10/Sv. 002 |
HR |
Službeni list Europske unije |
142 |
32006X0325(01)
C 073/21 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.03.2006. |
SPORAZUM
od 16. ožujka 2006.
između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije
(2006/C 73/08)
EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA (ESB) I NACIONALNE SREDIŠNJE BANKE DRŽAVA ČLANICA KOJE SE 16. OŽUJKA 2006. NALAZE IZVAN EUROPODRUČJA (DALJE U TEKSTU „NACIONALNE SREDIŠNJE BANKE IZVAN EUROPODRUČJA”),
budući da:
(1) |
Sporazum od 1. rujna 1998. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja o utvrđivanju operativnih postupaka za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (1) (dalje u tekstu „Sporazum od 1. rujna 1998.”) izmijenjen je tri puta. Uvođenje novoga kriterija za druge ugovorne strane koje su prihvatljive za provođenje intervencija na graničnim vrijednostima izravno s ESB-om zahtijevalo bi daljnju izmjenu Priloga I. Sporazumu od 1. rujna 1998. Stoga bi, radi jasnoće i transparentnosti, Sporazum od 1. rujna 1998. trebalo zamijeniti novim sporazumom. |
(2) |
Europsko vijeće je svojom Rezolucijom od 16. lipnja 1997. (dalje u tekstu „Rezolucija”) odlučilo uspostaviti tečajni mehanizam (dalje u tekstu „ERM II”) od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999. |
(3) |
U skladu s uvjetima Rezolucije,
|
(4) |
Intervenciju bi trebalo primjenjivati kao instrument potpore zajedno s ostalim mjerama politike, uključujući odgovarajuće monetarne i fiskalne politike koje pridonose ekonomskoj konvergenciji i stabilnosti deviznog tečaja. Postoji mogućnost da se ESB i odgovarajuća nacionalna središnja banka sudionica izvan europodručja uzajamno dogovore o koordiniranoj intervenciji unutar graničnih vrijednosti, usporedno s ostalim odgovarajućim mjerama, uključujući fleksibilnu upotrebu kamatnih stopa od strane tog NSB-a. |
(5) |
Potrebno je omogućiti dovoljno fleksibilnosti, posebno kako bi se uskladili različiti stupnjevi, brzina i strategija ekonomske konvergencije država članica izvan europodručja. |
(6) |
Ovaj Sporazum ne isključuje uspostavu, na bilateralnoj osnovi, dodatnih raspona fluktuacije i interventnih aranžmana između država članica izvan europodručja, |
SPORAZUMJELE SU SE:
I. SREDIŠNJI TEČAJEVI I RASPONI FLUKTUACIJE
Članak 1.
Bilateralni središnji tečajevi i interventni tečajevi između eura i valuta sudionica izvan europodručja
1.1. |
Stranke ovog Sporazuma sudjeluju u zajedničkom obavješćivanju tržišta o bilateralnim središnjim tečajevima i svim njihovim promjenama između valuta sudionica izvan europodručja i eura, kako je dogovoreno prema zajedničkom postupku određenom u stavku 2. točki 3. Rezolucije. |
1.2. |
U skladu s rasponima fluktuacije utvrđenim u skladu sa stavkom 2. točkom 1., stavkom 2. točkom 3. i stavkom 2. točkom 4. Rezolucije, ESB i svaka nacionalna središnja banka sudionica izvan europodručja suglasno uspostavljaju bilateralne gornje i donje tečajeve između eura i valuta država članica sudionica izvan europodručja za automatsku intervenciju. ESB i nacionalne središnje banke sudionice izvan europodručja zajedno obavješćuju tržište o tim tečajevima, koji se kotiraju u skladu s konvencijom navedenom u Prilogu I. |
II. INTERVENCIJA
Članak 2.
Opće odredbe
2.1. |
Intervencija se u načelu izvodi u euru i valutama sudionicama izvan europodručja. ESB i nacionalne središnje banke sudionice izvan europodručja međusobno se obavješćuju o svim intervencijama na deviznom tržištu namijenjenim zaštiti kohezije ERM II. |
2.2. |
ESB i nacionalne središnje banke izvan europodručja međusobno se obavješćuju o svim drugim intervencijama na deviznom tržištu. |
Članak 3.
Intervencija na graničnim vrijednostima
3.1. |
Intervencija na graničnim vrijednostima u načelu je automatska i neograničena. Međutim, ESB i nacionalne središnje banke sudionice izvan europodručja mogu obustaviti automatsku intervenciju ako je ona u suprotnosti s njihovim glavnim ciljem, održavanjem stabilnosti cijena. |
3.2. |
Pri donošenju odluke o obustavi intervencije ESB ili nacionalna središnja banka sudionica izvan europodručja posvećuje dužnu pozornost svim ostalim bitnim čimbenicima, uključujući vjerodostojno djelovanje ERM II. ESB i/ili dotična nacionalna središnja banka sudionica izvan europodručja temelje sve odluke na činjeničnom stanju i, u tom smislu, također razmatraju sve moguće zaključke ostalih nadležnih tijela. ESB i/ili dotična nacionalna središnja banka sudionica izvan europodručja obavješćuju, koliko je moguće prije i na strogo povjerljivoj osnovi, druge dotične monetarne vlasti i monetarne vlasti svih ostalih država članica sudionica izvan europodručja o svakoj namjeri obustave intervencije. |
3.3. |
Postupak uzastopnih plaćanja primjenjuje se u slučaju intervencije na graničnim vrijednostima, kao što je navedeno u Prilogu I. |
Članak 4.
Koordinirana intervencija unutar graničnih vrijednosti
ESB i nacionalne središnje banke sudionice izvan europodručja mogu se sporazumjeti o koordiniranoj intervenciji unutar graničnih vrijednosti.
Članak 5.
Postupci za intervenciju i druge transakcije
5.1. |
Prethodna suglasnost NSB-a izvan europodručja koji izdaje valutu intervencije potrebna je kada druga središnja banka Europskog sustava središnjih banaka namjerava upotrijebiti valutu tog NSB-a u iznosima koji prelaze dogovorena ograničenja u vezi sa svim neobaveznim intervencijama, uključujući jednostranu intervenciju unutar graničnih vrijednosti. |
5.2. |
NSB izvan europodručja odmah obavješćuje ESB kada je, u vezi sa svim neobaveznim intervencijama, uključujući jednostranu intervenciju unutar graničnih vrijednosti, upotrijebio euro u iznosima koji prelaze dogovorena ograničenja. |
5.3. |
Prije provođenja transakcija, osim intervencije, koje uključuju barem jednu valutu izvan europodručja ili euro i koje prelaze dogovorena ograničenja, stranka koja namjerava provesti takve transakcije prethodno obavješćuje o tome dotičnu središnju banku odnosno dotične središnje banke. U takvim slučajevima dotične središnje banke dužne su se sporazumjeti o pristupu koji umanjuje moguće probleme, uključujući mogućnost namire transakcije, u cijelosti ili djelomično, izravno između dviju središnjih banaka. |
III. INSTRUMENT VRLO KRATKOROČNOG FINANCIRANJA
Članak 6.
Opće odredbe
6.1. |
Za intervenciju u euru i u valutama sudionicama izvan europodručja, ESB i svaka nacionalna središnja banka sudionica izvan europodručja pružaju jedno drugome instrumente vrlo kratkoročnog kreditiranja. Početno dospijeće za operaciju vrlo kratkoročnog financiranja jest tri mjeseca. |
6.2. |
Operacije financiranja u sklopu tih instrumenata imaju oblik promptnih prodaja i kupnji valuta sudionica iz kojih proizlaze odgovarajuća potraživanja i obveze između ESB-a i nacionalnih središnjih banaka sudionica izvan europodručja, nominiranih u valuti vjerovnika. Datum valute operacija financiranja jednak je datumu valute intervencije na tržištu. ESB vodi evidenciju svih transakcija obavljenih u sklopu tih instrumenata. |
Članak 7.
Financiranje intervencije na graničnim vrijednostima
7.1. |
Instrument vrlo kratkoročnog financiranja za financiranje intervencije na graničnim vrijednostima u valutama sudionicama u načelu je automatski dostupan i neograničenog iznosa. |
7.2. |
Središnja banka dužnik mora prije posezanja za tim instrumentom na prikladan način iskoristiti svoje devizne pričuve. |
7.3. |
ESB i nacionalne središnje banke sudionice izvan europodručja mogu suspendirati daljnje automatsko financiranje ako je ono u suprotnosti s njihovim glavnim ciljem, održavanjem stabilnosti cijena. Suspenzija daljnjeg automatskog financiranja podliježe odredbama članka 3. stavka 2. ovog Sporazuma. |
Članak 8.
Financiranje intervencije unutar graničnih vrijednosti
Za intervenciju unutar graničnih vrijednosti na raspolaganje se, uz suglasnost središnje banke koja izdaje valutu intervencije, može, pod sljedećim uvjetima, staviti instrument vrlo kratkoročnog financiranja:
(a) |
kumulativan iznos takvog financiranja, stavljenog na raspolaganje središnjoj banci dužniku, ne smije prijeći njenu gornju granicu koja je utvrđena u Prilogu II.; i |
(b) |
središnja banka dužnik mora prije posezanja za tim instrumentom na prikladan način iskoristiti svoje devizne pričuve. |
Članak 9.
Ukamaćivanje
9.1. |
Nepodmirena sredstva vrlo kratkoročnog financiranja ukamaćuju se po reprezentativnoj domaćoj tromjesečnoj stopi na tržištu novca za valutu vjerovnika, važećoj na datum trgovanja početne operacije financiranja ili, u slučaju produljenja na temelju članaka 10. i 11. ovog Sporazuma, po tromjesečnoj stopi na tržištu novca za valutu vjerovnika važećoj dva radna dana prije datuma dospijeća početne operacije financiranja koju treba produljiti. |
9.2. |
Obračunate kamate uplaćuju se u valuti vjerovnika na datum početnog dospijeća instrumenta ili, ako je to primjenjivo, na datum prijevremene likvidacije dugovnog salda. U slučaju produljenja instrumenta na temelju članaka 10. i 11. ovog Sporazuma, kamate se kapitaliziraju na kraju svakog tromjesečnog razdoblja i uplaćuju se na datum konačne otplate dugovnog salda. |
9.3. |
U smislu članka 9. stavka 1. ovog Sporazuma, svaka nacionalna središnja banka sudionica izvan europodručja obavješćuje ESB o svojoj reprezentativnoj domaćoj tromjesečnoj stopi na tržištu novca. ESB primjenjuje reprezentativnu domaću tromjesečnu stopu na tržištu novca u euru i o njoj obavješćuje nacionalne središnje banke sudionice izvan europodručja. |
Članak 10.
Automatsko produljenje
Na zahtjev središnje banke dužnika, početno dospijeće za operaciju financiranja može se produljiti za razdoblje od tri mjeseca.
Međutim:
(a) |
početno se dospijeće može automatski produljiti samo jednom za najviše tri mjeseca; i |
(b) |
ukupan iznos zaduženosti koji proizlazi iz primjene ovog članka ne smije ni u kojem trenutku prijeći gornju granicu središnje banke dužnika koja je utvrđena za svaku središnju banku u Prilogu II. |
Članak 11.
Produljenje međusobnim sporazumom
11.1. |
Svaki dug koji premašuje gornju granicu utvrđenu u Prilogu II. može se jednom produljiti za tri mjeseca uz suglasnost središnje banke vjerovnika. |
11.2. |
Svaki dug koji je već automatski produljen za tri mjeseca može se produljiti po drugi put za daljnja tri mjeseca uz suglasnost središnje banke vjerovnika. |
Članak 12.
Prijevremena otplata
Svaki dugovni saldo evidentiran u skladu s člancima 6., 10. i 11. ovog Sporazuma može se u bilo koje doba prijevremeno namiriti na zahtjev središnje banke dužnika.
Članak 13.
Netiranje međusobnih potraživanja i obveza
Međusobna potraživanja i obveze ESB-a i nacionalne središnje banke sudionice izvan europodručja koja proizlaze iz operacija predviđenih u člancima 6. do 12. ovog Sporazuma, mogu se međusobno netirati međusobnim sporazumom dviju uključenih stranaka.
Članak 14.
Sredstva namire
14.1. |
Nakon dospijeća operacije financiranja ili u slučaju prijevremene otplate, namira se u načelu provodi sredstvima u valuti vjerovnika. |
14.2. |
Ovom odredbom ne dovode se u pitanje drugi oblici namire dogovoreni između središnje banke vjerovnika i središnje banke dužnika. |
IV. UŽA TEČAJNA SURADNJA
Članak 15.
Uža tečajna suradnja
15.1. |
Suradnja vezana uz tečajnu politiku između nacionalnih središnjih banaka sudionica izvan europodručja i ESB-a može se dalje jačati; posebno se, na inicijativu zainteresirane države članice sudionice izvan europodručja mogu dogovoriti uže tečajne veze za svaki pojedinačni slučaj. |
15.2. |
Na zahtjev dotične države članice sudionice izvan europodručja mogu se u pojedinačnom slučaju, u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2. točki 4. Rezolucije, utvrditi službeno dogovoreni rasponi fluktuacije, uži od onih standardnih i koje u načelu podupiru automatska intervencija i financiranje. |
15.3. |
ESB i nacionalne središnje banke sudionice izvan europodručja mogu uspostaviti i druge oblike užih tečajnih aranžmana neslužbenoga karaktera. |
V. PRAĆENJE DJELOVANJA SUSTAVA
Članak 16.
Zadaće Općeg vijeća ESB-a
16.1. |
Opće vijeće ESB-a prati rad ERM II te služi kao forum za usklađivanje monetarne i tečajne politike, kao i za upravljanje mehanizmom intervencija i financiranja određenim u ovom Sporazumu. Pozorno i stalno prati održivost bilateralnih tečajnih odnosa između svake valute sudionice izvan europodručja i eura. |
16.2. |
Opće vijeće ESB-a periodično preispituje djelovanje ovog Sporazuma s obzirom na stečena iskustva. |
Članak 17.
Ponovno razmatranje središnjih tečajeva i sudjelovanje u užim rasponima fluktuacije
17.1. |
Sve stranke međusobnog sporazuma postignutog u skladu sa stavkom 2. točkom 3. Rezolucije, uključujući ESB, imaju pravo pokrenuti povjerljiv postupak usmjeren ponovnom razmatranju središnjih tečajeva. |
17.2. |
Ako su službeno dogovoreni rasponi fluktuacije uži od standardnih, sve stranke zajedničke odluke donesene na temelju stavka 2. točke 4. Rezolucije, uključujući ESB, imaju pravo pokrenuti ponovnu povjerljivu provjeru primjerenosti sudjelovanja dotične valute u užem rasponu. |
VI. NESUDJELOVANJE
Članak 18.
Primjenjivost
Odredbe članka 1., članka 2. stavka 1., članaka 3., 4., 6. do 15. i članka 17. ovog Sporazuma ne primjenjuju se na nacionalne središnje banke izvan europodručja koje ne sudjeluju u ERM II.
Članak 19.
Suradnja u usuglašavanju
Nacionalne središnje banke izvan europodručja koje ne sudjeluju u ERM II surađuju s ESB-om i nacionalnim središnjim bankama sudionicama izvan europodručja u usuglašavanju i/ili drugim razmjenama informacija potrebnih za pravilan rad ERM II.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 20.
Završne odredbe
20.1. |
Ovaj Sporazum stupa na snagu 1. travnja 2006. |
20.2. |
Sporazum od 1. rujna 1998. stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2006. Upućivanja na Sporazum stavljen izvan snage smatraju se upućivanjima na ovaj Sporazum. |
20.3. |
Ovaj Sporazum izrađuje se na engleskom jeziku i stranke ga potpisuju na odgovarajući način. ESB, koji je dužan zadržati izvorni Sporazum, šalje po jedan njegov ovjereni primjerak svakoj nacionalnoj središnjoj banci iz europodručja i izvan europodručja. Sporazum se prevodi na sve ostale službene jezike Zajednice i objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije. |
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 16. ožujka 2006.
Za i uime
Europske središnje banke
Za i uime
Česká národní banka
Za i uime
Danmarks Nationalbank
Za i uime
Eesti Pank
Za i uime
Ciparske središnje banke
Za i uime
Latvijas Banka
Za i uime
Lietuvos bankas
Za i uime
Magyar Nemzeti Bank
Za i uime
Central Bank of Malta
Za i uime
Narodowy Bank Polski
Za i uime
Banka Slovenije
Za i uime
Národná banka Slovenska
Za i uime
Sveriges Riksbank
Za i uime
Bank of England
(1) SL C 345, 13.11.1998., str. 6. Sporazum kako je zadnje izmijenjen Sporazumom od 16. rujna 2004. (SL C 281, 18.11.2004., str. 3.).
PRILOG I.
KONVENCIJA O KOTACIJI VALUTA SUDIONICA U ERM II I O POSTUPKU UZASTOPNIH PLAĆANJA U SLUČAJU INTERVENCIJE NA GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA
A. Konvencija o kotaciji
Za sve valute država članica izvan eruopodručja koje sudjeluju u ERM II, bilateralni središnji tečaj prema euru kotira se s eurom kao osnovnom valutom. Tečaj je izražen kao vrijednost 1 eura s pomoću šest relevantnih znamenki za sve valute.
Ista se konvencija primjenjuje za kotaciju gornjih i donjih interventnih tečajeva prema euru za valute država članica izvan europodručja koje sudjeluju u ERM II. Interventni tečajevi određuju se dodavanjem ili oduzimanjem dogovorenog raspona, izraženog u postocima, od bilateralnih središnjih tečajeva. Tako izračunati tečajevi zaokružuju se na šest relevantnih znamenki.
B. Postupak uzastopnih plaćanja
Postupak uzastopnih plaćanja primjenjuju i ESB i nacionalne središnje banke iz europodručja u slučaju intervencije na graničnim vrijednostima. Nacionalne središnje banke izvan europodručja koje sudjeluju u ERM II primjenjuju postupak uzastopnih plaćanja kada djeluju kao korespondenti nacionalnih središnjih banaka iz europodručja i ESB-a u skladu s ovim Prilogom; nacionalne središnje banke izvan europodručja koje sudjeluju u ERM II mogu, po vlastitom nahođenju, prihvatiti isti postupak uzastopnih plaćanja pri namiri intervencije na graničnim vrijednostima koju su te nacionalne središnje banke provodile u svoje ime.
i. Opća načela
— |
Postupak uzastopnih plaćanja primjenjuje se pri intervenciji na graničnim vrijednostima u ERM II između eura i valuta država članica izvan europodručja koje sudjeluju u ERM II. |
— |
Druge ugovorne strane moraju, da bi bile prihvatljive za intervenciju na graničnim vrijednostima u ERM II, imati račun u dotičnom NSB-u. Druge ugovorne strane također su obvezne imati SWIFT adrese i/ili razmijeniti autentificirane teleks ključeve s dotičnim NSB-om ili s ESB-om. |
— |
Druge ugovorne strane prihvatljive za intervenciju na graničnim vrijednostima u ERM II također mogu provoditi tu intervenciju izravno s ESB-om, pod uvjetom da imaju i status prihvatljivih drugih ugovornih strana za obavljanje deviznih transakcija s ESB-om, u skladu sa Smjernicom ESB/2000/1 od 3. veljače 2000. o upravljanju deviznim pričuvama Europske središnje banke od strane nacionalnih središnjih banaka i o pravnoj dokumentaciji za poslove koji uključuju devizne pričuve Europske središnje banke (1). |
— |
Nacionalne središnje banke izvan europodručja koje sudjeluju u ERM II djeluju kao korespondenti nacionalnih središnjih banaka iz europodručja i ESB-a. |
— |
Kada se provodi intervencija na graničnim vrijednostima, dotični NSB ili ESB obavlja svoje plaćanje za danu transakciju tek nakon primitka potvrde od svojega korespondenta da je dospjeli iznos uplaćen na njegov račun. Druge ugovorne strane obvezne su pravodobno izvršiti uplatu kako bi nacionalnim središnjim bankama i ESB-u omogućile da ispune svoje obveze plaćanja. U skladu s tim, druge su ugovorne strane obvezne uplatu izvršiti prije unaprijed utvrđenog roka. |
ii. Rok za primitak sredstava od drugih ugovornih strana
Druge ugovorne strane uplaćuju iznose intervencije najkasnije do 13 sati po vremenu ESB-a (SEV) na datum valute.
(1) SL L 207, 17.8.2000., str. 24. Smjernica kako je zadnje izmijenjena Smjernicom ESB/2005/15 (SL L 345, 28.12.2005., str. 33.).
PRILOG II.
GORNJE GRANICE ZA PRISTUP INSTRUMENTU VRLO KRATKOROČNOG FINANCIRANJA IZ ČLANAKA 8., 10. I 11. SPORAZUMA IZMEĐU SREDIŠNJIH BANAKA
s učinkom od 1. svibnja 2004.
(u milijunima eura)
Središnje banke stranke ovog Sporazuma |
Gornje granice (1) |
Česká národní banka |
700 |
Danmarks Nationalbank |
730 |
Eesti Pank |
300 |
Ciparska središnja banka |
290 |
Latvijas Banka |
340 |
Lietuvos bankas |
390 |
Magyar Nemzeti Bank |
680 |
Central Bank of Malta |
270 |
Narodowy Bank Polski |
1 830 |
Banka Slovenije |
350 |
Národná banka Slovenska |
470 |
Sveriges Riksbank |
990 |
Bank of England |
4 660 |
Europska središnja banka |
nema |
Nacionalne središnje banke iz europodručja |
Gornje granice |
Nationale Bank van België/Banque Nationale de Belgique |
nema |
Deutsche Bundesbank |
nema |
Grčka središnja banka |
nema |
Banco de España |
nema |
Banque de France |
nema |
Central Bank and Financial Services Authority of Ireland |
nema |
Banca d’Italia |
nema |
Banque centrale du Luxembourg |
nema |
De Nederlandsche Bank |
nema |
Oesterreichische Nationalbank |
nema |
Banco de Portugal |
nema |
Suomen Pankki |
nema |
(1) Navedeni su zamišljeni iznosi za središnje banke koje ne sudjeluju u ERM II.