32007R0718

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 718/2007

od 12. lipnja 2007.

o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)

SADRŽAJ

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (1), a posebno njezin članak 3. stavak 3.,

budući da:

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

GLAVA I.

NAČELA I OPĆI OKVIR ZA POMOĆ

POGLAVLJE I.

Predmet i načela

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom propisuju provedbena pravila kojima se uređuje pružanje pretpristupne pomoći od strane Zajednice koja je uspostavljena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 (IPA), tj. Uredbom o programu IPA.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 3.

Načela pomoći

Komisija osigurava primjenu sljedećih načela u odnosu na pomoć na temelju Uredbe o programu IPA:

Članak 4.

Prioriteti za pomoć

Pomoć za predmetnu zemlju korisnicu temelji se na prioritetima utvrđenim u sljedećim dokumentima, ako oni postoje:

Uzimaju se u obzir i prioriteti utvrđeni u nacionalnim strategijama ako su u skladu s pretpristupnim ciljevima i opsegom propisanima u Uredbi o programu IPA.

POGLAVLJE II.

Opći okvir za provedbu

Članak 5.

Višegodišnji indikativni planski dokumenti

1.   Višegodišnji indikativni planski dokument osigurava nužnu usklađenost i komplementarnost između komponenata programa IPA u određenoj zemlji korisnici. Posebno odražava načela propisana u članku 9.

2.   U skladu s odredbama članka 20. stavka 3. Uredbe o programu IPA i u kontekstu savjetovanja propisanih u članku 6. stavku 1. te Uredbe, Komisija nastoji ostaviti dovoljno vremena mjerodavnim dionicima, uključujući države članice, da daju svoje komentare na dokument.

3.   Višegodišnji indikativni planski dokumenti uključuju za svaku predmetnu zemlju:

4.   Regionalni i horizontalni programi mogu biti obuhvaćeni odvojenim i posebnim višekorisničkim višegodišnjim indikativnim planskim dokumentima.

Članak 6.

Višegodišnji i godišnji programi

1.   Višegodišnji indikativni planski dokumenti provode se kroz višegodišnje ili, ovisno o komponenti, godišnje programe kako je propisano u članku 7. Uredbe o programu IPA.

2.   Višegodišnji ili godišnji programi sastoje se od dokumenata koje dostavlja zemlja korisnica ili koje priprema Komisija u slučaju regionalnih i horizontalnih programa, te koje donosi Komisija. Programi predstavljaju dosljedan niz prioriteta, svih odgovarajućih mjera ili operacija i opis financijskih doprinosa koji su potrebni za provedbu strategija utvrđenih u višegodišnjim indikativnim planskim dokumentima.

Programi su dalje podijeljeni u prioritete od kojih svaki definira globalni cilj koji treba ostvariti i koji se, ovisno o komponenti programa IPA, provode na temelju mjera, koje mogu dalje biti podijeljene u operacije, ili izravno pomoću operacija.

Operacije obuhvaćaju projekt ili skupinu projekata koje provodi Komisija ili koje pokreće ili pokreće i provodi jedan ili više krajnjih korisnika, a koji omogućavaju ostvarivanje ciljeva mjere i/ili prioriteta na koji se odnose.

3.   U skladu s člankom 20. Uredbe o programu IPA, u postupku programiranja savjetuju se mjerodavni dionici, uključujući države članice, u skladu s odredbama propisanim u dijelu II. Komisija i/ili zemlja korisnica nastoje zainteresiranim strankama ostaviti dovoljno vremena da u tom kontekstu daju svoje komentare.

Članak 7.

Okvirni sporazumi i sektorski sporazumi

1.   Komisija i zemlja korisnica sklapaju okvirni sporazum u svrhu utvrđivanja pravila suradnje vezano uz financijsku pomoć EZ-a zemlji korisnici i dogovora oko tih pravila. Ako je nužno, okvirni sporazum može biti nadopunjen sektorskim sporazumom ili sektorskim sporazumima koji pokrivaju odredbe specifične za određenu komponentu.

2.   Pomoć na temelju Uredbe o programu IPA može se dodjeljivati zemlji korisnici tek nakon sklapanja i stupanja na snagu okvirnog sporazuma iz stavka 1.

Ako je sa zemljom korisnicom sklopljen sektorski sporazum, pomoć na temelju Uredbe o programu IPA može se dodijeliti, u okviru komponente programa IPA na koju se odnosi sektorski sporazum, tek nakon stupanja na snagu okvirnog sporazuma i sektorskog sporazuma.

Iznimno od prvog podstavka, ako nije sklopljen okvirni sporazum ili ako okvirni sporazum sklopljen u okviru uredaba Vijeća (EEZ) br. 3906/89 (3), (EZ) br. 1267/1999 (4), (EZ) br. 1268/1999 (5), (EZ) br. 2500/2001 (6) ili (EZ) br. 2666/2000 (7) ne propisuje minimalne odredbe navedene u stavku 3., te minimalne odredbe propisuju se u sporazumima o financiranju.

3.   Okvirni sporazum propisuje, posebno, odredbe vezane za:

4.   Ako je potrebno može biti sklopljen sektorski sporazum vezan uz određenu komponentu programa IPA kojim se nadopunjuje okvirni sporazum. Ne dovodeći u pitanje postupke propisane u okvirnom sporazumu, on uključuje iscrpne i posebne odredbe za upravljanje, ocjenjivanje i kontrolu predmetne komponente.

5.   U određenoj zemlji korisnici okvirni se sporazum primjenjuje na sve sporazume o financiranju kako je predviđeno člankom 8.

Ako postoji, sektorski sporazum vezan uz određenu komponentu primjenjuje se na sve sporazume o financiranju sklopljene u okviru te komponente.

Članak 8.

Odluke i sporazumi o financiranju

1.   Odluke Komisije kojima se donose višegodišnji ili godišnji programi zadovoljavaju zahtjeve potrebne za donošenje odluke o financiranju u skladu s člankom 75. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

2.   Ako tako zahtjeva odluka o financiranju, Komisija i predmetna zemlja korisnica sklapaju sporazum o financiranju. Sporazumi o financiranju mogu se sklapati na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi u skladu s člankom 39.

3.   Svaki program čini sastavni dio sporazuma o financiranju.

4.   Sporazumi o financiranju propisuju:

GLAVA II.

ZAJEDNIČKA PRAVILA PROVEDBE

POGLAVLJE I.

Načela

Članak 9.

Usklađenost u provedbi pomoći

1.   Pomoć na temelju Uredbe o programu IPA usklađena je i koordinirana unutar i između komponenata programa IPA na razinama planiranja i programiranja.

2.   Izbjegava se svako preklapanje između aktivnosti obuhvaćenih različitim komponentama i nikakvi se izdaci ne financiraju u okviru više od jedne operacije.

Članak 10.

Opća načela za provedbu pomoći

1.   Osim ako je u stavcima 2., 3. i 4. predviđeno drukčije, decentralizirano upravljanje, u slučajevima kada Komisija prenosi upravljanje određenim aktivnostima na zemlju korisnicu zadržavajući ukupnu završnu odgovornost za izvršenje općeg proračuna u skladu s člankom 53.c Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i mjerodavnim odredbama Ugovorâ o EZ-u, primjenjuje se na provedbu pomoći na temelju Uredbe o programu IPA.

U smislu pomoći na temelju Uredbe o programu IPA, decentralizirano upravljanje obuhvaća barem raspisivanje natječaja, ugovaranje i plaćanja.

U slučaju decentraliziranog upravljanja, operacije se provode u skladu s odredbama propisanim u članku 53.c Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

2.   Centralizirano upravljanje definirano u članku 53.a Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 može se primijeniti u okviru komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, posebno za regionalne i horizontalne programe, i u okviru komponente Prekogranična suradnja. Može se primijeniti i na tehničku pomoć u okviru bilo koje od komponenti programa IPA.

U okviru centraliziranog upravljanja, operacije se provode u skladu s odredbama predviđenim u člancima 53.(a), 53.a i 54. do 57. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

3.   Zajedničko upravljanje definirano u članku 53.d Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 može se primijeniti u okviru komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, posebno za regionalne i horizontalne programe, za programe koji uključuju međunarodne organizacije.

U slučaju zajedničkog upravljanja s međunarodnim organizacijama, operacije se provode u skladu s odredbama propisanim u člancima 53.(c) i 53.d Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

4.   Podijeljeno upravljanje definirano člankom 53b Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 može se primijeniti u okviru komponente Prekogranična suradnja za prekogranične programe koji uključuju države članice.

U okviru podijeljenog upravljanja s državom članicom, operacije se provode u skladu s odredbama propisanim u člancima 53.(b), 53.b i glave II. dijela drugog Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

POGLAVLJE II.

Sustavi upravljanja i kontrole

Odjeljak 1.

Decentralizirano upravljanje

Pododjeljak 1.

Akreditacija i prijenos upravljačkih ovlasti

Članak 11.

Zajednički zahtjevi

1.   Prije odluke o prijenosu upravljačkih ovlasti u odnosu na komponentu, program ili mjeru na zemlju korisnicu, Komisija se mora uvjeriti da predmetna zemlja zadovoljava uvjete iz članka 56. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, posebno vezano uz uspostavljene sustave upravljanja i kontrole i da su na snazi akreditacije propisane člancima 12. i 13.

2.   U tu svrhu, sustavi upravljanja i kontrole uspostavljeni u zemlji korisnici osiguravaju djelotvornu kontrolu barem u područjima navedenim u Prilogu. Odredbe o drugim područjima koja su propisana u sektorskim sporazumima ili sporazumima o financiranju primjenjuju se uz ovu Uredbu.

3.   Ako je odgovornost za određenu aktivnost vezanu uz upravljanje, provedbu i kontrolu programa povjerena određenim osobama, zemlja korisnica omogućuje takvim osobama da obavljaju zadatke koji proizlaze iz te odgovornosti, uključujući u slučajevima kada ne postoji hijerarhijska veza između njih i tijela koja sudjeluju u toj aktivnosti. Zemlja korisnica tim osobama, posebno, daje ovlasti, putem formalne organizacije rada između njih i predmetnih tijela, uspostaviti:

4.   Svi drugi zahtjevi specifični za određenu komponentu koji su utvrđeni u sektorskim sporazumima ili sporazumima o financiranju primjenjuju se uz ovu Uredbu.

Članak 12.

Akreditacija nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i nacionalnog fonda

1.   Dužnosnik nadležan za akreditaciju kako je navedeno u članku 24. odgovoran je za akreditaciju nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje opisanog u članku 25. kao čelnika nacionalnog fonda u skladu s člankom 25. stavkom 2. točkom (a) i u odnosu na njegovu sposobnost ispunjavanja obveza navedenih u članku 25. stavku 2. točki (b). Akreditacija nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje obuhvaća nacionalni fond opisan u članku 26.

2.   Prije akreditacije nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, dužnosnik nadležan za akreditaciju provjerava jesu li ispunjeni primjenjivi zahtjevi iz članka 11. potkrijepljeni revizorskim mišljenjem koje je izradio vanjski revizor funkcionalno neovisan o svim dionicima u sustavima upravljanja i kontrole. Revizorsko mišljenje temelji se na ispitivanjima koja se provode u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.

3.   Dužnosnik nadležan za akreditaciju izvješćuje Komisiju o akreditaciji nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje najkasnije do obavijesti o akreditaciji prve operativne strukture opisane u članku 13. stavku 3. Dužnosnik nadležan za akreditaciju dostavlja sve mjerodavne popratne informacije koje traži Komisija.

4.   Dužnosnik nadležan za akreditaciju odmah izvješćuje Komisiju o svim promjenama vezanim uz nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje ili nacionalni fond. Ako se promjena odnosi na nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje ili nacionalni fond u odnosu na primjenjive zahtjeve iz članka 11., dužnosnik nadležan za akreditaciju Komisiji šalje procjenu posljedica takve promjene na valjanost akreditacije. Ako je promjena značajna, dužnosnik nadležan za akreditaciju izvješćuje Komisiju i o svojoj odluci vezano uz akreditaciju.

Članak 13.

Akreditacija operativne strukture

1.   Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za akreditaciju operativnih struktura navedenih u članku 28.

2.   Prije akreditacije operativne strukture, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje provjerava ispunjava li predmetna operativna struktura zahtjeve iz članka 11. Tu provjeru potkrjepljuje revizorsko mišljenje koje priprema vanjski revizor funkcionalno neovisan o svim dionicima u sustavima upravljanja i kontrole. Revizorsko mišljenje temelji se na ispitivanjima koja se provode u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.

3.   Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje izvješćuje Komisiju o akreditaciji operativnih struktura i pruža sve mjerodavne dodatne informacije koje traži Komisija, uključujući opis sustava upravljanja i kontrole.

Članak 14.

Prijenos upravljačkih ovlasti od strane Komisije

1.   Prije prijenosa upravljačkih ovlasti, Komisija preispituje akreditacije iz članaka 12. i 13. i provjerava postupke i strukture svih predmetnih tijela ili organizacija u zemlji korisnici.

To može uključivati provjere na licu mjesta od strane njenih službi ili podugovaranje neke revizorske tvrtke.

2.   Komisija može, u svojoj odluci o prijenosu upravljačkih ovlasti, s ciljem osiguravanja ispunjavanja zahtjeva iz članka 11., propisati daljnje uvjete. Ti daljnji uvjeti moraju biti zadovoljeni u određenom roku koji određuje Komisija kako bi upravljačke ovlasti ostale na snazi.

3.   U odluci Komisije o prijenosu upravljačkih ovlasti propisan je popis ex ante kontrola, ako ih ima, koje Komisija provodi nad natječajima, raspisivanjem poziva na dostavu prijedloga projekata i dodjelom ugovora i bespovratnih sredstava. Taj popis može varirati ovisno o komponenti ili programu. Ex ante kontrole primjenjuju se, ovisno o komponenti ili programu, dok Komisija ne dopusti decentralizirano upravljanje bez ex ante kontrola navedenih u članku 18.

4.   Odlukom Komisije mogu se propisati odredbe o suspenziji ili povlačenju prijenosa upravljačkih ovlasti na određena tijela ili organizacije.

Članak 15.

Povlačenje ili suspenzija akreditacije nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i nacionalnog fonda

1.   Nakon prijenosa upravljačkih ovlasti od strane Komisije, dužnosnik nadležan za akreditaciju odgovoran je za praćenje stalnog ispunjavanja svih zahtjeva za zadržavanje akreditacije i izvješćuje Komisiju o svakoj značajnijoj promjeni vezanoj uz to.

2.   Ako nisu, ili više nisu, ispunjeni bilo koji od primjenjivih zahtjeva iz članka 11., dužnosnik nadležan za akreditaciju suspendira ili povlači akreditaciju nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i odmah o svojoj odluci i razlozima za tu odluku izvješćuje Komisiju. Prije obnove akreditacije dužnosnik nadležan za akreditaciju uvjerava se da su ti zahtjevi opet ispunjeni. To uvjerenje potkrijepljeno je revizorskim mišljenjem kako je navedeno u članku 12. stavku 2.

3.   Ako dužnosnik nadležan za akreditaciju povuče ili suspendira akreditaciju nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, primjenjuju se odredbe ovog stavka.

Komisija prestaje prenositi sredstva na zemlju korisnicu tijekom razdoblja u kojem akreditacija nije na snazi.

Tijekom razdoblja za vrijeme kojeg akreditacija nije na snazi, svi računi u eurima ili računi u eurima za predmetne komponente blokirani su, a sva plaćanja koja nacionalni fond ostvari s tih blokiranih računa u eurima ne smatraju se prihvatljivim za financiranje od strane Zajednice.

Ne dovodeći u pitanje bilo koje druge financijske ispravke, Komisija može vršiti financijske ispravke propisane člankom 49. u odnosu na zemlju korisnicu zbog njezinog prethodnog nepoštovanja zahtjeva za prijenosom upravljačkih ovlasti.

Članak 16.

Povlačenje ili suspenzija akreditacije operativnih struktura

1.   Nakon prijenosa upravljačkih ovlasti od strane Komisije, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za praćenje stalnog ispunjavanja svih zahtjeva za zadržavanje akreditacije i o bilo kakvoj značajnoj promjeni izvješćuje Komisiju i dužnosnika nadležnog za akreditaciju.

2.   Ako nisu, ili više nisu, ispunjeni bilo koji od zahtjeva iz članka 11., nacionalni dužnosnik za ovjeravanje suspendira ili povlači akreditaciju predmetne operativne strukture i odmah o svojoj odluci i razlozima za tu odluku izvješćuje Komisiju i dužnosnika nadležnog za akreditaciju.

Prije obnove predmetne akreditacije, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje uvjerava se da su ti zahtjevi ponovno ispunjeni. To uvjerenje potkrijepljeno je revizorskim mišljenjem iz članka 13. stavka 2.

3.   Ako nacionalni dužnosnik za ovjeravanje povuče ili suspendira akreditaciju operativne strukture, primjenjuju se odredbe ovog stavka.

Komisija prestaje prenositi sredstva vezana uz programe ili operacije koje provodi predmetna operativna struktura na zemlju korisnicu tijekom razdoblja za vrijeme kojeg je akreditacija suspendirana ili povučena.

Ne dovodeći u pitanje bilo koje druge financijske ispravke, Komisija može vršiti financijske ispravke propisane člankom 49. u odnosu na zemlju korisnicu zbog njezinog prethodnog nepoštovanja zahtjeva i uvjeta za prijenos upravljačkih ovlasti.

Ne smatraju se prihvatljivim nikakve nove pravne obveze u koje uđe predmetna operativna struktura tijekom razdoblja u kojem akreditacija nije na snazi.

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera vezano uz izvršena plaćanja ili ugovore koje je potpisala predmetna operativna struktura.

Članak 17.

Povlačenje ili suspenzija prijenosa upravljačkih ovlasti

1.   Komisija nadzire poštovanje zahtjeva iz članka 11.

2.   Bez obzira na odluku dužnosnika nadležnog za akreditaciju da zadrži, suspendira ili povuče akreditaciju nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, ili odluku nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje da zadrži, suspendira ili povuče akreditaciju operativne strukture, Komisija može u svakom trenutku povući ili suspendirati prijenos upravljačkih ovlasti, posebno u slučaju da nisu, ili više nisu, ispunjeni zahtjevi iz članka 11.

3.   Ako Komisija povuče ili suspendira prijenos upravljačkih ovlasti, primjenjuju se odredbe ovog stavka.

Komisija prestaje s prijenosima sredstava u zemlju korisnicu.

Ne dovodeći u pitanje bilo koje druge financijske ispravke, Komisija može činiti financijske ispravke propisane člankom 49. u odnosu na zemlju korisnicu zbog njezinog prethodnog nepoštovanja zahtjeva i uvjeta za prijenosom upravljačkih ovlasti.

Komisija može propisati druge posljedice takve odgode ili povlačenja u posebnoj odluci Komisije.

Članak 18.

Decentralizacija bez ex ante kontrola od strane Komisije

1.   Decentralizacija bez ex ante kontrola od strane Komisije cilj je za provedbu svih komponenti programa IPA ako se pomoć provodi na decentraliziranoj osnovi u skladu s člankom 10. Vremenski rokovi za ostvarivanje tog cilja mogu varirati ovisno o predmetnoj komponenti programa IPA.

2.   Prije ukidanja ex ante kontrola propisanih odlukom Komisije o prijenosu upravljačkih ovlasti, Komisija provjerava djelotvornost rada predmetnih sustava upravljanja i kontrole u skladu s mjerodavnim pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima.

3.   Komisija posebno prati provedbu vodiča koji je uključen u sporazum o financiranju kako je propisano člankom 8. stavkom 4. točkom (c) od strane zemlje korisnice, a koji se može odnositi na postupno oslobađanje od različitih vrsta ex ante kontrole.

4.   Komisija uzima u obzir rezultate koje je u tom kontekstu ostvarila zemlja korisnica, posebno vezano uz pružanje pomoći i postupak pregovaranja.

Članak 19.

Mjere za borbu protiv prijevare

1.   Zemlje korisnice osiguravaju istragu i učinkovito rješavanje slučajeva sumnji u prijevaru i nepravilnosti i osiguravaju rad mehanizma kontrole i izvješćivanja koji je istovjetan onome navedenom u Uredbi Komisije (EZ) br. 1828/2006 (9). U slučaju sumnje u prijevaru ili nepravilnost, odmah se izvješćuje Komisija.

2.   Nadalje, zemlje korisnice poduzimaju sve odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv svih aktivnih i pasivnih praksi korupcije u svim fazama postupka javnih nabava ili postupka dodjele bespovratnih sredstava ili tijekom primjene odgovarajućih ugovora.

Članak 20.

Revizijski trag

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje osigurava dostupnost svih mjerodavnih informacija kako bi se osigurao stalan pristup dovoljno iscrpnom revizijskom tragu. Te informacije uključuju dokumentarne dokaze o odobrenju zahtjeva za plaćanjem, o računovodstvu i plaćanju takvih zahtjeva te o postupanju sa predujmovima, jamstvima i dugovima.

Pododjeljak 2.

Strukture i tijela

Članak 21.

Imenovanja

1.   Zemlja korisnica imenuje sljedeća različita tijela i organizacije:

2.   Zemlja korisnica osigurava da se odgovarajuće razdvajanje odgovornosti primjenjuje na tijela i organizacije iz točaka (a) do (g) stavka 1. u skladu s člankom 56. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

3.   Komisija prenosi upravljačke ovlasti na zemlju korisnicu, u skladu s člankom 14. ove Uredbe, tek nakon imenovanja i uspostave tijela i organizacija iz stavka 1.

Članak 22.

Dužnosti i odgovornosti nacionalnog koordinatora programa IPA

1.   Nacionalnog koordinatora programa IPA imenuje zemlja korisnica. On mora biti visoki dužnosnik u Vladi ili državnoj upravi zemlje korisnice koji osigurava sveukupnu koordinaciju pomoći na temelju Uredbe o programu IPA.

2.   On, posebno:

Članak 23.

Dužnosti i odgovornosti strateškog koordinatora

1.   Strateškog koordinatora imenuje zemlja korisnica radi osiguravanja koordinacije komponente Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala pod nadležnošću nacionalnog koordinatora programa IPA. Strateški koordinator je tijelo u državnoj upravi zemlje korisnice koje nije izravno uključeno u provedbu predmetnih komponenata.

2.   Strateški koordinator, posebno:

Članak 24.

Odgovornosti dužnosnika nadležnog za akreditaciju

1.   Dužnosnika nadležnog za akreditaciju imenuje zemlja korisnica. On mora biti visoki dužnosnik u Vladi ili državnoj upravi zemlje korisnice.

2.   Dužnosnik nadležan za akreditaciju odgovoran je za izdavanje,praćenje i suspenziju ili povlačenje akreditacije nacionalnog dužnosnika za akreditaciju i nacionalnog fonda, u skladu s člancima 12. i 15.

Članak 25.

Dužnosti i odgovornosti nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje

1.   Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje imenuje zemlja korisnica. On mora biti visoki dužnosnik u Vladi ili državnoj upravi zemlje korisnice.

2.   Nacionalni dužnosnik ima sljedeće odgovornosti:

3.   U smislu stavka 2. točke (a), nacionalni dužnosnik za ovjeravanje posebno obavlja sljedeće zadatke:

4.   U smislu stavka 2. točke (b), nacionalni dužnosnik za ovjeravanje posebno obavlja sljedeće zadatke:

5.   U skladu s odgovornostima iz stavka 2. točkaka (a) i (b), nacionalni dužnosnik za ovjeravanje priprema godišnju izjavu o jamstvu u skladu s definicijom u članku 27.

Članak 26.

Nacionalni fond

Nacionalni fond je tijelo smješteno unutar državnog ministarstva zemlje korisnice koje je nadležno za državni proračun.

Nacionalni fond djeluje kao državna riznica i nadležan je za zadatke financijskog upravljanja pomoći na temelju Uredbe o programu IPA, te djeluje pod nadležnošću nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje.

Posebno je odgovorno za organiziranje bankovnih računa, traženje sredstava od Komisije, odobravanje prijenosa sredstava dobivenih od Komisije na operativne strukture ili krajnje korisnike i za financijsko izvješćivanje Komisije.

Članak 27.

Izjava o jamstvu nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje

1.   U skladu s člankom 25. stavkom 5., nacionalni dužnosnik za ovjeravanje priprema godišnju izjavu o upravljanju u obliku izjave o jamstvu koja se predaje Komisiji do 28. veljače svake godine. On presliku izjave o jamstvu prosljeđuje dužnosniku nadležnom za akreditaciju.

2.   Izjava o jamstvu temelji se na stvarnom nadzoru nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje nad sustavima upravljanja i kontrole tijekom financijske godine.

3.   Izjava o jamstvu priprema se na način naveden u okvirnom sporazumu i uključuje:

4.   Ako sve potvrde nužne u skladu s točkama (a) i (b) stavka 3. nisu dostupne, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje izvješćuje Komisiju o razlozima i mogućim posljedicama te o radnjama koje se poduzimaju za ispravljanje situacije i zaštitu interesa Zajednice. On presliku te informacije prosljeđuje dužnosniku nadležnom za akreditaciju.

Članak 28.

Dužnosti i odgovornosti operativne strukture

1.   Operativna struktura uspostavlja se za svaku komponentu programa IPA ili program u svrhu upravljanja i provedbe pomoći na temelju Uredbe o programu IPA.

Operativna struktura je tijelo ili skupina tijela u okviru državne uprave zemlje korisnice.

2.   Operativna struktura nadležna je za upravljanje i provedbu predmetnog programa ili predmetnih programa u skladu s načelom valjanog financijskog upravljanja. U tu svrhu obavlja niz zadataka koji uključuju:

3.   Jasno se imenuju čelnici tijela koja čine operativnu strukturu koji su odgovorni za zadatke dodijeljene njihovim tijelima u skladu s člankom 11. stavkom 3.

Članak 29.

Dužnosti i odgovornosti revizijskog tijela

1.   Zemlja korisnica imenuje revizijsko tijelo, koje je funkcionalno neovisno od svih dionika u sustavima upravljanja i kontrole i koje poštuje međunarodno prihvaćene revizijske standarde. Revizijsko tijelo nadležno je za provjeru djelotvornosti i valjanosti rada sustava upravljanja i kontrole.

2.   Revizijsko tijelo, pod nadležnošću svog čelnika, obavlja posebno sljedeće:

Članak 30.

Nastavak na izvješća revizijskog tijela

1.   Nakon primitka izvješća i mišljenja iz članka 29. stavka 2. točke (b) prve i druge alineje, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje:

2.   Komisija može odlučiti hoće li sama poduzeti daljnje radnje kao odgovor na izvješća i mišljenja, na primjer pokretanjem postupka za vršenje financijskih ispravaka ili će tražiti od zemlje korisnice da poduzme određene radnje, te o svojoj odluci izvješćuje nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i dužnosnika nadležnog za akreditaciju.

Članak 31.

Posebna tijela

Unutar općeg okvira koji određuju strukture i tijela iz članka 21., dužnosti opisane u članku 28. mogu se grupirati i dodijeliti posebnim tijelima unutar ili izvan izvorno utvrđenih operativnih struktura. Grupiranje i dodjela u skladu su s odgovarajućim razdvajanjem odgovornosti koje je propisano Uredbom (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i osiguravaju da krajnja odgovornost za dužnosti opisane u navedenom članku ostaje kod izvorno imenovane operativne strukture. Takvo restrukturiranje formalizira se u obliku pismenih sporazuma i podliježe akreditaciji od strane nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i prenošenju ovlasti upravljanja od strane Komisije.

Odjeljak 2

Drugi oblici upravljanja

Članak 32.

Strukture i tijela za centralizirano ili zajedničko upravljanje

1.   U slučaju centraliziranog ili zajedničkog upravljanja, zemlja korisnica imenuje nacionalnog koordinatora programa IPA koji djeluje kao predstavnik zemlje korisnice prema Komisiji. On osigurava održavanje uske povezanosti između Komisije i zemlje korisnice u odnosu na opći postupak pristupanja i pretpristupnu pomoć EU-a u okviru programa IPA.

Nacionalni koordinator programa IPA nadležan je i za koordinaciju sudjelovanja zemlje korisnice u mjerodavnim prekograničnim programima s državama članicama i drugim zemljama korisnicama te u transnacionalnim, međuregionalnim ili programima za obalna područja u okviru drugih instrumenata Zajednice. On može prenijeti zadatke vezane uz drugo navedenu nadležnost na koordinatora za prekograničnu suradnju.

2.   U okviru komponente Prekogranična suradnja zemlja korisnica određuje i osniva operativne strukture u skladu s odredbama članka 139.

Članak 33.

Strukture i tijela za podijeljeno upravljanje

U slučaju prekograničnih programa koji se provode na temelju podijeljenog upravljanja s državom članicom, u jednoj od država članica koje sudjeluju u prekograničnom programu utvrđuju se sljedeće strukture, kako je propisano u članku 102:

POGLAVLJE III.

Financijski doprinos Europske zajednice

Članak 34.

Prihvatljivost izdataka

1.   U slučaju decentraliziranog upravljanja, bez obzira na akreditacije koje izdaje dužnosnik nadležan za akreditaciju i nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, potpisani ugovori i dodaci, nastali izdaci i plaćanja od strane nacionalnih tijela nisu prihvatljivi za financiranje na temelju Uredbe o programu IPA prije nego što Komisija prenese upravljačke ovlasti na predmetne strukture i tijela, osim ako nije drukčije predviđeno u stavku 2.

Posljednji datum za prihvatljivost izdataka bit će propisan u dijelu II. ili u sporazumima o financiranju, ako je potrebno.

2.   Tehnička pomoć kao potpora uspostavi sustava upravljanja i kontrole može biti prihvatljiva i prije početnog prijenosa upravljačkih ovlasti ako su izdaci nastali nakon 1. siječnja 2007.

Poziv za podnošenje prijedloga ili poziv za podnošenje ponuda mogu biti prihvatljivi i prije početnog prijenosa upravljačkih ovlasti, a nakon 1. siječnja 2007. pod uvjetom da se prijenos upravljačkih ovlasti obavi u vremenskim rokovima definiranim u rezervnoj klauzuli koja će biti ugrađena u predmetne operacije ili pozive, a pod uvjetom da je Komisija prethodno odobrila predmetne dokumente. Predmetni poziv za podnošenje prijedloga ili poziv za podnošenje ponuda mogu se ukinuti ili promijeniti ovisno o odluci o prijenosu upravljačkih ovlasti.

3.   Sljedeći izdaci nisu prihvatljivi na temelju Uredbe o programu IPA:

4.   Izdaci koji se financiraju u skladu s ovom Uredbom ne mogu se ni na koji drugi način financirati iz proračuna Zajednice.

Članak 35.

Postupanje s primicima

1.   Primici u smislu ove Uredbe uključuju sredstva primljena, tijekom razdoblja

sufinanciranja operacije, od prodaje, najamnine, usluga, članarina ili druge jednakovrijedne primitke uz iznimku:

2.   Primici definirani u stavku 1. predstavljaju prihod koji se oduzima od iznosa prihvatljivih izdataka za predmetnu operaciju. Najkasnije do zaključenja programa, takvi se primici oduzimaju od prihvatljivih izdataka relevantne operacije u potpunosti ili na proporcionalnoj osnovi, ovisno o tome jesu li u potpunosti ili samo dijelomično nastali kao rezultat sufinanciranih operacija.

3.   Ovaj se članak ne primjenjuje na:

Članak 36.

Vlasništvo nad kamatama

Sve kamate zarađene na bilo kojem od računa u eurima za pojedine komponente ostaju u vlasništvu zemlje korisnice. Kamate ostvarene financiranjem programa od strane Zajednice dodjeljuju se isključivo tom programu, smatraju se sredstvom zemlje korisnice u obliku nacionalnog javnog doprinosa i prijavljuju se Komisiji u trenutku konačnog zaključenja programa.

Članak 37.

Financiranje Zajednice

1.   Financijski doprinos Zajednice za pokrivanje izdataka u okviru višegodišnjih ili godišnjih programa utvrđuje se u skladu s alokacijama predloženim u višegodišnjem indikativnom financijskom okviru na temelju članka 5. Uredbe o programu IPA.

2.   Sve operacije koje primaju pomoć u okviru različitih komponenti programa IPA zahtijevaju nacionalne doprinose i doprinose Zajednice.

Članak 38.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Zajednice

1.   Doprinos Zajednice izračunava se u odnosu na prihvatljive izdatke na način utvrđen u dijelu II. za svaku komponentu programa IPA.

2.   U odlukama o financiranju kojima se prihvaćaju godišnji ili višegodišnji programi za svaku komponentu programa IPA utvrđuje se najveći indikativni iznos doprinosa Zajednice i pojedinačna najveća stopa za svaki prioritet.

POGLAVLJE IV.

Financijsko upravljanje

Odjeljak 1.

Proračunska izdvajanja

Članak 39.

Načela

1.   Proračunsko izdvajanje, koje odgovara iznosu pravne obveze i koje uzima oblik sporazuma o financiranju s predmetnom zemljom korisnicom, donosi se na temelju odluka o financiranju kojima se donose godišnji programi.

2.   Odluke o financiranju kojima se donose višegodišnji programi mogu predviđati zaključivanje višegodišnjih pravnih obveza koje se izražavaju u obliku sporazuma o financiranju s predmetnom zemljom korisnicom.

Proračunsko izdvajanje koje odgovara iznosu pravne obveze može se u takvim slučajevima podijeliti na nekoliko godišnjih rata, ako je tako predviđeno odlukom o financiranju i uzimajući u obzir višegodišnji indikativni financijski okvir. U odgovarajućoj odluci o financiranju i sporazumu o financiranju ta se podjela izražava u odgovarajućim financijskim tablicama.

Odjeljak 2.

Pravila za decentralizirano upravljanje

Članak 40.

Plaćanja

1.   Plaćanje doprinosa Zajednice od strane Komisije ostvaruje se u okvirima dostupnih sredstava. U slučaju višegodišnjih programa, svako se plaćanje pridodaje uz prvo otvoreno proračunsko izdvajanje predmetne komponente programa IPA.

2.   Plaćanja imaju oblik pretfinanciranja, plaćanja za vrijeme provedbe i konačnih isplata.

3.   Do 28. veljače svake godine, zemlja korisnica šalje Komisiji predviđanja o svojim vjerojatnim zahtjevima za plaćanje za predmetnu financijsku godinu i za sljedeću financijsku godinu, u odnosu na svaku komponentu programa IPA ili program. Komisija može tražiti ažuriranje predviđanja, ako je potrebno.

4.   Razmjena informacija vezano uz financijske transakcije između Komisije i tijela i struktura iz članka 21. obavlja se, gdje je prikladno, elektroničkim sredstvima koristeći postupke koji su dogovoreni između Komisije i zemlje korisnice.

5.   Ukupan iznos pretfinanciranja i plaćanja tijekom provedbe ne smije prijeći 95 % doprinosa Zajednice koji su navedeni u financijskoj tablici svakog programa.

6.   Kada se postigne gornja granica iz stavka 5., nacionalni dužnosnik za ovjeravanje nastavlja prenositi Komisiji sva ovjerena izvješća o izdacima te informacije o vraćenim sredstvima.

7.   Iznosi navedeni u programima koje je dostavila zemlja korisnica, u ovjerenim izvješćima o izdacima, u zahtjevima za plaćanjem i u izdacima navedenim u izvješćima o provedbi, navode se u eurima. Zemlje korisnice pretvaraju iznose nastalih izdataka u nacionalnoj valuti u eure na temelju mjesečne stope za izračun eura koji određuje Komisija za mjesec tijekom kojeg su izdaci proknjiženi u knjigama predmetne operativne strukture.

8.   Plaćanja Komisije prema nacionalnom fondu izvršavaju se na račun u eurima u skladu s odredbama iz članaka 41., 42., 43., 44. i 45. i okvirnog sporazuma, sektorskog sporazuma ili sporazuma o financiranju. Za svaki od predmetnih programa IPA-e, ili, ako je primjereno, svaku komponentu programa IPA otvara se po jedan račun u eurima koji se koristi isključivo za transakcije vezane uz taj program ili komponentu.

9.   Zemlje korisnice osiguravaju da krajnji korisnici primaju ukupan iznos javnog doprinosa pravovremeno i u potpunosti. Ne obračunavaju se nikakve posebne naknade ili druge naknade s jednakim učinkom koje bi smanjile te iznose za krajnje korisnike.

10.   Izdaci se mogu pokrivati financiranjem od strane Zajednice samo ako su nastali i ako ih je platio krajnji korisnik. Izdaci koje plaća krajnji korisnik potvrđuju se računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti ili drugim mjerodavnim dokumentima ako, prema programu, pomoć nije funkcija izdataka. Izdatke mora ovjeriti nacionalni dužnosnik za ovjeravanje.

Članak 41.

Prihvatljivost zahtjeva za plaćanjem

Kako bi Komisija odobrila zahtjev za plaćanjem moraju biti ispunjeni minimalni zahtjevi iz članka 42. stavka 1., članka 43. stavka 1. i članka 45. stavka 1.

Članak 42.

Pretfinanciranje

1.   U slučaju zahtjeva za plaćanjem koji se odnose na pretfinanciranje, minimalni zahtjevi navedeni u članku 41. su sljedeći:

2.   Plaćanja vezana uz pretfinanciranje predstavljanju dani postotak doprinosa Zajednice predmetnom programu, kako je navedeno u dijelu II. ove Uredbe. Kada se radi o višegodišnjim programima, pretfinanciranje se može podijeliti na više financijskih godina.

3.   Ukupan iznos koji se uplaćuje kao pretfinanciranje nadoknađuje se Komisiji ako se u roku od 15 mjeseci od datuma kada je Komisija uplatila prvi iznos pretfinanciranja ne pošalje nikakav zahtjev za plaćanjem za predmetni program. Takva nadoknada neće utjecati na doprinos Zajednice predmetnom programu.

4.   Ukupan iznos pretfinanciranja nadoknađuje se najkasnije prilikom zaključenja programa. Za vrijeme trajanja programa, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje koristi pretfinanciranje samo za plaćanje doprinosa Zajednice za izdatke koji su u skladu s ovom Uredbom.

Članak 43.

Plaćanja za vrijeme provedbe

1.   U slučaju zahtjeva za plaćanjem koji se odnose na plaćanja tijekom provedbe, minimalni zahtjevi navedeni u članku 41. sljedeći su:

Ako nije zadovoljen jedan ili više uvjeta iz ovog stavka, zemlja korisnica, kada to od nje traži Komisija i u vremenskom roku koji određuje Komisija, poduzima nužne korake za popravak situacije.

2.   Ako se čini da se ne poštuju primjenjiva pravila ili da se sredstva Zajednice koriste na neprikladan način, Komisija može smanjiti plaćanja tijekom provedbe zemlji korisnici ili ih privremeno suspendirati, u skladu s odredbama članka 46. U skladu s tim izvješćuje zemlju korisnicu.

3.   Suspenzija ili smanjenje plaćanja tijekom provedbe u skladu su s načelom proporcionalnosti i ne dovode u pitanje odluke o usklađenosti i odluke o obračunu i financijske ispravke.

Članak 44.

Izračun plaćanja

Plaćanja se izračunavaju na temelju doprinosa Zajednice za financiranje predmetnih operacija do iznosa koji se dobiva primjenom stope sufinanciranja propisane za svaki prioritet u odluci o financiranju na prihvatljive izdatke, podložno najvećem doprinosu Zajednice svakom prioritetu.

Članak 45.

Konačna isplata

1.   U slučaju konačne isplate, primjenjuje se rok propisan u članku 166. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, a minimalni zahtjevi navedeni u članku 41. su sljedeći:

2.   Dio proračunskih izdvajanja koji se odnosi na višegodišnje programe koji će 31. prosinca 2017. još biti otvoren, a za koje se dokumenti iz stavka 1. ne predaju Komisiji do 31. prosinca 2018. godine, automatski se opoziva.

Članak 46.

Suspenzija plaćanja

1.   Komisija može suspendirati sva plaćanja ili dio njih, ako:

2.   Zemlji korisnici daje se prilika da dostavi svoje mišljenje u roku od dva mjeseca prije nego što Komisija odluči o suspenziji u skladu sa stavkom 1.

3.   Komisija prekida suspenziju kada zemlja korisnica poduzme potrebne mjere za ispravak nedostatka, nepravilnosti ili nejasnoće iz stavka 1.

Ako zemlja korisnica nije poduzela te mjere, Komisija može odlučiti ukinuti sve ili dio doprinosa Zajednice programu u skladu s člankom 51.

Članak 47.

Zaključenje programa

1.   Kada Komisija primi zahtjev za konačnom isplatom, program se smatra zaključenim čim se ostvari jedno od sljedećeg:

2.   Zaključenje programa ne dovodi u pitanje pravo Komisije da kasnije izvrši financijske ispravke.

3.   Zaključenje programa ne utječe na obveze zemlje korisnice da nastavi čuvati pripadajuću dokumentaciju u skladu s člankom 48.

Članak 48.

Čuvanje dokumenata

Zemlja korisnica čuva sve dokumente vezane uz predmetni program najmanje tri godine nakon zaključenja programa. To se razdoblje prekida ili u slučaju sudskog postupka ili na osnovi zahtjeva Komisije.

Članak 49.

Financijski ispravci

1.   Kako bi osigurala da se sredstva koriste u skladu s pravilima primjene, Komisija primjenjuje postupke obračuna ili mehanizme financijskog ispravljanja u skladu s člancima 53.b stavkom 4. i 53.c stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i kako je navedeno u okvirnim ili sektorskim sporazumima, ako postoje.

2.   Do financijskog ispravka može doći ako je:

3.   Ako Komisija otkrije da su izdaci u okviru programa obuhvaćeni ovom Uredbom nastali povredom primjenjivih pravila, ona odlučuje o iznosima koji će biti isključeni iz financiranja Komisije.

4.   Izračun i uspostavu takvih ispravaka, kao i povezanih povrata, obavlja Komisija na temelju kriterija i postupaka predviđenih u člancima 51., 52. i 53. Druge odredbe o financijskim ispravcima propisane u sektorskim sporazumima ili sporazumima o financiranju dodatno se primjenjuju se uz ovu Uredbu.

Članak 50.

Financijske prilagodbe

1.   Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, koji snosi odgovornost za istraživanje nepravilnosti, izvršava financijske prilagodbe kada u operacijama ili operativnim programima uoči nepravilnosti ili nemar, ukidajući sve ili dio doprinosa Zajednice predmetnim operacijama ili operativnim programima. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje uzima u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i financijski gubitak sredstava doprinosa Zajednice.

2.   U slučaju nepravilnosti, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje izvršava povrat doprinosa Zajednice isplaćenog zemlji korisnici u skladu s nacionalnim postupcima za povrat sredstava.

Članak 51.

Kriteriji za financijske ispravke

1.   Komisija može napraviti financijske ispravke ukidajući sve ili dio doprinosa Zajednice programu, u situacijama navedenim u članku 49. stavku 2.

2.   Ako su utvrđeni pojedinačni slučajevi nepravilnosti, Komisija uzima u obzir sustavnu prirodu nepravilnosti kako bi odredila da li primijeniti paušalni iznos ili procijeniti vrijednost financijskog ispravka.

3.   Kada odlučuje o iznosu ispravka, Komisija uzima u obzir prirodu i ozbiljnost nepravilnosti i/ili opseg i financijske implikacije slabosti ili nedostataka utvrđenih u sustavima upravljanja i kontrole u predmetnom programu.

Članak 52.

Postupak za financijske ispravke

1.   Prije donošenja odluke o financijskoj ispravci, Komisija izvješćuje nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje o svojim privremenim zaključcima i traži njegovo očitovanje u roku od dva mjeseca.

Kada Komisija predloži financijski ispravak na temelju ekstrapolacije ili u paušalnom iznosu, zemlji korisnici omogućuje se da utvrdi stvaran opseg nepravilnosti pregledom predmetne dokumentacije. U dogovoru s Komisijom, zemlja korisnica može ograničiti opseg pregleda na odgovarajući dio ili uzorak predmetne dokumentacije. Osim u opravdanim slučajevima, vrijeme dopušteno za pregled ne prelazi dva mjeseca nakon razdoblja od dva mjeseca navedenog u prvom podstavku.

2.   Komisija uzima u obzir sve dokaze koje dostavi zemlja korisnica u vremenskim rokovima navedenim u stavku 1.

3.   Komisija nastoji donijeti odluku o financijskoj ispravci u roku od šest mjeseci od pokretanja postupka iz stavka 1.

Članak 53.

Povrat

1.   Svaki povrat sredstava u opći proračun Europske unije izvršava se prije datuma dospijeća navedenog u nalogu za povrat pripremljenom u skladu s člankom 72. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002. Datum dospijeća je posljednji dan drugog mjeseca nakon izdavanja naloga.

2.   Na kašnjenje s povratom sredstava obračunavaju se kamate za zakašnjelo plaćanje počevši od datuma dospijeća do datuma stvarne uplate. Stopa takve kamate iznosi jedan i pol postotnih bodova iznad stope koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim glavnim operacijama refinanciranja na prvi radni dan mjeseca u kojem dospijeva dug.

Članak 54.

Ponovno korištenje doprinosa Zajednice

1.   Sredstva iz doprinosa Zajednice ukinuta u skladu s člankom 49. uplaćuju se u proračun Zajednice, uključujući i na njih obračunate kamate.

2.   Doprinos koji je ukinut ili je njegov povrat osiguran u skladu s člankom 50. ne može se ponovno koristiti za operaciju ili operacije koje su bile predmetom povrata ili prilagodbe niti, u slučaju kada se povrat osigurava ili prilagodba obavlja zbog sustavne nepravilnosti, za postojeće operacije u okviru cijelog ili dijela prioriteta u kojem je došlo do sustavne nepravilnosti.

Odjeljak 3

Pravila za centralizirano i zajedničko upravljanje

Članak 55.

Plaćanja

1.   Plaćanja doprinosa Zajednice od strane Komisije obavljaju se u okvirima dostupnih sredstava.

2.   U skladu s člankom 81. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, plaćanja se obavljaju na temelju dokaza da je relevantna operacija u skladu s odredbama Uredbe o programu IPA, ove Uredbe, ugovora ili bespovratnih sredstava.

3.   Financijska sredstva potrebna za pokrivanje izdataka kako je navedeno u godišnjim programima dostupna su kroz jednu ili više sljedećih radnji: plaćanje cijelog dospjelog iznosa; pretfinanciranje; jedno ili više plaćanja tijekom provedbe; konačna isplata dospjelih iznosa.

4.   Plaćanja od strane Komisije vrše se kad god je to moguće u eurima na račun u eurima.

Članak 56.

Zaključenje programa

1.   Program se zaključuje kada su zatvoreni svi sporazumi i bespovratna sredstva koji se financiraju iz programa.

2.   Po primitku zahtjeva za konačnom isplatom, sporazum ili bespovratna sredstva smatraju se zatvorenim čim se dogodi jedan od događaja iz članka 47. stavka 1.

3.   Zatvaranje sporazuma ili bespovratnih sredstava ne dovodi u pitanje pravo Komisije da u kasnijoj fazi provede financijske ispravke.

POGLAVLJE V.

Evaluacija i praćenje

Članak 57.

Evaluacija

1.   Cilj je evaluacije unaprijediti kvalitetu, djelotvornost i dosljednost pomoći iz sredstava Zajednice kao i strategije i provedbe programa.

2.   Višegodišnji indikativni planski dokumenti, kako je opisano u članku 5., podložni su redovnim ex ante evaluacijama koje provodi Komisija.

3.   Komisija može provoditi i strateške evaluacije.

4.   Programi podliježu ex ante evaluacijama te evaluaciji tijekom provedbe i, ako je važno, ex post evaluaciji u skladu s posebnim odredbama propisanim za svaku komponentu programa IPA u dijelu II. i članku 21. Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

5.   Tijekom razdoblja provedbe programa provodi se barem jedna evaluacija, posebno kada se za vrijeme praćenja programa uoče značajni odmaci od prvotno utvrđenih ciljeva.

6.   Ex post evaluacija provedbe pomoći u nadležnosti je Komisije. Ex post evaluacija uključuje prepoznatljive rezultate specifične za pojedinu komponentu programa IPA. U slučaju zajedničkog upravljanja, ex post evaluacija može se provoditi zajedno s drugim donatorima.

7.   Rezultati ex ante evaluacije i evaluacije tijekom provedbe programa uzimaju se u obzir prilikom ciklusa programiranja i provedbe.

8.   Komisija razvija metode evaluacije, uključujući standarde kvalitete i uporabu objektivnih i mjerljivih pokazatelja.

Članak 58.

Praćenje u slučaju decentraliziranog upravljanja

1.   U slučaju decentraliziranog upravljanja, zemlja korisnica, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe, osniva odbor za praćenje programa IPA, u dogovoru s nacionalnim koordinatorima programa IPA i Komisijom, kako bi osigurala usklađenost i koordinaciju u provedbi komponenata programa IPA.

2.   Odbor za praćenje programa IPA provjerava cjelokupnu djelotvornost, kvalitetu i usklađenost u provedbi svih programa i operacija s ciljem ostvarivanja ciljeva utvrđenih u sporazumima o financiranju i višegodišnjim indikativnim planskim dokumentima. U tu svrhu, oslanja se na elemente koje daju sektorski odbori za praćenje, kako je predviđeno u članku 59. stavku 3.

3.   Odbor za praćenje programa IPA može Komisiji, nacionalnom koordinatoru programa IPA i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje davati prijedloge za poduzimanje radnji kojima će se osigurati usklađenost i koordinacija između programa i operacija provedenih u okviru različitih komponenti kao prijedloge i za poduzimanje korektivnih mjera između komponenata, kako bi se osiguralo ostvarivanje općih ciljeva programa i unaprijedila učinkovitost pomoći pružene u okviru programa ili predmetnih komponenti programa IPA. Također, može odgovarajućim sektorskim odborima za praćenje davati prijedloge odluka o korektivnim mjerama kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva programa i poboljšala učinkovitost pomoći koja se pruža u okviru programa ili predmetnih komponenti programa IPA.

4.   Odbor za praćenje programa IPA donosi svoj poslovnik u skladu s mandatom odbora za praćenje koji propisuje Komisija i u okviru institucionalnog, pravnog i financijskog okvira predmetne zemlje korisnice.

5.   Osim ako je drukčije predviđeno mandatom odbora za praćenje koji propisuje Komisija, primjenjuju se odredbe ovog stavka.

Članovi odbora za praćenje programa IPA su predstavnici Komisije, nacionalni koordinator programa IPA, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, predstavnici operativnih struktura i strateški koordinator.

Predstavnik Komisije i nacionalni koordinator programa IPA supredsjedaju sastancima odbora za praćenje programa IPA.

Odbor za praćenje programa IPA sastaje se najmanje jednom godišnje. Mogu se održavati i tematski sastanci tijekom provedbe programa.

Članak 59.

Sektorski odbori za praćenje u slučaju decentraliziranog upravljanja

1.   Odboru za praćenje programa IPA pomažu sektorski odbori za praćenje koji se osnivaju u okviru komponenata programa IPA u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe, u skladu s posebnim odredbama propisanim u dijelu II. Sektorski odbori za praćenje vezani su uz programe ili komponente. Oni mogu uključivati, ako je potrebno, predstavnike civilnog društva.

2.   Svaki sektorski odbor za praćenje provjerava djelotvornost i kvalitetu provedbe predmetnih programa i operacija u skladu s posebnim odredbama propisanim za svaku komponentu u dijelu II. i za povezane sektorske sporazume i/ili sporazume o financiranju. Oni daju prijedloge odluka o korektivnim mjerama Komisiji i nacionalnom koordinatoru programa IPA, te primjerke dostavljaju i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje, kako bi osigurali ostvarivanje ciljeva programa i unaprijedili učinkovitost pružene pomoći.

3.   Sektorski odbori za praćenje odgovaraju odboru za praćenje programa IPA. Oni odboru za praćenje programa IPA pružaju posebno informacije o:

Članak 60.

Praćenje u slučaju centraliziranog i zajedničkog upravljanja

U slučaju centraliziranog i zajedničkog upravljanja, Komisija može poduzeti sve radnje koje smatra potrebnim za praćenje nad predmetnim programima. U slučaju zajedničkog upravljanja te se mjere mogu provoditi zajedno s predmetnim međunarodnim organizacijama.

Članak 61.

Godišnja i završna izvješća o provedbi

1.   Operativne strukture pripremaju sektorsko godišnje izvješće i sektorsko završno izvješće o provedbi programa za koji su nadležne u skladu s postupcima utvrđenim u II. dijelu za svaku komponentu programa IPA.

Sektorska godišnja izvješća o provedbi odnose se na financijsku godinu. Sektorska završna izvješća o provedbi odnose se na cijelo razdoblje provedbe i mogu uključivati posljednje sektorsko godišnje izvješće.

2.   Izvješća iz stavka 1. šalju se nacionalnom koordinatoru programa IPA, nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje i Komisiji nakon pregleda od strane sektorskih odbora za praćenje.

3.   Na temelju izvješća iz stavka 1., nacionalni koordinator programa IPA šalje Komisiji i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje, nakon pregleda od strane odbora za praćenje programa IPA, godišnja i završna izvješća o provedbi pomoći na temelju Uredbe o programu IPA.

4.   Godišnje izvješće o provedbi iz stavka 3., koje se šalje svake godine do 31. kolovoza i prvi put u 2008. godini, sažima različita sektorska godišnja izvješća pripremljena u okviru pojedinih komponenata i uključuje informacije o:

5.   Završno izvješće o provedbi iz stavka 3. odnosi se na cijelo razdoblje provedbe i može uključivati posljednje godišnje izvješće iz stavka 4.

POGLAVLJE VI.

Javnost, vidljivost

Članak 62.

Informiranje i promidžba

1.   U slučaju centraliziranog i zajedničkog upravljanja, informacije o programima i operacijama daje Komisija, ako je potrebno, uz pomoć nacionalnog koordinatora programa IPA. U slučaju decentraliziranog upravljanja, i kada se radi o programima ili dijelovima programa u okviru komponente Prekogranična suradnja koji se ne provode podijeljenim upravljanjem, zemlja korisnica i nacionalni koordinator programa IPA daju i objavljuju informacije o programima i operacijama. U slučaju podijeljenog upravljanja, države članice, zemlje korisnice i upravljačko tijelo iz članka 103. daju informacije o programima i operacijama i promoviraju ih. Informacije su upućene građanima i korisnicima s ciljem osvjetljavanja uloge Zajednice i osiguravanja transparentnosti.

2.   U slučaju decentraliziranog upravljanja, za organiziranje objave popisa krajnjih korisnika, naziva operacija i iznosa sredstava Zajednice dodijeljenih operacijama odgovorne su operativne strukture. One će osigurati da je krajnji korisnik obaviješten da prihvaćanje sredstava znači prihvaćanje njihovog uključivanja na objavljen popis korisnika. Svi osobni podaci uključeni u taj popis obrađuju se u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

3.   U skladu s člankom 90. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1650/2002 Komisija objavljuje važne informacije o ugovorima. Komisija objavljuje rezultate postupka nadmetanja u Službenom listu Europske unije, na internetskoj stranici EuropeAida i u bilo kojim drugim prikladnim medijima, u skladu s primjenjivim ugovornim postupcima za vanjsko djelovanje Zajednice.

Članak 63.

Vidljivost

1.   Komisija i mjerodavna nacionalna, regionalna ili lokalna tijela zemalja korisnica dogovaraju se oko usklađenog niza aktivnosti koje će učiniti dostupnim i objavljuju, u zemljama korisnicama, informacije o pomoći u okviru Uredbe o programu IPA.

Postupci za provedbu takvih aktivnosti navode se u sektorskim sporazumima ili sporazumima o financiranju.

2.   Za provedbu aktivnosti iz stavka 1. nadležni su krajnji korisnici i one se financiraju iz sredstava dodijeljenih mjerodavnim programima ili operacijama.

DIO II.

POSEBNE ODREDBE

GLAVA I.

KOMPONENTA POMOĆ U TRANZICIJI I IZGRADNJA INSTITUCIJA

POGLAVLJE I.

Predmet pomoći i prihvatljivost

Članak 64.

Područja pomoći

1.   Pomoć u okviru ove komponente može se dodijeliti zemljama korisnicama posebno u sljedećim područjima:

2.   Osim za područja obuhvaćena stavkom 1., pomoć se zemljama korisnicama navedenim u Prilogu II. Uredbi o programu IPA može dodijeliti u okviru ove komponente za sljedeća područja:

Članak 65.

Vrste pomoći

1.   Pomoć u okviru ove komponente može se posebno pružati putem:

2.   Pomoć u okviru ove komponente može se pružiti zemljama korisnicama iz Priloga II. Uredbi o programu IPA i putem mjera i radnji slične prirode kao što su one predviđene u okviru komponenti Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih potencijala i Ruralni razvoj, uključujući operacije slične ulaganjima.

3.   Pomoć se može koristiti i za pokrivanje troškova doprinosa Zajednice međunarodnim misijama, inicijativama i organizacijama koje su aktivne u interesu zemlje korisnice, uključujući administrativne troškove.

Članak 66.

Prihvatljivost izdataka

1.   Izdaci u okviru ove komponente prihvatljivi su ako su nastali nakon potpisa javnih nabava, sporazuma i bespovratnih sredstava, osim u slučajevima izričito predviđenim u Uredbi (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

2.   Uz pravila iz članka 34. stavka 3., sljedeći izdaci nisu prihvatljivi:

3.   Iznimno od članka 34. stavka 3., o prihvatljivosti sljedećih izdataka odlučuje se od slučaja od slučaja:

Članak 67.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Zajednice

1.   U smislu ove komponente, prihvatljivi izdaci iz članka 38. stavka 1. temelje se na javnim rashodima u slučaju decentraliziranog upravljanja i na ukupnim izdacima u slučaju centraliziranog i zajedničkog upravljanja.

2.   U slučaju decentraliziranog upravljanja, uz opća pravila navedena u člancima 37. i 38., ovaj stavak primjenjuje se na pomoć u okviru ove komponente.

U slučaju bespovratnih sredstava, od krajnjih se korisnika može tražiti da doprinesu prihvatljivim troškovima operacije. U slučaju operacije ulaganja, doprinos zajednice ne prelazi 75 % javnih rashoda, a ostalih 25 % osigurava se iz javnih sredstava zemlje korisnice. U iznimnim i opravdanim slučajevima, međutim, doprinos Zajednice može prelaziti 75 % javnih rashoda.

Aktivnosti za izgradnju institucija zahtijevaju određeni stupanj sufinanciranja od strane krajnjih korisnika i/ili javnih sredstava u zemlji korisnici. U propisno opravdanim slučajevima, međutim, aktivnosti za izgradnju institucija mogu se financirati do 100 % iz sredstava Zajednice.

Pomoć koja se pruža putem mjera administrativne suradnje navedenih u članku 65. stavku 1. točki (a) može se financirati 100 % iz sredstava Zajednice.

3.   U slučaju centraliziranog ili zajedničkog upravljanja, Komisija odlučuje o stopi doprinosa Zajednice koja može iznositi do 100 % prihvatljivih izdataka.

POGLAVLJE II.

Programiranje

Članak 68.

Okvir za programiranje

Pomoć se u načelu pruža u obliku:

Članak 69.

Nacionalni programi

1.   Komisija svake godine donosi nacionalne programe na temelju prijedloga projekata zemlje korisnice koji uzimaju u obzir načela i prioritete iz višegodišnjih indikativnih planskih dokumenata navedenih u članku 5.

2.   Prijedlozi projekata posebno navode prioritete koje mora obuhvatiti predmetna zemlja korisnica, a koji mogu uključivati područja pomoći propisana u članku 64. Prilikom izrade prijedloga projekata savjetuju se mjerodavni dionici.

3.   Svake godine, nakon rasprava o prijedlozima projekata između Komisije i zemlje korisnice, zemlja korisnica Komisiji dostavlja sažetak projekta. U sažecima projekata jasno se navode prioriteti, predviđene operacije i odabrani načini provedbe. S obzirom na sažetke projekata Komisija priprema prijedloge za financiranje.

4.   Prijedlozi za financiranje donose se pomoću odluke o financiranju u skladu s člankom 8.

5.   Sporazum o financiranju predviđen u članku 8. sklapa se između Komisije i zemlje korisnice.

Članak 70.

Sudjelovanje u programima Zajednice u okviru nacionalnih programa

1.   Može se odobriti pomoć za potporu sudjelovanju zemalja korisnica u programima Zajednice. Sudjelovanje se propisuje u nacionalnim programima.

2.   Ukupna sredstva koja Zajednica daje kao potporu za sudjelovanje u programima Zajednice ne prelaze granice propisane u nacionalnom programu.

3.   Sudjelovanje zemalja korisnica u programima Zajednice temelji se na posebnim uvjetima propisanim za svaki takav program u memorandumu o razumijevanju koji se sklapa između Komisije i zemlje korisnice u skladu sa sporazumima kojima se utvrđuju opća načela za sudjelovanje zemalja korisnica u programima Zajednice. On uključuje odredbe o ukupnom iznosu doprinosa zemlje korisnice i iznosu koji se financira iz pomoći na temelju Uredbe o programu IPA.

Članak 71.

Sudjelovanje u agencijama Zajednice u okviru nacionalnih programa

1.   Može se dodijeliti pomoć za potporu sudjelovanju zemalja korisnica u agencijama Zajednice. Sudjelovanje se propisuje u nacionalnim programima.

2.   Zemlje korisnice mogu biti pozvane sudjelovati na ad hoc osnovi u radu različitih agencija Zajednice. Troškovi njihovog sudjelovanja mogu se financirati kroz pomoć koja se dodjeljuje u okviru Uredbe o programu IPA na sličan način onome koji se primjenjuje na sudjelovanje u programima Zajednice.

Članak 72.

Regionalni i horizontalni programi

1.   Na temelju mjerodavnih višegodišnjih indikativnih planskih dokumenata i savjetovanja s mjerodavnim dionicima, Komisija priprema regionalne i horizontalne programe koji su potpuno usklađeni i koordinirani s nacionalnim programima.

2.   Cilj je regionalnih i horizontalnih programa promicati regionalnu suradnju i jačati razmjene između više zemalja u zemljama korisnicama te pružiti potporu inicijativama koje potiču zemlje korisnice na suradnju u područjima od zajedničkog interesa.

3.   Regionalni program obuhvaća zemlje korisnice na Zapadnom Balkanu. Program je posebno usmjeren na pomirenje, obnovu i političku suradnju u regiji s ciljem potpore provedbi Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu.

4.   Horizontalni programi obuhvaćat će neke ili sve zemlje korisnice u područjima od zajedničkog interesa u kojima se pomoć može učinkovitije i djelotvornije provoditi putem takvih programa nego putem nacionalnih programa.

5.   U okviru regionalnog i horizontalnog programa, pomoć se može dodijeliti u područjima kao što su instrument za pripremu projektnih prijedloga, potpora civilnom društvu, potpora malim i srednjim poduzećima, općinske financijske ustanove i općinska infrastruktura, statistika, nuklearna sigurnost, informacije i komunikacija.

POGLAVLJE III.

Provedba

Odjeljak 1.

Okvir za provedbu i načela

Članak 73.

Opća načela

1.   Pomoć u okviru ove komponente dodjeljuje se putem centraliziranog, decentraliziranog ili zajedničkog upravljanja, u skladu s člankom 53. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

2.   Kada se radi o nacionalnim programima cilj je decentralizirano upravljanje.

3.   Komisija će regionalne i horizontalne programe provoditi centralizirano ili na temelju zajedničkog upravljanja s međunarodnim organizacijama kako je utvrđeno člankom 43.d Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

Članak 74.

Struktura i tijela u slučaju centraliziranog i zajedničkog upravljanja

U slučaju centraliziranog ili zajedničkog upravljanja nacionalni koordinator programa IPA jedina je kontakt osoba Komisije, u skladu s člankom 32.

Članak 75.

Struktura i tijela u slučaju decentraliziranog upravljanja

1.   Kada, u slučaju decentraliziranog upravljanja, u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (b), nacionalni koordinator programa IPA djeluje u skladu sa svojom odgovornosti za programiranje ove komponente na nacionalnoj razini, on obavlja sljedeće poslove:

2.   U skladu s člankom 31., operativna struktura sastoji se od jedne ili više provedbenih agencija koje se osnivaju u okviru državne uprave zemlje korisnice ili pod njezinom izravnom kontrolom.

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, nakon savjetovanja s nacionalnim koordinatorom programa IPA, imenuje dužnosnike za ovjeravanje programa koji će biti na čelu provedbenih agencija.

Dužnosnici ovlašteni za odobravanje programa su dužnosnici u državnoj upravi zemlje korisnice. Oni su nadležni za aktivnosti koje obavljaju provedbene agencije u skladu s člankom 28.

3.   Dužnosnici ovlašteni za odobravanje programa imenuju dužnosnike u državnoj upravi kao voditelje programa. Pod općom nadležnošću predmetnog dužnosnika za odobravanje programa, voditelji programa obavljaju sljedeće poslove:

Članak 76.

Akreditacija operativne strukture i prijenos upravljačkih ovlasti

1.   Ako su sredstvima Zajednice upravljala postojeća nacionalna tijela u zemljama korisnicama na temelju Uredbe (EEZ) br. 3906/89 ili Uredbe (EZ) br. 2500/2001 prije stupanja na snagu ove Uredbe, ta tijela (dalje u tekstu: „postojeća nacionalna tijela”) upravljaju sredstvima u okviru komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija dok Komisija ne donese Odluku o prijenosu upravljačkih ovlasti.

2.   Ni u kojem slučaju postojeća nacionalna tijela ne mogu upravljati sredstvima u okviru komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija više od godinu dana od stupanja na snagu ove Uredbe bez prijenosa upravljačkih ovlasti na temelju ove Uredbe.

3.   Komisija odlučuje o prijenosu upravljačkih ovlasti na postojeća nacionalna tijela posebno uzimajući u obzir popis odstupanja dostavljen u skladu sa stavkom 4. i odluku koju donosi nacionalni dužnosnik za ovjeravanje u skladu s člankom 5.

4.   Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje vrši procjenu operativne strukture, koja uključuje i postojeća nacionalna tijela, u odnosu na zahtjeve iz članka 11. Posebno utvrđuje popis svih zahtjeva na temelju ove Uredbe, kako je predviđeno u članku 11., koje operativna struktura ne ispunjava, na temelju mišljenja vanjskog revizora koji je funkcionalno neovisan od svih dionika u sustavima upravljanja i kontrole.

Popis odstupanja šalje se Komisiji najkasnije četiri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

5.   Ako se smatra da je neispunjavanje zahtjeva iz stavka 4. u skladu s učinkovitim i djelotvornim djelovanjem operativnih struktura, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje može odlučiti dodijeliti akreditaciju predmetnim tijelima iz ove Uredbe.

Najkasnije pet mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe, on šalje Komisiji odluku o akreditaciji predmetnih tijela. Ta odluka uključuje plan s vremenski ograničenim ciljevima u kojem su propisani koraci koje treba poduzeti za ispravljanje neispunjavanja zahtjeva iz popisa iz stavka 4. Plan se mora usuglasiti s Komisijom.

6.   Ako se neispunjavanje zahtjeva iz stavka 4. ne smatra usklađenim s učinkovitim i djelotvornim djelovanjem operativnih struktura, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje može ipak predmetnoj operativnoj strukturi dati akreditaciju, u skladu s odredbama članka 13.

7.   Ako Komisija odluči prenijeti upravljačke ovlasti na postojeća nacionalna tijela na temelju ove Uredbe, Odlukom Komisije mogu biti propisani dodatni uvjeti za nacionalna tijela. U slučaju dodatnih uvjeta, Komisija određuje vremenske rokove za njihovo ispunjavanje od strane nacionalnih tijela kako bi prijenos upravljačkih ovlasti ostao na snazi. Odlukom Komisije propisuje se i popis ex ante kontrola iz članka 14. stavka 3.

8.   Bez obzira na odluku nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, Komisija može odlučiti zadržati, suspendirati ili povući prijenos upravljačkih ovlasti na bilo koje od predmetnih tijela u bilo koje vrijeme.

9.   Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje osigurava u svim fazama da zemlja korisnica dostavlja sve informacije koje traži Komisija.

Članak 77.

Provedbena načela kod twinning projekata

1.   Twinning projekti organiziraju se u obliku bespovratnih sredstava u kojem slučaju su državne uprave odabranih država članica suglasne osigurati traženu stručnu pomoć javnom sektoru uz naknadu tako nastalih izdataka.

Bespovratna sredstva mogu posebno predviđati dugoročni premještaj dužnosnika sa zadatkom da pruža usluge savjetovanja državnoj upravi zemlje korisnice kao stalni twinning savjetnik.

Bespovratna sredstva za twinning utvrđuju se u skladu s odgovarajućim odredbama iz dijela prvog, glave VI. o bespovratnim sredstvima Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

2.   Komisija priprema i redovito ažurira priručnik za twinning koji uključuje sustav fiksnih stopa i cijena za naknadu za pruženu stručnu pomoć javnoj upravi od strane državnih uprava odabranih država članica.

Članak 78.

Provedbena načela u slučaju sudjelovanja u programima i agencijama Zajednice

U slučaju sudjelovanja u programima i agencijama Zajednice, provedba se sastoji od plaćanja dijela financijskog doprinosa zemlje korisnice koja se financira iz programa IPA u proračun programa ili agencije. Uplatu izvršava nacionalni fond kada se radi o decentraliziranom upravljanju i Komisija kod centraliziranog upravljanja.

Odjeljak 2.

Financijsko upravljanje

Članak 79.

Plaćanja u okviru decentraliziranog upravljanja

1.   Iznimno od članka 40. stavka 6., kada se ostvari gornja granica od 95 %, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje prilikom traženja uplate konačnog iznosa samo dostavlja novo ovjereno izvješće o izdacima i informacije o vraćenim sredstvima.

2.   Pretfinanciranje u načelu predstavlja 50 % doprinosa Zajednice predmetnom programu. Može se plaćati u godišnjim ratama. Stopa od 50 % može se povećati ako nacionalni dužnosnik za ovjeravanje pokaže da preostali iznos neće pokriti pretfinanciranje ugovora i bespovratnih sredstava potpisanih na nacionalnoj razini.

3.   Iznos za pretfinanciranje izračunava se kao ukupan zbroj procjene godišnje ugovorenog iznosa i stvarnog iznosa u odnosu za koji su prethodne godine nastale ugovorne obveze. Osim pretfinanciranja vezanog uz sudjelovanje u programima i agencijama Zajednice, pretfinanciranje se isplaćuje samo nakon pokretanja poziva za podnošenje ponude ili poziva za podnošenje prijedloga.

4.   Plaćanja za sudjelovanje u programima i agencijama Zajednice mogu iznositi do 100 % doprinosa Zajednice vezano uz to sudjelovanje.

Članak 80.

Čuvanje dokumenata

Iznimno od članka 48., operativna struktura čuva pismenu evidenciju o cijelom postupku nabave, dodijele bespovratnih sredstava i postupku ugovaranja tijekom razdoblja od barem sedam godina od plaćanja ukupnog iznosa ugovora.

Članak 81.

Vlasništvo nad kamatama

Iznimno od članka 36., kamate nastale kao rezultat financiranja programa od strane Zajednice prijavljuju se Komisiji prilikom predaje Komisiji svakog zahtjeva za plaćanjem.

Odjeljak 3.

Evaluacija i praćenje

Članak 82.

Evaluacija

1.   Svi programi u okviru komponente Pomoć u tranziciji i jačanje institucija podliježu evaluaciji tijekom i nakon provedbe programa u skladu s člankom 21. Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

2.   Evaluacija tijekom i nakon provedbe programa provodi se prije prijenosa upravljačkih ovlasti na zemlju korisnicu. Evaluacije provodi Komisija.

Nakon prijenosa upravljačkih ovlasti, zemlja korisnica je nadležna za provedbu evaluacije tijekom provedbe programa ne dovodeći u pitanje prava Zajednice da provodi ad hoc evaluacije tijekom provedbe programa ako ih smatra nužnim.

Ex post evaluacija ostaje povlasticom Zajednice čak i nakon prijenosa upravljačkih ovlasti na zemlju korisnicu.

3.   U skladu s člankom 22. Uredbe o programu IPA, sažeci izvješća o evaluaciji tijekom provedbe i ex post evaluaciji dostavljaju se Odboru za program IPA na raspravu.

Članak 83.

Praćenje

1.   U slučaju decentraliziranog upravljanja, u skladu s člankom 59., nacionalni koordinator programa IPA osniva sektorski odbor za praćenje za komponentu Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, dalje u tekstu „odbor TAIB-a”.

2.   Odbor TAIB-a sastaje se najmanje dva puta godišnje na inicijativu zemlje korisnice ili Komisije. On priprema svoj poslovnik u skladu s mandatom sektorskog odbora za praćenje koji propisuje Komisija i u okviru institucionalnog, pravog i financijskog okvira predmetne zemlje korisnice. On donosi taj poslovnik u dogovoru s nacionalnim koordinatorom programa IPA, nacionalnim dužnosnikom za ovjeravanje i odborom za praćenje programa IPA.

3.   Odborom TAIB-a predsjeda nacionalni koordinator programa IPA. Njegovi članovi su nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, dužnosnici za odobravanje programa i, ako je potrebno, drugi predstavnici operativne strukture, predstavnici Komisije i, ako je potrebno, predstavnici međunarodnih financijskih institucija i civilnog društva koje imenuje zemlja korisnica u dogovoru s Komisijom.

4.   U skladu s člankom 59., stavkom 2. odbor TAIB-a provjerava djelotvornost i kvalitetu predmetnih programa i operacija tako da, posebno:

5.   Odbor TAIB-a prati sve tekuće programe u okviru ove komponente. U slučaju, između ostalog, ulagačkih operacija, prijenosa imovine ili privatizacije, zemlja korisnica prati programe do njihovog zaključenja i izvješćuje odbor TAIB-a o svim promjenama u tim programima koje značajno utječu na njihov učinak, održivost i vlasništvo.

6.   Odboru TAIB-a mogu pomagati sektorski pododbori za praćenje koje osniva zemlja korisnica za praćenje programa i operacija iz ove komponente i koji su grupirani prema sektorima praćenja. Pododbori odgovaraju odboru TAIB-a. Oni pripremaju i donose svoje unutarnje poslovnike u skladu s mandatom koji propisuje Komisija.

Članak 84.

Sektorska godišnja i završna izvješća o provedbi

1.   U slučaju decentraliziranog upravljanja, operativna struktura dostavlja Komisiji, nacionalnom koordinatoru programa IPA i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje sektorska godišnja izvješća do 30. lipnja svake godine.

2.   Sektorsko završno izvješće dostavlja se Komisiji, nacionalnom koordinatoru programa IPA i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje najkasnije 6 mjeseci nakon zaključenja programa. Sektorsko završno izvješće pokriva cijelo razdoblje provedbe i uključuje posljednje sektorsko godišnje izvješće.

3.   Prije dostave Komisiji, nacionalnom koordinatoru programa IPA i nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje odbor TAIB-a pregledava sektorska izvješća.

4.   Sektorska izvješća uključuju sljedeće informacije:

GLAVA II.

KOMPONENTA PREKOGRANIČNA SURADNJA

POGLAVLJE I.

Predmet pomoći i prihvatljivost

Članak 85.

Dodatne definicije komponente Prekogranična suradnja

U smislu ove glave, uz definicije iz članka 2., „zemlje sudionice” znači države članice i/ili zemlje korisnice koje sudjeluju u programu prekogranične suradnje u okviru ove komponente.

Članak 86.

Područja i vrste pomoći

1.   Komponenta Prekogranična suradnja pruža pomoć u sljedećem:

2.   Pomoć Zajednice iz stavka 1. usmjerena je na jačanje prekogranične suradnje putem zajedničkih lokalnih i regionalnih inicijativa kombiniranjem vanjske pomoći i ciljeva gospodarske i socijalne kohezije. Suradnja će posebno biti usmjerena na ostvarenje jednog ili više sljedećih općih ciljeva:

pograničnih regija.

3.   Ciljevi iz stavka 2. mogu se posebno ostvarivati na sljedeće načine:

4.   Komponenta Prekogranična suradnja može podržavati, ako je potrebno, i sudjelovanje regija koje zadovoljavaju uvjete u zemljama korisnicama u transnacionalnim i međuregionalnim programima u okviru cilja europske teritorijalne suradnje Strukturnih fondova i multilateralnih programa za obalna područja na temelju Uredbe (EZ) br. 1638/2006 Europskog parlamenta i Vijeća. (11) Pravila kojima se uređuje sudjelovanje zemalja korisnica u navedenim programima utvrđena su u mjerodavnim sporazumima o financiranju.

Članak 87.

Partnerstvo

Odredbe članka 11. stavaka 1. i 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (12) primjenjuju se mutatis mutandis na države članice i zemlje korisnice u kontekstu prekogranične suradnje iz članka 86. stavka 1.

Članak 88.

Teritorijalna prihvatljivost

1.   U smislu prekogranične suradnje iz članka 86. stavka 1. točke (a), područja prihvatljiva za financiranje su sljedeća:

Odmah nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija donosi popis prihvatljivih regija u Zajednici i zemljama korisnicama. Taj popis vrijedi od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

2.   U smislu prekogranične suradnje iz članka 86. stavka 1. točke (b), prihvatljiva područja za financiranje su sljedeća:

Popis prihvatljivih regija bit će uključen u mjerodavne prekogranične programe iz članka 94.

3.   U smislu sudjelovanja u programima iz članka 86. stavka 4., prihvatljive regije zemalja korisnica utvrđuju se u mjerodavnom programskom dokumentu, prema potrebi.

Članak 89.

Prihvatljivost izdataka

1.   Izdaci u okviru ove komponente prihvatljivi su ako su stvarno plaćeni između 1. siječnja 2007. i 31. prosinca treće godine nakon posljednjeg proračunskog izdvajanja za operacije ili dijelove operacija koje se provode u okviru država članica i ako su nastali nakon potpisivanja sporazuma o financiranju operacija ili dijelova operacija koje se provode u zemljama korisnicama.

2.   Uz pravila predviđena u članku 34. stavku 3., sljedeći izdaci nisu prihvatljivi:

3.   Iznimno od članka 34. stavka 3., sljedeći izdaci smatraju se prihvatljivim:

4.   Osim tehničke pomoći za prekogranični program iz članka 94., sljedeći izdaci javnih tijela u pripremi ili provedbi operacije smatraju se prihvatljivim:

Predmetno javno tijelo izdaje račun za troškove iz točke (a) ovog stavka krajnjem korisniku ili ih ovjerava na temelju dokumenata jednakovrijedne dokazne vrijednosti koji omogućavaju utvrđivanje stvarnih troškova koje je to tijelo platilo za tu operaciju.

Troškovi iz točke (b) ovog stavka moraju biti ovjereni dokumentima koji dopuštaju utvrđivanje stvarnih troškova koje je platilo predmetno javno tijelo za tu operaciju.

5.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavaka 1. do 4., zemlje sudionice u prekograničnom programu mogu propisati dodatna pravila o prihvatljivosti izdataka.

Članak 90.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Zajednice

1.   Za potrebe ove komponente, prihvatljivi izdaci iz članka 38. stavka 1. temelje se na javnim rashodima ili na ukupnim izdacima prema dogovoru između zemalja sudionica i kako je propisano u prekograničnom programu.

2.   Doprinos Zajednice za prekogranične programe na razini prioritetne osi ne smije prijeći gornju granicu od 85 % prihvatljivih izdataka.

3.   Doprinos Zajednice za svaki prioritet ne smije biti manji od 20 % prihvatljivih izdataka.

4.   Na operaciju se smije primjenjivati samo stopa sufinanciranja koja se odnosi na dotični prioritet.

5.   Tijekom razdoblja prihvatljivosti iz stavka 1. članka 89., uz odredbe članka 34. stavka 4.:

6.   U odnosu na državne potpore poduzećima u smislu članka 87. Ugovora, javna pomoć dodijeljena u okviru prekograničnih programa poštuje gornje granice za državne potpore.

POGLAVLJE II.

Programiranje

Odjeljak 1.

Programi

Članak 91.

Priprema i odobravanje prekograničnih programa

1.   Pomoć za prekograničnu suradnju iz članka 86. stavka 1. u načelu se dodjeljuje u okviru višegodišnjih programa za prekograničnu suradnju, dalje u tekstu: „prekogranični programi”.

2.   Prekogranični programi pripremaju se za svaku granicu ili skupinu granica prema odgovarajućoj skupini regija III. razine (NUTS 3) ili, ako ne postoji podjela prema NUTS-u, ekvivalentnih područja.

3.   Svaki prekogranični program zajednički pripremaju zemlje sudionice u suradnji s partnerima iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 1083/2006.

4.   Zemlje sudionice zajednički Komisiji dostavljaju prijedlog za prekogranični program koji sadrži sve elemente iz članka 94.

5.   Komisija ocjenjuje predloženi prekogranični program kako bi utvrdila sadrži li sve elemente iz članka 94. i doprinosi li ciljevima i prioritetima mjerodavnih višegodišnjih indikativnih planskih dokumenata iz članka 5.

Ako Komisija smatra da prekogranični program ne sadrži sve elemente iz članka 94. ili nije u skladu s ciljevima i prioritetima višegodišnjih indikativnih planskih dokumenata, može pozvati zemlje sudionice da dostave sve nužne dodatne informacije i, ako je potrebno, u skladu s tim izmijene predloženi program.

6.   Komisija usvaja prekogranični program odlukom.

Članak 92.

Sporazumi o financiranju

1.   Na temelju odluke predviđene u članku 91. stavku 6., za prekogranične programe koji se odnose na suradnju iz članka 86. stavka 1. točke (a) sklapaju se višegodišnji sporazumi o financiranju između Komisije i svake od zemalja korisnica koje sudjeluju u programu.

Ako se prekogranični program provodi u okviru prijelaznih odredbi iz članka 99. sklapaju se godišnji sporazumi o financiranju između Komisije i svake od zemalja korisnica koje sudjeluju u programu. Svaki takav sporazum o financiranju obuhvaća doprinos Zajednice za zemlju korisnicu i predmetnu godinu, kako je navedeno u planu financiranja iz članka 99. stavka 2.

2.   Za prekogranične programe koji se odnose na suradnju iz članka 86. stavka 1. točke (b) sklapaju se godišnji sporazumi o financiranju između Komisije i svake od zemalja korisnica koje sudjeluju u programu na temelju odluke iz članka 91. stavka 6. Svaki takav sporazum o financiranju obuhvaća doprinos Zajednice za zemlju korisnicu i predmetnu godinu kako je navedeno u planu financiranja iz članka 94. stavka 2. drugog podstavka.

Članak 93.

Revizija prekograničnih programa

1.   Na inicijativu zemalja sudionica ili Komisije u dogovoru sa zemljama sudionicama, prekogranični programi mogu se preispitati i, ako je nužno, ostatak programa može se revidirati u jednom ili više sljedećih slučajeva:

2.   Komisija odlukom donosi izmijenjen prekogranični program, a u skladu s tim donosi(-e) se novi sporazum(i) o financiranju iz članka 92. Ako je mjerodavno, primjenjuju se odredbe članka 9. stavka 3. Uredbe o programu IPA.

Članak 94.

Sadržaj prekograničnih programa

1.   Svaki prekogranični program sadrži sljedeće informacije:

2.   Nadalje, prekogranični programi suradnje iz članka 86. stavka 1. točke a) sadrže jedinstveni plan financiranja utemeljen na višegodišnjem indikativnom financijskom okviru bez raščlambe prema zemljama sudionicama koji sadrži tablicu u kojoj je naveden iznos i stopa doprinosa Zajednice za svaku godinu obuhvaćenu višegodišnjim indikativnim financijskim okvirom i za svaki prioritet, kao i iznos koji financiraju nacionalni partneri.

Prekogranični programi suradnje iz članka 86. stavka 1. točke b) sadrže plan financiranja utemeljen na višegodišnjem indikativnom financijskom okviru koji sadrži tablicu za svaku zemlju sudionicu u kojoj je naveden iznos i stopa doprinosa Zajednice za svaku godinu obuhvaćenu višegodišnjim indikativnim financijskim okvirom i za svaki prioritet kao i iznos koji financiraju nacionalni partneri.

Odjeljak 2.

Operacije

Članak 95.

Odabir operacija

1.   Prekogranični programi financiraju zajedničke operacije koje su zajednički odabrale zemlje sudionice putem jedinstvenog poziva za podnošenje prijedloga za cijelo prihvatljivo područje.

Zemlje sudionice mogu utvrditi i zajedničke operacije izvan poziva za podnošenje prijedloga projekata. U tom će slučaju zajednička operacija biti posebno navedena u prekograničnom programu ili, ako je u skladu s prioritetom ili mjerama prekograničnog programa, bit će utvrđena u bilo kojem trenutku nakon usvajanja programa u odluci koju donosi zajednički odbor za praćenje iz članka 110. ili članka 142.

2.   Operacije odabrane za prekogranične programe uključuju krajnje korisnike iz barem dvije zemlje sudionice koji će surađivati na barem jedan od sljedećih načina za svaku operaciju: zajednički razvoj, zajednička provedba, zajedničko osoblje i zajedničko financiranje.

3.   U odnosu na prekogranične programe vezane uz suradnju iz članka 86. stavka 1. točke (a), odabrane operacije uključuju korisnike za barem jednu od sudjelujućih država članica i barem jednu od sudjelujućih zemalja korisnica.

4.   Odabrane operacije koje ispunjavaju gore navedene uvjete mogu se provoditi u jednoj zemlji ako od njih postoji jasna prekogranična korist.

5.   Svaki program utvrđuje pravila prihvatljivosti za odabir operacija koja sprečavaju udvostručavanje napora između različitih prekograničnih programa u okviru IPA-e ili drugih instrumenata Zajednice.

Članak 96.

Odgovornosti glavnog korisnika i drugih korisnika

1.   U slučaju prekograničnih programa koji se odnose na suradnju iz članka 86. stavka 1. točke (a), krajnji korisnici operacije između sebe imenuju glavnog korisnika prije podnošenja prijedloga za operaciju. Glavni korisnik preuzima sljedeće odgovornosti:

2.   Za prekogranične programe koji se odnose na suradnju iz članka 86. stavka 1. točke (a) i koji se provode u okviru prijelaznih odredbi iz članka 99:

Glavni korisnici sudjelujućih država članica i zemalja korisnica osiguravaju strogu koordinaciju provedbe operacija.

3.   Za prekogranične programe koji se odnose na suradnju iz članka 86. stavka 1. točke (b) krajnji korisnici operacije u svakoj sudjelujućoj zemlji korisnici između sebe imenuju glavnog korisnika prije podnošenja prijedloga operacije. Glavni korisnik preuzima odgovornosti iz točaka (a) do (d) stavka 1. za dio operacija koje se odvijaju u predmetnoj zemlji.

Glavni korisnici sudjelujućih zemalja korisnica osiguravaju strogu koordinaciju provedbe operacije.

4.   Svaki krajnji korisnik koji sudjeluje u operaciji odgovoran je za nepravilnosti u izdacima koje je prijavio.

Članak 97.

Posebni uvjeti kojima se uređuje područje operacija

1.   U propisno opravdanim slučajevima, sredstva Zajednice mogu se koristiti za financiranje izdataka nastalih tijekom provedbe operacija ili dijelova operacija do granice od 20 % iznosa doprinosa Zajednice za prekogranični program u regijama III. razine NUTS-a ili, ako ne postoji podjela prema NUTS-u, u istovjetnim područjima koja su susjedna prihvatljivim područjima za taj program (tzv. pridružena područja). U iznimnim slučajevima u skladu s dogovorom između Komisije i zemalja sudionica, ta se fleksibilnost može proširiti na regije II. razine NUTS-a ili, ako ne postoji podjela prema NUTS-u, na istovjetna područja u kojima se nalaze prihvatljiva područja.

Na razini projekta, u iznimnim slučajevima, mogu biti prihvatljivi izdaci nastali od strane partnera smještenih izvan područja programa kako je definirano u prvom podstavku ako projekt svoje ciljeve može ostvariti samo uz sudjelovanje tog partnera.

2.   Zemlje sudionice svakog programa osiguravaju pravovaljanost i ispravnost tih izdataka. Odabir operacija izvan prihvatljivog područja iz stavka 1. potvrđuju:

POGLAVLJE III.

Provedba

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 98.

Načini provedbe

1.   U slučaju prekogranične suradnje iz članka 86. stavka 1. točke (a) programe u načelu provode tijela iz članka 102. koja su nadležna za provedbu prekograničnog programa u sudjelujućim državama članicama i zemljama korisnicama na temelju podijeljenog upravljanja s državama članicama.

Zbog toga države članice i zemlje korisnice koje sudjeluju u prekograničnom programu moraju biti sposobne provoditi cijeli program na cijelom prihvatljivom području u skladu s odredbama iz odjeljka 2. ovog poglavlja.

Prije donošenja prekograničnog programa u skladu s člankom 91. stavkom 6., Komisija može od zemalja sudionica tražiti sve informacije koje smatra nužnim za potvrdu sposobnosti tijela iz članka 102. da ispune obveze iz odjeljka 2. ovog poglavlja.

Ako države članice i zemlje korisnice koje sudjeluju u prekograničnom programu još nisu spremne provoditi cijeli program u skladu s tim modalitetima, primjenjuju se prijelazne odredbe propisane u članku 99.

2.   U slučaju prekogranične suradnje iz članka 86. stavka 1. točke (b) programi se provode na temelju centraliziranog ili decentraliziranog upravljanja u skladu s člankom 53. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 s tim da Komisija ili nacionalni dužnosnik za ovjeravanje i operativne strukture snose odgovornost za provedbu programa u pojedinoj zemlji sudionici.

U tom kontekstu, prekogranični programi provode se u skladu s odredbama iz odjeljka 3. ovog poglavlja.

Za prekograničnu suradnju iz članka 86. stavka 1. točke (b), cilj svih zemalja korisnica bit će decentralizirano upravljanje.

Članak 99.

Prijelazne odredbe

1.   U slučaju prekogranične suradnje iz članka 86. stavka 1. točke (a), kada zemlje sudionice još nisu spremne provoditi cjelokupni prekogranični program na temelju podijeljenog upravljanja s državama članicama u skladu s odredbama iz odjeljka 2. ovog poglavlja, program se provodi u skladu s prijelaznim odredbama propisanim u ovom članku.

2.   Plan financiranja uključen u prekograničnih program iz prvog podstavka članka 94. stavka 2. sadrži:

3.   Dio prekograničnog programa koji se odnosi na sudjelujuće države članice provodi se u skladu s odredbama iz odjeljka 2. ovog poglavlja.

Dio prekograničnog programa koji se odnosi na sudjelujuće zemlje korisnice provodi se u skladu s odredbama iz odjeljka 3. ovog poglavlja uz iznimku članka 142. Primjenjuju se odredbe vezane uz zajednički odbor za praćenje iz članka 110.

4.   Provedbene odredbe sadržane u prekograničnom programu kako je navedeno u članku 94. stavku 1. točki (h) razlikuju se između modaliteta koji se primjenjuju na sudjelujuće države članice i onih koji se primjenjuju na sudjelujuće zemlje korisnice.

5.   Nakon odabira zajedničkih operacija u skladu s odredbama članka 95., upravljačko tijelo dodjeljuje bespovratna sredstva glavnom korisniku sudjelujućih država članica.

U slučaju decentraliziranog upravljanja, operativne strukture u sudjelujućim zemljama korisnicama dodjeljuju bespovratna sredstva glavnim korisnicima u njihovim zemljama.

U slučaju centraliziranog upravljanja, Komisija dodjeljuje bespovratna sredstva glavnom korisniku u svakoj sudjelujućoj zemlji korisnici.

Članak 100.

Prestanak prijelaznih odredbi

1.   Kada su zemlje sudionice spremne prijeći na provedbu putem podijeljenog upravljanja u skladu sa stavkom 1. članka 98., one dostavljaju Komisiji izmijenjen prekogranični program koji uključuje jedinstven plan financiranja na temelju višegodišnjeg indikativnog financijskog okvira za sljedeće tri godine zajedno s izmijenjenim opisom sustava upravljanja i kontrole popraćen izmijenjenim izvješćem i mišljenjem u skladu s člankom 117.

Komisija preispituje prekogranični program i ocjenjuje dokumente predane u skladu s člankom 117. Odlučuje hoće li donijeti novu odluku o izmjeni programa kako bi se on mogao provoditi u skladu s odredbama iz članka 98. stavka 1.

2.   Proračunska izdvajanja za dio programa koji se odnosi na sudjelujuće zemlje korisnice koja su preuzeta tijekom prijelaznih odredbi provodit će se i dalje u skladu s odredbama iz članka 99.

Odjeljak 2.

Prekogranični programi između zemalja korisnica i država članica

Pododjeljak 1.

Sustavi upravljanja i kontrole

Članak 101.

Opća načela

Sustavi upravljanja i kontrole za prekogranične programe koje uspostavljaju zemlje sudionice trebaju osigurati:

Članak 102.

Imenovanje tijela

1.   Zemlje koje sudjeluju u prekograničnom programu imenuju jedinstveno upravljačko tijelo, jedinstveno tijelo za ovjeravanje i jedinstveno revizijsko tijelo. Sva tijela smještena su u jednoj od država članica koje sudjeluju u prekograničnom programu. Tijelo za ovjeravanje prima uplate od Komisije i, u pravilu, vrši plaćanja glavnom korisniku u skladu s odredbama iz članka 104.

Upravljačko tijelo, nakon savjetovanja sa zemljama koje sudjeluju u programu, osniva zajedničko tehničko tajništvo. Zajedničko tehničko tajništvo pomaže upravljačkom tijelu i zajedničkom odboru za praćenje iz članka 110. i, ako je potrebno, revizijskom tijelu i tijelu za ovjeravanje, u obavljaju njihovih zadataka.

Zajedničko tehničko tajništvo može imati ogranke u drugim zemljama sudionicama.

2.   Revizijskom tijelu za prekogranični program pomaže skupina revizora koja se sastoji od predstavnika svake od zemalja koje sudjeluju u prekograničnom programu i koja obavlja poslove iz članka 105. Skupina revizora osniva se najkasnije u roku od tri mjeseca od odluke o odobrenju prekograničnog programa. Ona sama priprema svoj poslovnik. Njomepredsjedava revizijsko tijelo za prekogranični program.

Zemlje sudionice mogu jednoglasno odlučiti da je revizijsko tijelo ovlašteno izravno obavljati zadatke predviđene u članku 105. na cijelom području koje pokriva program bez potrebe za osnivanjem skupine revizora iz prvog podstavka.

Revizori moraju biti neovisni o sustavu kontrole iz članka 108.

3.   Svaka zemlja koja sudjeluje u prekograničnom programu imenuje predstavnike u zajednički odbor za praćenje iz članka 110.

4.   Ako jedan ili više zadataka upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje obavlja posredničko tijelo, potrebno je u pismenom obliku zabilježiti mjerodavne načine obavljanja zadataka.

Odredbe ove Uredbe koje se odnose na upravljačko tijelo, revizijsko tijelo ili tijelo za ovjeravanje primjenjuju se na posredničko tijelo.

Članak 103.

Dužnosti upravljačkog tijela

1.   Upravljačko tijelo nadležno je za upravljanje i provedbu prekograničnog programa u skladu s načelom valjanog financijskog upravljanja, a posebno:

2.   Upravljačko tijelo propisuje provedbene odredbe za svaku operaciju, ako je potrebno u dogovoru s glavnim korisnikom.

Članak 104.

Dužnosti tijela za ovjeravanje

Tijelo za ovjeravanje prekograničnog programa nadležno je posebno za:

Članak 105.

Dužnosti revizijskog tijela

1.   Revizijsko tijelo prekograničnog programa funkcionalno je neovisno o upravljačkom tijelu i tijelu za ovjeravanje i nadležno je posebno:

2.   Revizijsko tijelo osigurava da revizija vodi računa o međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima.

3.   Ako revizije i kontrole iz stavka 1. točaka (a) i (b) obavlja tijelo koje nije revizijsko tijelo, revizijsko tijelo osigurava da takva tijela uživaju nužnu funkcionalnu neovisnost.

4.   Ako otkriveni nedostaci u sustavima upravljanja i kontrole ili uočena razina nepravilnosti izdataka ne dopuštaju davanje pozitivnog mišljenja za godišnje mišljenje iz stavka 1. točke (c) ili u izjavi o zaključenju iz stavka 1. točke (d), revizijsko tijelo iznosi razloge i procjenjuje opseg problema i njegov financijski učinak.

Članak 106.

Revizijski trag

U smislu revizija iz članka 105. stavka 1. točke (b), revizijski trag smatra se odgovarajućim ako, u odnosu na predmetni prekogranični program, zadovoljava sljedeće kriterije:

Članak 107.

Revizije operacija

1.   Revizije iz članka 105. stavka 1. točke (b) provode se svakih dvanaest mjeseci od 1. srpnja godine nakon donošenja prekograničnog programa na uzorku operacija koji se bira metodom koju utvrđuje ili odobrava revizijsko tijelo u dogovoru s Komisijom.

Revizije se provode na licu mjesta na temelju dokumentacije i evidencije koju čuva krajnji korisnik.

Zemlje sudionice osiguravaju odgovarajući raspored tih revizija tijekom razdoblja provedbe.

2.   Revizijom se provjerava ispunjavanje sljedećih uvjeta:

3.   Ako se čini da su uočeni problemi sustavne prirode i stoga predstavljaju rizik za druge operacije u okviru prekograničnog programa, revizijsko tijelo osigurava provedbu daljnjih provjera, uključujući dodatne revizije ako je nužno, u svrhu utvrđivanja opsega takvih problema. Mjerodavna tijela poduzimaju nužne preventivne i korektivne radnje.

4.   Nad najmanje 5 % ukupnih izdataka koje su prijavili glavni korisnici i potvrdili Komisiji u završnom izvješću o izdacima vrši se revizija u skladu sa stavkom 2. prije zaključenja prekograničnog programa.

Članak 108.

Sustav kontrole

1.   Kako bi potvrdila izdatke, svaka zemlja sudionica uspostavlja sustav kontrole koji omogućava provjeru dostave sufinanciranih proizvoda i usluga, ispravnost prijavljenih izdataka za operacije ili dijelove operacija provedene na njihovom području, i usklađenost tih izdataka i povezanih operacija ili dijelova operacija s pravilima Zajednice, ako su mjerodavna, i njenim nacionalnim pravilima.

U tu svrhu svaka zemlja sudionica imenuje kontrolore koji su odgovorni za provjeru pravovaljanosti i ispravnosti izdataka koje prijavljuje svaki krajnji korisnik koji sudjeluje u operaciji. Zemlje sudionice mogu odlučiti imenovati jednog kontrolora za cijelo područje programa.

Kada se provjera dostave sufinanciranih proizvoda i usluga može provoditi samo u odnosu na cijelu operaciju, takvu provjeru obavlja kontrolor iz zemlje sudionice u kojoj se nalazi glavni korisnik ili upravljačko tijelo.

2.   Svaka zemlja sudionica osigurava da kontrolori mogu potvrditi izdatke u roku od tri mjeseca od dana kada ih je glavni korisnik dostavio kontrolorima.

Pododjeljak 2.

Evaluacija i praćenje

Članak 109.

Evaluacija

1.   Cilj je evaluacije unaprijediti kvalitetu, djelotvornost i usklađenost pomoći iz sredstava Zajednice i strategiju i provedbu prekograničnih programa uzimajući u obzir cilj održivog razvoja i mjerodavno zakonodavstvo Zajednice koje se odnosi na ekološki učinak i stratešku ekološku procjenu.

2.   Zemlje sudionice zajednički provode ex ante evaluaciju svakog prekograničnog programa.

Cilj je ex ante evaluacija optimizirati dodjelu proračunskih sredstava u okviru prekograničnih programa i unaprijediti kvalitetu programiranja. One utvrđuju i ocjenjuju razlike, jazove i mogućnosti razvoja, ciljeve koje treba ostvariti, očekivane rezultate, kvantificirane ciljeve, usklađenost s mjerodavnim višegodišnjim indikativnim planskim dokumentima, dodanu vrijednost Zajednice, znanje stečeno iz prethodnih postupaka programiranja i kvalitetu postupaka provedbe, praćenja, evaluacije i financijskog upravljanja.

Ex ante evaluacija prilaže se uz prekogranični program.

3.   Tijekom razdoblja programiranja, zemlje sudionice provode evaluacije vezane uz praćenje prekograničnog programa, posebno ako to praćenje ukazuje na značajna odstupanja od izvorno utvrđenih ciljeva ili ako je predložena revizija prekograničnog programa. Rezultati se šalju zajedničkom odboru za praćenje za prekogranični program i Komisiji.

Ako rezultati ukazuju da je potrebna revizija ostatka programa kako je navedeno u članku 93., o tome se raspravlja s Odborom za program IPA prilikom dostave revidiranog prekograničnog programa.

4.   Evaluacije obavljaju stručnjaci ili tijela, unutarnji ili vanjski, koji su funkcionalno neovisni od tijela za ovjeravanje ili revizijskih tijela iz članka 102. Rezultati se objavljuju u skladu s primjenjivim pravilima o pristupu dokumentima.

5.   Evaluacija se financira iz proračuna za tehničku pomoć iz članka 94. stavka 1. točke (f).

Članak 110.

Zajednički odbor za praćenje

1.   Zemlje sudionice osnivaju zajednički odbor za praćenje za svaki prekogranični program u roku od tri mjeseca od datuma kada su zemlje sudionice obaviještene o odluci kojom se odobrava prekogranični program.

Zajednički odbori za praćenje sastaju se barem dva puta godišnje na inicijativu zemalja sudionica ili Komisije.

U slučaju prekograničnog programa koji se provodi u skladu s prijelaznim odredbama iz članka 99., u zemljama korisnicama u kojima se pomoć provodi na decentraliziranoj osnovi, zajednički odbor za praćenje ima ulogu sektorskog odbora za praćenje iz članka 59.

2.   Svaki zajednički odbor za praćenje priprema svoj poslovnik u okviru institucionalnog, pravnog i financijskog okvira zemalja sudionica i u skladu s mandatom zajedničkog odbora za praćenje koji propisuje Komisija, kako bi svoju misiju obavljao u skladu s ovom Uredbom. On poslovnik donosi u dogovoru s upravljačkim tijelom i, u slučaju programa koji se provodi u skladu s prijelaznim odredbama iz članka 99., u dogovoru s nacionalnim koordinatorom(-ima) programa IPA sudjelujuće zemlje korisnice ili zemalja korisnica.

3.   Zajedničkim odborom za praćenje predsjedava predstavnik jedne od zemalja sudionica ili upravljačkog tijela.

Prilikom donošenja odluke o svom sastavu u skladu s člankom 102. stavkom 3., zemlje sudionice u dovoljnoj mjeri uzimaju u obzir odredbe članka 87.

4.   Komisija sudjeluje u radu zajedničkog odbora za praćenje gdje ima savjetodavnu ulogu. Predstavnik Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda može sudjelovati u radu odbora i imati savjetodavnu ulogu za one prekogranične programe za koje Europska investicijska banka ili Europski investicijski fond daju svoj doprinos.

5.   Zajednički odbor za praćenje provjerava djelotvornost i kvalitetu provedbe prekograničnog programa u skladu sa sljedećim odredbama:

Članak 111.

Organizacija praćenja

1.   Upravljačko tijelo i zajednički odbor za praćenje osiguravaju kvalitetu provedbe prekograničnog programa.

2.   Upravljačko tijelo i zajednički odbor za praćenje obavljaju praćenje na temelju financijskih pokazatelja i pokazatelja iz članka 94. stavka 1. točke (d).

3.   Razmjena podataka između Komisije i tijela iz članka 102. u svrhu praćenja obavlja se elektroničkim putem.

Članak 112.

Godišnje izvješće i završno izvješće o provedbi

1.   Najkasnije do 30. lipnja svake godine, upravljačko tijelo dostavlja Komisiji godišnje izvješće o provedbi prekograničnog programa koje je odobrio zajednički odbor za praćenje. Prvo godišnje izvješće predaje se tijekom druge godine nakon donošenja programa.

Upravljačko tijelo dostavlja završno izvješće o provedbi prekograničnog programa najkasnije do 31. prosinca četvrte godine nakon posljednjeg proračunskog izdvajanja.

2.   Izvješća iz stavka 1. uključuju sljedeće informacije:

Ako je potrebno, informacije iz točaka (a) do (g) ovog stavka mogu se dostaviti i u sažetom obliku.

Informacije iz točaka (c) do (f) ne moraju biti uključene ako od prethodnog izvješća nije bilo značajnih preinaka.

3.   U roku od tri mjeseca od dana primitka Komisija izvješćuje zemlje sudionice o svom mišljenju o sadržaju godišnjeg izvješća o provedbi koje je dostavilo upravljačko tijelo. Kada se radi o završnom izvješću o prekograničnom programu, vremenski rok je najviše pet mjeseci od dana primitka izvješća. Ako Komisija ne odgovori u propisanom roku, izvješće se smatra prihvaćenim.

Članak 113.

Godišnji pregledi programa

1.   Svake godine, nakon dostave godišnjeg izvješća o provedbi iz članka 112., Komisija i upravljačko tijelo ocjenjuju napredak ostvaren u provedbi prekograničnog programa, glavne ostvarene rezultate tijekom prethodne godine, financijsku provedbu i druge čimbenike s ciljem unapređenja provedbe.

Mogu se ispitivati i svi vidovi rada sustava upravljanja i kontrole o kojima se govori u prethodnom godišnjem izvješću o kontroli iz članka 105. stavka 1. točke (c), podtočke i.

2.   Nakon ispitivanja iz stavka 1., Komisija može zemljama sudionicama i upravljačkom tijelu dati svoje komentare o kojima oni izvješćuju zajednički odbor za praćenje. Zemlje sudionice izvješćuju Komisiju o poduzetim radnjama kao reakcija na te komentare.

Pododjeljak 3.

Odgovornost zemalja sudionica i Komisije

Članak 114.

Upravljanje i kontrola

1.   Zemlje sudionice odgovorne su za upravljanje i kontrolu prekograničnih programa, posebno putem sljedećih mjera:

2.   Ne dovodeći u pitanje odgovornost zemalja korisnica za otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti i za povrat nepropisno plaćenih sredstava, tijelo za ovjeravanje osigurava povrat od glavnog korisnika svakog iznosa koji je uplaćen kao rezultat nepravilnosti. Krajnji korisnici vraćaju glavnom korisniku nepropisno plaćene iznose u skladu s dogovorom koji postoji između njih. Ako glavni korisnik ne uspje osigurati povrat sredstava od krajnjeg korisnika, zemlja sudionica na čijem se području nalazi krajnji korisnik nadoknađuje tijelu za ovjeravanje nepropisno plaćen iznos tom krajnjem korisniku.

Članak 115.

Opis sustava upravljanja i kontrole

1.   Prije uplate pretfinanciranja iz članka 128., država članica na čijem području se nalazi upravljačko tijelo dostavlja Komisiji opis sustava upravljanja i kontrole koji posebno obuhvaća organizaciju i postupke u:

2.   U odnosu na upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje i svako posredničko tijelo, država članica iz stavka 1. dostavlja Komisiji sljedeće informacije:

3.   U odnosu na revizijsko tijelo i druga tijela, države članice iz stavka 1. dostavljaju Komisiji sljedeće informacije:

Članak 116.

Ocjena sustava upravljanja i kontrole

1.   Opis iz članka 115. popraćen je izvješćem u kojem se navode rezultati ocjene uspostavljenih sustava i daje mišljenje o njihovoj usklađenosti s člancima 101. i 105.. Ako mišljenje sadrži rezerve, u izvješću se navodi ozbiljnost nedostataka. Predmetna zemlja sudionica izvješćuje Komisiju o korektivnim mjerama koje će biti poduzete i rasporedu njihove provedbe te nakon toga potvrđuje provedbu mjera i povlačenje odgovarajućih rezervi.

2.   Izvješće i mišljenje iz stavka 1. daje revizijsko tijelo ili javno ili privatno tijelo funkcionalno neovisno od upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje koje obavlja svoj posao uzimajući u obzir međunarodno prihvaćene računovodstvene standarde.

3.   Ako su sustav upravljanja i kontrole u biti jednaki onima koji su uspostavljeni za pomoć odobrenu na temelju Uredbe (EZ) br. 1083/2006, mogu se uzeti u obzir rezultati revizija koje su obavili nacionalni revizori i revizori Zajednice u odnosu na taj sustav u svrhu donošenja izvješća i mišljenja iz stavka 1.

4.   Izvješće iz stavka 1. može se smatrati prihvaćenim, a pretfinanciranje se uplaćuje, u sljedećim okolnostima:

Članak 117.

Zahtjevi kod prelaska s prijelaznih odredaba

1.   U slučaju prekograničnog programa koji se provodi u skladu s prijelaznim odredbama iz članka 99., kada su zemlje sudionice spremne prijeći na modalitete provedbe iz članka 98. stavka 1., one dostavljaju Komisiji izmijenjen opis sustava upravljanja i kontrole zajedno s revidiranim izvješćem i mišljenjem u skladu s člankom 116. stavkom 1.

2.   Ako mišljenje sadrži rezerve, Komisija može donijeti odluku o izmjeni programa samo ako je primila potvrdu da su provedene mjere koje se odnose na ključne elemente sustava i da su povučene odgovarajuće rezerve.

Članak 118.

Sklapanje i priopćavanje o sporazumima između zemalja sudionica

Osim informacija iz članka 115. stavaka 2. i 3., opis sustava upravljanja i kontrole uključuje sporazume između zemalja sudionica kojima se omogućuje upravljačkom tijelu, tijelu za ovjeravanje i revizijskom tijelu izvršavanje njihovih zadataka koji proizlaze iz ove Uredbe i osiguravanje da zemlje sudionice poštuju odredbe vezane uz povrat nepropisnih uplata kako je propisano u članku 114. stavku 2.

Ti sporazumi, zajedno s odredbama vezanim uz pravila i postupke javnih nabava iz članka 121., uključuju se u pisani sporazum koji se sklapa između zemalja sudionica i koji se nalazi u prilogu opisa sustava upravljanja i kontrole iz članka 115.

Članak 119.

Odgovornosti Komisije

1.   Komisija provjerava, u skladu s postupkom iz članka 116., jesu li zemlje sudionice uspostavile sustave upravljanja i kontrole koji su u skladu s člancima 101. i 105. i, na temelju godišnjih izvješća o kontroli i godišnjeg mišljenja revizijskog tijela iz članka 105. stavka 1. točke (c) i vlastitih revizija, rade li sustavi djelotvorno tijekom razdoblja provedbe prekograničnih programa.

2.   Ne dovodeći u pitanje revizije koje provode zemlje sudionice, dužnosnici Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije mogu provoditi revizije na licu mjesta s ciljem provjere djelotvornosti rada sustava upravljanja i kontrole. To može uključivati revizije operacija uključenih u prekogranične programe uz prethodnu obavijest najmanje deset radnih dana unaprijed, osim u hitnim slučajevima. Dužnosnici ili ovlašteni predstavnici zemalja sudionica mogu sudjelovati u takvim revizijama.

Dužnosnici Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije koji su ovlašteni za provedbu revizija na licu mjesta moraju imati pristup knjigama i svim drugim dokumentima, uključujući dokumente i metapodatke koji su pripremljeni ili primljeni i zabilježeni na elektroničkom mediju, vezano uz izdatke koji se financiraju iz sredstava Zajednice.

Te revizijske ovlasti ne utječu na primjenu nacionalnih odredaba kojima su određene radnje rezervirane za dionike koji su posebno propisani nacionalnim zakonodavstvom.

3.   Komisija može tražiti od zemlje sudionice da provodi reviziju na licu mjesta u svrhu provjere učinkovitosti rada sustava ili točnosti jedne ili više transakcija. Dužnosnici Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije mogu sudjelovati u takvim revizijama.

Članak 120.

Suradnja s revizijskim tijelima

Komisija i revizijska tijela prekograničnih programa surađuju na koordinaciji svojih planova revizije i metoda revizije i odmah razmjenjuju rezultate revizije sustava upravljanja i kontrole kako bi u najboljoj mogućoj mjeri iskoristili resurse i izbjegli neopravdano ponavljanje posla.

Komisija i revizijska tijela sastaju se redovno i barem jednom godišnje osim ako se međusobno ne dogovore drukčije radi zajedničkog pregleda godišnjeg izvješća o kontroli i mišljenja dostavljenog na temelju članka 105. i radi razmjene stavova o drugim pitanjima vezanim uz unapređenje upravljanja i kontrole prekograničnih programa.

Članak 121.

Nabava

1.   Kada se radi o sklapanju ugovora za nabavu usluga, robe i radova, postupci javne nabave u skladu su s odredbama poglavlja 3. dijela 2. glave IV. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i poglavlja 3. dijela 2. glave III. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 te Odlukom Komisije C (2006) 117 od 24. siječnja 2006. o pravilima i postupcima koji se primjenjuju na ugovore za nabavu usluga, robe i radova koji se financiraju iz općeg proračuna Europskih zajednica u svrhu suradnje s trećim zemljama.

Te odredbe primjenjuju se na cijelo područje primjene prekograničnog programa i u državama članicama i na području zemalja korisnica.

2.   Odredbe iz stavka 1. uključene su u pisani sporazum sklopljen između zemalja sudionica, kako je navedeno u članku 118.

3.   U slučaju prekograničnih programa koji se provode na temelju prijelaznih odredbi iz članka 99., stavak 1. ne primjenjuje se na dio programa koji se provodi na području država članica, osim ako sudjelujuće države članice ne odluče drukčije.

Pododjeljak 4.

Financijsko upravljanje

Članak 122.

Zajednička pravila plaćanja

1.   Plaćanja doprinosa iz sredstava Zajednice od strane Komisije vrše se u skladu s proračunskim sredstvima. Svaka uplata bilježi se uz prvo otvoreno proračunsko izdvajanje.

2.   Plaćanja imaju oblik pretfinanciranja, plaćanja tijekom provedbe i konačne isplate. Uplate se vrše tijelu koje odrede zemlje sudionice.

3.   Najkasnije do 30. travnja svake godine, tijelo za ovjeravanje šalje Komisiji okvirno predviđanje mogućih zahtjeva za plaćanjem za tekuću financijsku godinu i sljedeću financijsku godinu.

4.   Sve razmjene vezane uz financijske transakcije između Komisije i tijela i institucija koje imenuju zemlje sudionice obavljaju se elektroničkim sredstvima. U slučaju više sile, a posebno u slučaju kvara u zajedničkom računalnom sustavu ili nedostatka stalne veze, tijelo za ovjeravanje može izvješće o izdacima i zahtjev za plaćanjem dostaviti u papirnatom obliku.

Članak 123.

Zajednička pravila za izračunavanje plaćanja tijekom provedbe i konačne isplate

Plaćanja tijekom provedbe i konačne isplate izračunavaju se primjenom stope sufinanciranja za svaki prioritet na prihvatljive izdatke navedene pod tim prioritetom u svakom izvješću o izdacima ovjerenom od strane tijela za ovjeravanje.

Međutim, doprinos Zajednice kroz plaćanja tijekom provedbe i konačne isplate nije veći od javnog doprinosa i najvećeg iznosa pomoći iz sredstava Zajednice za svaki prioritet, kako je propisano u odluci Komisije kojom se odobrava prekogranični program.

Članak 124.

Izvješće o izdacima

1.   Sva izvješća o izdacima uključuju, za svaki prioritet, ukupan iznos prihvatljivih izdataka, u skladu s člankom 89., koje plaćaju krajnji korisnici tijekom provedbe operacija i odgovarajuće javne rashode koje plaćaju ili trebaju platiti krajnji korisnici u skladu s uvjetima propisanim za javne rashode. Izdaci koje plaćaju krajnji korisnici opravdavaju se računima ili računovodstvenim dokumentima ekvivalentne dokazne vrijednosti.

2.   Ako se doprinos iz sredstava Zajednice izračunava u odnosu na članak 90. stavak 2., sve informacije o izdacima koji nisu javni rashodi ne utječu na iznos koji treba platiti izračunan na temelju zahtjeva za plaćanjem.

Članak 125.

Akumulacija pretfinanciranja i plaćanja tijekom provedbe

Odredbe iz članka 40. stavka 5. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 126.

Ukupnost plaćanja korisnicima

Odredbe iz članka 40. stavka 9. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 127.

Korištenje eura

1.   Iznosi navedeni u dostavljenim prekograničnim programima zemalja sudionica, ovjerenim izvješćima o izdacima, zahtjevima za plaćanjem i izdacima navedenim u godišnjim i završnim izvješćima o provedbi izražavaju se u eurima.

2.   Odluke Komisije o prekograničnim programima, obveze Zajednice i plaćanja izražavaju se i provode u eurima.

3.   Glavni korisnici projekata koji uključuju krajnje korisnike u zemljama sudionicama koje nisu prihvatile euro kao svoju valutu na dan izdavanja zahtjeva za plaćanjem, iznos izdataka nastalih u nacionalnoj valuti pretvorit će u euro.

Iznos se pretvara u euro na temelju mjesečnog računovodstvenog tečaja Komisije u mjesecu u kojem glavni korisnik dostavlja zahtjev za plaćanjem upravljačkom tijelu. Taj tečaj Komisija objavljuje u elektroničkom obliku svaki mjesec.

4.   Kada euro postane valuta zemlje sudionice, postupak pretvaranja iz stavka 3. nastavlja se primjenjivati na sve izdatke koje je tijelo za ovjeravanje zabilježilo u knjigama prije stupanja na snagu fiksne stope pretvaranja između nacionalne valute i eura.

Članak 128.

Pretfinanciranje

1.   Nakon odluke Komisije kojom se odobrava prekogranični program i nakon prihvaćanja izvješća iz članka 116., Komisija tijelu imenovanom u zemljama sudionicama plaća jedinstven iznos za pretfinanciranje.

Iznos za pretfinanciranje iznosi 25 % prva tri proračunska izdvajanja za program.

Iznos za pretfinanciranje može se platiti u dvije rate, ako je nužno s obzirom na dostupnost proračunskih izdvajanja.

2.   Ukupan iznos koji se uplaćuje kao pretfinanciranje Komisiji nadoknađuje tijelo koje imenuju zemlje sudionice ako se u roku od dvadeset i četiri mjeseca od datuma kada Komisija plati prvu ratu pretfinanciranja ne pošalje zahtjev za plaćanjem u okviru prekograničnog programa.

Članak 129.

Kamate

Odredbe iz članka 36. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 130.

Poravnanje

Iznos uplaćen kao pretfinanciranje Komisija će u potpunosti poravnati na računu nakon zaključenja prekograničnog programa u skladu s člankom 133.

Članak 131.

Prihvatljivost zahtjeva za plaćanjem tijekom provedbe

1.   Svaka uplata Komisije tijekom provedbe programa podliježe zadovoljavanju sljedećih uvjeta:

2.   Ako nisu ispunjeni jedan ili više uvjeta iz stavka 1., Komisija u roku od mjesec dana o tome izvješćuje zemlje sudionice i tijelo za ovjeravanje kako bi se mogli poduzeti nužni koraci za popravljanje situacije.

Članak 132.

Datum dostave zahtjeva za plaćanjem tijekom provedbe i odgode plaćanja

1.   Tijelo za ovjeravanje šalje Komisiji zahtjeve za plaćanjem tijekom provedbe za svaki prekogranični program, ako je to moguće, tri puta godišnje. Kako bi Komisija mogla izvršiti plaćanje u tekućoj godini, zadnji rok za dostavu zahtjeva za plaćanjem je 31. listopada.

2.   Ako postoje dostupna sredstva i ako ne postoji odgoda plaćanja u skladu s člankom 136., Komisija vrši plaćanje tijekom provedbe najkasnije dva mjeseca nakon datuma kada Komisija zabilježi zahtjev za plaćanjem koji zadovoljava navedene uvjete iz članka 131.

Članak 133.

Uvjeti za konačnu isplatu

1.   Komisija izvršava konačnu isplatu pod sljedećim uvjetima:

2.   Nepodnošenje Komisiji bilo kojeg od dokumenata iz stavka 1. automatski dovodi do vraćanja konačnog iznosa u proračun, u skladu s člankom 137.

3.   Komisija izvješćuje zemlje sudionice o svom mišljenju o sadržaju izjave o zaključenju u roku od pet mjeseci od dana primitka.

Izjava o zaključenju smatrat će se prihvaćenom ako Komisija u roku od pet mjeseci ne dostavi svoje primjedbe.

4.   Ako postoje dostupna sredstva, Komisija vrši konačnu isplatu u roku od četrdeset i pet dana od posljednjeg od sljedećih datuma:

5.   Ne dovodeći u pitanje stavak 6., bilanca proračunskog izdvajanja vraća se u proračun dvanaest mjeseci nakon konačne isplate. Prekogranični program smatra se zatvorenim čim se dogodi jedno od sljedećeg:

Komisija izvješćuje zemlje sudionice o datumu zaključenja prekograničnog programa u roku od dva mjeseca.

6.   Bez obzira na rezultate revizija koje je obavila Komisija ili Europski revizorski sud, konačna isplata koju Komisija plaća za prekogranični program može se izmijeniti u roku od devet mjeseci od uplate ili, ako postoji negativna bilanca koju zemlje sudionice trebaju nadoknaditi u roku od devet mjeseci od izdavanja zadužnice. Takve izmjene konačne isplate ne utječu na datum zaključenja prekograničnog programa kako je predviđeno u stavku 5.

Članak 134.

Dostupnost dokumenata

1.   Ne dovodeći u pitanje pravila kojima se uređuju državne potpore na temelju članka 87. Ugovora, upravljačko tijelo osigurava dostupnost svih popratnih dokumenata vezanih uz izdatke i reviziju predmetnog prekograničnog programa Komisiji i Revizorskom sudu na razdoblje od tri godine nakon zaključenja prekograničnog programa kako je definirano u članku 133. stavku 5.

To se razdoblje može prekinuti ili u slučaju sudskog postupka ili na propisno opravdan zahtjev Komisije.

2.   Dokumenti se čuvaju ili u izvornom obliku ili u verzijama za koje je potvrđeno da su istovjetne izvorniku na zajednički prihvaćenim nositeljima podataka.

3.   Upravljačko tijelo vodi evidenciju tijela koja čuvaju izvorne popratne dokumente vezane uz izdatke i provjere, a koji obuhvaćaju:

4.   Upravljačko tijelo osigurava dostupnost dokumenata iz stavka 1. za inspekciju od strane ovlaštenih osoba i tijela kojima se dostavljaju i njihovi izvaci ili preslike, uključujući barem ovlašteno osoblje upravljačkog tijela, tijela za ovjeravanje, posredničkih tijela i revizijskih tijela i ovlaštenih dužnosnika Zajednice i njihovih ovlaštenih predstavnika.

5.   Barem sljedeći smatraju se zajednički prihvaćenim nositeljima podataka iz stavka 2.:

6.   Postupak za potvrđivanje sukladnosti dokumenata pohranjenih za zajednički prihvaćenim nositeljima podataka s izvornim dokumentom propisuju nacionalna tijela i osiguravaju da su sačuvane verzije u skladu s nacionalnim zakonski propisanim zahtjevima i da se na njih moguće osloniti u revizijske svrhe.

7.   Ako dokumenti postoje samo u elektroničkoj verziji, računalni sustavi koji se koriste moraju zadovoljavati prihvaćene sigurnosne standarde koji osiguravaju da su pohranjeni dokumenti u skladu s nacionalnim zakonski propisanim zahtjevima i da se na njih moguće osloniti u revizijske svrhe.

Članak 135.

Prekid roka za plaćanje

1.   Dužnosnici za ovjeravanje ovlašteni na temelju prijenosa ovlasti u smislu Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 mogu prekinuti rok za plaćanje najviše na šest mjeseci ako:

2.   Zemlje sudionice i tijelo za ovjeravanje odmah se obavješćuje o razlozima prekida. Prekid prestaje čim zemlje sudionice poduzmu potrebne mjere.

Članak 136.

Suspenzija plaćanja

1.   Komisija može suspendirati sva ili dio plaćanja tijekom provedbe na razini prioriteta ili programa ako:

2.   Komisija može odlučiti suspendirati sva ili dio plaćanja tijekom provedbe nakon što je zemljama sudionicama dala mogućnost da daju svoje primjedbe u roku od dva mjeseca.

3.   Komisija prekida suspenziju svih ili dijela plaćanja tijekom provedbe ako su zemlje sudionice poduzele nužne mjere kako bi omogućile prekid suspenzije. Ako zemlje sudionice nisu poduzele potrebne mjere, Komisija može donijeti odluku o ukidanju cjelokupnog ili dijela doprinosa Zajednice prekograničnom programu, u skladu s člankom 138.

Članak 137.

Automatski opoziv

Automatski i konačan opoziv bilo kojeg dijela proračunskih izdvajanja za prekogranični program odvija se u skladu s pravilima propisanim u stavku 3. članka 166. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

Članak 138.

Financijski ispravci i nepravilnosti

1.   Za potrebe financijskih ispravaka, mjerodavne odredbe iz članaka 98., 99., 100., 101. i 102. Uredbe (EZ) br. 1083/2006 primjenjuju se mutatis mutandis.

2.   Za potrebe nepravilnosti, mjerodavne odredbe iz članaka 27. do 34. Uredbe Komisije (EZ) br. 1828/2006 (13) o utvrđivanju pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1083/2006 i Uredbe (EZ) br. 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijeća primjenjuju se mutatis mutandis.

Odjeljak 3.

Prekogranični programi među zemljama korisnicama

Pododjeljak 1.

Sustavi upravljanja i kontrole

Članak 139.

Strukture i tijela

1.   Svaka sudjelujuća zemlja korisnica uspostavlja za svaki prekogranični program operativnu strukturu za dio programa koji se odnosi na predmetnu zemlju.

2.   Zadaci operativnih struktura uključuju pripremu prekograničnih programa u skladu s člankom 91.

3.   Operativne strukture sudjelujućih zemalja korisnica usko surađuju u programiranju i provedbi mjerodavnog prekograničnog programa.

4.   Za svaki prekogranični program među zemljama korisnicama, mjerodavne operativne strukture osnivaju zajedničko tehničko tajništvo koje pomaže operativnim strukturama i zajedničkom odboru za praćenje iz članka 142. u obavljanju zadataka.

Zajedničko tehničko tajništvo može imati ogranke u svakoj zemlji sudionici.

5.   U slučaju decentraliziranog upravljanja, dužnosti i odgovornosti operativnih struktura su, mutatis mutandis, one navedene u članku 28. Osim toga, primjenjuju se i sljedeće odredbe:

Ako je to značajno, odredbe iz članka 76. primjenjuju se mutatis mutandis.

6.   U slučaju centraliziranog upravljanja, dužnosti i odgovornosti operativnih struktura definiraju se u mjerodavnim prekograničnim programima, osim javnih nadmetanja, ugovaranja i plaćanja koji su pod nadležnošću Komisije.

Članak 140.

Uloga Komisije u odabiru operacija

1.   U slučaju centraliziranog upravljanja, Komisija ima sljedeće uloge:

2.   U slučaju decentraliziranog upravljanja, u odluci Komisije o prijenosu upravljačkih ovlasti u skladu s člankom 14. stavkom 3. navodi se pravo Komisije da obavlja ex ante kontrolu odabira operacija.

Pododjeljak 2.

Evaluacija i praćenje

Članak 141.

Evaluacija

Članak 109. primjenjuje se mutatis mutandis. Međutim, u slučaju centraliziranog upravljanja, evaluacije iz članka 109. stavka 3. provode se u nadležnosti Komisije. U tom slučaju ne primjenjuju se odredbe iz članka 109. stavka 4. i članka 109. stavka 5.

U slučaju prekograničnih programa među zemljama korisnicama, o potrebi za provedbom ex ante evaluacije iz članka 109. stavka 2. odlučuje Komisija u dogovoru sa sudjelujućim zemljama korisnicama, uzimajući u obzir sredstva Zajednice dodijeljena programu i u skladu s načelom proporcionalnosti. Ex ante evaluacija može se provoditi uz potporu Komisije.

U slučaju decentraliziranog upravljanja, Komisija može obavljati ad hoc evaluacije tijekom provedbe prekograničnih programa, ako to smatra potrebnim.

Članak 142.

Zajednički odbor za praćenje

1.   U slučaju prekograničnih programa koji se provode između njih, sudjelujuće zemlje korisnice osnivaju zajednički odbor za praćenje za svaki prekogranični program. Taj zajednički odbor za praćenje ima ulogu sektorskog odbora za praćenje iz članka 59. Iznimno od članka 59. stavka 1. zajednički odbor za praćenje osniva se u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu prvog sporazuma o financiranju vezanog uz program.

Zajednički odbori za praćenje sastaju se barem dva puta godišnje na inicijativu sudjelujućih zemalja ili Komisije.

2.   Svaki zajednički odbor za praćenje priprema svoj poslovnik u skladu s mandatom zajedničkog odbora za praćenje koji propisuje Komisija i u sklopu institucionalnog, pravnog i financijskog okvira predmetnih sudjelujućih zemalja kako bi svoju misiju obavljao u skladu s ovom Uredbom. On donosi taj poslovnik.

3.   Zajedničkim odborom za praćenje predsjedava predstavnik jedne od zemalja sudionica.

Svaka zemlja sudionica imenuje svoje predstavnike, uključujući predstavnike operativne strukture koja je odgovorna za program, koji će sjediti u zajedničkom odboru za praćenje. U odnosu na sastav zajedničkog odbora za praćenje, potrebno je voditi računa o odredbama članka 87.

4.   Komisija sudjeluje u radu zajedničkog odbora za praćenje gdje ima savjetodavnu ulogu.

5.   Zajednički odbor za praćenje provjerava djelotvornost i kvalitetu provedbe prekograničnog programa u skladu sa sljedećim odredbama:

Članak 143.

Podijeljeni zadaci operativnih struktura i zajedničkog odbora za praćenje

Operativne strukture sudjelujućih zemalja korisnica i zajednički odbor za praćenje osiguravaju kvalitetu provedbe prekograničnog programa. Oni provode praćenje na temelju pokazatelja iz članka 94. stavka 1. točke (d) i, kada se radi o decentraliziranom upravljanju, financijskih pokazatelja navedenih u prekograničnom programu.

Članak 144.

Godišnje izvješće i završno izvješće o provedbi

1.   Operativne strukture zemalja korisnica koje sudjeluju u prekograničnom programu dostavljaju Komisiji i nacionalnim koordinatorima programa IPA godišnje izvješće i završno izvješće o provedbi prekograničnog programa nakon pregleda izvješća od strane zajedničkog odbora za praćenje.

Kada se radi o decentraliziranom upravljanju, izvješća se šalju i nacionalnim dužnosnicima za ovjeravanje.

Godišnja se izvješća dostavljaju do 30. lipnja svake godine, a po prvi put tijekom druge godine nakon donošenja prekograničnog programa.

Završno izvješće predaje se najkasnije 6 mjeseci nakon zaključenja prekograničnog programa.

2.   Izvješća iz stavka 1. uključuju sljedeće informacije:

Ako je potrebno, informacije iz točaka (a) do (d) ovog stavka mogu se dostaviti i u sažetom obliku.

Informacije iz točke (b) uključuju se u izvješća samo ako se radi o decentraliziranom upravljanju.

Informacije iz točke (c) ne moraju biti uključene ako od prethodnog izvješća nije bilo značajnih preinaka.

Pododjeljak 3.

Financijsko upravljanje

Članak 145.

Bespovratna sredstva

Nakon odabira zajedničkih operacija u skladu s člankom 95., operativne strukture kada se radi o decentraliziranom upravljanju i Komisija kada se radi o centraliziranom upravljanju, daju bespovratna sredstva glavnom korisniku predmetne sudjelujuće zemlje korisnice.

Članak 146.

Primjenjiva pravila

Kada se radi o decentraliziranom upravljanju primjenjuju se odredbe članka 79. stavaka 1., 2. i 3. i članka 80.

GLAVA III.

KOMPONENTE REGIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

POGLAVLJE I.

Predmet pomoći i prihvatljivost

Odjeljak 1.

Komponenta Regionalni razvoj

Članak 147.

Područja i vrste pomoći

1.   Komponenta Regionalni razvoj može podržavati operacije u okviru sljedećih prioriteta:

2.   U okviru ove komponente tehnička pomoć se može dodijeliti za preliminarne studije i tehničku pomoć vezanu uz prihvatljive aktivnosti, uključujući one nužne za njihovu provedbu.

Iz tehničke pomoći mogu se također financirati aktivnosti pripreme, upravljanja, praćenja, evaluacije, informiranja i kontrole kao i aktivnosti za jačanje administrativne sposobnosti za provedbu pomoći koja se putem ove komponente pruža kroz Uredbu o programu IPA.

Članak 148.

Prihvatljivost izdataka

1.   Izdaci u okviru ove komponente prihvatljivi su ako su stvarno bili plaćeni nakon potpisivanja sporazuma o financiranju koje je uslijedio nakon usvajanja mjerodavnog programa. U slučaju velikih projekata iz članka 157., izdaci nisu prihvatljivi prije nego Odluka Komisije o odobrenju velikog projekta bude usvojena, kako je propisano člankom 157. stavkom 3.

2.   Uz pravila iz članka 34. stavka 3. nisu prihvatljivi sljedeći izdaci:

Članak 149.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Zajednice

1.   U smislu ove komponente, prihvatljivi izdaci iz članka 38. stavka 1. temelje se na javnim rashodima.

2.   Doprinos Zajednice ne prelazi gornju granicu od 75 % prihvatljivih izdataka na razini prioritetne osi. U iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, u odnosu na opseg prioriteta, gornja granica smije dostići 85 %.

3.   Veća stopa sufinanciranja od one vezane uz predmetni prioritet ne primjenjuje se niti na jednu operaciju.

Članak 150.

Projekti koji ostvaruju prihode

1.   U smislu ove komponente, projekt koji ostvaruje prihode je svaka operacija predložena za pretpristupnu pomoć koja uključuje ulaganje u infrastrukturu čija uporaba podliježe naknadama koje plaćaju izravno korisnici i koja ostvaruje prihode ili svaka operacija koja uključuje prodaju ili iznajmljivanje zemlje ili zgrada.

2.   Javni rashodi za projekte koji ostvaruju prihode, a koji se koriste za izračun doprinosa Zajednice u skladu s člankom 149., jednaki su diskontiranoj vrijednosti troškova ulaganja u predloženi projekt umanjenoj za diskontiranu vrijednost neto prihoda koja se izračunava oduzimanjem operativnih troškova od ukupnih prihoda od ulaganja tijekom odgovarajućeg referentnog razdoblja, ovisno o financijskim obilježjima projekta.

3.   Ako svi troškovi ulaganja nisu prihvatljivi za sufinanciranje, neto prihodi se dodjeljuju na pro rata osnovi prihvatljivim i neprihvatljivim dijelovima troškova ulaganja.

4.   Operativna struktura u tom izračunu uzima u obzir referentno razdoblje koje odgovara kategoriji predmetnog ulaganja, kategoriji projekta, profitabilnosti koja se obično očekuje od predmetne kategorije ulaganja i primjeni načela zagađivač plaća te, prema potrebi, o pitanjima pristupačnosti, posebno u sektoru okoliša.

Odjeljak 2.

Komponenta Razvoj ljudskih potencijala

Članak 151.

Područja i oblici pomoći

1.   Komponenta Razvoj ljudskih potencijala doprinosi jačanju gospodarske i socijalne kohezije te prioritetima Europske strategije zapošljavanja u području zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja i socijalnog uključivanja.

2.   Područje primjene ove komponente posebno obuhvaća pomoć individualnim osobama i usredotočuje se na sljedeće prioritete čija točna kombinacija i koncentracija ovise o gospodarskim i socijalnim posebnostima svake zemlje korisnice:

3.   Na inicijativu zemlje korisnice, tehnička pomoć može se dodijeliti u okviru ove komponente za potporu aktivnostima pripreme, upravljanja, praćenja, administrativne potpore, informiranja, evaluacije i kontrole u okviru programa te pripremnim aktivnostima u svrhu budućeg upravljanja europskim strukturnim fondovima.

4.   Pomoć se usredotočuje na one politike i aktivnosti koje imaju mogućnost djelovati kao katalizator za promjene politika i koje unapređuju dobro upravljanje i partnerstvo.

Članak 152.

Prihvatljivost izdataka

1.   Sljedeći izdaci mogu biti prihvatljivi za operacije koje su obuhvaćene područjem primjene članka 151:

2.   Iznimno od članka 34. stavka 3., prihvatljivim se mogu smatrati i sljedeći izdaci:

Članak 153.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Zajednice

1.   U smislu ove komponente, prihvatljivi izdaci iz članka 38. stavka 1. temelje se ili na javnim rashodima ili na ukupnim izdacima, s tim da se taj se izbor u potpunosti primjenjuje na predmetni program.

2.   Doprinos Zajednice ne prelazi gornju granicu od 85 % prihvatljivih izdataka na razini prioriteta.

3.   Veća stopa sufinanciranja od one vezane uz predmetni prioritet ne primjenjuje se niti na jednu operaciju.

POGLAVLJE II.

Programiranje

Članak 154.

Okvir za usklađenost strategija

1.   Zemlje korisnice uspostavljaju, na temelju višegodišnjeg indikativnog planskog dokumenta, okvir za usklađenost strategija o kojem će raspravljati s Komisijom. Okvir za usklađenost strategija predstavlja referentni dokument za programiranje komponente Regionalni razvoj i komponente Razvoj ljudskih potencijala.

2.   Okvir za usklađenost strategija uključuje:

3.   Osim toga, okvir za usklađenost strategija sadrži, prema potrebi, i odredbe o:

4.   Okvir za usklađenost strategija preduvjet je za odobrenje programa u okviru komponente Regionalni razvoj i komponente Razvoj ljudskih potencijala. On se dostavlja Komisiji prije ili najkasnije istodobno kada se dostavlja na odobrenje i prvi program u okviru tih komponenti.

5.   Okvir za usklađenost strategija priprema Strateški koordinator pod općom nadležnošću nacionalnog koordinatora programa IPA.

Članak 155.

Operativni programi

1.   Pomoć se provodi putem višegodišnjih operativnih programa. Te operativne programe pripremaju operativne strukture. Oni se utvrđuju na temelju savjetovanja s Komisijom i mjerodavnim dionicima, a odobravaju se Odlukom Komisije u skladu s člankom 8. stavkom 1.

2.   Operativni programi sadrže:

Članak 156.

Preispitivanje operativnih programa

1.   Na inicijativu zemlje korisnice ili Komisije, operativni programi mogu se preispitati i, prema potrebi, ostatak se programa može revidirati. Takvo preispitivanje može se posebno odvijati u sljedećim slučajevima:

2.   Odluka Komisije o zahtjevu za preispitivanjem operativnog programa donosi se što je prije moguće čim strateški koordinator u koordinaciji s nacionalnim koordinatorom programa IPA službeno dostavi navedeni zahtjev.

3.   Ako preispitivanje operativnog programa iz stavka 1. prelazi prihvatljive okvire iz tog programa, s tim povezani dodatni izdaci postaju prihvatljivim od dana donošenja Odluke Komisije.

Članak 157.

Veliki projekti u okviru komponente Regionalni razvoj

1.   Kao dio operativnog programa, pomoć u okviru komponente Regionalni razvoj može financirati velike projekte.

2.   Veliki projekt obuhvaća niz radova, aktivnosti ili usluga i namijenjen je, sam po sebi, ostvarivanju strogo određenog i nedjeljivog zadatka precizne gospodarske ili tehničke prirode koji ima jasno određene ciljeve i čiji ukupan trošak prelazi 10 milijuna EUR.

3.   Mjerodavna operativna struktura dostavlja velike projekte na odobrenje Komisiji. U odluci o odobrenju projekta navodi se fizički cilj i prihvatljivi izdaci na koje se primjenjuje stopa sufinanciranja za taj prioritet. Nakon nje slijedi bilateralni sporazum sa zemljom korisnicom u kojem se propisuju ti elementi.

4.   Prilikom dostave velikog projekta Komisiji, operativna struktura daje sljedeće informacije:

POGLAVLJE III.

Provedba

Odjeljak 1.

Opća pravila

Članak 158.

Odabir operacija

1.   Sve operacije koje nisu veliki projekti i koje provode krajnji korisnici koji nisu nacionalna javna tijela odabiru se putem poziva na dostavu prijedloga projekata. Kriterije za odabir priprema operativna struktura i oni se objavljuju zajedno s pozivom za podnošenje prijedloga.

2.   Operativna struktura uspostavlja odbor za odabir za svaki poziv za podnošenje prijedloga. Odbor za odabir analizira bira prijedloge te preporuča rezultate operativnoj strukturi.

Operativna struktura odlučuje hoće li odobriti rezultate postupka odabira i navodi razloge za svoju odluku.

Sastav odbora za odabir i njegovi načini rada definirani su u mjerodavnom sporazumu o financiranju.

Članak 159.

Instrumenti financijskog inženjeringa

1.   Kao dio operativnog programa, doprinosom Zajednice mogu se financirati izdaci vezani uz operaciju koja obuhvaća doprinose za potporu instrumentima financijskog inženjeringa za poduzeća, kao što su fondovi za rizični kapital, jamstveni fondovi i fondovi za zajmove. Prednost se daje malim i srednjim poduzećima.

2.   Iscrpna pravila provedbe navedena su u sporazumu o financiranju nakon donošenja operativnog programa koji predviđa doprinos Zajednice instrumentima financijskog inženjeringa.

Odjeljak 2.

Financijsko upravljanje

Članak 160.

Plaćanja

1.   Neovisno o članku 40. stavku 5., kombinirani ukupan iznos pretfinanciranja i plaćanja tijekom provedbe ne prelazi 90 % doprinosa Zajednice kako je navedeno u financijskoj tablici operativnih programa.

2.   Sve razmjene o financijskim transakcijama između Komisije i tijela i institucija iz članka 21. vrše se elektroničkim putem kako je predviđeno u sporazumu o financiranju.

3.   Uz odredbe članka 42., plaćanja za pretfinanciranje iznose 30 % doprinosa Zajednice za prve tri godine predmetnog programa i vrše se kada su ispunjeni uvjeti iz članka 42. stavka 1. Ako je nužno, u odnosu na dostupnost proračunskog izdvajanja, pretfinanciranje se može provoditi u dvije rate.

Članak 161.

Prihvatljivost zahtjeva za plaćanjem

1.   U slučaju zahtjeva za plaćanjem za uplate tijekom provedbe, osim odredbi iz članka 43. stavka 1., odredbe ovog stavka primjenjuju se u okviru komponente Regionalni razvoj i komponente Razvoj ljudskih potencijala.

Zahtjev za plaćanjem ne može se prihvatiti ako su plaćanja suspendirana u skladu s člankom 163. U zahtjevu za plaćanjem se potvrđuje da su ispunjeni svi zahtjevi iz članka 43. stavka 1. i iz ovog stavka.

Ovjereno izvješće o izdacima iz članka 43. stavka 1. izrađuje se prema prioritetima i mjerama. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje potvrđuje da je izvješće o izdacima točno, da proizlazi iz pouzdanih računovodstvenih sustava i da se temelji na provjerljivim dokumentima. Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje šalje taj dokument Komisiji zajedno s:

2.   U slučaju zahtjeva za konačnom isplatom, osim odredaba iz članka 45. stavka 1., u okviru komponente Regionalni razvoj i komponente Razvoj ljudskih potencijala primjenjuju se odredbe ovog stavka.

Kako bi zahtjev za plaćanjem bio prihvatljiv, doprinos Zajednice, po prioritetima, mora biti u skladu s financijskom tablicom operativnog programa.

Ovjereno izvješće o izdacima iz članka 45. stavka 1. priprema nacionalni dužnosnik za ovjeravanje i ono se šalje Komisiji u skladu sa zahtjevima stavka 1. ovog članka.

Komisija izvješćuje zemlju korisnicu o svojim zaključcima o sadržaju mišljenja revizijskog tijela iz članka 45. stavka 1. točke (c). To se mišljenje smatra prihvaćenim ako Komisija nema primjedbi u roku od pet mjeseci od datuma kada ga je primila.

Članak 162.

Rokovi za plaćanja

1.   Nacionalni fond osigurava da se zahtjevi za plaćanjem tijekom provedbe za svaki operativni program Komisiji šalju tri puta godišnje. Kako bi Komisija izvršila uplatu u danoj godini, zahtjev za plaćanjem mora biti predan do 31. listopada te godine.

2.   Podložno dostupnom financiranju, Komisija izvršava plaćanje tijekom provedbe najkasnije dva mjeseca nakon datuma na koji je pri Komisiji evidentiran zahtjev za plaćanje koji ispunjava uvjete iz članka 43. stavka 1. i članka 161 stavka 1.

3.   Podložno dostupnom financiranju, Komisija izvršava konačnu isplatu kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

4.   Rok za plaćanje može prekinuti dužnosnik za ovjeravanje na kojeg je Komisija prenijela svoje ovlasti, u smislu Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, na najviše šest mjeseci ako:

Nacionalni koordinator programa IPA i nacionalni dužnosnik za ovjeravanje odmah se izvješćuju o razlozima prekida. Prekid prestaje čim zemlja korisnica poduzme potrebne mjere.

Članak 163.

Suspenzija plaćanja

Odredbe iz članka 46. primjenjuju se na sve ili dio plaćanja tijekom provedbe na razini prioriteta ili programa.

Članak 164.

Zaključenje programa

1.   Operativni program zaključuje se u skladu s odredbama članka 47. stavka 1. kada Komisija odredi plaćanje konačnog iznosa na temelju dokumenata iz članka 45. stavka 1. i članka 161. stavka 2.

Komisija izvješćuje zemlju korisnicu o datumu zaključenja operativnog programa.

2.   Neovisno o rezultatima revizija koje obavlja Komisija ili Europski revizorski sud, konačni iznos koji Komisija plaća za operativni program može se izmijeniti u roku od devet mjeseci od datuma kada je plaćen ili, ako postoji negativna bilanca koju zemlje korisnice trebaju nadoknaditi, u roku od devet mjeseci od izdavanja naloga za povrat sredstava. Takve izmjene bilance ne utječu na datum zaključenja prekograničnog programa kako je predviđeno u stavku 1.

Članak 165.

Ponovno korištenje doprinosa Zajednice

Zemlja korisnica izvješćuje Komisiju o tome na koji način predlaže da se ponovno iskoriste sredstva ukinuta u skladu s člankom 54. i, prema potrebi, da se izmijeni plan financiranja pomoći, u skladu s odredbama članka 156.

Odjeljak 3.

Evaluacija i praćenje

Članak 166.

Evaluacija

1.   Zemlje korisnice provode ex ante evaluaciju posebno za svaki operativni program. Međutim, u opravdanim slučajevima i u dogovoru s Komisijom, zemlje korisnice mogu provesti jedinstvenu ex ante evaluaciju koja pokriva više od jednog operativnog programa.

Ex ante evaluacije provode se pod nadležnošću operativne strukture.

Cilj ex ante evaluacija je optimizirati raspodjelu proračunskih sredstava u okviru operativnih programa i unaprijediti kvalitetu programiranja. One utvrđuju i ocjenjuju razlike, jazove i mogućnosti razvoja, ciljeve koje treba ostvariti, očekivane rezultate, kvantificirane ciljeve, usklađenost, ako je nužno, predložene strategije i kvalitete postupaka provedbe, praćenja, evaluacije i financijskog upravljanja.

Ex ante evaluacija prilaže se operativnom programu na koji se odnosi.

2.   Tijekom razdoblja programiranja, zemlje korisnice provode evaluacije vezane za praćenje operativnih programa, posebno ako praćenje ukaže na značajna odstupanja od izvorno utvrđenih ciljeva ili gdje je predložena revizija operativnog programa, kako je navedeno u članku 156. Rezultati se šalju sektorskom odboru za praćenje operativnog programa i Komisiji.

3.   Evaluacije provode stručnjaci ili tijela, unutarnja ili vanjska, koja su funkcionalno neovisna o tijelima iz članka 21. Rezultati se objavljuju u skladu s primjenjivim pravilima o pristupu dokumentima.

Članak 167.

Sektorski odbor za praćenje

1.   U skladu s člankom 59., operativna struktura uspostavlja sektorski odbor za praćenje za svaki program. Može se osnovati jedinstveni sektorski odbor za praćenje za nekoliko programa u okviru iste komponente. Ovaj se odbor sastaje barem dva puta godišnje na inicijativu zemlje korisnice i Komisije.

2.   Svaki sektorski odbor za praćenje priprema svoj poslovnik u skladu s mandatom sektorskog odbora za praćenje koji propisuje Komisija i u okviru institucionalnog, pravnog i financijskog okvira predmetne zemlje korisnice. On donosi taj poslovnik u dogovoru s operativnom strukturom i odborom za praćenje programa IPA kako bi svoju misiju obavljao u skladu s ovom Uredbom.

3.   Sektorskim odborom za praćenje supredsjedaju čelnik operativne strukture i Komisija. O njegovom sastavu odlučuje operativna struktura u dogovoru s Komisijom.

Sektorski odbor za praćenje uključuje Komisiju, nacionalnog koordinatora programa IPA, strateškog koordinatora za komponentu Regionalni razvoj i komponentu Razvoj ljudskih potencijala te operativnu strukturu programa. Prema potrebi, uključuje i predstavnike civilnog društva i socijalno-ekonomske partnere. Predstavnik Europske investicijske banke može imati savjetodavnu ulogu za one operativne programe za koje Europska investicijska banka daje svoj doprinos.

4.   Sektorski odbor za praćenje radi sljedeće:

5.   Sektorski odbor za praćenje može predložiti operativnoj strukturi reviziju ili ispitivanje programa koji će omogućiti ostvarivanje ciljeva programa iz članka 155. stavka 2. točke (a) ili joj predložiti unapređenje načina upravljanja, uključujući financijsko upravljanje.

Članak 168.

Organizacija praćenja

Razmjena podataka između Komisije i zemalja korisnica u svrhu praćenja obavlja se elektroničkim putem, kako je predviđeno sporazumima o financiranju.

Članak 169.

Sektorska godišnja i završna izvješća o provedbi

1.   Operativna struktura dostavlja sektorsko godišnje izvješće Komisiji i nacionalnom koordinatoru programa IPA do 30. lipnja svake godine i po prvi put do 30. lipnja 2008.

Sektorsko završno izvješće dostavlja se Komisiji i nacionalnom koordinatoru programa IPA najkasnije šest mjeseci nakon posljednjeg datuma za prihvatljivost izdataka. Sektorsko završno izvješće odnosi se na cijelo razdoblje provedbe i uključuje posljednje sektorsko godišnje izvješće.

Sektorska izvješća donose se u odnosu na predmetne programe.

2.   Sektorska izvješća pregledava sektorski odbor za praćenje prije njihovog dostavljanja Komisiji i nacionalnom koordinatoru programa IPA.

3.   Sektorska izvješća uključuju sljedeće:

Informacije iz točaka (d), (g) ovog stavka ne uključuju se ako nije došlo do značajnijih izmjena od prethodnog izvješća.

4.   Sektorska izvješća smatraju se prihvatljivim ako sadrže sve prikladne informacije iz stavka 3. Komisija o prihvatljivosti sektorskog godišnjeg izvješća izvješćuje nacionalnog koordinatora programa IPA i operativnu strukturu u roku od 10 radnih dana od datuma primitka izvješća.

5.   Nacionalni koordinator programa IPA i operativna struktura izvješćuju se i o mišljenju Komisije o sadržaju prihvatljivog sektorskog godišnjeg izvješća u roku od dva mjeseca od datuma primitka tog izvješća. U odnosu na sektorsko završno izvješće o operativnom programu, te informacije pružaju se u roku od najviše pet mjeseci od datuma primitka prihvatljivog izvješća.

GLAVA IV.

KOMPONENTA RURALNI RAZVOJ

POGLAVLJE I.

Predmet pomoći i prihvatljivost

Odjeljak 1.

Predmet pomoći

Članak 170.

Dodatne definicije za komponentu Ruralni razvoj

Za potrebe ove glave, uz definicije iz članka 2., primjenjuju se i sljedeće definicije:

Članak 171.

Područja i vrste pomoći

1.   Pomoć u okviru ove komponente doprinosi ostvarenju sljedećih ciljeva:

2.   Pomoć koja obuhvaća cilj iz točke (a) stavka 1., dalje u tekstu „prioritet 1.” dodjeljuje se putem sljedećih mjera:

3.   Pomoć koja obuhvaća cilj iz točke (b) stavka 1., dalje u tekstu „prioritet 2.” dodjeljuje se putem sljedećih mjera:

4.   Pomoć koja obuhvaća cilj iz točke (c) stavka 1., dalje u tekstu „prioritet 3.” dodjeljuje se putem sljedećih mjera:

Odjeljak 2.

Opći zahtjevi o prihvatljivosti i intenzitetu pomoći

Članak 172.

Prihvatljivost izdataka

1.   Uz troškove iz članka 34. stavka 2., u okviru ove komponente prihvatljivim se smatraju troškovi iz stavka 3. točke (c).

Mjere tehničke pomoći prihvatljive na temelju članka 34. stavka 2. su one navedene u članku 182.

2.   Uz odredbe članka 34. stavka 3., sljedeći izdaci nisu prihvatljivi u okviru ove komponente:

3.   Neovisno o odredbama članka 34. stavka 3., u slučaju ulaganja:

Iscrpne odredbe o provedbi ovog stavka propisane su u sektorskim sporazumima definiranim u članku 7. ili sporazumima o financiranju definiranim u članku 8.

4.   Ulagački projekti ostaju prihvatljivi za financiranje od strane Komisije pod uvjetom da ne dožive bitne izmjene u roku od pet godina od konačne isplate od strane operativne strukture.

Članak 173.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Zajednice

1.   U smislu ove komponente, prihvatljivi izdaci iz članka 38. stavka 1. izračunavaju se na temelju javnih rashoda kako je definirano u članku 2.

2.   Javni rashodi u načelu ne prelaze gornju granicu od 50 % ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja. Međutim, gornja granica može se podići na:

3.   Prilikom određivanja stope javnih rashoda u smislu stavka 2. ne uzima se u obzir nacionalna pomoć za olakšavanje pristupa zajmovima koji se dodjeljuju bez ikakvog doprinosa Zajednice predviđenog na temelju Uredbe o programu IPA.

4.   Doprinos Zajednice u načelu ne prelazi gornju granicu od 75 % prihvatljivih izdataka. Međutim, ta se gornja granica može podići do:

Odjeljak 3.

Prihvatljivost i posebni zahtjevi za pomoć u okviru Prioriteta 1.

Članak 174.

Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

1.   Pomoć iz članka 171. stavka 2. točke (a) dodjeljuje se za materijalna i nematerijalna ulaganja u poljoprivredna gospodarstva radi njihove prilagodbe standardima Zajednice i unapređenja općenite uspješnosti u njihovom radu.

2.   Pomoć u okviru ove mjere može se dodijeliti poljoprivrednim gospodarstvima:

3.   Iznimno od točke (b) stavka 2., ako su minimalni nacionalni standardi utemeljeni na standardima Zajednice ponovno uvedeni u trenutku primitka zahtjeva, pomoć se može dodijeliti bez obzira na nepoštovanje tih standarda pod uvjetom da gospodarstvo zadovolji nove standarde do potpunog ostvarenja ulaganja.

Nadalje, Komisija može, na temelju propisno obrazloženog zahtjeva zemlje korisnice, dopustiti odstupanje od točke (b) stavka 2. u odnosu na nepoštovanje minimalnih nacionalnih standarda utemeljenih na standardima Zajednice koji su uvedeni u nacionalno pravo do godinu dana prije datuma podnošenja zahtjeva.

4.   Pomoć se dodjeljuje pod uvjetom da su ulaganja u skladu s mjerodavnim standardima Zajednice na kraju njihovog potpunog ostvarenja.

5.   Zemlje korisnice određuju ograničenja za ukupna ulaganja koja zadovoljavaju uvjete za pomoć. One propisuju odgovarajuće standarde vezano uz profesionalne vještine i sposobnost poljoprivrednika koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi zadovoljili uvjete dobivanje za pomoć.

Članak 175.

Potpora za osnivanje skupina proizvođača

1.   Pomoć iz članka 171. stavka 2. točke (b) može se dodijeliti za olakšavanje osnivanja i administrativnog upravljanja skupinama proizvođača u smislu:

2.   Pomoć u okviru ove mjere ne dodjeljuje se skupinama proizvođača koje je nacionalno tijelo zemlje korisnice službeno priznalo prije 1. siječnja 2007. godine i/ili prije odobrenja programa iz članka 184.

Profesionalne i/ili međuprofesionalne organizacije koje predstavljaju jedan ili više sektora ne kvalificiraju se kao skupine proizvođača.

3.   Pomoć se dodjeljuje kao pomoć u paušalnom iznosu u godišnjim ratama prvih pet godina nakon datuma kada je priznata skupina proizvođača. Izračunava se na temelju godišnje plasirane proizvodnje skupine proizvođača i zadovoljava sljedeće uvjete:

Članak 176.

Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda

1.   Pomoć iz članka 171. stavka 2. točke (c) dodjeljuje se za materijalna i nematerijalna ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda obuhvaćenih Prilogom I. Ugovoru. Cilj je takve pomoći pružiti potporu poduzećima da se prilagode standardima Zajednice i da unaprijede svoje ukupne poslovne rezultate. Ulaganja moraju doprinositi poboljšanju situacije u osnovnoj poljoprivrednoj proizvodnji u predmetnom sektoru.

Ulaganja na maloprodajnoj razini isključena su iz potpore.

2.   Pomoć u okviru ove mjere može se dodijeliti za ulaganje u poduzeća:

3.   Iznimno o točke (b) stavka 2., ako su minimalni nacionalni standardi utemeljeni na standardima Zajednice ponovno uvedeni u trenutku primitka zahtjeva, pomoć se može dodijeliti bez obzira na nepoštovanje tih standarda pod uvjetom da gospodarstvo zadovolji nove standarde do kraja ostvarenja ulaganja.

Nadalje, Komisija može, na temelju propisno obrazloženog zahtjeva zemlje korisnice, dopustiti odstupanje od točke (b) stavka 2. u odnosu na nepoštovanje minimalnih nacionalnih standarda utemeljenih na standardima Zajednice koji su uvedeni u nacionalno pravo do godinu dana prije datuma podnošenja zahtjeva.

4.   Pomoć se može dodijeliti za ulaganja u ustanove koji su dio poduzeća:

5.   Komisija može, na temelju propisno obrazloženog zahtjeva zemlje korisnice, odlučiti da se pomoć može odobriti i poduzećima koja nisu obuhvaćena stavkom 4. za ulaganja koja su nužna za zadovoljavanje posebnih standarda Zajednice, što uključuje posebno skupa ulaganja. Takva potpora se može dodijeliti samo poduzećima utvrđenim u nacionalnom planu za prilagodbu standardima Zajednice koji imaju za cilj u potpunosti uskladiti poduzeće s mjerodavnim standardima Zajednice. U takvim slučajevima pomoć se dodjeljuje kao polovica stope pomoći koja je dostupna poduzećima iz stavka 4.

6.   Zemlje korisnice određuju granice za ukupna ulaganja koja zadovoljavaju uvjete za potporu u okviru ove mjere.

7.   Pomoć ulaganjima u poduzeća iz točke (a) stavka 4. dodjeljuje se pod uvjetom da će takva ulaganja biti u skladu s mjerodavnim standardima Zajednice kada budu u potpunosti ostvarena.

Odjeljak 4.

Prihvatljivost i posebni zahtjevi u okviru Prioriteta 2.

Članak 177.

Priprema za provedbu aktivnosti vezanih uz okoliš i prirodu

1.   Kako bi se zemlje korisnice pripremile za provedbu aktivnosti navedenih u Prioritetu 2. u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1698/2005, pomoć iz članka 171. stavka 3. točke (a) dodjeljuje se pilot projektima obuhvaćenim člancima 39. i 40. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005.

2.   Cilj je takvih aktivnosti steći praktično iskustvo u provedbi aktivnosti za unapređenje stanja okoliša i prirode na administrativnoj razini i razini poljoprivrednih gospodarstava.

Članak 178.

Priprema i provedba lokalnih strategija za ruralni razvoj

1.   Pomoć iz članka 171. stavka 3. točke (b) dodjeljuje se u skladu s člankom 61. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005.

2.   Pomoć pruža potporu:

3.   Iscrpne odredbe za provedbu ove mjere dogovaraju se sa zemljom korisnicom. One su u skladu s mjerodavnim pravilima koja se primjenjuju na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj kako je propisano u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1698/2005.

Odjeljak 5.

Prihvatljivost i posebni zahtjevi u okviru Prioriteta 3.

Članak 179.

Unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture

1.   Pomoć iz članka 171. stavka 4. točke (a) može se pružati za ulaganja koja za cilj imaju unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture putem:

2.   Prednost se daje ulaganjima u opskrbu vodom i energijom, gospodarenje otpadom, lokalni pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, lokalni pristup cestama od posebne važnosti za lokalni gospodarski razvoj i infrastrukturu za zaštitu od požara tamo gdje je to opravdano zbog rizika od šumskih požara.

3.   Ako su donesene lokalne strategije za ruralni razvoj navedene u članku 171. stavku 3. točki (b), ulaganja kojima se pruža potpora u okviru ovog članka moraju biti u skladu s tim strategijama.

Članak 180.

Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

1.   Pomoć iz članka 171. stavka 4. točke (b) može se pružiti za ulaganja koja za cilj imaju diversifikaciju i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti uz pomoć sljedećeg:

2.   Prednost se daje ulaganjima u stvaranje i razvoj mikro i malih poduzeća, obrta i ruralnog turizma s ciljem promicanja ulaganja i razvoja gospodarskog sastava.

3.   Ako su uspostavljene lokalne strategije za ruralni razvoj iz članka 171. stavka 3. točke (b), ulaganja kojima se pruža potpora na temelju ovog članka moraju biti usklađena s tim strategijama.

Članak 181.

Unapređenje osposobljavanja

1.   Može se dodijeliti pomoć za unapređenje profesionalnih vještina i sposobnosti osoba uključenih u poljoprivredni, prehrambeni i šumarski sektor i drugih dionika koji djeluju u područjima obuhvaćenim ovom komponentom.

Pomoć se ne dodjeljuje za tečajeve poduke i osposobljavanja koji čine dio uobičajenih programa ili sustava obrazovanja na srednjoškolskoj ili višoj razini.

2.   Zemlje korisnice razrađuju strategiju osposobljavanja za provedbu operacija predviđenih u okviru stavka 1. Strategija uključuje kritičku procjenu postojećih struktura osposobljavanja, analizu potreba i ciljeve osposobljavanja. U njoj se utvrđuje i niz kriterija za odabir pružatelja osposobljavanja.

Odjeljak 6.

Tehnička pomoć

Članak 182.

Područje primjene i provedba

1.   Pomoć se može dodijeliti za aktivnosti vezane uz pripremu, praćenje, evaluaciju, informiranje i kontrolu koje su nužne za provedbu programa. Te aktivnosti posebno uključuju:

2.   Sektorski odbor za praćenje za ovu komponentu savjetuje se o aktivnostima tehničke pomoći. Svaku aktivnost prije provedbe odobrava predsjednik sektorskog odbora za praćenje.

3.   Svaka posjeta i seminar iz članka 1. stavka (d) koji nisu ostvareni na inicijativu Komisije zahtijevaju podnošenje pismenog izvješća sektorskom odboru za praćenje za ovu komponentu.

Članak 183.

Europska mreža za ruralni razvoj

Zemlje korisnice i organizacije osnovane u zemljama korisnicama i upravama zemalja korisnica aktivne u području ruralnog razvoja imaju pristup Europskoj mreži za ruralni razvoj koja je osnovana člankom 67. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005. Sa zemljama korisnicama dogovaraju se mjerodavne iscrpne odredbe.

POGLAVLJE II.

Programiranje

Članak 184.

Programi

1.   Mjere u okviru komponente Ruralni razvoj su predmet programa za poljoprivredu i ruralni razvoj koji se izrađuje na nacionalnoj razini (dalje u tekstu: „program”) i koji obuhvaća cijelo razdoblje provedbe IPA-e. Program pripremaju mjerodavna tijela koja imenuje zemlja korisnica i dostavljaju se Komisiji nakon savjetovanja s odgovarajućim zainteresiranim strankama.

2.   Svaki program uključuje:

3.   U svom programu, zemlje korisnice osiguravaju davanje prednosti mjerama za provedbu standarda Zajednice i za unapređenje djelotvornosti tržišta, i mjerama za stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje u ruralnim područjima.