03/Sv. 004

Službeni list Europske unije

256

32007L0033

L 156/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.06.2007.

DIREKTIVA VIJEĆA 2007/33/EZ

od 11. lipnja 2007.

o suzbijanju krumpirovih cistolikih nematoda i stavljanju izvan snage Direktive 69/465/EEZ

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njezin članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)	Od donošenja Direktive Vijeća 69/465/EEZ od 8. prosinca 1969. o suzbijanju zlatne krumpirove cistolike nematode (1), došlo je do značajnih promjena nomenklature, biologije i epidemiologije vrsta i populacija krumpirove cistolike nematode i obrazaca njihove rasprostranjenosti.

(2)	Krumpirove cistolike nematode (Globodera pallida (Stone) Behrens (europske populacije) i Globodera rostochiensis (Wollenweber) Behrens (europske populacije)) prepoznati su kao štetni organizmi za krumpir.

(3)	Odredbe Direktive 69/465/EEZ su preispitane i utvrđeno je da su nedostatne. Stoga je potrebno donošenje sveobuhvatnijih odredbi.

(4)	Ovim bi se odredbama trebala uzeti u obzir potreba za službenim istraživanjima kako bi se osiguralo suzbijanje krumpirovih cistolikih nematoda na poljima na kojima se sadi ili čuva sjemenski krumpir namijenjen proizvodnji sjemenskog krumpira i određeno bilje namijenjeno dobivanju bilja za sadnju.

(5)	Trebalo bi osigurati provedbu službenih pregleda na poljima koja se koriste za proizvodnju krumpira, isključujući onaj namijenjen proizvodnji sjemenskog krumpira, kako bi se odredila rasprostranjenost krumpirovih cistolikih nematoda.

(6)	Potrebno je odrediti postupke uzorkovanja i ispitivanja za provedbu takvih službenih istraživanja i pregleda.

(7)	Potrebno je voditi računa o sredstvima širenja patogena.

(8)	Ovim se odredbama uzima u obzir tradicionalno suzbijanje plodoredom krumpirovih cistolikih nematoda jer je poznato da više godina prekida uzgoja krumpira značajno smanjuje populaciju nematoda. U posljednje vrijeme plodored se nadopunjava korištenjem otpornih sorti krumpira.

(9)

Nadalje, države članice trebale bi biti u mogućnosti prema potrebi poduzeti dodatne ili strože mjere pod uvjetom da nema smetnji kretanju krumpira unutar Zajednice, osim u mjeri određenoj Direktivom Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv uvođenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (2). O takvim mjerama treba obavijestiti Komisiju i druge države članice.

(10)	Direktiva 69/465/EEZ stoga se stavlja izvan snage.

(11)

S obzirom da države članice ne mogu na zadovoljavajući način ispuniti ciljeve ove Direktive, točnije određivanje rasprostranjenosti krumpirovih cistolikih nematoda za sprečavanje njihovog širenja i njihovo suzbijanje, te bi se stoga zbog opsega i učinka ove Direktive to na bolji način postiglo na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenom u članku 5. Ugovora. Sukladno načelu proporcionalnosti utvrđenom u spomenutom članku, Direktiva ne prelazi okvir onog što je potrebno za postizanje navedenih ciljeva.

(12)	Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (3),

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

PREDMET UREĐIVANJA I DEFINICIJE

Članak 1.

Ovom se Direktivom utvrđuju mjere koje poduzimaju države članice kako bi se odredila rasprostranjenost, spriječilo suzbijanje blijedožute cistolike nematode Globodera pallida (Stone) Behrens (europske populacije) i zlatnožute krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis (Wollenweber) Behrens (europske populacije), u daljnjem tekstu „krumpirove cistolike nematode”.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„službeni” ili „službeno” znači utvrđen, ovlašten ili proveden od nadležnih tijela države članice kako je određeno u članku 2. stavku 1. točki (g) Direktive 2000/29/EZ;

(b)	„otporna sorta krumpira” znači sorta čijim se uzgojem značajno zaustavlja razvoj određene populacije krumpirovih cistolikih nematoda;

(c)	„istraživanje” znači sustavni postupak kojim se utvrđuje prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda u polju;

(d)	„pregled” znači sustavni postupak koji se provodi u određenom vremenskom razdoblju radi utvrđivanja rasprostranjenosti krumpirovih cistolikih nematoda na državnom području države članice.

Članak 3.

1. Nadležna službena tijela države članice određuju što čini polje u smislu ove Direktive kako bi se osiguralo da fitosanitarni uvjeti u polju budu ujednačeni u pogledu opasnosti od širenja krumpirovih cistolikih nematoda. Pri tome se moraju oslanjati na pouzdana znanstvena i statistička načela, biologiju krumpirove cistolike nematode, obradu polja i posebne sustave proizvodnje biljki domaćina krumpirovih cistolikih nematoda u odnosnoj državi članici. O detaljnim kriterijima za određivanje polja potrebno je izvijestiti Komisiju i druge države članice.

2. Daljnje odredbe koje se odnose na kriterije za definiciju polja smiju se usvojiti u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 2.

POGLAVLJE II.

OTKRIVANJE

Članak 4.

1. Države članice propisuju da se službeno istraživanje prisutnosti krumpirovih cistolikih nematoda provodi na polju na kojem je posađeno ili uskladišteno bilje navedeno u Prilogu I. namijenjeno proizvodnji bilja za sadnju ili sjemenskog krumpira namijenjenog proizvodnji sjemenskog krumpira.

2. Službeno istraživanje iz stavka 1. provodi se u razdoblju između žetve posljednje kulture u polju i sadnje bilja ili sjemenskog krumpira iz stavka 1. Smije se provoditi ranije, a u tom slučaju mora postojati pisani dokaz o rezultatima tog istraživanja kojim se potvrđuje da krumpiri i druge biljke domaćini navedeni u točki 1. Priloga I. nisu bili prisutni u vrijeme istraživanja i da se nisu uzgajali nakon istraživanja.

3. Rezultati službenih istraživanja isključujući ona iz stavka 1. i provedenih prije 1. srpnja 2010. smiju se smatrati dokazom kako je navedeno u stavku 2.

4. Ako su nadležna službena tijela države članice utvrdila da ne postoji opasnost od širenja krumpirovih cistolikih nematoda, službeno istraživanje iz stavka 1. nije potrebno provesti za sadnju:

(a)	bilja navedenog u Prilogu I. namijenjenog proizvodnji bilja za sadnju koje se upotrebljava na istom mjestu proizvodnje, smještenog u službeno određenom području;

(b)	sjemenskog krumpira namijenjenog proizvodnji sjemenskog krumpira koji se upotrebljava u istom mjestu proizvodnje, smještenog u službeno određenom području;

(c)	bilja navedenog u točki 2. Priloga I. namijenjenog proizvodnji bilja za sadnju, pod uvjetom da se na pobranom bilju provedu službeno odobrene mjere iz odjeljka III. točke (A) Priloga III.

5. Države članice službeno evidentiraju rezultate istraživanja iz stavka 1. i 3. i daju ih na uvid Komisiji.

Članak 5.

1. Službeno istraživanje iz članka 4. stavka 1. na poljima na kojima se sadi ili skladišti sjemenski krumpir i bilje navedeno u točki I. Priloga I. namijenjeno proizvodnji bilja, obuhvaća uzorkovanje i testiranje na prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda u skladu s Prilogom II.

2. Službeno istraživanje iz članka 4. stavka 1. na poljima na kojima se sadi ili skladištiti bilje navedeno u točki 2. Priloga I. namijenjeno proizvodnji bilja za sadnju, obuhvaća uzorkovanje i testiranje na prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda u skladu s Prilogom II. ili provjeru utvrđenu u odjeljku I. Priloga III.

Članak 6.

1. Kako bi se odredila rasprostranjenost krumpirovih cistolikih nematoda na poljima na kojima se proizvodi krumpir, isključujući onaj namijenjen proizvodnji sjemenskog krumpira, države članice dužne su osigurati provedbu službenih pregleda.

2. Službeni pregledi obuhvaćaju uzorkovanje i testiranje na prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda u skladu sa stavkom 2. Priloga II. i provode se u skladu s odjeljkom II. Priloga III.

3. O rezultatima službenih pregleda potrebno je obavijestiti Komisiju u pisanom obliku u skladu s odjeljkom II. Priloga III.

Članak 7.

Ako se prilikom službenog istraživanja iz članka 4. stavka 1. i drugih službenih istraživanja iz članka 4. stavka 3. ne utvrdi prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda, nadležna službena tijela države članice dužne su službeno evidentirati taj podatak.

Članak 8.

1. Kada se tijekom službenog istraživanja iz članka 4. stavka 1. utvrdi da je polje zaraženo krumpirovim cistolikim nematodama, nadležna službena tijela države članice dužna su službeno evidentirati taj podatak.

2. Kada se tijekom službenog nadzora iz članka 6. stavka 1. utvrdi da je polje zaraženo krumpirovim cistolikim nematodama, nadležna službena tijela države članice dužna su službeno evidentirati taj podatak.

3. Krumpiri ili bilje navedeno u Prilogu I. koji su uzgojeni na polju službeno evidentiranom kao zaraženom krumpirovim cistolikim nematodama iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka, ili koji su bili u dodiru s tlom u kojem su nađene krumpirove cistolike nematode, službeno se označavaju kao zaraženi.

POGLAVLJE III.

MJERE NADZORA

Članak 9.

1. Države članice zabranjuju da se na polju koje je bilo službeno evidentirano kao zaraženo u skladu s člankom 8. stavcima 1. ili 2.:

(a)	sadnju krumpira namijenjenog proizvodnji sjemenskog krumpira; i

(b)

sadnju ili skladištenje bilja navedenog u Prilogu I. namijenjenog presađivanju. Međutim, bilje navedeno u točki 2. Priloga I. smije se saditi na takvom polju pod uvjetom da se takvo bilje podvrgne službeno odobrenim mjerama iz odjeljka III. točke (A) Priloga III. na način da nema predvidivog rizika od širenja krumpirovih cistolikih nematoda.

2. Za polja na kojima će se saditi krumpir, isključujući ona koja su namijenjena proizvodnji sjemenskog krumpira, a službeno evidentirana kao zaražena u skladu s člankom 8. stavcima 1. ili 2., nadležna službena tijela država članica propisuju da se takva polja obuhvate programom službenog nadzora s ciljem da se barem smanji zaraza od krumpirove cistolike nematode.

Pri izradi programa iz stavka 2. ovog članka uzima se u obzir posebnost sustava proizvodnje i prodaje biljaka domaćina krumpirovih cistolikih nematoda u odnosnoj državi članici, karakteristike populacije prisutnih krumpirovih cistolikih nematoda, uzgoj otpornih sorti krumpira najvećeg stupnja otpornosti koje su dostupne kako je navedeno u odjeljku I. Priloga IV. i, prema potrebi, druge mjere. Ovaj se program u pisanom obliku dostavlja Komisiji i drugim državama članicama s ciljem da se osigura usporediv stupanj sigurnosti između država članica.

Stupanj otpornosti sorti krumpira, isključujući one koje su već prijavljene u skladu s člankom 10. stavkom 1. Direktive 69/465/EEZ, kvantitativno se određuje prema tablici standardnih vrijednosti iz odjeljka I. Priloga IV. ovoj Direktivi. Testiranje otpornosti sorti provodi se u skladu s postupkom utvrđenim u odjeljku II. Priloga IV. ovoj Direktivi.

Članak 10.

1. Države članice za krumpir ili bilje navedeno u Prilogu I. koje je označeno kao zaraženo u skladu s člankom 8. stavkom 3. propisuju sljedeće:

(a)

dopustiti sadnju sjemenskog krumpira i biljaka domaćina navedene u točki 1. Priloga I., pod uvjetom da je raskužen pod nadzorom nadležnih službenih tijela države članice primjenom odgovarajuće metode usvojene u skladu sa stavkom 2. ovog članka, na temelju znanstvenog dokaza da nema opasnosti od širenja krumpirovih cistolikih nematoda;

(b)	za krumpir namijenjen industrijskoj preradi ili sortiranju, narediti službeno odobrene mjere u skladu s točkom B odjeljka III. Priloga III.;

(c)	dopustiti sadnju bilja navedenog u točki 2. Priloga I., pod uvjetom da su bile predmetom službeno odobrenih mjera iz točke A odjeljka III. Priloga III., tako da više nije zaraženo.

2. Specifikacije metoda iz stavka 1. točke (a) ovog članka donose se u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 2.

Članak 11.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 1. Direktive 2000/29/EZ, države članice propisuju da ako se posumnja na pojavu ili potvrdi prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda na njihovom državnom području koje je posljedica prestanka ili promjene učinkovitosti otporne sorte krumpira u vezi s iznimnom promjenom sastava vrsta nematoda, patotipa ili virulentne grupe, potrebno je o tome izvijestiti vlastita nadležna službena tijela.

2. U svim slučajevima prijavljenima u skladu sa stavkom 1., države osiguravaju da se istraživanje i određivanje vrsta krumpirovih cistolikih nematoda i ako je potrebno patotipova ili virulentnih grupa provede korištenjem odgovarajućih metoda.

3. Pojedinosti o potvrđenim slučajevima iz stavka 3. ovog članka nadležna će uprava svake godine najkasnije 31. prosinca poslati u pisanom obliku Europskoj komisiji i drugim državama članicama.

4. Primjerene metode iz stavka 2. ovog članka smiju se donositi u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 2.

Članak 12.

Države članice obavješćuju svake godine najkasnije 31. siječnja u pisanom obliku Komisiju i druge države članice o popisu svih novih sorti krumpira za koje je službenim testiranjem utvrđeno da su otporne na krumpirove cistolike nematode. U obavijesti se navode vrste, patotipovi, virulentne grupe ili populacije na koje su sorte krumpira otporne, stupanj otpornosti i godinu njihove determinacije

Članak 13.

Ako se nakon provođenja službeno odobrenih mjera iz točke C odjeljka III. Priloga III. ne potvrdi prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda, nadležna službena tijela države članice dužna su ažurirati službenu evidenciju iz članka 4. stavka 5. i članka 8. stavaka 1. i 2. i ukinuti sva ograničenja uvedena na polju.

Članak 14.

Ne dovodeći u pitanje članke 3. i 5. Direktive 2000/29/EZ, države članice smiju dopustiti odstupanja u odnosu na mjere iz članaka 9. i 10. ove Direktive u skladu s odredbama propisanima Direktivom Komisije 95/44/EZ od 26. srpnja 1995. o utvrđivanju uvjeta pod kojim se neki štetni organizmi, bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti iz Priloga I. do V. Direktive Vijeća 77/93/EEZ smiju unositi u, ili premještati unutar Zajednice ili nekih njezinih zaštićenih zona, za pokuse ili znanstvene svrhe i za potrebe sortne selekcije (4).

POGLAVLJE IV.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

Države članice smiju donijeti u odnosu na vlastitu proizvodnju dodatne ili strože mjere potrebne za suzbijanje krumpirovih cistolikih nematoda i za sprečavanje njihovog širenja u mjeri u kojoj su u skladu s Direktivom 2000/29/EZ.

O takvim mjerama u pisanom obliku potrebno je obavijestiti Komisiju i druge države članice.

Članak 16.

Izmjene priloga uslijed znanstvenog ili tehničkog napretka donose se u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 2.

Članak 17.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za biljno zdravstvo (u nastavku „Odbor”).

2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Utvrđuje se rok od tri mjeseca iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ.

Članak 18.

1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije 30. lipnja 2010. One Komisiji odmah dostavljaju tekst navedenih odredaba i korelacijsku tablicu između navedenih odredbi i ove Direktive.

One te odredbe primjenjuju od 1. lipnja 2010.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava donesenih u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 19.

Direktiva 69/465/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. srpnja 2010.

Članak 20.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 11. lipnja 2007.

Za Vijeće

Predsjednik

H. SEEHOFER

(1) SL L 323, 24.12.1969., str. 3. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(2) SL L 169, 10.7.2000., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2006/35/EZ (SL L 88, 25.3.2006., str. 9.).

(3) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(4) SL L 184, 3.8.1995., str. 34. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/46/EZ (SL L 204, 31.7.1997., str. 43.).

PRILOG I.

1. Popis bilja iz članka 4. stavaka 1., 2. i 4., članka 5. stavaka 1. i 2., članka 8. stavka 3., članka 9. stavka 1. točke (b) i članka 10. stavka 1.

Biljke domaćini s korijenjem:

Capsicum spp.,

Lycopersicon lycopersicum (L.) Karsten ex Farw.,

Solanum melongena L.

(a)

Druge biljke s korijenjem:

Allium porrum L.,

Beta vulgaris L.,

Brassica spp.,

Fragaria L.,

Asparagus officinalis L.

(b)

Lukovice, gomolji i rizomi koji nisu predmet službeno odobrenih mjera iz Priloga III. odjeljka III. točke A, uzgojeni u tlu i namijenjeni sadnji, isključujući one kod kojih je vidljivo iz pakiranja ili na drugi način da su namijenjeni prodaji krajnjim potrošačima koji se profesionalno ne bave proizvodnjom sljedećeg bilja ili rezanog cvijeća:

Allium ascalonicum L.,

Allium cepa L.,

Dahlia spp.,

Gladiolus Tourn. Ex L.,

Hyacinthus spp.,

Iris spp.,

Lilium spp.,

Narcissus L.,

Tulipa L.

PRILOG II.

Vezano uz uzorkovanje i testiranje za službeno istraživanje iz članka 5. stavaka 1. i 2.:

(a)

uzorkovanje uključuje uzorak tla u standardnom omjeru od najmanje 1 500 ml/ha uzet s najmanje 100 cilindričnih uzoraka dobivenih bušenjem po ha uzetih po mogućnosti iz točaka uzorkovanja raspoređenih u obliku pravokutne mreže koja prekriva cijelo polje s međusobnim razmakom od najmanje 5 metara širine i najviše 20 metara dužine. Cijeli se uzorak koristi za daljnje ispitivanje, tj. ekstrakciju cisti, identifikaciju vrste i prema potrebi određivanje patotipa/virulentne grupe.

(b)	testiranje se izvodi metodama ekstrakcije krumpirovih cistolikih nematoda opisanih u odnosnim Fitosanitarnim postupcima ili Dijagnostičkim protokolima za Globodera pallia i Globodera rostochiensis: EPPO standardi.

U vezi uzorkovanja i izvođenja pokusa za službeni nadzor iz članka 6. stavka 2.:

(a)

uzorkovanje predstavlja:

—	uzorkovanje opisano u stavku 1. s minimalnim omjerom uzorkovanja tla od najmanje 400 ml/ha, ili

—	ciljano uzorkovanje najmanje 400 ml tla nakon vizualnog pregleda korijenja ako postoje vidljivi simptomi, ili

—	uzorkovanje od najmanje 400 ml tla koje je u dodiru s krumpirima nakon vađenja pod uvjetom da je moguće ući u trag polju na kojem je uzgajan krumpir;

(b)	testiranje znači testiranje navedeno u stavku 1.

Iznimno se može standardni omjer uzorkovanja iz stavka 1. smanjiti na najmanje 400 ml tla/ha pod uvjetom da:

(a)	postoje pisani dokazi da se krumpiri ili druge biljke domaćini navedeni u točki 1. Priloga I. nisu uzgajali i bili prisutni na polju šest godina prije službenih istraživanja; ili

(b)

tijekom posljednja dva uzastopna službena istraživanja na uzorcima veličine 1 500 ml tla/ha nije nađena niti jedna krumpirova cistolika nematoda te se nakon prvog službenog istraživanja nisu uzgajali krumpiri ili druge biljke domaćini iz točke 1. Priloga I., isključujući one za koje je obvezno službeno istraživanje u skladu s člankom 4. stavkom 1.;

ili

(c)

tijekom posljednjeg službenog istraživanja koje se moralo provoditi na uzorku veličine najmanje 1 500 ml tla/ha nije pronađena niti jedna krumpirova cistolika nematoda ili cista krumpirove cistolike nematode bez žive tvari te se nakon prvog službenog istraživanja nisu uzgajali krumpiri ili druge biljke domaćini iz točke 1. Priloga I., isključujući one za koje je obvezno službeno istraživanje u skladu s člankom 4. stavkom 1.

Rezultati drugih službenih istraživanja provedenih do 1. srpnja 2010. mogu se smatrati službenim istraživanjima iz točaka (b) i (c).

Iznimno se može veličina uzorka iz stavaka 1. i 3. smanjiti za polja veća od 8 ha odnosno 4 ha:

(a)	kod standardne veličine uzorka iz stavka 1., prvih 8 ha uzorkuje se u omjeru koji je tamo naveden, ali se može smanjiti za svaki dodatni hektar do najmanje 400 ml tla/ha;

(b)	kod umanjene veličine uzorka iz stavka 3., prvih 4 ha uzorkuje se u omjeru koji je tamo naveden, ali se dalje može smanjiti za svaki dodatni hektar do najmanje 200 ml tla/ha.

5.	Umanjeni uzorak iz stavaka 3. i 4. može se koristiti u daljnjim službenim istraživanjima iz članka 4. stavka 1. dok se u odnosnom polju ne pronađu krumpirove cistolike nematode.

Iznimno se može standardna veličina uzorka tla iz stavka 1. smanjiti do najmanje 200 ml tla/ha pod uvjetom da se polje nalazi u području koje je proglašeno nezaraženim krumpirovim cistolikim nematodama i namijenjeno je, održavano i pregledavano u skladu s odnosnim Međunarodnim standardima za fitosanitarne mjere. O pojedinostima takvih područja službeno se u pisanom obliku obavještava Komisija i druge države članice.

7.	Najmanja veličina uzorka tla u svim slučajevima mora biti 100 ml tla po polju.

PRILOG III.

ODJELJAK I.

PROVJERA

Vezano uz članak 5. stavak 2., službenim se istraživanjem iz članka 4. stavka 1. utvrđuje da je u trenutku provjere ispunjen jedan od sljedećih kriterija:

—	na temelju rezultata odgovarajućih službeno odobrenih testiranja, tijekom posljednjih 12 godina na polju nije potvrđena prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda, ili

—	poznato je da u posljednjih 12 godina na polju nisu uzgajani krumpiri ili druge biljke domaćini iz točke 1. Priloga I.

ODJELJAK II.

NADZORI

Službeni nadzori iz članka 6. stavka 1. provode se na najmanje 0,5 % površine koja je u toj godini namijenjena proizvodnji krumpira isključujući površine namijenjene proizvodnji sjemenskog krumpira. O rezultatima nadzora provedenog kroz posljednjih 12 mjeseci potrebno je obavijestiti Komisiju do 1. travnja tekuće godine.

ODJELJAK III.

SLUŽBENE MJERE

Službeno odobrene mjere iz članka 4. stavka 4. točke (c), članka 9. stavka 1. točke (b) i članka 10. stavka 1. točke (c) i iz stavka 2.b Priloga I. su sljedeće:

1.	dezinfestacija biljaka odgovarajućim metodama tako da nema vidljive opasnosti od širenja krumpirovih cistolikih nematoda;

2.	odstranjivanje zemlje ispiranjem ili četkanjem dok se ne ukloni praktično sva zemlja tako da nema vidljive opasnosti od širenja krumpirovih cistolikih nematoda.

B.	Službeno odobrene mjere iz članka 10. stavka 1. točke (b) su otprema u pogon za obradu ili razvrstavanje s odgovarajućim i službeno priznatim postupcima zbrinjavanja otpada, tako da nema opasnosti od širenja krumpirovih cistolikih nematoda.

Službeno odobrene mjere iz članka 13. su službeno ponovno uzorkovanje polja koje je službeno evidentirano kao zaraženo u skladu s člankom 8. stavkom 1. ili 2. i testiranje korištenjem jedne od metoda navedenih u Prilogu II. nakon vremenskog razdoblja od najmanje 6 godina računajući od potvrđene pojave krumpirovih cistolikih nematoda ili računajući od posljednjeg uzgoja krumpira. Ovo se razdoblje smije smanjiti na najmanje tri godine ako su poduzete primjerene službeno odobrene mjere suzbijanja.

PRILOG IV.

ODJELJAK I.

STUPANJ OTPORNOSTI

Stupanj osjetljivosti krumpira na krumpirove cistolike nematode određuje se prema tablici standardnih vrijednosti kako je navedeno u članku 9. stavku 2.

Vrijednost 9. označava najviši stupanj otpornosti.

Relativna osjetljivost (%)	Vrijednost
< 1	9
1,1 – 3	8
3,1 – 5	7
5,1 – 10	6
10,1 – 15	5
15,1 – 25	4
25, 1 – 50	3
50,1 – 100	2
> 100	1

ODJELJAK II.

POSTUPAK ZA TESTIRANJE OTPORNOSTI

1.	Test se mora provesti u karantenskom objektu smještenom na otvorenom, u stakleniku ili u klimatiziranoj komori.

2.	Test se mora provesti u posudama čija je zapremnina najmanje jedna litra tla (ili pogodnog supstrata).

3.	Temperatura tla tijekom provedbe testa ne smije prijeći 25 °C i mora se osigurati primjereno snabdijevanje vodom.

4.	Kada se sadi testna ili kontrolna sorta, mora se koristiti jedno krumpirovo okce svake pojedine testne ili kontrolne sorte. Preporuča se odstranjivanje svih stabljika osim jedne.

Sorta krumpira „Désirée” koristi se kao kontrolna sorta standardne osjetljivosti u svakom testu. Za internu kontrolu testa mogu se dodatno koristiti osjetljivije kontrolne sorte od lokalnog značaja. Kontrolna sorta standardne osjetljivosti može se promijeniti ako istraživanje pokaže da su druge sorte prikladnije ili dostupnije.

Za usporedbu patotipova Ro1, Ro5, Pa1 i Pa3 koriste se sljedeće standardne populacije krumpirovih cistolikih nematoda:

Ro1: populacija Ecosse

Ro5: populacija Harmerz

Pa1: populacija Scottish

Pa3: populacija Chavornay

Mogu se dodati i ostale populacije krumpirovih cistolikih nematoda lokalnog značaja.

7.	Identitet korištene standardne populacije provjerava se korištenjem odgovarajućih metoda. Pri izvođenju pokusa preporuča se korištenje najmanje dvije otporne sorte ili dva različita standardna klona poznatog stupnja otpornosti.

Inokulum krumpirovih cistolikih nematoda (Pi) sastoji se od ukupno pet infektivnih jaja i ličinki po ml tla. Preporuča se da se broj krumpirovih cistolikih nematoda, koji inokulira po ml tla, utvrdi pomoću testova izlijeganja. Krumpirove cistolike nematode mogu se inokulirati kao ciste ili kombinirano kao jaja i ličinke u suspenziji.

9.	Vitalnost krumpirovih cistolikih nematoda čiji se sadržaj koristi kao izvor inokuluma mora biti najmanje 70 %. Preporuča se da su ciste stare između 6 i 24 mjeseca i da se najmanje četiri mjeseca čuvaju na temperaturi od 4 °C neposredno prije korištenja.

10.	Za svaku kombinaciju populacije krumpirove cistolike nematode i sorte krumpira moraju postojati najmanje četiri usporedna pokusa (posude). Za kontrolnu sortu standardne osjetljivosti preporuča se korištenje najmanje 10 ponavljanja.

11.	Test mora trajati najmanje tri mjeseca, a zrelost razvijenih ženki provjerava se prije završetka pokusa.

12.	Krumpirove cistolike nematode iz sva četiri ponavljanja izdvajaju se i odvojeno i prebrojavaju za svaku posudu.

13.	Konačna populacija (Pf) na kontrolnoj sorti standardne osjetljivosti na kraju testa otpornosti određuje se brojenjem svih cista iz svih ponavljanja te jaja i ličinki iz najmanje četiri ponavljanja.

14.	Kod kontrolne sorte standardne osjetljivosti mora se postići stupanj razmnožavanja od najmanje 20 × (Pf/Pi).

15.	Varijacijski koeficijent (CV) na kontrolnu sortu standardne osjetljivosti ne smije prelaziti 35 %.

16.	Relativna osjetljivost testirane sorte krumpira u odnosu na kontrolnu sortu standardne osjetljivosti određuje se prema sljedećoj formuli i izražava kao postotak: Pfispitna sorta/Pfkontrolna sorta standardne osjetljivosti × 100 %.

17.	Ako je relativna osjetljivost testirane sorte krumpira veća od 3 %, dovoljno je brojanje cisti. Ako je relativna osjetljivost manja od 3 %, osim cisti broje se jaja i ličinke.

18.	Ako rezultati testova u prvoj godini upućuju da je sorta u potpunosti osjetljiva na patotip, nije potrebno ponoviti takav test u drugoj godini.

19.	Rezultati testova moraju se potvrditi provedbom najmanje još jednog pokusa izvedenog u drugoj godini. Aritmetička sredina relativne osjetljivosti izračunata u dvije godine koristi se za izračun vrijednosti u skladu sa standardnim vrijednostima.