32007R0415

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 415/2007

od 13. ožujka 2007.

o tehničkim specifikacijama za sustave za praćenje i određivanje položaja plovila iz članka 5. Direktive 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (1), a posebno njezin članak 5.,

budući da:

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovom se Uredbom određuju tehničke specifikacije za sustave za praćenje i određivanje položaja plovila za prijevoz unutarnjim vodnim putovima. Tehničke specifikacije navedene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(1)  SL L 255, 30.9.2005., str. 152.

PRILOG

Sustavi za praćenje i određivanje položaja plovila – AIS unutarnje plovidbe

SADRŽAJ

IZVORI

Sadržaj ovog dokumenta temelji se na:

KRATICE

1.   Uporaba praćenja i određivanja položaja plovila u unutarnjoj plovidbi

1.1.   Uvod

U pomorskoj plovidbi IMO je uvela sustav za automatsku identifikaciju (AIS). Od kraja 2004. godine sva morska plovila u međunarodnoj plovidbi, koja su obuhvaćena poglavljem 5. Konvencije SOLAS, moraju biti opremljena sustavom AIS. Smjernicama za planiranje, uvođenje i operativnu uporabu riječnih informacijskih servisa, AIS je definiran kao važna tehnologija. Zbog područja mješovitog prometa, važno je da standardi, tehničke specifikacije i postupci za unutarnju plovidbu budu usklađeni s već utvrđenim standardima, tehničkim specifikacijama i postupcima za morsku plovidbu.

Radi ispunjavanja posebnih zahtjeva unutarnje plovidbe, AIS se dalje razvio do takozvanih tehničkih specifikacija AIS-a unutarnje plovidbe, pri čemu je zadržao potpunu kompatibilnost s pomorskim AIS-om IMO-a i već postojećim standardima unutarnje plovidbe.

U poglavlju 1. ovog dokumenta opisane su funkcionalne specifikacije povezane s praćenjem i određivanjem položaja plovila u unutarnjoj plovidbi. U poglavlju 2. opisane su tehničke specifikacije AIS-a unutarnje plovidbe, uključujući standardne poruke koje se koriste u sustavima za praćenje i određivanje položaja plovila u unutarnjoj plovidbi. Pregled definicija usluga i sudionika prikazan je u Dodatku 2: Definicije.

Svrha je uvodnog poglavlja odrediti sve potrebne funkcionalne zahtjeve povezane s praćenjem i određivanjem položaja plovila u unutarnjoj plovidbi.

Prikazan je pregled interesnih područja i korisnika, a posebno su opisane informacijske potrebe za svako interesno područje. Funkcionalne specifikacije temelje se na plovidbenim pravilima i propisima koji su proizišli iz rasprava sa stručnjacima i postojećih iskustava.

Razlikuju se tri skupine informacija:

Za svaku skupinu informacija mogu se utvrditi različiti načini razmjene informacija:

U donjim stavcima detaljno su opisane informacije koje se mogu razmjenjivati sustavima za praćenje i određivanje položaja između plovila te između plovila i kopna. Opisane su informacijske potrebe koje se odnose na praćenje i određivanje položaja. Međutim, za većinu zadataka zahtijevaju se dodatne informacije, kao što su geografski podaci, detaljne informacije o teretu, podaci o adresi. Takve vrste informacija osiguravaju drugi sustavi.

1.2.   Područje primjene

U donjoj tablici prikazan je pregled interesnih područja koja su predmet ovog dokumenta. Svako interesno područje podijeljeno je u zadatke, a za svaki zadatak određeni su korisnici.

Tablica 1.1.

Pregled interesnih područja, zadaća i korisnika

U sljedećim stavcima detaljno su opisani korisnici i informacijske potrebe za svako interesno područje i zadatke.

Napomena: redoslijed informacijskih potreba unutar svakog zadatka ne podrazumijeva različitu važnost informacija. Točnost informacijskih potreba ukratko je prikazana je u tablici u posljednjem stavku.

1.3.   Navigacija

Praćenje i određivanje položaja plovila može se koristiti kao potpora aktivnoj navigaciji na plovilu.

Proces navigacije može se podijeliti u tri faze:

Zahtjevi korisnika za svaku su fazu različiti.

1.3.1.   Navigacija, srednjoročno

Navigacija, srednjoročno, faza je navigacije u kojoj zapovjednik plovila motri i analizira stanje prometa planirajući nekoliko minuta do jedan sat unaprijed, te razmatra mogućnosti gdje će susresti, proći ili prestići druga plovila.

Potrebna slika prometa je klasična funkcija „gledanje iza ugla” i uglavnom je izvan dometa brodskog radara.

Razmijenjene prometne informacije uključuju:

Učestalost ažuriranja ovisi o zadatku i razlikuje se ovisno o stanju u kojem se plovilo nalazi. (Najveća učestalost ažuriranja je dvije sekunde.)

1.3.2.   Navigacija, kratkoročno

Navigacija, kratkoročno, faza je odlučivanja u procesu navigacije. U toj fazi prometne informacije važne su za proces navigacije, uključujući prema potrebi i mjere za izbjegavanje sudara. Ta funkcija odnosi se na promatranje drugih plovila u bliskoj okolici plovila.

Razmijenjene prometne informacije uključuju:

Stvarne prometne informacije o poziciji, identifikacijskoj oznaci, imenu, smjeru, brzini preko dna, kursu, smjeru napredovanja i namjeri (plavi znak) razmjenjivat će se stalno, najmanje svakih 10 sekundi. Za neke će rute nadležna tijela unaprijed odrediti učestalost ažuriranja (najviše 2 sekunde).

1.3.3.   Navigacija, vrlo kratkoročno

Navigacija, vrlo kratkoročno, operativni je proces navigacije. Sastoji se od izvršavanja prethodno donesenih odluka, na licu mjesta, i nadziranja njihovih učinaka. Prometne informacije koje se zahtijevaju od drugih plovila, posebno u ovoj fazi, odnose se podatke o vlastitom plovilu, poput relativne pozicije, relativne brzine itd. U ovoj fazi potrebne su sljedeće vrlo točne informacije:

Na temelju navedenih zahtjeva postalo je jasno, s današnjeg stajališta, da se u vrlo kratkoročnoj navigaciji ne mogu upotrebljavati informacije praćenja i određivanja položaja plovila.

1.4.   Upravljanje prometom plovila

Upravljanje prometom plovila uključuje najmanje sljedeće elemente:

1.4.1.   Sustavi za nadzor plovidbe

Sustavi za nadzor plovidbe uključuju različite usluge:

U sljedećim su stavcima opisane potrebe korisnika koje se odnose na prometne informacije.

1.4.1.1.   Informacijske usluge

Informacijske usluge pružaju se emitiranjem informacija u utvrđenim vremenima i razmacima ili, ako je potrebno, pomoću VTS-a ili na zahtjev plovila, te mogu uključivati na primjer izvješća o poziciji, identitetu i namjerama drugih sudionika u prometu, stanju vodnih putova, vremenskim uvjetima, opasnostima ili sve druge čimbenike koji mogu utjecati na provoz.

Za informacijske usluge potreban je pregled prometa u mreži ili na dionici plovnog puta. Prometne informacije uključuju sljedeće informacije o plovilu:

Nadležno tijelo unaprijed određuje učestalost ažuriranja.

1.4.1.2.   Usluga pomoći u navigaciji

Usluga pomoći u navigaciji odnosi se na obavješćivanje zapovjednika plovila o teškim navigacijskim ili meteorološkim okolnostima ili pomoć u slučaju kvarova ili nepravilnosti. Ta se usluga obično pruža na zahtjev plovila ili pomoću VTS-a ako je potrebno.

Za pružanje pojedinačnih informacija zapovjedniku plovila, operater VTS-a treba stvarnu detaljnu sliku prometa.

Sustav za praćenje i određivanje položaja plovila prenosi sljedeće podatke:

Sve druge potrebne informacije odnose se na okoliš i geografske podatke, te priopćenja za brodarce.

Stvarne prometne informacije o identifikacijskoj oznaci, poziciji, smjeru, brzini, kursu i namjeri (plavi znak) moraju se razmjenjivati stalno (svake tri sekunde, skoro u realnom vremenu, ili s nekom drugom unaprijed određenom učestalošću ažuriranja koju odredi nadležno tijelo).

Sve druge informacije morale su se dostaviti na zahtjev operatera VTS ili u posebnim okolnostima (događajima).

1.4.1.3.   Usluga organizacije prometa

Usluga organizacije prometa odnosi se na operativno upravljanje prometom i planiranje kretanja plovila da bi se spriječile prometne gužve i opasne situacije, a posebno je važna u trenucima velike gustoće prometa ili kada kretanje posebnog prijevoza može utjecati na tok ostalog prometa. Usluga također može uključivati uspostavu i funkcioniranje sustava odobrenja ili planova plovidbe VTS ili oboje, u pogledu prednosti kretanja, dodjele prostora, obveznog izvješćivanja o kretanju u području VTS, obveznih ruta, propisanih ograničenja brzine ili druge odgovarajuće mjere koje tijelo VTS smatra potrebnim. Zahtjevi o slici prometa za uslugu organizacije prometa isti su kao oni opisani su u stavku 1.4.1.2. Usluga pomoći u navigaciji.

1.4.2.   Planiranje i funkcioniranje prevodnica

U sljedećim stavcima opisani su procesi planiranja prevodnica – dugoročno i srednjoročno – te funkcioniranje prevodnica.

1.4.2.1.   Planiranje prevodnica, dugoročno

Dugoročno planiranje prevodnica odnosi se na planiranje prevodnica od nekoliko sati do jednog dana unaprijed.

U tom se slučaju prometne informacije upotrebljavaju da bi se poboljšale informacije o vremenima čekanja i prolaska kroz prevodnice, koje se izvorno temelje na statističkim informacijama.

Prometne informacije potrebne za dugoročno planiranje prevodnica su:

ETA se mora dostaviti na zahtjev ili razmijeniti kada se prijeđe granica odstupanja od prvotnog ETA koje određuje nadležno tijelo. RTA je odgovor na izvješće ETA.

1.4.2.2.   Planiranje prevodnica, srednjoročno

Srednjoročno planiranje prevodnica odnosi se na planiranje prevodnica do dva ili četiri ciklusa prevodnice unaprijed.

U tom se slučaju prometne informacije upotrebljavaju da se pristigla plovila unesu u raspoložive cikluse prevodnica i na temelju planiranja obavijeste zapovjednici plovila o RTA (zahtijevano vrijeme dolaska).

Prometne informacije potrebne za srednjoročno planiranje prevodnica su:

ETA se mora dostaviti na zahtjev ili razmijeniti kada se prijeđe granica odstupanja od prvotnog ETA koje određuje nadležno tijelo. Sve druge informacije dostavljaju se jedanput pri prvom kontaktu ili na zahtjev. RTA je odgovor na izvješće ETA.

1.4.2.3.   Funkcioniranje prevodnica

U ovoj se fazi odvija stvarni radni proces prevodnice.

Da bi se pojednostavio radni proces prevodnice, potrebne su sljedeće prometne informacije:

Stvarne prometne informacije o identifikacijskoj oznaci, poziciji, smjeru, brzini i kursu moraju se razmjenjivati stalno ili s unaprijed određenom učestalošću ažuriranja koju odredi nadležno tijelo.

1.4.3.   Planiranje i funkcioniranje mostova

U sljedećim stavcima opisani su procesi planiranja mostova – dugoročni i srednjoročni – te funkcioniranje mostova.

1.4.3.1.   Srednjoročno planiranje mostova

Srednjoročno planiranje mostova odnosi se na optimizaciju prometnog toka, tako da se mostovi otvaraju na vrijeme radi prolaska plovila (zeleni val). Vrijeme planiranja kreće se od 15 minuta do dva sata. Vremenski okvir ovisi o lokalnoj situaciji.

Prometne informacije potrebne za srednjoročno planiranje mostova su:

ETA i pozicija moraju se dostaviti na zahtjev ili razmjenom kada se prijeđe granica odstupanja od prvotnog ETA koje određuje nadležno tijelo. Sve druge informacije dostavljaju se jedanput pri prvom kontaktu ili na zahtjev. RTA je odgovor na izvješće ETA.

1.4.3.2.   Kratkoročno planiranje mostova

U procesu kratkoročnog planiranja mostova, donose se odluke o strategiji otvaranja mosta.

Prometne informacije potrebne za kratkoročno planiranje mostova su:

Stvarne prometne informacije o poziciji, brzini i smjeru moraju se dostaviti na zahtjev ili s unaprijed određenom učestalošću ažuriranja koju odredi nadležno tijelo. ETA i pozicija moraju se dostaviti na zahtjev ili razmjenom kada se prijeđe granica odstupanja od prvotnog ETA koje određuje nadležno tijelo. Sve druge informacije dostavljaju se jedanput pri prvom kontaktu ili na zahtjev. RTA je odgovor na izvješće ETA.

1.4.3.3.   Funkcioniranje mostova

U ovoj fazi odvija se stvarno otvaranje mosta i prolazak plovila. Da bi se pojednostavio taj proces, potrebne su sljedeće prometne informacije:

Stvarne prometne informacije o identifikacijskoj oznaci, poziciji, smjeru, brzini i kursu moraju se razmjenjivati stalno ili s unaprijed određenom učestalošću ažuriranja koju odredi nadležno tijelo.

1.5.   Ublažavanje posljedica katastrofe

Ublažavanje posljedica katastrofe u ovom je kontekstu usmjereno na represivne mjere: ponašanje u slučaju stvarnih nesreća i pružanje pomoći u hitnim situacijama. Da bi se pojednostavio taj proces, potrebne su sljedeće prometne informacije:

U slučaju nesreće, prometne informacije mogu se osigurati automatski ili će informacije zahtijevati osoba zadužena za pomoć u slučaju katastrofe.

1.6.   Upravljanje prijevozom

Ova usluga podijeljena je na četiri aktivnosti:

1.6.1.   Planiranje putovanja

Planiranje putovanja u ovom je kontekstu usmjereno na planiranje tijekom plovidbe. Tijekom plovidbe zapovjednik plovila provjerava svoje prvobitno planirano putovanje.

Za taj su proces potrebne sljedeće informacije:

Prometne informacije dostavljaju se na zahtjev ili u slučaju posebnog događaja, kao što je bitna promjena ETA ili RTA.

1.6.2.   Prijevozna logistika

Prijevozna logistika sastoji se od organizacije, planiranja, izvođenja i nadzora prijevoza.

Za te procese potrebne su sljedeće informacije:

Sve prometne informacije dostavljaju se na zahtjev vlasnika plovila ili sudionika u logistici.

1.6.3.   Intermodalno upravljanje lukama i terminalima

Intermodalno upravljanje lukama i terminalima odnosi se na planiranje sredstava u lukama i terminalima.

Za te procese potrebne su sljedeće prometne informacije:

Upravitelj terminala i luke zahtijeva prometne informacije ili pristaje da se u unaprijed određenim situacijama prometne informacije šalju automatski.

1.6.4.   Upravljanje teretom i flotom

Upravljanje teretom i flotom odnosi se na planiranje i optimizaciju uporabe plovila, organiziranje tereta i prijevoza.

Za te procese potrebne su sljedeće prometne informacije:

Prijevoznik ili vlasnik plovila će zatražiti prometne informacije ili se prometne informacije šalju u unaprijed određenim situacijama.

1.7.   Provedba

Dolje opisani opseg zadaća provedbe propisa ograničen je na usluge u vezi s opasnim tvarima, imigracijskom kontrolom i carinom.

Sustavi praćenja i određivanja položaja plovila za te procese osiguravaju sljedeće informacije:

Prometne informacije dostavljaju se nadležnim tijelima. Prometne informacije dostavljaju se na zahtjev ili na stalnim, unaprijed određenim točkama ili u posebno opisanim okolnostima koje odredi nadležno tijelo.

1.8.   Pristojbe za vodne putove i lučku infrastrukturu

Na različitim lokacijama u Europi mora se plaćati uporaba vodnih putova i luka.

Za te procese potrebne su sljedeće prometne informacije:

Prometne informacije dostavljaju se na zahtjev ili na stalnim točkama koje odrede tijela nadležna za vodne putove ili luke.

1.9.   Usluge informacija o plovnim putovima

U vezi s informacijama o plovnim putovima, opisane su tri usluge:

U sljedećim stavcima opisane su informacije koje se dostavljaju.

1.9.1.   Vremenska upozorenja (EMMA)

Tekući europski projekt „EMMA” (Europski višenamjenski sustav vremenskih upozorenja) bavi se standardizacijom vremenskih upozorenja. U sklopu projekta EMMA razvijeni su standardizirani znakovi za vremenska upozorenja, koji se mogu upotrebljavati za prikaz poruka na zaslonu unutarnjeg ECDIS-a.

Sustav EMMA nije namijenjen za pružanje stalnih informacija o vremenu, već samo upozorenja u slučaju posebnih meteoroloških situacija. Upozorenja se pružaju za regije.

U vremenskim upozorenjima mogu se upotrebljavati samo km/h (vjetar), °C (temperatura), cm/h (snijeg), l/m2h (kiša) i m (vidljivost u magli).

Potrebne su sljedeće informacije:

Informacije se dostavljaju samo u posebnim događajima, u slučaju iznimnih vremenskih uvjeta.

1.9.2.   Status signala

Sustavi za praćenje i određivanje položaja plovila mogu se upotrebljavati za prijenos statusa prometnih signala u unutarnjoj plovidbi. Informacije koje se razmjenjuju sastoje se od:

Primjeri signala prikazani su u Dodatku C.

Distribucija informacija mora biti ograničena na određeno područje.

1.9.3.   Vodostaj

Sustavi za praćenje i određivanje položaja plovila mogu se upotrebljavati za prijenos (stvarnih) informacija o vodostaju:

Informacije koje se razmjenjuju sastoje se od:

Informacije se šalju redovito ili na zahtjev.

1.10.   Zaključak

Funkcionalne specifikacije opisuju korisničke potrebe i podatke koji se zahtijevaju za svako interesno područje. Sustavi za praćenje i određivanje položaja plovila posebno razmjenjuju dinamične informacije.

U tablici 1.2. prikazan je pregled zahtjeva u pogledu točnosti dinamičnih informacija u vezi sa zadacima koji su opisani u ovom poglavlju.

Tablica 1.2.

Pregled zahtjeva u pogledu točnosti dinamičnih podataka

2.   TEHNIČKE SPECIFIKACIJE AIS-a UNUTARNJE PLOVIDBE

2.1.   Uvod

U pomorskoj plovidbi IMO je uvela sustav za automatsku identifikaciju (AIS). Sva morska plovila u međunarodnoj plovidbi, koja su obuhvaćena poglavljem 5. Konvencije SOLAS, moraju biti opremljena sustavom AIS od kraja 2004. godine.

Europski parlament i Vijeće donijeli su Direktivu 2002/59/EZ (2) o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava, opremljenog AIS-om za izvješćivanje s brodova i nadzor.

Tehnologija AIS smatra se prikladnom za automatsku identifikaciju, te za praćenje i određivanje položaja plovila i u unutarnjoj plovidbi. Djelovanje AIS-a u realnom vremenu i dostupnost svjetskih standarda i smjernica posebno je korisno za primjene povezane sa sigurnošću.

Za ispunjavanje posebnih zahtjeva unutarnje plovidbe, AIS se mora dalje razviti u takozvane tehničke specifikacije AIS-a unutarnje plovidbe, uz zadržavanje potpune kompatibilnosti s pomorskim AIS-om IMO-a i postojećim standardima i tehničkim specifikacijama unutarnje plovidbe.

Budući da je AIS unutarnje plovidbe kompatibilan s IMO SOLAS AIS, omogućuje izravnu razmjenu podataka između morskih i unutarnjih plovila koja plove u područjima mješovitog prometa.

Uporaba AIS-a za automatsku identifikaciju i praćenje i određivanje položaja plovila u unutarnjoj plovidbi pruža sljedeće mogućnosti:

AIS:

Svrha je ovog dokumenta odrediti sve potrebne funkcionalne zahtjeve, izmjene i proširenja postojećeg pomorskog AIS-a radi oblikovanja AIS-a unutarnje plovidbe za uporabu u unutarnjoj plovidbi.

2.2.   Područje primjene

AIS je brodski sustav za radijske podatke, kojim se razmjenjuju statični i dinamični podaci te podaci povezani s plovidbom, između opremljenih plovila te između opremljenih plovila i stanica na kopnu. Brodske stanice AIS emitiraju podatke o identitetu broda, poziciji i ostale podatke u redovitim vremenskim razmacima. Primanjem tih prijenosa podataka, brodske i kopnene stanice AIS unutar radiofrekvencijskog područja mogu automatski locirati, identificirati i pratiti plovila opremljena AIS-om na odgovarajućem zaslonu, poput radara ili unutarnjeg ECDIS-a. Sustavi AIS namijenjeni su za poboljšanje sigurnosti plovidbe uporabom u komunikacijama brod-brod, nadziranju (VTS), praćenju i određivanju položaja plovila, te potpori za ublažavanje posljedica katastrofe.

Postoji nekoliko vrsta stanica AIS:

Razlikuju se sljedeći načini rada:

Karakteristika AIS-a je autonoman način rada uporabom SOTDMA bez potrebe organiziranja glavne stanice. Radijski protokol oblikovan je tako da brodske stanice rade samostalno na samoorganiziran način, tako da razmjenjuju pristupne parametre veze. Vrijeme je podijeljeno na jednominutne okvire s 2 250 vremenskih odsječaka po radijskom kanalu, koji su usklađeni s vremenom GNSS UTC. Svaki sudionik organizira svoj pristup radijskom kanalu tako što odabire slobodne vremenske odsječke uzimajući u obzir buduće korištenje vremenskih odsječaka drugih stanica. Ne postoji potreba za centralnom organizacijom dodjele vremenskih odsječaka.

Stanica AIS-a unutarnje plovidbe obično sadrži sljedeće komponente:

Univerzalni brodski AIS, u skladu s definicijom IMO, ITU i IEC, koji se preporučuje za uporabu u unutarnjoj plovidbi, upotrebljava samoorganizirajući vremenski razdijeljen višestruki pristup (SOTDMA) u pomorskom mobilnom pojasu VHF. AIS radi na međunarodno određenim VHF-frekvencijama AIS 1 (161,975 MHz) i AIS 2 (162,025 MHz) i može se promijeniti u druge frekvencije u pomorskom mobilnom pojasu VHF.

Radi ispunjavanja posebnih zahtjeva unutarnje plovidbe, AIS se mora dalje razvijati u takozvani AIS unutarnje plovidbe, pri čemu mora zadržati potpunu kompatibilnost s pomorskim AIS-om koji propisuje IMO.

Sustavi za praćenje i određivanje položaja plovila u unutarnjoj plovidbi moraju biti kompatibilni s pomorskim AIS-om, u skladu s definicijom IMO. Zato poruke AIS sadrže:

Za plovila koja se kreću, učestalost ažuriranja dinamičnih informacija na taktičkoj razini može se mijenjati između načina rada SOLAS i načina rada za unutarnju plovidbu. U načinu rada za plovidbu unutarnjim vodnim putovima, može se odrediti učestalost ažuriranja od dvije sekunde do 10 minuta. Za plovila na sidru preporučuje se učestalost ažuriranja od nekoliko minuta ili ako se informacije izmijene.

AIS je dodatni izvor navigacijskih informacija. AIS ne zamjenjuje već podržava navigacijske usluge, kao što su radarski sustav za praćenje i VTS. AIS je značajan kao sredstvo nadzora i praćenja plovila opremljenih tim sustavom. Zbog njihovih različitih karakteristika, AIS i radar se međusobno nadopunjuju.

2.3.   Funkcionalni zahtjevi

2.3.1.   Opći zahtjevi AIS-a unutarnje plovidbe

AIS unutarnje plovidbe temelji se na pomorskom AIS-u u skladu s pravilom SOLAS.

AIS unutarnje plovidbe obuhvaća glavne funkcije IMO SOLAS AIS uzimajući u obzir specifične zahtjeve za unutarnju plovidbu.

AIS unutarnje plovidbe kompatibilan je s IMO SOLAS AIS te omogućuje izravnu razmjenu podataka između morskih plovila i plovila unutarnje plovidbe koja plove u području mješovitog prometa.

Sljedeći zahtjevi su dopunski ili dodatni zahtjevi za AIS unutarnje plovidbe, koji se razlikuje od IMO SOLAS AIS.

2.3.2.   Sadržaj informacija

Obično se AIS-om unutarnje plovidbe prenose samo informacije praćenja i određivanja položaja, te informacije povezane sa sigurnošću. Uzimajući u obzir taj zahtjev, poruke AIS-a unutarnje plovidbe sadrže sljedeće informacije:

Stavke s oznakom „*” moraju se tretirati drukčije od onih za morska plovila.

2.3.2.1.   Statične informacije o plovilu

Statične informacije o plovilu za plovila unutarnje plovidbe imaju iste parametre i istu strukturu kao u IMO AIS, ako se primjenjuju. Neiskorištena polja parametara označena su sa „nedostupno”.

Dodaju se statične informacije o plovilu, specifične za unutarnju plovidbu.

Statične informacije o plovilu emitiraju se samostalno s plovila ili na zahtjev.

2.3.2.2.   Dinamične informacije o plovilu

Dinamične informacije o plovilu za plovila unutarnje plovidbe imaju iste parametre i istu strukturu kao u IMO AIS, ako se primjenjuju. Neiskorištena polja parametara označena su sa „nedostupno”.

Dodaju se dinamične informacije o plovilu, specifične za unutarnju plovidbu.

Dinamične informacije o plovilu emitiraju se samostalno s plovila ili na zahtjev.

2.3.2.3.   Informacije u vezi s plovidbom plovila

Informacije u vezi s plovidbom plovila u unutarnjoj plovidbi imaju iste parametre i istu strukturu kao u IMO AIS, ako se primjenjuju. Neiskorištena polja parametara označena su sa „nedostupno”.

Dodaju se informacije u vezi s plovidbom plovila, specifične za unutarnju plovidbu.

Informacije u vezi s plovidbom plovila emitiraju se samostalno s plovila ili na zahtjev.

2.3.2.4.   Informacije o upravljanju prometom

Informacije o upravljanju prometom namijenjene su za specifičnu uporabu u unutarnjoj plovidbi. Te se informacije prenose prema potrebi ili na zahtjev samo plovilima unutarnje plovidbe ili od njih.

ETA na prevodnici/mostu/terminalu

ETA na prevodnici/mostu/terminalu prenosi se kao naslovljena poruka s plovila na kopno.

RTA na prevodnici/mostu/terminalu

RTA na prevodnici/mostu/terminalu prenosi se kao naslovljena poruka s kopna na brod.

Broj osoba na plovilu

Broj osoba na plovilu prenosi se po mogućnosti kao naslovljena poruka s plovila na kopno na zahtjev ili prilikom događaja.

Status signala

Informacije o statusu signala prenose se kao poruka emitirana s kopna na plovilo

Upozorenja EMMA

Informacije o upozorenjima EMMA prenose se kao poruka emitirana s kopna na plovilo.

Vodostaji

Informacije o vodostaju prenose se kao poruka emitirana s kopna na plovilo.

Poruke u vezi sa sigurnošću

Poruke u vezi sa sigurnošću prenose se prema potrebi kao emitirane ili naslovljene poruke.

2.3.3.   Učestalost izvješćivanja pri prijenosu informacija

Različite vrste informacija AIS-a unutarnje plovidbe prenose se s različitom učestalošću izvješćivanja.

Za plovila koja se kreću unutarnjim vodnim putovima, učestalost izvješćivanja dinamičnih informacija može se mijenjati između načina rada SOLAS i načina rada za unutarnje vodne putove. U načinu rada za unutarnje vodne putove može se odrediti učestalost od dvije sekunde do 10 minuta. U područjima mješovitog prometa, poput morskih luka, nadležno tijelo može smanjiti učestalost izvješćivanja dinamičnih informacija da se osigura ravnoteža u režimu izvješćivanja između plovila unutarnje plovidbe i plovila SOLAS. Režim izvješćivanja moći će se mijenjati naredbama TDMA iz bazne postaje (automatska promjena teledirigirana protokolom TDMA preko poruke 23), te naredbama s brodskih sustava, npr. MKD, ECDIS ili s brodskog računala, preko sučelja, npr. IEC 61162 (automatska promjena naredbom s brodskog sustava). Za statične informacije i informacije povezane s plovidbom, preporučuje se učestalost izvješćivanja od nekoliko minuta, na zahtjev ili ako se informacije izmijene.

Primjenjuju se sljedeće učestalosti izvješćivanja:

Tablica 2.1

Učestalost ažuriranja dinamičnih informacija o plovilima

2.3.4.   Tehnološka platforma

Tehničko rješenje za AIS unutarnje plovidbe temelji se na istim tehničkim standardima kao za SOLAS AIS koje je donijela IMO (preporuka ITU-R M.1371-1, IEC 61993-2).

Kao platforma za AIS unutarnje plovidbe preporučuje se uporaba mobilnih stanica izvedenih iz klase A ili klase B „SO”, koje koriste protokol SOTDMA. Uporaba izvedenica iz klase B „CS” koje koriste protokol SOTDMA nije moguća, jer ne jamči isti učinak kao oprema klase A ili klase B „SO”. Ne osigurava ni uspješan prijenos prema radiovezi ni mogućnost slanja poruka specifičnih za AIS unutarnje plovidbe, koje su utvrđene u ovim tehničkim specifikacijama.

Sve dok ne postoje naprave klase B „SO”, mobilna oprema AIS-a unutarnje plovidbe bit će izvedena iz mobilne opreme klase A pomorskog AIS-a u skladu s pravilom IMO SOLAS.

2.3.5.   Kompatibilnost s transponderima IMO klase A

Transponderi AIS-a unutarnje plovidbe moraju biti usklađeni s transponderima IMO klase A i moraju biti takvi da mogu primati i obrađivati sve poruke IMO AIS (u skladu s pravilom ITU-R M.1371-1 i pripadajućim tehničkim pojašnjenjima IALA), te poruke utvrđene u poglavlju 2.4. ovih standarda.

Mogućnost prijenosa (tx) DSC i osiguravanje MKD nisu potrebni za transpondere AIS-a unutarnje plovidbe. Proizvođači mogu ukloniti dotični hardver i softver iz transpondera klase A.

2.3.6.   Jedinstveni identifikator

Radi osiguravanja kompatibilnosti s morskim plovilima, mora se koristiti identifikator pomorske mobilne usluge (MMSI) kao jedinstveni identifikator stanice (identifikator radioopreme) za transpondere AIS-a unutarnje plovidbe.

2.3.7.   Identifikator aplikacije za poruke specifične zaAIS unutarnje plovidbe

U skladu s informacijskim zahtjevima upotrebljavaju se poruke specifične za aplikacije unutarnje plovidbe.

Navedene poruke sastoje se od standardnog okvira AIS (identifikacijska oznaka poruke, indikator ponavljanja, identifikacijska oznaka izvora, identifikacijska oznaka odredišta), identifikatora aplikacije (AI = DAC + FI) i sadržaja podataka (varijabilna duljina do određenog maksimuma).

16-bitni identifikator aplikacije (A = DAC + FI) sastoji se od

Za specifične poruke AIS-a unutarnje plovidbe upotrebljava se DAC „200”.

2.3.8.   Zahtjevi aplikacije

Potrebno je unositi i prikazivati poruke AIS-a unutarnje plovidbe (u binarnom kodu). To se izvodi pomoću aplikacije (po mogućnosti s grafičkim korisničkim sučeljem (GUI) koje se može povezivati s transponderom AIS)) preko prezentacijskog sučelja (PI) ili u samom transponderu. Koristi se za moguće konverzije podataka (npr. čvorovi u km/h) ili informacije u vezi sa svim kodovima ERI (položaj, vrsta plovila).

Nadalje, transponder ili odgovarajuća aplikacija mora biti sposobna pohranjivati u internu memoriju i statične podatke specifične za unutarnju plovidbu, da bi se informacije sačuvale kada je uređaj bez napajanja električnom energijom.

Da bi se u transponderu programirali podaci specifični za unutarnju plovidbu, predlažu se ulazne rečenice navedene u Dodatku D: Predložene rečenice za digitalno sučelje AIS-a unutarnje plovidbe.

Oprema AIS-a unutarnje plovidbe mora imati, kao minimum, vanjsko sučelje RTCM SC 104 za unos ispravaka DGNSS i informacija o integritetu podataka.

2.4.   Izmjene protokola za AIS unutarnje plovidbe

2.4.1.   Poruka 1, 2, 3: izvješća o poziciji (ITU-R 1371-1, § 3.3.8.2.1)

Tablica 2.2

Izvješće o poziciji

2.4.2.   Poruka 5: statični podaci o brodu i podaci koji se odnose na plovidbu broda (ITU-R 1371-1, § 3.3.8.2.3)

Tablica 2.3

Izvješće o statičnim i dinamičnim podacima o plovilu

2.4.3.   Poruka 23, naredba za dodjeljivanje skupine (ITU-R M. 1371-2 (PDR))

Tablica 2.4

Naredba za dodjeljivanje skupine

Tablica 2.5

Postavke intervala izvješćivanja za uporabu s porukom 23

Napomena: Kada naredba 1 ili 2 u načinu rada Tx/Rx zaustavlja rad dvojnog kanala, interval izvješćivanja je dvostruko duži od intervala navedenog u gornjoj tablici.

2.4.4.   Aplikacija specifičnih poruka (ITU-R 1371-1, § 3.3.8.2.4/§ 3.3.8.2.6)

Radi razmjene podataka u unutarnjoj plovidbi, određene su specifične poruke za AIS unutarnje plovidbe.

Regionalni identifikator aplikacije (RAI) specifičnih poruka za AIS unutarnje plovidbe sastoji se od funkcijske oznake (FI) DAC „200”, kako je određeno u ovom odjeljku.

2.4.4.1.   Dodjela funkcijskih identifikatora (FI) na području AIS-a unutarnje plovidbe

FI na području AIS-a unutarnje plovidbe dodjeljuju se i upotrebljavaju kako je opisano u ITU-R M.1371-1 tablici 37B. Svaki FI na području AIS-a dodjeljuje se jednoj od sljedećih skupina aplikacijskih polja:

Tablica 2.6

FI na području AIS-a unutarnje plovidbe

Neki FI na području unutarnje plovidbe rezervirani su za buduću uporabu.

2.4.4.2.   Definicija poruka specifičnih za unutarnju plovidbu

Specifična poruka za unutarnju plovidbu FI 10: statični podaci i podaci povezani s plovidbom za plovila unutarnje plovidbe

Ovu poruku upotrebljavaju samo plovila unutarnje plovidbe, za emitiranje statičnih podataka i podataka povezanih s plovidbom plovila uz poruku 5. Poruka se šalje s binarnom porukom 8 u najkraćem mogućem roku (s obzirom na AIS) nakon poruke 5.

Tablica 2.7

Izvješće o podacima plovila unutarnje plovidbe

Pojedinosti o označivanju vrsta plovila ERI navedene su u Dodatku E.

Specifična poruka za unutarnju plovidbu FI 21: ETA na prevodnici/mostu/terminalu

Ovu poruku upotrebljavaju samo plovila unutarnje plovidbe za slanje izvješća ETA prevodnici, mostu ili terminalu da bi se prijavili za vremenski odsječak u planiranju procesa. Poruka se šalje s binarnom porukom 6.

Potvrda se prima u roku od 15 minuta funkcijskom porukom 22. U protivnom, funkcijska poruka 21 ponavlja se jedanput.

Tablica 2.8

Izvješće ETA

Specifična poruka za unutarnju plovidbu FI 22: RTA na prevodnici/mostu/terminalu

Ovu poruku šalju samo bazne stanice radi dodjeljivanja određenom plovilu RTA na prevodnici, mostu ili terminalu. Poruka se šalje s binarnom porukom 6 kao odgovor na funkcijsku poruku unutarnje plovidbe 21.

Tablica 2.9

Izvješće RTA

Specifična poruka za unutarnju plovidbu FI 55: broj osoba na plovilu

Ovu poruku šalju samo plovila unutarnje plovidbe radi obavješćivanja o broju osoba (putnika, članova posade, brodskog osoblja) na plovilu. Poruka se šalje s binarnom porukom 6, po mogućnosti prilikom događaja ili na zahtjev uporabom binarne funkcijske poruke 2 IAI.

Alternativno se može upotrijebiti standardna binarna poruka IMO „broj osoba na brodu” (broj 16 IAI).

Tablica 2.10

Izvješće o osobama na plovilu

Specifična poruka za unutarnju plovidbu FI 23: upozorenje EMMA

Upozorenje EMMA upotrebljava se da bi se krcatelji upozorili na teške vremenske uvjete uporabom grafičkih simbola na zaslonu ECDIS. Sljedeća poruka može prenijeti podatke EMMA uporabom kanala AIS. Ona neće zamijeniti priopćenja za brodarce. Ovu poruku šalju samo bazne stanice radi slanja vremenskih upozorenja svim plovilima u određenom području. Poruka se šalje s binarnom porukom 8 na zahtjev.

Tablica 2.11

Izvješće o upozorenjima EMMA

Tablica 2.12

Kodovi vrsta vremena

Tablica 2.13

Kodovi kategorija vremena

Tablica 2.14.

Kodovi smjerova vjetra

Specifična poruka za unutarnju plovidbu 24: vodostaji

Poruka se upotrebljava za obavješćivanje zapovjednika plovila o aktualnim vodostajima u njihovom području. To su dodatne kratkoročne informacije uz informacije o vodostajima koje se šalju priopćenjima za brodarce. Učestalost ažuriranja određuje nadležno tijelo. Višestrukim porukama mogu se prenositi vodostaji s više od četiri mjerne postaje.

Ovu poruku šalju samo bazne stanice radi slanja informacija o vodostaju svim plovilima u određenom području. Poruka se šalje s binarnom porukom 8 u redovitim vremenskim razmacima.

Tablica 2.15

Izvješće o vodostaju

Specifična poruka za unutarnju plovidbu 40: status signala

Ovu poruku šalju samo bazne stanice radi obavješćivanja svih plovila u određenom području o statusu različitih svjetlosnih signala. Informacije se prikazuju kao dinamični simboli na vanjskom zaslonu unutarnjeg ECDIS-a. Poruka se šalje s binarnom porukom 8 u redovitim vremenskim razmacima.

Tablica 2.16

Izvješće o statusu signala

Primjer statusa signala prikazan je u DODATKU C: Primjer statusa signala

(1)  Osim toga, moraju biti ispunjeni zahtjevi Rezolucije IMO A.915 (22) u pogledu integriteta, dostupnosti i kontinuiteta za točnost pozicije na unutarnjim vodnim putovima.

(2)  Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

(3)  Kada mobilna stanica utvrdi da se radi o semaforu (vidjeti ITU-R M.1371-1, Prilog 2., § 3.1.1.4), učestalost izvješćivanja povećava se na dvije sekunde (vidjeti ITU-R M.1371-1, Prilog 2., § 3.1.3.3.2).

(4)  Nadležno tijelo mijenja način rada preko poruke 23 kada plovilo uđe u područje unutarnjih vodnih putova.

(5)  Čvorovi se računaju u km/h pomoću vanjske brodske opreme.

(6)  Uzima se u obzir samo ako izvješće dolazi od plovila s unutarnjim AIS-om i ako su informacije dobivene automatskim sredstvima (izravna veza).

(7)  Postavljeno na 0 za unutarnja plovila.

(8)  Za unutarnja plovila upotrebljava se kod ATIS.

(9)  Za unutarnju plovidbu upotrebljava se najprimjerenija vrsta plovila.

(10)  Dimenzije su postavljene na najveću pravokutnu veličinu konvoja.

(11)  Decimetarska točnost informacija za unutarnju plovidbu zaokružuje se na višu vrijednost.

(12)  Informacije o referentnoj točki treba uzeti iz zapisa SSD NMEA prepoznavanjem polja „identifikator izvora”. Informacije o poziciji referentne točke s identifikatorom izvora A1 moraju se pohraniti kao unutarnje informacije. Ostali identifikatori izvora vode do informacija za vanjsku referentnu točku.

(13)  Upotrebljavaju se lokacijski kodovi UN i kodovi terminala ERI.

(14)  Postavljeno na 0 ako na transponder nije priključen homologirani senzor (npr. žiro).

(15)  Virtualni broj MMSI upotrebljava se za svaku državu, svaka nacionalna mreža AIS upućuje poruke naslovljene na druge države uporabom ovog virtualnog broja MMSI.

(16)  Određuje ERI za svaku državu.

(17)  Diferencijalna vrijednost koja se odnosi na referentni vodostaj (GlW u Njemačkoj, RNW na Dunavu).

Dodatak A

DEFINICIJE

A.1   Usluge

Riječni informacijski servisi (RIS)

Europski koncept usklađenih informacijskih usluga za potporu upravljanju prometom i prijevozom na području unutarnje plovidbe, uključujući i povezivanje s drugim vrstama prijevoza.

Upravljanje prometom plovila

Upravljanje prometom plovila odnosi se na pružanje informacija usmenim putem i elektroničkim sredstvima, te davanje uputa plovilima na interaktivan način i u skladu s njihovim potrebama u protoku prometa, radi optimiziranja neometanog (učinkovitog) i sigurnog obavljanja prijevoza.

Upravljanje prometom plovila obuhvaća najmanje jedan od dolje određenih elemenata:

Sustav za nadzor plovidbe (VTS)

Sustav za nadzor plovidbe je usluga koju provodi nadležno tijelo, namijenjena za poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti prometa plovila i za zaštitu okoliša.

Sustav mora imati sposobnost da djeluje interaktivno s prometom te da reagira na razvoj prometnih situacija na određenom području.

Usluge VTS – VTS obuhvaća najmanje informacijske usluge, a može uključivati i druge usluge, poput usluga pomoći u navigaciji ili usluga organizacije prometa ili obje, kako je određeno dolje:

(Izvor: Smjernice IALA VTS)

Područje VTS je prostorno označeno i službeno prijavljeno područje usluga VTS. Područje VTS može biti podijeljeno na potpodručja ili sektore.

(Izvor: Smjernice IALA VTS)

Navigacijske informacije su informacije koje se dostavljaju zapovjedniku na brodu da bi se pružila potpora donošenju odluka na brodu.

(Izvor: Smjernice IALA VTS)

Taktičke prometne informacije (TTI) su informacije koje utječu na hitne odluke zapovjednika plovila ili operatera VTS u vezi s plovidbom u stvarnim prometnim situacijama i u bliskom geografskom okruženju. Taktička prometna slika sadrži informacije o poziciji i posebne informacije o svim ciljevima koje otkriva radar, a koje su prikazane na elektroničkoj navigacijskoj karti i – po mogućnosti – proširene vanjskim prometnim informacijama, kao što su informacije dostavljene sustavom AIS. TTI se mogu osigurati na brodu ili na kopnu, npr. u centru VTS. (Izvor: Smjernice RIS)

Strateške prometne informacije (STI) su informacije koje utječu na srednjoročne i dugoročne odluke korisnika RIS. Strateška prometna slika doprinosi mogućnostima odlučivanja o planiranju sigurne i učinkovite plovidbe. Strateška prometna slika izrađuje se u centru RIS i dostavlja se korisnicima na zahtjev. Strateška prometna slika uključuje sva bitna plovila u području RIS s podacima o njihovim karakteristikama, teretima i pozicijama, koji se prenose govornim izvješćivanjem preko VHF ili elektroničkim izvješćivanjem s brodova, pohranjenim u bazi podataka i prikazanim u tablici ili na elektroničkoj karti. Strateške prometne informacije mogu se dobiti od centra RIS/VTS ili od ureda. (Izvor: Smjernice RIS)

Praćenje i određivanje položaja (plovila)

Nadzor prometa plovila pruža važne informacije o kretanju određenih plovila u području RIS. To uključuje informacije o identitetu plovila, poziciji, (vrsti tereta) i luci odredišta. (novo)

Logistika

Planiranje, izvođenje i nadzor kretanja i smještaja ljudi i/ili robe te popratne aktivnosti povezane s tim kretanjem i smještajem unutar sustava organiziranog radi postizanja posebnih ciljeva. (Izvor: Standardizacija COMPRIS WP8)

A.2   Sudionici

Zapovjednik plovila

Osoba odgovorna za cjelokupnu sigurnost plovila, tereta, putnika i posade, te time za planiranje plovidbe plovila, tereta odnosno putnika, te za kvalitetu i kvantitetu posade.

Časnik palubne straže

Osoba koja upravlja plovilom prema uputama zapovjednika plovila u vezi s planom plovidbe. (Izvor: COMPRIS WP2, Arhitektura)

Operater VTS

Osoba, odgovarajuće osposobljena od nadležnog tijela, koja obavlja jedan ili više zadataka koji doprinose uslugama VTS (Izvor: Smjernice za unutarnje vodne putove IALA VTS).

Osoba koja prati i nadzire neometano i sigurno odvijanje prometa u području oko centra VTS. (Izvor: COMPRIS WP2, Arhitektura)

Nadležno tijelo

Nadležno tijelo je tijelo koje je vlada ovlastila za sigurnost, u cijelosti ili djelomično, uključujući očuvanje okoliša i učinkovitost plovidbe. Nadležnom tijelu obično su povjereni zadaci planiranja, osiguravanja financijskih sredstava, te puštanja sustava RIS u rad. (Izvor: Smjernice RIS)

Tijelo RIS

Tijelo RIS je tijelo odgovorno za upravljanje, funkcioniranje i koordinaciju RIS, interakciju s uključenim plovilima, te sigurno i djelotvorno pružanje usluge. (Izvor: Smjernice RIS)

Operater RIS

Osoba koja obavlja jedan ili više zadataka koji doprinose uslugama RIS. (novo)

Operater prevodnice

Osoba koja prati i nadzire neometano i sigurno odvijanje prometa oko prevodnice i kroz prevodnicu, te je odgovorna za radni proces prevodnice. (Izvor: COMPRIS WP2, Arhitektura)

Operater mosta

Osoba koja prati i nadzire neometano i sigurno odvijanje prometa oko pokretnog mosta, te je odgovorna za radni proces pokretnog mosta. (Izvor: COMPRIS WP2, Arhitektura)

Operater terminala (sinonim: stivador, slagač)

Osoba odgovorna za ukrcavanje, slaganje i iskrcavanje tereta s plovila. (Izvor: COMPRIS WP8, Standardizacija)

Upravitelj flote

Osoba koja planira i motri stvarni (navigacijski) status nekoliko plovila koja se kreću ili djeluju pod upravljanjem jednog zapovjednika ili vlasnika. (novo)

Operater u centrima za katastrofe kriznih službi

Osoba koja prati, nadzire i organizira sigurno i neometano svladavanje nesreća, nezgoda i katastrofa. (novo)

Pošiljatelj (sinonim: krcatelj)

Trgovac (osoba) koji je sklopio ugovor o prijevozu s prijevoznikom ili u čije je ime sklopljen taj ugovor, ili bilo koja stranka koja stvarno isporučuje robu ili u čije se ime roba isporučuje prijevozniku prema ugovoru o prijevozu. (Izvor: COMPRIS WP8, Standardizacija)

Primatelj

Osoba koja je navedena u prijevoznom dokumentu kao primatelj robe, tereta ili kontejnera. (Izvor: Glosar prijevoza i logistike (P&O Nedlloyd) i COMPRIS WP8 Standardizacija)

Agent posrednik (sinonim: otpremnik)

Osoba koja je u ime prijevoznika odgovorna za izvršavanje fizičkog prijevoza robe. Agent posrednik nudi prijevozne kapacitete krcateljima u ime prijevoznika, te je na taj način posrednik između špeditera i zapovjednika plovila. (Izvor: COMPRIS WP2, Arhitektura)

Špediter

Osoba koja je u ime krcatelja odgovorna za organizaciju fizičkog prijevoza robe namijenjene za razmjenu. Špediter nudi teret prijevoznicima u ime krcatelja. (Izvor: COMPRIS WP2, Arhitektura)

Carina

Odjel državne službe koji se bavi ubiranjem carinskih pristojbi i poreza na robu uvezenu iz stranih država, te nadgledanjem uvoza i izvoza robe, npr. dozvoljene kvote zabranjene robe. (Izvor: Glosar prijevoza i logistike (P&O Nedlloyd))

Dodatak B

KODOVI EMMA

Tablica B.1

Kodovi vrsta vremena (Weather type code)

Tablica B.2

Kodovi kategorija vremena (Weather category code)

Tablica B.3

Kodovi smjerova vjetra (Wind direction code)

Dodatak C

Primjer statusa signala

C.1   Status svjetla

Primjeri prikazuju sivu podlogu u kvadratu određene veličine, oko 3 mm × 3 mm, u svim stupnjevima prikaza, sa „stupom” poput onog koji se upotrebljava za postojeći statični signal u zbirci prikaza. Bijela točka u središtu stupa označuje poziciju, a sam stup omogućuje korisniku da očita smjer učinka. (Na prevodnici, na primjer, signali za plovila koja izlaze iz komore prevodnice i plovila koja ulaze u komoru prevodnice često su na unutrašnjoj i vanjskoj strani konstrukcije vrata). Međutim, proizvođač softvera za prikaz može kreirati oblik simbola i boju podloge.

Status signala može biti „bez svjetla”, „bijelo”, „žuto”, „zeleno”, „crveno”, „bijelo bljeskajuće” i „žuto bljeskajuće” prema CEVNI.

C.2   Oblici signala

Za svaki od navedenih signala postoje razne kombinacije svjetala. Treba upotrebljavati:

broj za označivanje vrste signala i

broj za svako svjetlo na signalu za označivanje statusa svjetla:

Dodatak D

PREDLOŽENE REČENICE ZA DIGITALNO SUČELJE AIS-a UNUTARNJE PLOVIDBE

D.1   Ulazne rečenice

Serijsko digitalno sučelje sustava AIS podržano je postojećim rečenicama prema normi IEC 61162-1 i novim rečenicama tog tipa prema normi IEC 61162-1. Detaljni opisi rečenica za digitalno sučelje nalaze se u 2. izdanju norme IEC 61162-1 ili u „Publicly Available Specification” IEC PAS 61162-100.

Ovaj Dodatak sadrži prvu verziju informacija, korištenu za razvoj AIS-a unutarnje plovidbe radi unosa podataka specifičnih za unutarnju plovidbu (vidjeti) u brodsku jedinicu AIS-a unutarnje plovidbe. Moraju se odrediti nove rečenice IEC 61162-1. Do donošenja odobrenih rečenica za AIS unutarnje plovidbe prema normi IEC 61162-1, mora se koristiti patentirana rečenica.

D.2   Statični podaci o plovilima na unutarnjim vodnim putovima

Ova se rečenica upotrebljava za unos statičnih podataka o plovilima unutarnje plovidbe u jedinicu AIS-a unutarnje plovidbe. Za postavljanje statičnih podataka o plovilima unutarnje plovidbe predlaže se rečenica $PIWWSSD sa sljedećim sadržajem:

D.3   Podaci o putovanju na unutarnjim vodnim putovima

Ova se rečenica upotrebljava za unos podataka o putovanju na unutarnjim vodnim putovima u jedinicu AIS-a unutarnje plovidbe. Za postavljanje podataka o putovanju na unutarnjim vodnim putovima predlaže se rečenica $PIWWIVD sa sljedećim sadržajem:

Napomena: Prethodno predložena ulazna rečenica $PIWWVSD, koja se upotrebljavala u jedinicama AIS-a unutarnje plovidbe prije navedene norme, sadrži parametarsko polje „plavi znak”, koje može biti u suprotnosti s parametarskim poljem „zastave za regionalnu uporabu” u rečenici $-VSD prema normi IEC 61162-1:VSD-AIS Voyage static data.

Više se neće upotrebljavati u novim transponderima AIS. Međutim, radi kompatibilnosti, bit će podržana vanjskim aplikacijama.

Dodatak E

VRSTE BRODOVA ERI

Ova je tablica namijenjena za pretvaranje kodova UN-a za vrste brodova, koji se upotrebljavaju u poruci 10 unutarnje plovidbe, u kodove IMO-a koji se upotrebljavaju u poruci 5 IMO.