti. Također se napominje da, s obzirom da se troškovi i cijene općenito ne smatraju održivim na temelju za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u zemljama obuhvaćenima člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, takva usporedba de facto čini metodu određenu u članku 2. stavku 7. točki (a) nepotrebnom.

(57)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da SAD predstavlja primjerenu analognu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(58)

Nakon izbora SAD-a kao analogne zemlje i prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za kineske proizvođače izvoznike, od kojih ni jednom nije dodijeljen MET, utvrđena je na temelju provjerenih podataka dobivenih od jedinog proizvođača iz SAD-a koji surađuje.

(59)

Opća metodologija opisana u uvodnim izjavama 35. do 44. primjenjuje se na proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji. S obzirom da domaća prodaja SiMn-a proizvođača iz SAD-a koji surađuje nije obavljena u uobičajenom tijeku trgovine tijekom RIP-a, uobičajena vrijednost izračunana je prema članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe. Profitna marža korištena za izračunavanje uobičajene vrijednosti utvrđena je prema članku 2. stavku 6. točki (b) Osnovne uredbe na temelju profitne marže koja se primjenjuje na istu opću kategoriju proizvoda za proizvođača iz SAD-a. Korišteni su prodajni, opći i administrativni troškovi proizvođača iz SAD-a koji surađuje za sve domaće prodaje tijekom RIP-a.

(60)

Opća metodologija opisana u uvodnim izjavama 35. do 44. primjenjuje se za jedinog proizvođača izvoznika u Kazakstanu kojemu je dodijeljen MET. S obzirom na ograničenu domaću prodaju, uobičajena vrijednost morala se izračunani prema članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe. U tom pogledu, utvrđeno je da domaća prodaja istovjetnog proizvoda društva Kazchrome nije bila reprezentativna i domaća prodaja ovog proizvođača iste opće kategorije proizvoda nije izvršena u uobičajenom tijeku trgovine. Stoga su se iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova te dobiti korišteni za izračun uobičajene vrijednosti u početku temeljili, prema članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe, na ponderiranom prosjeku tih iznosa koje su ukrajinski proizvođači koji surađuju ostvarili od domaće prodaje istovjetnog proizvoda. Nakon konačne objave, proizvođač izvoznik je tvrdio da metodologija korištena za utvrđivanje prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti nije bila primjerena s obzirom na činjenicu da je za ukrajinske proizvođače izvoznike koji surađuju utvrđen značajan damping. S druge strane, kazakstanski proizvođač izvoznik je tvrdio da treba koristiti iznose prodajnih, općih i administrativnih troškova te dobiti utvrđene u analognoj zemlji. Nakon tih komentara, doista se smatralo neprimjerenim koristiti dobit ukrajinskih proizvođača u tim okolnostima. Stoga se prema članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe ponovno ispitalo na temelju čega se mogu utvrditi iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti. U tom pogledu, ocijenilo se mogu li se ikakvi podaci trgovačkog društva koji se odnose na prodajne, opće i administrativne troškove i dobit za SiMn koristiti za utvrđivanje odgovarajućeg iznosa. Budući da se smatra da trgovačko društvo posluje u tržišnim uvjetima i s ciljem odražavanja stanja kazakstanskog trgovačkog društva na domaćem tržištu što je točnije moguće, odlučeno je da ponderirani prosjek prodajnih, općih i administrativnih troškova te dobiti ostvaren od domaće prodaje SiMn-a nepovezanim i povezanim kupcima treba koristiti na temelju članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe. U tom pogledu treba napomenuti da su prodajni, opći i administrativni troškovi te dobit ostvareni od domaće prodaje nepovezanim i povezanim kupcima bili na gotovo jednakoj razini, što upućuje na to da taj odnos nije utjecao niti na prodajne, opće i administrativne troškove niti na dobit ostvarenu od prodaje domaćim povezanim kupcima. Štoviše, utvrđeno je kako je domaća prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine i na objektivno značajnoj razini (2,8 % obujma izvoza SiMn-a u Zajednicu). S obzirom da prva rečenica članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe daje prednost korištenju vlastitih prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti trgovačkog društva ostvarenih od domaće prodaje u uobičajenim tijeku trgovine, zahtjev za korištenjem podataka dobivenih od proizvođača u analognoj zemlji stoga je odbačen.

(61)

Opće metodologija opisana u gornjim uvodnim izjavama 35. do 44. primjenjuje se na sva tri proizvođača izvoznika u Ukrajini. Za većinu prodaje, uobičajena vrijednost morala se izračunani s obzirom na nedostatak dostatne domaće prodaje usporedivih modela. Prema članku 2. stavku 6. točki (b) Osnovne uredbe, iznosi za prodajne, opće i administrativne troškove te dobit korišteni za izračun uobičajene vrijednosti, temelje se na stvarnim podacima trgovačkih društava koji se odnose na proizvodnju i prodaju iste opće kategorije proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine.

(62)

Proizvođači izvoznici ostvarili su izvoznu prodaju u Zajednicu izravno nezavisnim kupcima ili putem povezanih ili nepovezanih trgovačkih društava koja se nalaze izvan Zajednice.

(63)

Kada je izvozna prodaja u Zajednicu izvršena ili izravno nezavisnim kupcima u Zajednici ili putem nepovezanih trgovačkih društava koja se nalaze izvan Zajednice, izvozne cijene utvrđene su na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti za predmetni proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(64)

Kada je izvozna prodaja u Zajednici izvršena putem povezanih trgovačkih društava u trećoj zemlji, izvozne cijene utvrđene su na temelju prve preprodajne cijene tih povezanih trgovaca nezavisnim kupcima u Zajednici.

(65)

S obzirom da ni jednom kineskom proizvođaču izvozniku koji surađuje nije dodijeljen MET/IT, podaci o njihovoj izvoznoj prodaji nisu korišteni za utvrđivanje pojedinačnih dampinških marža, nego samo za izračunavanje carine na području cijele zemlje, kako je razrađeno u donjoj uvodnoj izjavi 79.

(66)

Sve tri skupine proizvođača izvoznika koji surađuju u NRK-u izvršili su cjelokupnu izvoznu prodaju u Zajednicu izravno nezavisnim kupcima u Zajednici. Izvozne cijene su, stoga, utvrđene na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti.

(67)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje obavio je izvoz predmetnog proizvoda u Zajednicu putem povezanog trgovačkog društva koje se nalazi u trećoj zemlji. Izvozna cijena tog trgovačkog društva, stoga, je utvrđena na temelju preprodajnih cijena ovog trgovaca prema prvom nezavisnom kupcu u Zajednici.

(68)

Dva proizvođača izvoznika u Ukrajini obavila su izvoz u Zajednicu isključivo preko nepovezanih trgovačkih društva u trećoj zemlji izvan Zajednice, a treći ukrajinski proizvođač izvoznik dio svoje prodaje predmetnog proizvoda u Zajednicu izvršio je prema nezavisnom trgovačkom društvu u Ukrajini za izvoz u Zajednicu. U oba slučaja, izvozna je cijena utvrđena na temelju stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti za proizvod prilikom prodaje trgovačkom društvu za izvoz u Zajednicu.

(69)

Dio prodaje trećeg proizvođača izvoznika izvršen je putem lanca povezanih trgovačkih društava te, konačno, od strane povezanog trgovca u trećoj zemlji. U tim slučajevima, izvozna cijena je utvrđena na temelju preprodajnih cijena ovog povezanog trgovačkog društva prema nezavisnim kupcima u Zajednici.

(70)

Uobičajena vrijednost i izvozne cijene uspoređene su s obzirom na cijenu franko tvornica na istoj razini trgovine. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(71)

Na temelju toga, za sve ispitane kazakstanske i ukrajinske proizvođače izvoznike učinjene su prilagodbe za razlike u razini trgovine, troškovima transporta i osiguranja, manipuliranja, utovara i popratnim troškovima, troškovima pakiranja, kreditiranja i postprodaje (jamstvo/garancija), kada je to bilo primjenjivo i opravdano.

(72)

Prodajni, opći i administrativni troškovi korišteni za izračun uobičajene vrijednosti za kazakstanskog proizvođača izvoznika prema metodologiji određenoj u gornjoj uvodnoj izjavi 60., uključivali su troškove vozarine i osiguranja u zemlji. Stoga, iako u tom pogledu nije napravljen nikakav zahtjev, po službenoj dužnosti napravljene su prilagodbe cijena uobičajenoj vrijednosti prema članku 2. stavku 10. točki (e) kako bi se prodajni, opći i administrativni troškovi smanjili za iznos troškova vozarine i osiguranja u zemlji.

(73)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje u Kazakstanu, Kazchrome, naveo je da je, zajedno sa svojim povezanim trgovcem u Švicarskoj, društvom ENRC, činio takozvani „jedinstveni gospodarski subjekt”. Tvrdio je da stoga, dok se prodajne cijene trgovca trebaju koristiti za utvrđivanje izvozne cijene, nikakve prilagodbe cijene nisu se morale napraviti za troškove transporta, prodajne, opće i administrativne troškove i dobit trgovca.

(74)

Tvrdnja je na odgovarajući način ispitana. Utvrđeno je da su ENRC i Kazchrome, iako povezane stranke, bili zasebni pravni subjekti. Nadalje, ta dva subjekta poslovala su na temelju odnosa kupca i prodavatelja. Stoga je zaključeno da je, tijekom prodaje od strane društva Kazchrome u Zajednicu, ENRC obavljao aktivnosti slične aktivnostima zastupnika koji posluje na temelju provizije. Osim toga, utvrđeno je da, dok je sva prodaja društva Kazchrome u Zajednicu obavljena putem društva ENRC, ovaj trgovac nije sudjelovao u prodajnom kanalu društva Kazchrome na domaćem tržištu. Nadalje, zaključeno je da prilagodba izvozne cijene treba obuhvaćati i troškove transporta iz postrojenja i dalje, uzimajući u obzir različite uvjete prodaje, kako bi se osigurala primjerena usporedba između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti na razini franko tvornica.

(75)

Stoga se tvrdnja morala odbaciti, a napravljene su prilagodbe izvozne cijene za proviziju u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe i za transport u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe. Razina provizije izračunala se na temelju izravnih dokaza koji upućuju na postojanje takvih aktivnosti. U tom kontekstu, kod izračuna provizije, u obzir su uzeti prodajni, opći i administrativni troškovi društva ENRC za prodaju predmetnog proizvoda koji proizvodi Kazchrome, kao i profitna marža za ENRC temeljena, u ovom slučaju, na marži koju je prijavio nepovezani uvoznik koji surađuje u ispitnom postupku.

(76)

Za ukrajinskog proizvođača koji konačno prodaje putem povezanog trgovca u trećoj zemlji (vidjeti uvodnu izjavu 69.) prilagodba izvozne cijene za proviziju napravljena je u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Osnovne uredbe, u slučajevima kada je prodaja izvršena putem ovog povezanog trgovca, jer je ovaj trgovac obavljao aktivnosti slične aktivnostima zastupnika koji posluje na temelju provizije. Utvrđeno je da su predmetno trgovačko društvo, NFP i predmetni povezani trgovac, Steelex SA, zasebni pravni subjekti te, izravno ili neizravno, rade na temelju odnosa kupca i prodavatelja. Štoviše, za izvoznu prodaju u Zajednicu putem društva Steelex SA plaćena je provizija. Razina provizije koju su izračunale institucije Zajednice temeljila se na izravnim dokazima koji upućuju na postojanje takvih aktivnosti. U tom kontekstu, u obzir su uzeti prodajni, opći i administrativni troškovi društva Steelex SA za prodaju predmetnog proizvoda koji proizvodi NFP, kao i profitna marža koju je prijavio nepovezani uvoznik koji surađuje u ispitnom postupku. Nadalje, NFP je dio svoje prodaje društva Steelex SA u Zajednicu izvršio putem nepovezanog trgovca koji se nalazi u drugoj trećoj zemlji. Za tu prodaju, osim provizije za Steelex SA, utvrđeno je da je opravdano napraviti prilagodbu za proviziju za nepovezanog trgovaca u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Osnovne uredbe, jer je taj trgovac, također, obavljao aktivnosti slične aktivnostima zastupnika koji posluje na temelju provizije. Ta provizija utvrđena je na temelju njegovog izračunanog povećanja iznosa predmetne prodaje.

(77)

Jedan ukrajinski proizvođač izvoznik je tražio prilagodbu cijena zbog konverzija valuta, prema članku 2. stavku 10. točki (j) Osnovne uredbe. Taj zahtjev temeljio se na razlici između deviznog tečaja na datum izdavanja računa i deviznog tečaja na datum plaćanja. U tom pogledu, važno je naglasiti da se datum izdavanja računa, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) Osnovne uredbe, smatra datumom prodaje, a devizni tečaj koji se primjenjuje treba, stoga, biti devizni tečaj koji prevladava na datum prodaje. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(78)

U nedostatku MET-a ili IT-a koji bi se dodijelio bilo kojem kineskom proizvođaču izvozniku, dampinška marža na području cijele zemlje izračunala se za cijeli NRK korištenjem čimbenika ponderiranja za CIF vrijednost svake skupine izvoznika, tj. onih koji surađuju i onih koji ne surađuju.

(79)

U tu svrhu, dampinška marža najprije se izračunala za kineske proizvođače izvoznike koji surađuju prema članku 2. stavku 11. i stavku 12. Osnovne uredbe, na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti analogne zemlje prema vrsti proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom prema vrsti proizvoda kako je gore utvrđeno.

(80)

Treba napomenuti da je uvoz iz NRK-a sadržavao i SiMn s uobičajenim udjelom ugljika i SiMn s niskom razinom ugljika. Međutim, proizvođač koji surađuje u analognoj zemlji proizvodio je samo SiMn s uobičajenom razinom ugljika. Stoga su se za usporedbu mogli koristiti samo podaci koji se odnose na tu zajedničku vrstu proizvoda.

(81)

Drugo, za sve proizvođače izvoznike koji ne surađuju, dampinška marža utvrđena je na temelju raspoloživih činjenica, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(82)

Kako bi se utvrdila dampinška marža za proizvođače izvoznike koji ne surađuju, prvo je utvrđena razina nesuradnje. Radi toga je izvršena usporedba obujma izvoza u Zajednicu koji su prijavili kineski proizvođači izvoznici koji surađuju s ukupnim obujmom uvoza podrijetlom iz NRK-a, na temelju statistike Eurostata o uvozu. Ta usporedba ukazala je na to da je razina suradnje bila niska, jer je izvoz proizvođača koji surađuju predstavljao manje od 29 % ukupnog uvoza iz NRK-a u Zajednicu tijekom RIP-a.

(83)

Stoga je razina dampinga za obujam izvoza kineskih proizvođača koji ne surađuju utvrđena na temelju najviše dampinške marže utvrđene za proizvođače izvoznike koji surađuju za SiMn s uobičajenom razinom ugljika. Ovaj pristup smatrao se primjerenim, jer nije bilo nikakvih naznaka da je neki proizvođač koji ne surađuje vršio damping na nižoj razini od proizvođača izvoznika koji surađuju. Stoga se dampinška marža na području cijele zemlje izračunala korištenjem kao čimbenika ponderiranja CIF vrijednost svake skupine izvoznika, tj. izvoznika koji surađuju i izvoznika koji ne surađuju. Na temelju toga, dampinška marža na području cijele zemlje, izražena kao postotak uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice, neocarinjena, iznosila je 60,1 %.

(84)

Na temelju pritužbe, raspoloživih podataka proizvođača izvoznika, koji ih je dostavio, i ostalih statističkih podataka, činilo se da je OJSC Kazchrome jedini kazakstanski proizvođač izvoznik silikomangana. S obzirom da nisu utvrđene nikakve naznake da bilo koji proizvođač izvoznik namjerno ne surađuje, smatralo se primjerenim odrediti preostalu dampinšku maržu na istoj razini kao što je razina utvrđena za OJSC Kazchrome.

(85)

Utvrđene dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice, neocarinjene, iznose, stoga, kako slijedi:

(86)

Na temelju pritužbe, raspoloživih podataka od proizvođača izvoznika, koji ih je dostavio, i ostalih statističkih podataka, zaključeno je da je u slučaju Ukrajine razina suradnje bila iznad 80 %. Stoga se smatralo primjerenim odrediti preostalu dampinšku maržu na razini najviše dampinške marže utvrđene za proizvođača izvoznika koji surađuje u predmetnoj zemlji.

(87)

Na temelju toga, dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice, neocarinjene, iznose kako slijedi:

(88)

Antidampinške mjere uvedene su 1998. na uvoz SiMn-a podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine (Uredba (EZ) br. 495/98 (3)). Te mjere prestale su važiti početkom ožujka 2003. Stoga se početkom razmatranog razdoblja smatralo da postoje mjere na uvoz iz dvije predmetne zemlje. Ta činjenica uzeta je u obzir prilikom provedbe analize štete. Kako je navedeno u donjoj uvodnoj izjavi 118., razvoj u pogledu profitabilnosti jasno ukazuje da uklanjanje antidampinških mjera u ožujku 2003. nije značajno utjecalo na stanje industrije Zajednice tijekom sljedećeg razdoblja. Stoga se zaključuje da se, suprotno tvrdnji nekih zainteresiranih stranka, 2002. godina može smatrati osnovom za izračunavanje indeksâ navedenih u uvodnim izjavama 93. do 141.

(89)

SiMn je ključna sirovina koja se koristi za proizvodnju čelika. Značajno povećanje potražnje za čelikom širom svijeta, ali prvenstveno u Aziji, započelo je krajem 2003. i nastavilo se tijekom prve polovice 2004. To je, zajedno s nestašicom u pogledu proizvodnje SiMn-a u Aziji, dovelo povećanje svjetske potražnje SiMn-a i nezapamćenog povećanja cijene tijekom 2004. Prilikom provedbe analize štete, u obzir su uzete ove neuobičajene okolnosti kako bi se osiguralo da one nepotrebno ne utječu na stanje štete.

(90)

U Zajednici pet proizvođača proizvodi istovjetni proizvod. Za proizvodnju tih pet proizvođača iz Zajednice, stoga, se smatra da predstavlja proizvodnju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(91)

Od tih pet proizvođača, njih četiri koji su članovi udruženja podnositelja pritužbe, izrazili su interes za suradnju u postupku u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka te na odgovarajući način surađivali u ispitnom postupku. Za ta četiri proizvođača utvrđeno je da čine većinski udio, u ovom slučaju oko 88 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Zajednici. Stoga ta četiri proizvođača koja surađuju predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „industrija Zajednice”. Preostali proizvođač iz Zajednice dalje u tekstu navodi se kao „drugi proizvođač iz Zajednice”. Ovaj drugi proizvođač iz Zajednice nije se protivio pritužbi.

(92)

Potrošnja u Zajednici utvrđena je na temelju obujma vlastite proizvodnje industrije Zajednice, uzimajući u obzir promjene u razinama zaliha, podatke o obujmu uvoza i izvoza za tržište Zajednice dobivene od Eurostata i, s obzirom na drugog proizvođača iz Zajednice, od procjena proizvođača industrije Zajednice.

(93)

Tijekom RIP-a je tržište Zajednice za predmetni proizvod i istovjetni proizvod bilo oko 9 % veće u odnosu na 2002., tj. oko 914 000 tona. Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja je dosegnula vrhunac 2004., kada je bila 14 % veća nego 2002., no pala je tijekom sljedeće dvije godine.

(94)

Komisija je razmatrala treba li uvoz iz predmetnih zemalja ocijeniti kumulativno na temelju kriterija određenih člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(95)

Dampinška marža utvrđena za svaku predmetnu zemlju bila je veća od praga de minimis, obujam uvoza iz svake od tih zemalja nije bio zanemariv i kumulativna ocjena mogla se smatrati primjerenom s obzirom na uvjete tržišnog natjecanja između uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda iz Zajednice. Ti slični uvjeti tržišnog natjecanja dokazani su činjenicom da su uvezeni predmetni proizvod iz predmetnih zemalja i istovjetni proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Zajednice na tržištu Zajednice bili slični i distribuirani putem istih kanala trgovine. Štoviše, sav obujam uvoza bio je značajan i doveo je do značajnih tržišnih udjela. Međutim, s obzirom da nije bilo sniženja cijena zbog uvoza iz Ukrajine kako je navedeno u uvodnoj izjavi 104., smatra se da učinak uvoza iz Ukrajine treba ocijeniti posebno.

(96)

Proizvođač izvoznik iz Kazakstana zadržao je mišljenje da Kazakstan ne treba kumulirati s NRK-om za potrebe procjene štete zbog njegovog dijametralno različitog ponašanja na tržištu. Taj proizvođač izvoznik je, inter alia, tvrdio da je razvoj kazakstanskog uvoza, vrijednosti i tržišnog udjela za Zajednicu bio drukčiji od ostalih predmetnih zemalja te da nema razlike u ponudi proizvoda. U tom pogledu, potvrđuje se da je tijekom razmatranog razdoblja postojao ukupan pad obujma uvoza i tržišnog udjela u pogledu Kazakstana (potonji je iznosio 5,8 % u 2002. i 4,6 % tijekom RIP-a). Međutim, i obujam i tržišni udio kazakstanskog uvoza tijekom razmatranog razdoblja bili su relativno stabilni i na razinama koje se ne mogu smatrati beznačajnima. Osim toga, ispitni postupak je pokazao da razvoj cijena kazakstanskog uvoza nije značajno drukčiji od onoga za uvoz iz ostalih predmetnih zemalja. Stoga se, također u svjetlu razmatranja u uvodnim izjavama 73. do 75., ne može zaključiti da postoji dijametralno različito ponašanje na tržištu između uvoza iz NRK-a i Kazakstana te je stoga tvrdnju trebalo odbaciti.

(97)

U svjetlu gore navedenog, smatralo se da su ispunjeni svi kriteriji u pogledu NRK-a i Kazakstana određeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe. Uvoz iz te dvije predmetne zemlje stoga se ispitao kumulativno, dok se uvoz iz Ukrajine procijenio zasebno.

(98)

Obujam uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a i Kazakstana u Zajednicu stalno se povećavao s oko 48 000 tona tijekom 2002. na oko 162 000 tona tijekom 2004., prije nego što se smanjio na oko 96 000 tona tijekom RIP-a. Obujam uvoza iz tih zemalja povećao se za 99 % između 2002. i RIP-a.

(99)

Obujam uvoza predmetnog proizvoda iz Ukrajine blago se smanjivao s oko 154 000 tona tijekom 2002. na oko 138 000 tona tijekom 2003. i 2004., prije nego što se povećao na oko 180 000 tona tijekom 2005. i oko 210 000 tona tijekom RIP-a. Obujam uvoza iz tih zemalja povećao se za 36 % između 2002. i RIP-a.

(100)

Tržišni udio uvoza iz NRK-a i Kazakstana iznosio je 5,8 % tijekom 2002. To se povećalo 2003. i ponovno 2004., dosegavši te godine 17,0 %. Tijekom 2005. tržišni udio blago se smanjio na 15,5 % i ponovno smanjio tijekom RIP-a na 10,4 %. Ukupno, između 2002. i RIP-a tržišni udio se povećao za 4,6 postotnih bodova na gotovo dvostruki tržišni udio iz 2002.

(101)

Tržišni udio uvoza iz Ukrajine iznosio je 18,5 % tijekom 2002. To se smanjilo 2003. i ponovno 2004., dosegavši te godine 14,4 %. Tijekom 2005. tržišni udio povećao se na 19,5 % i ponovno povećao tijekom RIP-a na 23,0 %. Ukupno, između 2002. i RIP-a, tržišni udio povećao se za 4,5 postotnih bodova.

(102)

Tijekom 2004. cijene SiMn-a povećale su se u cijelom svijetu na iznimne razine zbog neobično velike potražnje i male opskrbe, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89. To se odrazilo na cijene uvoza iz predmetnih zemalja za tu godinu i dio 2005. To, međutim, nije utjecalo na cijene tijekom RIP-a. Ukupno, prosječna cijena uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Kazakstana povećala se za 22 % između 2002. i RIP-a, dok se prosječna cijena uvoza predmetnog proizvoda iz Ukrajine povećala za 8 % tijekom istog razdoblja.

(103)

Usporedba cijena prema modelu napravljena je između prosječnih prodajnih cijena u Zajednici proizvođača izvoznika i industrije Zajednice. U tu svrhu, cijene industrije Zajednice prema nepovezanim kupcima uspoređene su s cijenama proizvođačâ izvoznikâ koji surađuju u predmetnim zemljama. Prilagodbe cijena primijenjene su prema potrebi tako da uzimaju u obzir razlike u razini trgovine i kvaliteti proizvodâ.

(104)

Usporedba je pokazala da je tijekom RIP-a, SiMn podrijetlom i iz NRK-a i iz Kazakstana prodan u Zajednicu snizio cijene industrije Zajednice za 4,5 %, te stoga ukupno za 4,5 % na temelju ponderiranog prosjeka. Cijene uvoza iz Ukrajine bile su na razinama koje se mogu usporediti s cijenama industrije Zajednice (tj. nije bilo sniženja cijena).

(105)

Kako bi se pri izračunu sniženja cijena koristila usporedba cijena na istoj razini trgovine, cijene franko tvornice industrije Zajednice uspoređene su s cijenama uvezene robe prilikom fizičkog ulaska na područje Zajednice, valjano prilagođene za troškove istovara i carinjenja. Jedna zainteresirana stranka osporavala je metodologiju korištenu u pogledu kazakstanskog trgovačkog društva, tvrdeći da temelj za izračunavanje cijene uvoza treba biti cijena CIF-a na mjestu carinjenja u lukama EU-a, a ne cijena uvezene robe prilikom fizičkog ulaska na područje Zajednice (u ovom slučaju kopnene granice u Litvi). Nije predstavljen nikakav uvjerljiv argument koji bi podržao potrebu za primjenom drukčije metode izračuna za to trgovačko društvo. Naprotiv, treba napomenuti da cijene CIF-a na mjestima carinjenja kazakstanskog uvoza uključuju značajan iznos troškova prijevoza nakon što roba prijeđe granicu Zajednice u Litvi te bi njihova usporedba s cijenama franko tvornica industrije Zajednice bila diskriminirajuća za potonje, jer cijene franko granica ne uključuju nikakve troškove prijevoza. Stoga se zaključuje da je primijenjena metodologija najprimjerenija i stoga se tvrdnja odbacuje.

(106)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice.

(107)

Proizvodnja industrije Zajednice povećala se s razine od oko 241 000 tona 2002. do najviše razine tijekom 2004. od oko 255 000 tona zbog iznimne potražnje kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89., prije nego što je pala 2005. i blago se povećala tijekom RIP-a. Ukupno, proizvodnja je tijekom razmatranog razdoblja pala za 6 % na oko 226 000 tona tijekom RIP-a. Treba napomenuti da je jedan proizvođač iz Zajednice prekinuo proizvodnju SiMn-a tijekom 2003. i većine RIP-a.

(108)

Proizvodni kapacitet industrije Zajednice je tijekom razmatranog razdoblja ostao stabilan na razini od oko 325 000 tona.

(109)

Iskorištenost kapaciteta 2002. iznosila je 74 %. Pala je na 68 % 2003., a zatim se povećala na 79 % u 2004., prije pada na 69 % tijekom RIP-a. To je posljedica razlika u obujmu proizvodnje kako je opisano u uvodnoj izjavi 107.

(110)

Razina završnih zaliha industrije Zajednice smanjila se za 45 % u 2003., ali se vratila 2004. na gotovo istu razinu kao 2002. Snažan pad zaliha na kraju 2003. bio je posljedica reakcije na iznimno povećanje potražnje iz uvodne izjave 89. Završne zalihe zatim su se povećale 2005. za 22 % prije značajnog pada tijekom RIP-a na razinu 30 % nižu od razina iz 2002. Ovaj ukupni pad završnih zaliha razlog je činjenice da je obujam prodaje industrije Zajednice u EZ-u ukupno ostao stabilan (vidjeti uvodnu izjavu 111.), unatoč padu proizvodnje kako je opisano u uvodnoj izjavi 107.

(111)

Obujam prodaje vlastite proizvodnje industrije Zajednice nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice tijekom RIP-a iznosio je oko 227 000 tona, kao i 2002. Međutim, obujam prodaje je 2003. i 2005. bio 6 %, odnosno 8 % niži. Obujam prodaje je 2004. bio veći 104 % u odnosu na razinu iz 2002. i tijekom RIP-a zbog razloga koji su već objašnjeni u uvodnoj izjavi 89.

(112)

Tržišni udio industrije Zajednice smanjio se s 27,2 % u 2002. na 24,2 % u 2003., prije nego što se oporavio na 24,8 % u 2004. Tržišni udio se 2005. ponovno smanjio na 22,6 %. Tijekom RIP-a se nešto oporavio na 24,9 %. Industrija Zajednice je tijekom razmatranog razdoblja izgubila 2,3 postotna boda tržišnog udjela.

(113)

Između 2002. i RIP-a, kada se potrošnja u Zajednici povećala za 9 postotnih bodova, obujam prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice nije se povećao, a tržišni udio industrije Zajednice smanjio se za 2,3 postotna boda. S druge strane, obujam prodaje i tržišni udio NRK-a i Ukrajine povećao se tijekom istog razdoblja. Stoga se zaključuje da industrija Zajednice nije mogla imati koristiti ni od kakvog rasta tržišta Zajednice.

(114)

Razina zaposlenosti industrije Zajednice najprije je pala za 32 % između 2002. i 2003., povećala se za 27 postotnih bodova 2004., prije nego što se smanjila za 13 postotnih bodova 2005. i daljnjih 26 postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje ostao je relativno stabilan, u rasponu od 91 % do 106 % razine iz 2002. Međutim, za jednog proizvođača koji je prekinuo proizvodnju SiMn-a tijekom RIP-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107., razlika u obujmu proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja bila je izraženija te je razlika u zaposlenosti posljedica toga. Ukupno, zaposlenost industrije Zajednice smanjila se za 44 % između 2002. i RIP-a, tj. s oko 700 osoba na oko 400 osoba. To pokazuje da je industrija Zajednice poboljšala učinkovitost jer je, u isto vrijeme, obujam proizvodnje pao samo za 6 %.

(115)

Produktivnost radne snage industrije Zajednice, mjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposlenoj osobi godišnje, počevši od razine od 344 tone po zaposleniku, povećala se tijekom razmatranog razdoblja, osim 2004., i tijekom RIP-a završila na razini od 68 % razine iz 2002. To je posljedica činjenice da je zaposlenost pala za 44 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se proizvodnja smanjila samo za 6 %. Povećanje produktivnosti dijelom je posljedica činjenice da je smanjenje radnih mjesta bilo veće kod onih proizvođača iz Zajednice kod kojih je produktivnosti na početku bila relativno niska

(116)

Prosječna plaća po zaposleniku povećala se za 26 % između 2002. i 2003., ostala je na relativno sličnoj razini tijekom 2004., prije nego što se ponovno povećala 2005. i tijekom RIP-a kako bi završila na razini 77 % većoj od 2002. Povećanje prosječnih troškova plaće dijelom je posljedica činjenice da je smanjenje radnih mjesta bilo veće kod onih proizvođača iz Zajednice kod kojih su plaće na početku bile relativno male.

(117)

Jedinične cijene za prodaju industrije Zajednice nepovezanim kupcima ukupno su se povećale za 14 % između 2002. i RIP-a. Tijekom 2004. cijene su bile iznimno visoke zbog neobično velike potražnje i male opskrbe u cijelom svijetu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 89. Učinak ovog stanja prenio se dijelom u 2005. kada su se cijene vratile na uobičajenije razine, no tijekom RIP-a završile su na 14 % višoj razini od 2002.

(118)

Tijekom razmatranog razdoblja, profitabilnost prodaje istovjetnog proizvoda industrije Zajednice, izražena kao postotak neto prodaje, povećala se s 0,8 % u 2002. na 3,1 % u 2003., zatim se iznimno povećala na 37,2 % u 2004. zbog stanja opisanog u uvodnoj izjavi 89. te vratila na 7,0 % u 2005. i 2,5 % tijekom RIP-a. Profitabilnost se stoga povećala za 1,7 postotnih bodova između 2002. i RIP-a.

(119)

Povrat ulaganja (ROI), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio trend profitabilnosti. Povećao se s razine od 3,6 % u 2002. na 11 % u 2003., iznimno se povećao na 410 % u 2004., vratio na 24 % u 2005., prije nego što je konačno dosegao razinu od 10,4 % tijekom RIP-a, povećavši se stoga za 6,8 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(120)

Neto novčani tok iz poslovanja iznosio je gotovo nula u 2002. Povećao se na oko 9 milijuna EUR u 2003., na 83 milijuna EUR u 2004., prije nego što se vratio na oko 16 milijuna EUR u 2005. i 17 milijuna EUR tijekom RIP-a. Nije bilo nikakvih naznaka da se industrija Zajednice susrela s poteškoćama prilikom prikupljanja kapitala.

(121)

Godišnja ulaganja industrije Zajednice u proizvodnju istovjetnog proizvoda povećala su se pet puta između 2002. i 2003. prije povratka 2004. na razine iz 2002. Ulaganja su se ponovno povećala oko osam puta između 2004. i 2005. prije blagog pada tijekom RIP-a. Ukupno, ulaganja su se povećala za oko 900 % između 2002. i RIP-a. Ulaganja industrije Zajednice mogu se uglavnom pripisati jednom proizvođaču iz Zajednice te je utvrđeno da su se odnosila na održavanje i obnovu postojeće opreme, a ne na povećanje kapaciteta.

(122)

S obzirom na obujam, tržišni udio i cijene izvoza iz predmetnih zemalja, učinak iznosa stvarnih marža dampinga na industriju Zajednice ne može se smatrati zanemarivim.

(123)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88., razvoj u pogledu profitabilnosti jasno ukazuje da uklanjanje antidampinških mjera na SiMn u ožujku 2003. nije značajno utjecalo na stanje industrije Zajednice tijekom sljedećeg razdoblja.

(124)

U kontekstu sve veće potrošnje, tržišni udio industrije Zajednice smanjio se za 2,3 postotna boda na 24,9 % tijekom razmatranog razdoblja. U isto vrijeme, proizvodnja se smanjila za 6 %, a iskorištenost kapaciteta, također, je pala za 5 postotnih bodova. Štoviše, industrija Zajednice morala je otpustiti veliki broj zaposlenika. S druge strane, neki pokazatelji štete ukazuju na pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja, kao što su profitabilnost, novčani tok, povrat ulaganja i prodajne cijene koje su se povećale za 14 %. Ipak, podrobnija analiza podataka pokazuje da se, s obzirom na prirodu posla, profitna marža od 2,5 % ne smatra dostatnom, jer ne može jamčiti nastavak rada industrije u dugoročnom razdoblju. U pogledu povećanja cijena, ono je bilo dovoljno za pokriće povećanja cijena sirovina, ali ne i za povećanje profitne marže na održivu razinu. Stoga, dok brojni pokazatelji upućuju na pozitivna kretanja, industrija Zajednice uopće nije imala koristi od ukupnog povećanja potrošnje na tržištu Zajednice, što je dokazano gubitkom tržišnog udjela, padom proizvodnje i lošom profitabilnosti.

(125)

S obzirom da jedan proizvođač iz Zajednice nije stalno proizvodio istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja, prekinuvši cijelu proizvodnju tijekom 2003. i veći dio RIP-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107., učinak tog prekida dodatno je ispitan. Analiza je, međutim, pokazala da je, zbog relativno male proizvodnje ovog proizvođača, njegova prekinuta proizvodnja imala samo ograničeni učinak na ukupno stanje štete i nije značajno povećala pokazatelje štete. To je dokazano činjenicom da bi isključivanje ovog proizvođača iz analize dovelo samo do nešto boljih pokazatelja uspješnosti. Posebno, profitabilnost industrije Zajednice još uvijek bi bila daleko od zadovoljavajućeg na 3,2 % tijekom RIP-a, dok bi proizvodnja i iskorištenost kapaciteta još uvijek pokazivale negativna kretanja. Stoga se zaključuje da se šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice ne može pripisati samo ovom proizvođaču Zajednice.

(126)

U svjetlu gore navedenog, zaključuje se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(127)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, Komisija je ispitivala je li dampinški uvoz uzrokovao štetu industriji Zajednice u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu industriji Zajednice, također su ispitivani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti ostali čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(128)

Između 2002. i RIP-a, obujam dampinškog uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Kazakstana povećao se za 99 %, a njegov udio na tržištu Zajednice povećao se za 4,6 postotnih bodova. Prosječna cijena tog uvoza povećala se za 22 % između 2002. i RIP-a, no cijene su bile općenito niže od cijena industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom istog razdoblja, obujam dampinškog uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz Ukrajine povećao se za 36 %, a njegov udio na tržištu Zajednice povećao se za 4,5 postotnih bodova. Prosječna cijena tog uvoza povećala se za 8 % između 2002. i RIP-a, no cijene su bile općenito niže na razinama sličnima onima industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja.

(129)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 104., sniženje cijene uvoza iz NRK-a i Kazakstana iznosilo je ukupno 4,5 % na temelju ponderiranog prosjeka, dok nije bilo nikakvog sniženja cijene iz Ukrajine.

(130)

U svjetlu sniženja cijena industrije Zajednice zbog uvoza iz NRK-a i Kazakstana, smatra se da je taj dampinški uvoz stvorio pritisak na sniženje cijena, spriječivši industriju Zajednice za poveća svoje prodajne cijene na razinu koja bi bila potrebna za ostvarenje održive dobiti. Stoga postoji jasna uzročno-posljedična veza između tog uvoza i štete industrije Zajednice. S druge strane, s obzirom da nije bilo sniženja cijena zbog uvoza iz Ukrajine i da je marža štete za Ukrajinu na razini de minimis (vidjeti uvodne izjave 168. i 169.), smatra se da ne postoji jasna uzročno-posljedična veza između uvoza iz Ukrajine i štete industriji Zajednice.

(131)

Kao što se može vidjeti iz donje tablice, obujam izvozne prodaje smanjio se za 40 % tijekom razmatranog razdoblja. Jedinična cijena te prodaje ostala je relativno stabilna, izuzev prodaje tijekom 2004.

(132)

Međutim, treba napomenuti da razina izvozne prodaje nije značajna u kontekstu ukupne prodaje industrije Zajednice, jer predstavlja samo oko 3 % do 7 % ukupne prodaje tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se smatra da izvozna aktivnost nije ni na koji način mogla doprinijeti materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrije Zajednice.

(133)

Analiza uvoza iz trećih zemalja temelji se na podacima Eurostata. Za veliki broj zemalja ti podaci mogli su se unakrsno preispitati prema provjerenim informacijama zainteresiranih stranaka, što je potvrdilo pouzdanost podataka Eurostata.

(134)

Ukupan uvoz iz svih zemalja, osim predmetnih zemalja, smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za oko 6 %, tj. s oko 377 000 tona u 2002. na oko 354 000 tona tijekom RIP-a. Odgovarajući tržišni udio smanjio se s oko 45 % na oko 39 %. Glavni izvor uvoza iz trećih zemalja su Norveška, Indija, Južna Afrika i Brazil.

(135)

Uvoz iz Norveške smanjio se za oko 11 %, a tržišni udio tog uvoza za 4,9 postotnih bodova (RIP = 21,9 %) tijekom razmatranog razdoblja. Ukupno, prosječna cijena uvoza iz Norveške bila je iznad cijene industrije Zajednice tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Dok je cijena uvoza s niskom razinom ugljika iz Norveške možda smanjila cijene industrije Zajednice u određenoj mjeri, s obzirom da ova kvaliteta proizvoda predstavlja samo mali dio (oko 5 %) ukupne proizvodnje industrije Zajednice, i s obzirom da nije bilo ukupnog sniženja cijena te da su se smanjili obujam uvoza i tržišni udio, smatralo se da uvoz iz Norveške nije doprinio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(136)

Uvoz iz Indije povećao se za više od 300 %, a tržišni udio tog uvoza za 7,3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja (RIP = 9,7 %). U isto vrijeme prosječna cijena uvoza iz Indije bila je nešto veća od cijene industrije Zajednice (tj. nije bilo sniženja cijene). S obzirom da nije bilo sniženja cijene zbog uvoza iz Indije, smatra se da nema jasnih dokaza da je uvoz iz Indije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(137)

Uvoz iz Južne Afrike smanjio se za oko 38 %, a tržišni udio tog uvoza za 2,5 postotnih bodova (RIP = 3,2 %) tijekom razmatranog razdoblja. Ukupna cijena uvoza iz Južne Afrike bila je niža od cijene industrije Zajednice i slična cijeni predmetnih zemalja. Stoga se smatra da je uvoz iz Južne Afrike mogao doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Međutim, s obzirom na značajno ukupno smanjenje uvoza iz Južne Afrike i njegov mali tržišni udio, smatra se da nije dostatan za prekid uzročno-posljedične veze između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog uvoza iz NRK-a i Kazakstana.

(138)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja, uključujući Brazil, smanjio se za oko 59 %, a tržišni udio tog uvoza za 6,4 postotna boda (RIP = 3,8 %) tijekom razmatranog razdoblja. U isto vrijeme prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja bila je veća od cijene industrije Zajednice (tj. nije bilo sniženja cijene). S obzirom da nije bilo sniženja cijene zbog tog uvoza i na njegov pad, smatra se da on nije doprinio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(139)

Kako je navedeno u gornjoj izjavi 91., jedan proizvođač iz Zajednice nije surađivao u ispitnom postupku. Na temelju podataka dobivenih tijekom ispitnog postupka od proizvođačâ iz Zajednice koji surađuju, procjenjuje se da je njegov obujam prodaje u Zajednici iznosio oko 30 000 tona tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Slično tome, odgovarajući tržišni udio bio je stabilan tijekom cijelog razmatranog razdoblja na razini od oko 3 %. Drugi proizvođač iz Zajednice, stoga, nije povećao obujam prodaje niti tržišni udio na račun industrije Zajednice. Nisu bili raspoloživi nikakvi podaci o cijenama tog proizvođača iz Zajednice.

(140)

S obzirom na gore navedeno te na nedostatak podataka o suprotnom, zaključuju se da drugi proizvođač iz Zajednice nije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(141)

Glavni elementi ukupnog troška proizvodnje su sirovine (oko 45 % do 55 %) i električna energija (oko 20 % do 30 %). Neposredni troškovi rada čine oko 5 % troškova. Trošak proizvodnje industrije Zajednice povećao se za 12 % između 2002. i RIP-a.

(142)

Neke zainteresirane stranke su tvrdile da se šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice mogla pripisati povećanju troškova proizvodnje. U pogledu troškova sirovina, s obzirom da je to obično roba kojom se, u načelu, trguje na međunarodnom tržištu, smatra se da je povećanje cijena utjecalo na sve proizvođače SiMn-a, koji bi u uobičajenim uvjetima bili prisiljeni povećati svoje prodajne cijene. Štetu stoga nije prouzročilo opće povećanje cijena sirovina kao takvo, nego činjenica da, zbog dampinškog uvoza koji je snizio cijene industrije Zajednice, industrija Zajednice nije mogla prodavati na razini koja bi joj omogućila ostvarivanje dostatne profitne marže. Što se tiče troškova rada, kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 115., podaci koji se odnose na produktivnost su pokazali da je, ukupno gledano, industrija Zajednice uspjela ukloniti učinak povećanja troškova uz pomoć povećanja učinkovitosti i produktivnosti. Neke stranke navele su troškove električne energije kao glavni razlog štete koju bi pretrpjela industrija Zajednice. U tom pogledu, utvrđeno je da su cijene električne energije za industrijske korisnike u zemljama u kojima se nalazi industrija Zajednice bile u skladu s cijenama na ostalim velikim tržištima u svijetu te se, stoga, ne mogu smatrati razlogom štete koju je industrija Zajednice sama prouzročila. Troškovi električne energije mogli su djelomično utjecati na ukupne rezultate, ali samo u slučaju jednog proizvođača iz Zajednice koji se suočio s pomanjkanjem opskrbe električnom energijom zbog značajnog povećanja cijena električne energije i povezanog spora s dobavljačem električne energije. Ukupno gledano, zaključuje se da povećanje troškova proizvodnje nije doprinijelo šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(143)

S obzirom da se ulaganje jednog proizvođača iz Zajednice značajno povećalo između 2004. i 2005. (vidjeti uvodnu izjavu 121.), ispitalo se je li štetu prouzročila sama industrija Zajednice. Ovo ulaganje imalo je izravan učinak na troškove proizvodnje i, stoga, na profitabilnost industrije Zajednice. Međutim, analiza je pokazala da je, zbog ograničene važnosti ovog ulaganja za ukupne troškove proizvodnje, učinak na profitabilnost bio zanemariv. Stoga se zaključuje da je ulaganje jednog proizvođača iz Zajednice moglo doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice, ali ne tako da prekine uzročno-posljedičnu vezu.

(144)

Neke stranke su tvrdile da je pad potražnje čelika, i posljedični pad potražnje SiMn-a, koji se dogodio tijekom druge polovice 2004. i prve polovice 2005., nakon nezabilježenog povećanja potražnje opisanog u uvodnoj izjavi 89., doprinio lošem stanju industrije Zajednice. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se tijekom cijelog razmatranog razdoblja potrošnja u Zajednice povećala za ukupno 9 %. S obzirom na to, ovaj argument se odbacuje.

(145)

Vremensko preklapanje porasta dampinškog uvoza iz NRK-a i Kazakstana, porasta njihovog tržišnog udjela i utvrđenog snižavanja cijena s jedne strane, i pogoršanja stanja industrije Zajednice s druge, dovelo je do zaključka da je dampinški uvoz uzrokovao materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(146)

Analizirani su ostali čimbenici, ali je utvrđeno da nisu predstavljali odlučujući razlog za pretrpljenu štetu. Što se tiče Ukrajine, koja predstavlja 23 % tržišnog udjela, s obzirom da nije bilo ukupnog povećanja cijene, smatra se da njezin uvoz nije doprinio šteti industrije Zajednice. Uvoz iz Južne Afrike mogao je doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice, ali s obzirom na njezin mali tržišni udio i sve manji obujam to nije bilo u mjeri dostatnoj za prekid uzročno-posljedične veze utvrđene za uvoz iz NRK-a i Kazakstana. S obzirom da nije bilo sniženja cijene te zbog obujma uvoza i podataka o kretanjima, također nema dokaza da je uvoz iz Indije ili ostalih trećih zemalja (uključujući Brazil) doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Ulaganje jednog proizvođača iz Zajednice moglo je doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Međutim, zbog ograničene važnosti ovog ulaganja, to nije bilo toliko da prekine uzročno-posljedičnu vezu. Štoviše, ni jedan drugi poznati čimbenik, tj. realizacija izvoza industrije Zajednice, konkurencija drugog proizvođača iz Zajednice, povećanje troškova proizvodnje ili tržišni ciklus za čelik, nije doprinio šteti industrije Zajednice.

(147)

Na temelju gore navedene analize, koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Zajednice od štetnog utjecaja dampinškog uvoza, zaključuje se da je uvoz iz NRK-a i Kazakstana uzrokovao materijalnu štetu industrije Zajednice u smislu člana 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(148)

Komisija je ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o dampingu, šteti i uzročnosti, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da donošenje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice. U tu svrhu i prema članku 21. stavku 1. Osnovne uredbe, Komisija je razmotrila vjerojatni učinak mjera na sve uključene stranke, kao i vjerojatne posljedice nepoduzimanja mjera.

(149)

U svjetlu gore navedenog, mjere bi se uvele na uvoz iz NRK-a i Kazakstana. Očekuje se da bi uvođenje tih mjera dovelo do povećanja cijena SiMn-a iz tih zemalja i omogućilo industriji Zajednice poboljšanje stanja povećanjem cijena i, možda, povećanjem obujma prodaje i tržišnog udjela. U nedostatku mjera, očekuje se da bi se uvoz iz NRK-a i Kazakstana nastavio po niskim cijenama i da industrija Zajednice ne bi mogla poboljšati svoje stanje.

(150)

Što se tiče proizvoda s niskim udjelom ugljika, on predstavlja samo 5 % proizvodnje industrije Zajednice i uvozi se uglavnom iz Norveške, ali i iz NRK-a. Dok se smatra da bi se, u slučaju uvođenja mjera, količine koje sada dolaze iz NRK-a u određenoj mjeri mogle zamijeniti uvozom iz Norveške, te bi mjere omogućile industriji Zajednice povećanje vlastite proizvodnje i prodaje proizvoda niskog udjela ugljika kako bi zadovoljila potražnju.

(151)

Osim industrije Zajednice, postoji još samo jedan proizvođač u Zajednici. U nedostatku suradnje tog proizvođača, a tako i točnih podataka o njegovoj aktivnosti, procjenjuje se, na temelju podataka proizvođačâ iz Zajednice koji surađuju, da proizvodnja ovog proizvođača iznosi oko 10 % do 15 % proizvodnje industrije Zajednice. Ako se antidampinške mjere uvedu, ista vrsta pozitivnih posljedica, kako je navedeno u uvodnim izjavama 149. i 150. za industriju Zajednice, može se očekivati i za ovog drugog proizvođača iz Zajednice.

(152)

Dva nezavisna uvoznika predmetnog proizvoda surađivala su u postupku ispunjavanjem i dostavom upitnika.

(153)

Ti uvoznici izrazili su zabrinutost, u slučaju uvođenja mjera, u pogledu: i. negativnog učinka na opskrbu u Zajednice, s obzirom da je ukupni proizvodni kapacitet u Zajednici iznosio samo otprilike jednu trećinu potrošnje, i ii. nepovoljnog utjecaja koje bi bilo kakve mjere imale na trošak predmetnog proizvoda koji bi, s obzirom da se radi o temeljnoj sirovini za proizvodnju čelika, utjecao na ukupnu proizvodnju čelika u Zajednici.

(154)

U pogledu opskrbe u Zajednici, točno je da je potrošnja oko tri puta veća od trenutačnog proizvodnog kapaciteta Zajednice i da je industrija Zajednice opskrbljivala samo oko 25 % potražnje Zajednice tijekom RIP-a. Međutim, industrija Zajednice poslovala je tijekom RIP-a na oko 70 % iskorištenosti kapacitete, te između 70 % i 80 % iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je u položaju značajno povećati svoju trenutačnu proizvodnju. Također, s obzirom na relativno ograničene količine uvoza koje će podlijegati mjerama (kako je navedeno u gornjim uvodnim izjavama 149. i 150.) te da bi se moguće smanjenje uvoza iz predmetnih zemalja moglo nadoknaditi izvozom iz ostalih zemalja, smatra se da uvođenje pristojba ne bi imalo nikakav značajan učinak na raspoloživost opskrba uvoznikâ. Osim toga, uz opskrbu proizvođačâ iz Zajednice i iz zemalja na koje se odnosi ispitni postupak, tržište Zajednice, također, se opskrbljuje, u opsegu od gotovo 40 % potrošnje, uvozom iz ostalih zemalja, odnosno Norveške, Indije, Južne Afrike i Brazila. Te su zemlje u prošlosti kumulativno opskrbljivale Zajednicu u većim količinama.

(155)

Potvrđuje se da bi se u slučaju uvođenja mjera mogao javiti kratkoročni poremećaj zbog mogućih kašnjenja zbog povećanja proizvodnje Zajednice te ako se u slučaju potrebe za neke korisnike treba organizirati nova ili alternativna opskrba.

(156)

Što se tiče uvoznikâ, čak i ako se industrije Zajednice poveća svoju proizvodnju, prodaju i tržišni udio u Zajednici, s obzirom da industrija Zajednice može opskrbiti samo oko 30 % tržišta i da potrošnja Zajednice raste, još uvijek bi bilo potrebe za značajnom uvoznom aktivnosti. Dok se potvrđuje da uvoznici općenito posluju s relativno malo profitnom maržom i da bi svaki kratkoročni poremećaj zbog korisnika koji nastoje organizirati novu ili alternativnu opskrbu mogao negativno utjecati na njihove marže, smatra se uvoznici mogu zaštiti svoje marže prenošenjem svakog povećanja troškova na korisnike.

(157)

Deset korisnika predmetnog proizvoda u industriji metala surađivalo je u postupku ispunjavanjem i dostavom upitnika ili izradom podnesaka. Podnesak je primljen i od Europske federacije proizvođača željeza i čelika (EUROFER).

(158)

Korisnici su izrazili sličnu zabrinutost, kao i izvoznici, u pogledu dostatne opskrbe i povećanih troškova za krajnje korisnike, kako je navedeno u gornjoj izjavi 153. Zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 154., smatra se uvođenje mjera ne bi imalo ozbiljan nepovoljan srednjoročan učinak na opskrbu u Zajednici.

(159)

Izravni učinak povećanja cijene SiMn-a na troškove proizvodnje čelika bio ograničen, s obzirom da SiMn predstavlja najviše 1 % troškova proizvodnje ugljičnog čelika, a čak i manje u slučaju nehrđajućeg čelika. Na temelju podataka koje je dostavilo industrijsko udruženje korisnikâ (EUROFER) o ukupnom godišnjem trošku za njihovo korištenje SiMn-a, procjenjuje se da bi čak i učinak značajnog povećanja cijene od 20 % za sav SiMn, značio smanjenje profitabilnosti proizvođačâ čelika (koji trenutačno ostvaruju dobit između 10 % i 40 %) samo za oko 0,2 %. S obzirom da bi mjere bile na značajno nižoj stopi i da bi utjecale samo na najviše 10 % potrošnje Zajednice (u slučaju da se nikakav uvoz uvjetovan mjerama ne bi zamijenio uvozom drugog podrijetla), učinak bilo kakvih mogućih mjera na profitabilnost industrije čelika bio bi jako ograničen.

(160)

Tvrdilo se da je tržište za SiMn globalnog karaktera i da se svjetska potražnja povećava u skladu s povećanjem potražnje čelika. Kada je potražnja veća od opskrbe, to može dovesti do značajnog povećanja cijena, kao što se dogodilo 2004. Ako dođe do privremenog poremećaja opskrbe i potražnje u Zajednici, kako je opisano u uvodnoj izjavi 155., to bi moglo dovesti do povećanja cijena u kratkoročnom razdoblju većeg od razine bilo kakve uvedene pristojbe. Međutim, s obzirom na činjenicu da je tržište SiMn-a globalnog karaktera, smatra se da je razina cijena u Zajednici određena međusobnim utjecajem opskrbe i potražnje na svjetskoj razini i da se cijene Zajednice ne bi trebale razlikovati od svjetskih cijena u bilo kakvoj većoj mjeri za bilo koje produljeno razdoblje zbog značajnog uvoza drugog podrijetla na tržište. Osim toga, proizvođači čelika koji trenutačno posluju sa zadovoljavajućom razini dobiti (10 % do 40 %), u svakom će slučaju moći prenijeti učinak svih povećanja cijena predmetnog proizvoda, što će biti ograničeno relativno malim značajem SiMn-a u ukupnim troškovima proizvodnje čelika.

(161)

Korisnici su, također, postavili pitanje učinkovitosti uvođenja mjera, tvrdeći da je uvođenje i uklanjanje prethodnih mjera imalo mali učinak na profitabilnost industrije Zajednice. U tom pogledu, iako je svrha uvođenja antidampinških mjera vratiti poštene tržišne uvjete s ciljem omogućavanja oporavka industrije Zajednice, koja je zbog dampinga pretrpjela materijalnu štetu, činjenica da se takav oporavak nije mogao ostvariti prije, ne bi trebala biti razlog razmatranja prikladnosti uvođenja antidampinških mjera kada je to sada opravdano.

(162)

Neki su korisnici istaknuli da je u zadnjih desetak godina industrija čelika Zajednice pretrpjela štetu zbog povećanih troškova proizašlih iz antidampinških mjera koje su uvedene za različite sirovine koje se isključivo ili uglavnom koriste u proizvodnji čelika. Također su istaknuli da, osim ovog postupka, trenutačno postoji veliki broj ostalih postupaka koji se odnose na sirovine korištene u proizvodnji čelika. Tvrdili su da su zbog ukupnog učinka proizvođači čelika iz Zajednice stavljeni u nepovoljan položaj na međunarodnom tržištu. U pogledu prethodnih mjera, treba napomenuti da je većina prethodnih mjera sada prestala važiti. U pogledu kumulativnog učinka mjera na veliki broj sirovina, treba imati na umu da je svrha antidampinških mjera ukloniti učinak poremećenih tržišnih uvjeta proizašlih iz dampinškog uvoza. Kao takav, učinak antidampinških mjera, čak i kad su uvedene na veliki broj sirovina i utječu na istu industriju, ne bi trebao dovesti do poremećaja. U svakom slučaju, učinak uvođenja bilo kakvih mjera u ovom slučaju za industriju čelika bio zanemariv, kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 159.

(163)

Nakon objave, EUROFER je ponovio svoj argument da uvođenje mjera ne bi bilo u ukupnom interesu Zajednice, jer bi dovelo do povećanih troškova za korisnike i imale bi mali učinak na stanje industrije Zajednice. Nikakvi novi podaci nisu dostavljeni u tom pogledu te se stoga potvrđuje gornje objašnjenje (uvodne izjave 157. do 162.) pa se na temelju toga smatra da će svaki učinak uvođenja antidampinške pristojbe na financijsko stanje korisnika vjerojatno ukupno biti zanemariv.

(164)

Kao zaključak, očekuje se da bi uvođenje mjera na uvoz iz NRK-a i Kazakstana, unatoč raspoloživosti ograničenih i sve manjih količina SiMn-a na tržištu iz ostalih zemalja (tj. Južne Afrike i Norveške u slučaju SiMn-a s niskim udjelom ugljika) i od dobavljača koji ne podliježu mjerama po cijenama sličnima onima NRK-a i Kazakstana prije uvođenje svih pristojba, omogućilo industriji Zajednice, kao i drugom proizvođaču iz Zajednice, poboljšanje svoje situacije povećanjem obujma prodaje, prodajnih cijena i tržišnog udjela. Dok se neki negativni učinci mogu pojaviti u obliku povećanja troškova za korisnike zbog moguće potrebe za organiziranjem nove ili alternativne opskrbe, smatra se da bi ukupan učinak uvođenja mjera na NRK i Kazakstan na korisnike bio zanemariv. U svjetlu gore navedenog, zaključuje se da ne postoje nikakvi uvjerljivi razlozi za neuvođenje mjera u ovom slučaju i da bi primjena takvih mjera bila u interesu Zajednice.

(165)

Razina svih antidampinških mjera treba biti dostatna za uklanjanje štete industriji Zajednice koju je uzrokovao dampinški uvoz bez prekoračenja utvrđenih dampinških marža. Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Zajednice dobit prije oporezivanja koja se objektivno može ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u slučaju da nema dampinškog uvoza.

(166)

Industrija Zajednice je tvrdila da se profitna marža od 8 % prometa treba smatrati primjerenom i da se može očekivati u slučaju izostanka štetnog dampinga. To je ispitano te je utvrđeno da bi tražena profitna marža dovela do oporavka kapitalnog ulaganja tijekom relativno kratkog razdoblja. Osim toga, ispitni postupak je pokazao da je sama industrija Zajednice općenito smanjila vrijednost svojih kapitalnih ulaganja tijekom dužeg razdoblja. Na temelju toga se smatra da je profitna marža od 5 %, koja je u skladu s maržom korištenom u ispitnom postupku koji je doveo do prethodnih antidampinških mjera, na primjerenoj razini koju industrija Zajednice može očekivati u izostanku štetnog dampinga.

(167)

Potrebno povećanje cijene zatim je utvrđeno na temelju usporedbe, za pojedine proizvode, ponderiranog prosjeka uvozne cijene, kako je utvrđeno za izračunavanje sniženja cijena, s neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je industrija Zajednice prodala na tržištu Zajednice. Neštetna cijena izračunana je tako da se prodajna cijena industrije Zajednice prilagodila tako da odražava gore navedenu profitnu maržu. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF. S obzirom da niti MET niti IT nisu dodijeljeni ni jednom kineskom proizvođaču izvozniku koji surađuje, marža štete na području cijele zemlje izračunana je za cijeli NRK na temelju cijena društva Comext.

(168)

Gore navedena usporedba cijena pokazala je sljedeće marže štete:

(169)

U svjetlu gore navedenog i prema članku 9. stavku 4. Osnovne uredbe, smatra se da konačnu antidampinšku pristojbu treba uvesti u pogledu uvoza SiMn-a podrijetlom iz Kazakstana i NRK-a na razini nižoj od marža dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. Analogno s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe, s obzirom da je marža štete za Ukrajinu ispod razine de minimis, ispitni postupak u pogledu ove zemlje treba prekinuti.

(170)

Slijedom toga i zbog razloga koji su već navedeni u uvodnim izjavama 165. do 169., antidampinške pristojbe trebaju iznositi kako slijedi:

(171)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojba, proizvođač izvoznik iz Kazakstana ponudio je preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Za predmetni je proizvod uočena značajna promjenjivost cijena i stoga nije prikladan za preuzimanje obveze u vezi fiksne cijene. Kako bi se riješio taj problem, proizvođač izvoznik ponudio je indeksiranje najniže uvozne cijene prema cijeni glavne sirovine, odnosno rudače mangana. Međutim, promjena cijene predmetnog proizvoda ne može se objasniti promjenom cijene glavne sirovine te, stoga, nije moguće indeksirati najniže uvozne cijene prema cijeni sirovine. Kao alternativni pristup, proizvođač izvoznik, također, je ponudio indeksiranje najniže uvozne cijene na temelju vlastitih troškova proizvodnje kako je prikazano u njegovim revidiranim financijskim izvještajima. Međutim, taj pristup ne može se prihvatiti, jer razvoj njegovih troškova ne mora nužno odgovarati razvoju njegovih cijena. Štoviše, takva preuzeta obveza smatra se neizvedivom, jer bi za Komisiju bilo jako teško stalno pratiti razvoj troškova. Na temelju gore navedenog, zaključeno je da se preuzimanja obveze koju je ponudio izvoznik ne može prihvatiti,