01/Sv. 008

Službeni list Europske unije

32006R1027

L 184/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.06.2006.

UREDBA (EZ) br. 1027/2006 EUROPSKE SREDIŠNJEBANKE

od 14. lipnja 2006.

o statističkim izvještajnim zahtjevima s obzirom na poštanske žiro institucije kojeprimaju depozite od nemonetarnih financijskih institucija rezidenataeuropodručja

(ESB/2006/8)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23.studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europskesredišnje banke (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 6. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredba (EZ) br. 2533/98 određuje u članku 2. stavku 1. da, kako bi ispunilasvoje statističke izvještajne zahtjeve, Europska središnja banka (ESB), uzpomoć nacionalnih središnjih banaka (NSB), ima pravo prikupljati statističkepodatke u okviru referentne izvještajne populacije i u okviru potrebnom zaizvršavanje zadaća Europskog sustava središnjih banaka. Članak 2. stavak 2.točka (b) dalje određuje da poštanske žiro institucije čine dio referentneizvještajne populacije, u mjeri potrebnoj za ispunjavanje statističkihizvještajnih zahtjeva ESB-a u, inter alia, područjunovčane i bankovne statistike.

(2)

Uredba (EZ) br. 2423/2001 Europske središnje banke od 22. studenoga 2001. o konsolidiranoj bilanci sektora monetarnihfinancijskih institucija (ESB/2001/13) (2) donesena je na osnovi Uredbe (EZ) br. 2533/98. Prema članku 2.stavku 1. Uredbe (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) stvarna izvještajnapopulacija sastoji se od monetarnih financijskih institucija (MFI)rezidenata na području država članica sudionica.

(3)

Monetarni agregati europodručja i njihove protustavke dobiveni su uglavnomiz bilančnih podataka monetarnih financijskih institucija, koji suprikupljeni prema Uredbi (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13). Međutim,monetarni agregati europodručja uključuju ne samo monetarne obvezemonetarnih financijskih institucija prema nemonetarnim financijskiminstitucijama rezidentima europodručja, osim središnje države, već imonetarne obveze središnje države prema nemonetarnim financijskiminstitucijama rezidentima europodručja, osim središnje države. Stoga sedopunski statistički podaci o obvezama središnje države po depozitima tenjezinoj gotovini i vrijednosnim papirima koje su izdale monetarnefinancijske institucije trenutačno prikupljaju prema Smjernici ESB/2003/2 od6. veljače 2003. o određenim statističkimizvještajnim zahtjevima Europske središnje banke i postupcima izvještavanjaod strane nacionalnih središnjih banaka o statističkim podacima u područjunovčane i bankovne statistike. (3)

(4)

U nekim državama članicama sudionicama poštanske žiro institucije više nepripadaju sektoru središnje države prema Europskom sustavu nacionalnih iregionalnih računa u Zajednici (ESA 95) (4), te one nisu ograničene na primanje depozita samo u ime svojihnacionalnih riznica, već mogu primati depozite i za vlastiti račun. Stogaviše nije moguća dostava statističkih podataka o tim depozitima u okviruSmjernice ESB/2003/2.

(5)	Poštanske žiro institucije koje primaju depozite u tom smislu obavljajuposlove slične onima koje obavljaju monetarne financijske institucije. Objevrste subjekata stoga trebaju podlijegati sličnim statističkim izvještajnimzahtjevima u mjeri u kojoj su oni relevantni za njihovo poslovanje.

(6)	Kako bi se osigurao takav usklađen tretman i raspoloživost statističkihpodataka o depozitima koje primaju poštanske žiro institucije, potrebno jedonijeti novu uredbu koja propisuje izvještajne zahtjeve za tesubjekte,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

—	pojmovi „državečlanice sudionice”,„izvještajnejedinice” i„rezident”imaju isto značenje kao što je određeno člankom 1. Uredbe (EZ)br. 2533/98;

—	„poštanska žiroinstitucija”znači pošta koja pripada sektoru „nefinancijska društva” (sektor 11 ESA 95) te koja, osimšto pruža poštanske usluge, prima depozite od nemonetarnih financijskihinstitucija rezidenata europodručja radi pružanja usluga prijenosa novcaza svoje deponente.

Članak 2.

Stvarna izvještajna populacija

1. Stvarna izvještajna populacija sastoji se od poštanskih žiro institucijarezidenata na području država članica sudionica.

2. Izvršni odbor ESB-a može utvrditi i održavati popis poštanskih žiroinstitucija koje podliježu ovoj Uredbi. Nacionalne središnje banke i ESB će tajpopis i njegove ažurirane verzije učiniti dostupnima dotičnim poštanskim žiroinstitucijama na odgovarajući način, uključujući elektroničkim putem, prekointerneta, ili u papirnatom obliku, na zahtjev dotičnih poštanskih žiroinstitucija. Popis ima samo informativni karakter. Međutim, ako je posljednjadostupna verzija popisa netočna, ESB neće izreći sankcije bilo kojoj poštanskojžiro instituciji koja nije ispravno ispunila izvještajne zahtjeve pod uvjetom dase u dobroj namjeri rukovodila netočnim popisom.

3. Nacionalne središnje banke mogu poštanskim žiro institucijama odobritiodstupanje od zahtjeva za dostavljanje statističkih podataka prema ovoj Uredbi,pod uvjetom da su potrebni statistički podaci već prikupljeni iz drugihdostupnih izvora. Nacionalne središnje banke pravodobno provjeravaju je li tajuvjet ispunjen kako bi prema potrebi mogle odobriti ili opozvati svakoodstupanje s učinkom na početku svake godine, u dogovoru s ESB-om.

Članak 3.

Statistički izvještajni zahtjevi

1. Stvarna izvještajna populacija mjesečno dostavlja nacionalnoj središnjojbanci države članice sudionice u kojoj je poštanska žiro institucija rezidentstatističke podatke koji se odnose na njezinu bilancu na kraju mjeseca, u smislustanja.

2. Statistički podaci koji su potrebni prema ovoj Uredbi odnose se na poslovekoje obavlja poštanska žiro institucija za svoj vlastiti račun te se pobliženavode u prilozima I. i II.

3. Statistički podaci koji su potrebni prema ovoj Uredbi dostavljaju se uskladu s minimalnim standardima za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost irevizije, navedenima u Prilogu III.

4. Nacionalne središnje banke moraju odrediti i uvesti izvještajne mehanizmekoje je stvarna izvještajna populacija dužna slijediti u skladu s nacionalnimobilježjima. Nacionalne središnje banke osiguravaju da ti izvještajni mehanizmipružaju statističke podatke koji su potrebni prema ovoj Uredbi te da dopuštajutočnu provjeru usklađenosti s minimalnim standardima za prijenos, točnost,konceptualnu usklađenost i revizije, kao što je navedeno u Prilogu III.

5. U slučaju spajanja odnosno pripajanja, podjele ili bilo koje drugereorganizacije koja bi mogla utjecati na ispunjavanje njezinih statističkihobveza, predmetna izvještajna jedinica obavješćuje relevantni NSB o postupcimakoji se planiraju radi ispunjavanja statističkih izvještajnih zahtjevapropisanih ovom Uredbom onda kada namjera provedbe takvog postupka postane javnate pravodobno prije provedbe spajanja odnosno pripajanja, podjele ilireorganizacije.

Članak 4.

Pravodobnost

Nacionalne središnje banke prenose statističke podatke koji se dostavljaju ESB-uu skladu s člankom 3. stavcima 1. i 2. do kraja radnog vremena petnaestog radnogdana od kraja mjeseca na koji se podaci odnose. Nacionalne središnje banke odlučujukada trebaju zaprimiti podatke od izvještajnih jedinica kako bi ispunile tajrok.

Članak 5.

Računovodstvena pravila

1. Na temelju stavaka 2. i 3., računovodstvena pravila koja primjenjujupoštanske žiro institucije za potrebe izvješćivanja na temelju ove Uredbe su onautvrđena u prenošenju u nacionalno zakonodavstvo Direktive Vijeća 86/635/EEZ od8. prosinca 1986. o godišnjim financijskimizvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugihfinancijskih institucija (5), kao i u svim drugim međunarodnim računovodstvenim standardima, ako seprimjenjuju na poštanske žiro institucije. Ne dovodeći u pitanje računovodstveneprakse i postupke netiranja koji prevladavaju u državama članicama sudionicama,sva financijska imovina i obveze iskazuju se u statističke svrhe na brutoosnovi.

2. Obveze po depozitima i krediti iskazuju se u nominalnom iznosu nepodmirenomna kraju mjeseca i na bruto osnovi. Nominalni iznos znači iznos glavnice koji jedužnik ugovorno obvezan otplatiti vjerovniku.

3. Nacionalne središnje banke mogu dopustiti iskazivanje kredita za koje suformirane rezervacije u neto iznosu bez rezervacija, te iskazivanje kupljenihkredita po cijeni ugovorenoj u vrijeme njihovog stjecanja, pod uvjetom da takvuizvještajnu praksu primjenjuju sve izvještajne jedinice rezidenti te da je onapotrebna radi održavanja kontinuiteta statističkog vrednovanja kredita povezanos iskazanim podacima za razdoblja prije siječnja 2005.

Članak 6.

Provjera i obvezno prikupljanje

Pravo na provjeru ili obvezno prikupljanje podataka koje dostavljaju izvještajnejedinice u skladu sa statističkim izvještajnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbiostvaruju nacionalne središnje banke, ne dovodeći u pitanje pravo ESB-a da samostvari ta prava. To se pravo ostvaruje posebno kada poštanska žiro institucijauključena u stvarnu izvještajnu populaciju ne ispunjava minimalne standarde zaprijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije kako je utvrđeno u PriloguIII.

Članak 7.

Završne odredbe

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 14. lipnja2006.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 318,27.11.1998., str. 8.

(2) SL L 333, 17.12.2001., str. 1. Uredba kako jezadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2181/2004 (ESB/2004/21)(SL L 371, 18.12.2004.,str. 42.).

(3) SL L 241, 26.9.2003., str. 1. Smjernica kako jezadnje izmijenjena Smjernicom ESB/2005/4 (SL L 109,29.4.2005., str. 6.).

(4) Doneseno od strane Vijeća Europske unije u Uredbi (EZ) br. 2223/96 od25. lipnja 1996. o Europskom sustavunacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (SL L 310,30.11.1996., str. 1.). Uredba kako je zadnjeizmijenjena Uredbom (EZ) br. 1267/2003 Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 180, 18.7.2003., str. 1.).

(5) SLL 372, 31.12.1986., str. 1.

PRILOG I.

STATISTIČKI IZVJEŠTAJNI ZAHTJEVI

Tablica

(stanja)

Podaci koje treba dostavljati mjesečno

PRILOG II.

DEFINICIJE KOJE SE ODNOSE NA STATISTIČKE IZVJEŠTAJNE ZAHTJEVE

Opće definicije

Poštanske žiro institucije za potrebe statistike konsolidiraju poslovanje svih svojihureda (sjedišta ili glavnog ureda i/ili podružnica) koji se nalaze na istomnacionalnom teritoriju. Nije dopuštena konsolidacija za potrebe statistike izvannacionalnih granica.

Kada su nadređeno društvo i njegova podređena društva poštanske žiro institucije kojese nalaze na istom nacionalnom teritoriju, nadređenom društvu dopušteno jekonsolidiranje poslovanja tih podređenih društava u statističkim izvješćima.Podređena društva samostalna su društva u kojima drugi subjekt ima većinsko ilipotpuno sudjelovanje, dok su podružnice društva bez pravne osobnosti (nisu pravnosamostalne) koja u potpunosti pripadaju nadređenom društvu.

Ako poštanska žiro institucija ima podružnice koje se nalaze na teritoriju drugihdržava članica sudionica, sjedište ili glavni ured koji se nalazi u određenoj državičlanici sudionici mora smatrati pozicije prema svim tim podružnicama kao pozicijeprema rezidentima u drugim državama članicama sudionicama. Obratno, podružnica kojase nalazi u određenoj državi članici sudionici mora smatrati pozicije prema sjedištuili glavnom uredu ili prema drugim podružnicama iste institucije koji se nalaze nateritoriju drugih država članica sudionica kao pozicije prema rezidentima u drugimdržavama članicama sudionicama.

Ako poštanska žiro institucija ima podružnice koje se nalaze izvan teritorija državačlanica sudionica, sjedište ili glavni ured u određenoj državi članici sudionicimora smatrati pozicije prema svim tim podružnicama kao pozicije prema rezidentimaostatka svijeta. Obratno, podružnica koja se nalazi u određenoj državi članicisudionici mora smatrati pozicije prema sjedištu ili glavnom uredu ili prema drugimpodružnicama iste institucije koji se nalaze izvan država članica sudionica kaopozicije prema rezidentima ostatka svijeta.

Poštanske žiro institucije koje se nalaze u izvanteritorijalnim financijskimsredištima, statistički se tretiraju kao rezidenti na teritoriju na kojem se tasredišta nalaze.

Definicije sektora

ESA 95 određuje standard za klasifikaciju sektora. Protustranke poštanskih žiroinstitucija koje se nalaze na teritoriju država članica sudionica utvrđuju se premanjihovoj domaćoj sektorskoj ili institucionalnoj klasifikaciji, u skladu s popisommonetarnih financijskih institucija za statističke potrebe i smjernicom zastatističku klasifikaciju klijenata, koja je navedena u ESB-ovom Priručniku zamonetarni i bankarski sektor („Smjernica za statističku klasifikaciju klijenata”), koji slijedi načela klasifikacije koja su u najvećojmogućoj mjeri usklađena s ESA 95.

„Monetarne financijskeinstitucije” obuhvaćajusljedeće sektore i podsektore:

—

monetarne financijske institucije (MFI): rezidentnekreditne institucije kako su određene pravom Zajednice te druge rezidentnefinancijske institucije koje se bave primanjem depozita i/ili bliskihsupstituta depozita od subjekata koji nisu monetarne financijske institucijei, za vlastiti račun (barem u gospodarskom smislu), odobravanjem kreditai/ili ulaganjem u vrijednosne papire,

—

kreditne institucije: kao što je određeno pravomZajednice (1), (a) društvo čija je djelatnost primanje depozita ili drugihpovratnih sredstava od javnosti (2) te odobravanje kredita za vlastiti račun ili (b) institucije zaelektronički novac u smislu Direktive 2000/46/EZ Europskog parlamenta iVijeća od 18. rujna 2000. o osnivanju,obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija zaelektronički novac, (3)

—	središnje banke: nacionalne središnje banke državačlanica sudionica i ESB,

—

novčani fondovi: subjekti za zajednička ulaganja čijisu udjeli, u smislu likvidnosti, bliski supstituti depozita te koji ulažuponajprije u instrumente tržišta novca i/ili u dionice/udjele novčanihfondova i/ili u ostale prenosive dužničke instrumente s preostalimdospijećem do i uključujući jednu godinu i/ili u bankovne depozite i/ilikoji teže stopi povrata koja se približava kamatnim stopama na instrumentetržišta novca,

—	ostale monetarne financijske institucije: ostalerezidentne financijske institucije koje zadovoljavaju definiciju monetarnefinancijske institucije, bez obzira na karakter njihovog poslovanja.

Bankovne institucije koje se nalaze izvan država članica nazivaju se „bankama”, a ne monetarnim financijskim institucijama.Slično tomu, pojam „nemonetarnefinancijske institucije” odnosise samo na države članice; za ostale države primjeren je pojam „nebankarske institucije”. „Nemonetarne financijske institucije” obuhvaćaju sljedeće sektore ipodsektore:

—	opća država: rezidentne jedinice koje se uglavnom baveproizvodnjom netržišnih dobara i uslugama namijenjenih pojedinačnoj izajedničkoj potrošnji i/ili preraspodjelom nacionalnog dohotka i imovine(ESA 95, stavci od 2.68. do 2.70.).

—	središnja država: upravna tijela države i ostalesredišnje agencije čija nadležnost obuhvaća cjelokupno gospodarsko područje,osim upravljanja fondovima socijalnog osiguranja (ESA 95, stavak 2.71.),

—	regionalna država: zasebne institucionalne jedinicekoje obavljaju neke državne funkcije na razini nižoj od središnje države, avišoj od lokalne države, osim upravljanja fondovima socijalnog osiguranja(ESA 95, stavak 2.72.),

—	lokalna država: javna uprava čija nadležnost obuhvaćasamo lokalni dio gospodarskog područja, isključujući lokalne agencijefondova socijalnog osiguranja (ESA 95, stavak 2.73.),

—	fondovi socijalnog osiguranja: središnje, regionalne ilokalne institucionalne jedinice čija je glavna aktivnost osiguravanjesocijalnih naknada (ESA 95, stavak 2.74.).

Ostali rezidentni sektori, tj. nemonetarne financijske institucije rezidenti, osimopće države, obuhvaćaju:

—

ostali financijski posrednici + pomoćne financijskeinstitucije: nemonetarna financijska društva i kvazidruštva (osimosiguravajućih društava i mirovinskih fondova), koja se uglavnom bavefinancijskim posredovanjem preuzimanjem obveza koje nisu gotovina, depozitii/ili bliski supstituti depozita od institucionalnih jedinica osimmonetarnih financijskih institucija (ESA 95, stavci od 2.53. do 2.56.).Također su uključene pomoćne financijske institucije, koje se sastoje odsvih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave pomoćnimfinancijskim aktivnostima (ESA 95, stavci od 2.57. do 2.59.),

—	osiguravajuća društva i mirovinski fondovi:nemonetarna financijska društva i kvazidruštva koja se uglavnom bavefinancijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja rizika (ESA 95,stavci od 2.60. do 2.67.),

—	nefinancijska društva: društva i kvazidruštva koja sene bave financijskim posredovanjem, već uglavnom proizvodnjom tržišnihdobara i nefinancijskim uslugama (ESA 95, stavci od 2.21. do 2.31.),

—

kućanstva: pojedinci i skupine pojedinaca u svojstvupotrošača i proizvođača dobara i nefinancijskih usluga, isključivo zavlastitu krajnju potrošnju i u svojstvu proizvođača tržišnih dobara inefinancijskih i financijskih usluga, pod uvjetom da njihove aktivnosti nisuaktivnosti kvazidruštava. Ovdje su uključene neprofitne institucije kojesluže kućanstvima, te koje se uglavnom bave proizvodnjom netržišnih dobara iuslugama namijenjenih određenim skupinama kućanstava (ESA 95, stavci od2.75. do 2.88.).

Za sektorsku klasifikaciju protustranki nemonetarnih financijskih institucija koje senalaze izvan domaćeg teritorija, detaljnije smjernice mogu se pronaći u ESB-ovomPriručniku za statistiku monetarnog i bankarskog sektora.

Definicije kategorija instrumenata

Definicije kategorija imovine i obveza uzimaju u obzir obilježja različitihfinancijskih sustava. Određene kategorije imovine i obveza raščlanjuju se premanjihovom dospijeću pri izdavanju. Dospijeće pri izdavanju (izvorni rok dospijeća)odnosi se na fiksno razdoblje vijeka trajanja financijskog instrumenta prije kojegaon ne može biti otkupljen (npr. dužnički vrijednosni papiri) ili prije isteka kojegaga je moguće otkupiti samo uz plaćanje određene kazne (npr. određene vrstedepozita). Otkazni rok odgovara vremenu između trenutka kada imatelj dostavljaobavijest o svojoj namjeri otkupa instrumenta i datuma kada je imatelju dopuštenopretvoriti taj instrument u gotovinu bez plaćanja kazne. Financijski se instrumentirazvrstavaju prema razdoblju otkaznog roka samo ako nije ugovoreno dospijeće.

Sljedeće tablice prikazuju detaljan standardni opis kategorija instrumenata, kojenacionalne središnje banke prenose u kategorije primjenjive na nacionalnoj razini, uskladu s ovom Uredbom (4).

Detaljan opis kategorija instrumenata mjesečne agregirane bilance

KATEGORIJE IMOVINE

Kategorija

Opis glavnih obilježja

Gotovina

Držanje novčanica eura i strane valute te kovanog novca uoptjecaju, koji se obično rabe za izvršavanje plaćanja.

Krediti

Za potrebe izvještajne sheme, ova kategorija obuhvaćasredstva koja izvještajne jedinice pozajmljuju dužnicima, kojanisu dokumentirana ili koja su predstavljena jednim dokumentom(iako je postao prenosiv). To uključuje imovinu u oblikudepozita:

—	depoziti kod monetarnih financijskih institucija,

—	loši krediti koji još nisu otplaćeni ili otpisani.

Loši krediti smatraju se kreditima čija otplata kasni iličija je kvaliteta na drugi način umanjena. Nacionalne središnjebanke određuju knjiže li se loši krediti uvećani ili umanjeni zarezervacije:

—	držanje neprenosivih vrijednosnih papira.

Držanje vrijednosnih papira osim dionica i ostalih udjelakoji nisu prenosivi i kojima se ne može trgovati na sekundarnimtržištima, vidjeti također „krediti kojima se trguje”:

—	krediti kojima se trguje.

Kredite koji su de facto postaliprenosivi treba razvrstati pod stavku imovine „krediti” pod uvjetom dasu i dalje dokumentirani jednim dokumentom te da se njima premaopćem pravilu trguje samo povremeno:

—	podređeni dug u obliku depozita ili kredita.

Podređeni dužnički instrumenti su podređeno potraživanjeod institucije izdavatelja, koje je moguće ostvariti samo nakonšto su namirena sve potraživanja s višim statusom (npr.depoziti/krediti), što im daje određena obilježja „dionica i ostalihudjela”. Za potrebe statistike podređeni dug treba tretirati sobzirom na karakter financijskog instrumenta, tj. razvrstavajuse ili kao „krediti” ili kao „vrijednosni papiri osimdionica”. Ako su svi oblici podređenog duga koji imaju poštanske žiroinstitucije trenutačno iskazani kao jedan iznos za potrebestatistike, taj iznos treba razvrstati pod stavku „vrijednosni papiriosim dionica”, zbog toga što se podređeni dug pretežito sastoji odvrijednosnih papira, a ne kredita:

—	potraživanja na temelju obratnog repo ugovora.

Protustavka gotovine isplaćene u zamjenu za vrijednosnepapire koje su kupile izvještajne jedinice

Sljedeća stavkane tretira se kao kredit:

—	krediti odobreni na povjereničkoj osnovi.

Krediti odobreni na povjereničkoj osnovi („skrbničkikrediti/fiducijarni krediti”) su krediti koje uzima jedna strana(„skrbnik”) u ime treće strane („korisnik”). Za potrebestatistike skrbnički krediti ne knjiže se u bilanci skrbnika,ako rizici i koristi od vlasništva nad sredstvima ostaju kodkorisnika. Rizici i koristi od vlasništva nad sredstvima ostajukod korisnika ako: i. korisnik preuzima kreditni rizik kredita(tj. skrbnik je odgovoran samo za administrativno upravljanjekreditom); ili ii. korisnikovo ulaganje osigurano je od gubitka,ako nad skrbnikom bude provedena likvidacija (tj. skrbničkikredit nije dio imovine skrbnika koju je moguće raspodijeliti uslučaju stečaja).

3.	Vrijednosni papiri osim dionica

Držanje vrijednosnih papira osim dionica ili ostalihudjela koji su prenosivi i kojima se obično trguje nasekundarnim tržištima ili je moguć njihov prijeboj na tržištu tekoji imatelju ne osiguravaju bilo kakva vlasnička prava nadinstitucijom izdavateljem. Ova stavka uključuje:

—	držanje vrijednosnih papira koji imatelju daju bezuvjetnopravo na fiksni ili ugovorno utvrđeni prihod u oblikukuponskih isplata i/ili na utvrđeni fiksni iznos naodređeni datum (ili datume) ili počevši od datumaodređenog u vrijeme izdavanja,

—	prenosive kredite koji su restrukturirani u velik brojidentičnih dokumenata te kojima je moguće trgovati nasekundarnim tržištima (vidjeti također „kreditikojima se trguje” u kategoriji 2.),

—	podređeni dug u obliku dužničkih vrijednosnih papira(vidjeti također „podređeni dug u obliku depozitaili kredita” u kategoriji 2.),

—

kako bi se održala usklađenost s tretmanom operacijavrste repo, vrijednosne papire koji se pozajmljeni uokviru operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira idalje se vode u bilanci izvornog vlasnika (te se neprenose u bilancu privremenog stjecatelja) ako postojičvrsta obveza izvršenja obratne operacije (a ne samomogućnost da se to učini).

3a.	Vrijednosni papiri osim dionica s izvornim rokom dospijećado i uključujući jednu godinu

—	Držanje prenosivih dužničkih vrijednosnih papira (kojijesu ili nisu dokumentirani) s izvornim rokom dospijećado i uključujući jednu godinu,

—	Prenosivi krediti s izvornim rokom dospijeća do iuključujući jednu godinu, koji su restrukturirani uvelik broj identičnih dokumenata te kojima se trguje nasekundarnim tržištima,

—	Podređeni dug u obliku dužničkih vrijednosnih papira sizvornim rokom dospijeća do i uključujući jednugodinu.

3b.	Vrijednosni papiri osim dionica s izvornim rokom dospijećaduljim od jedne godine te do i uključujući dvijegodine

—	Držanje prenosivih dužničkih vrijednosnih papira (kojijesu ili nisu dokumentirani) s izvornim rokom dospijećaduljim od jedne godine te do i uključujući dvijegodine,

—	Prenosivi krediti s izvornim rokom dospijeća duljim odjedne godine te do i uključujući dvije godine, koji surestrukturirani u velik broj identičnih dokumenata tekojima se trguje na sekundarnim tržištima,

—	Podređeni dug u obliku dužničkih vrijednosnih papira sizvornim rokom dospijeća duljim od jedne godine te do iuključujući dvije godine.

4.	Dionice/udjeli novčanih fondova

Ova aktivna bilančna stavka uključuje držanjedionica/udjela koje izdaju novčani fondovi. Novčani fondovi susubjekti za zajednička ulaganja čije su dionice/udjeli, u smislulikvidnosti, bliski supstituti depozita te koji ulažu ponajprije uinstrumente tržišta novca i/ili u dionice/udjele novčanih fondovai/ili u ostale prenosive dužničke instrumente s preostalimdospijećem do i uključujući jednu godinu, i/ili u bankovne depozitei/ili koji teže stopi povrata koja se približava kamatnim stopama nainstrumente tržišta novca.

KATEGORIJE OBVEZA

Kategorija

Opis glavnih obilježja

Depoziti

Iznosi koje izvještajne jedinice duguju vjerovnicima,osim onih koji proizlaze iz izdavanja prenosivih vrijednosnihpapira. Za potrebe izvještajne sheme ova se kategorijaraščlanjuje na prekonoćne depozite, depozite s ugovorenim rokomdospijeća, iskupive depozite s otkaznim rokom i repougovore.

„Depoziti” također pokrivaju „kredite” kao obvezemonetarnih financijskih institucija. U konceptualnom smislu,krediti čine iznose koje su primile poštanske žiro institucijekoji nisu strukturirani u obliku „depozita”. ESA 95 razlikuje„kredite” i „depozite” na temelju strane koja preuzimainicijativu (ako je to dužnik, tada je to kredit, no ako je todavatelj kredita, tada je to depozit), iako u praksirelevantnost te razlike varira s obzirom na nacionalnufinancijsku strukturu. Unutar izvještajne sheme „krediti” se ne priznajukao zasebna kategorija na strani obveza u bilanci. Umjesto toga,salda koja se smatraju „kreditima” treba razvrstati ne praveći razliku podstavku „obveze po depozitima”, osim ako ih predstavljaju prenosiviinstrumenti. To je u skladu s prethodnom definicijom „obveza podepozitima”.

Neprenosivi dužnički instrumentikoje izdaju izvještajne jedinice u načelu se razvrstavaju u„obvezepo depozitima”. Instrumenti se mogu nazivati„neprenosivima” u smislu da postoje ograničenja zaprijenos pravnog vlasništva nad instrumentom, što znači da njimanije moguće trgovati ili, iako su tehnički prenosivi, njima nijemoguće trgovati zbog nepostojanja uređenog tržišta. Neprenosiviinstrumenti koje izdaju izvještajne jedinice, a koji naknadnopostanu prenosivi i kojima je moguće trgovati na sekundarnimtržištima, treba ponovno razvrstati u „dužničke vrijednosnepapire”.

Maržni depoziti (marže) koji se uplaćuju premaugovorima o izvedenim financijskim instrumentima trebarazvrstati kao „obveze po depozitima”, ako čine gotovinskiinstrument osiguranja deponiran kod poštanskih žiro institucijate ako ostaju u vlasništvu deponenta, te ih je moguće isplatitideponentu po isteku ugovora. Na temelju tekuće tržišne prakse,također se predlaže da marže koja je primila izvještajnajedinica treba razvrstati kao „obveze po depozitima” samo akopoštanske žiro institucije dobiju sredstva koja su im naraspolaganju za daljnje kreditiranje. Ako poštanska žiroinstitucija dio marže koju primi mora proslijediti drugomsudioniku na tržištu izvedenim financijskim instrumentima (npr.klirinškoj kući), samo onaj dio koji ostane na raspolaganjupoštanskoj žiro instituciji trebao bi se u osnovi razvrstati kao„obvezepo depozitima”. Složenost tekuće tržišne prakse možeotežati utvrđivanje onih marži koje je stvarno moguće vratiti,jer da se različite vrste marži plasiraju, bez razlike, na istomračunu, ili onih marži koje osiguravaju poštanskim žiroinstitucijama sredstva za daljnje kreditiranje. U takvimslučajevima, prihvatljivo je razvrstati te marže kao „preostaleobveze”ili u „obveze po depozitima”, u skladu s nacionalnompraksom.

„Namjenska salda koja se odnose na npr.ugovore o najmu” razvrstavaju se kao obveze podepozitima u okviru „depozita s ugovorenim rokomdospijeća” ili „iskupivih depozita s otkaznimrokom”,ovisno o dospijeću/odredbama dotičnog ugovora.

Sredstva(depoziti) primljeni na povjereničkoj osnovi ne iskazuju se ustatističkoj bilanci poštanskih žiro institucija (vidjeti„Krediti odobreni na povjereničkoj osnovi” pod kategorijom2.)

9.1.	Prekonoćni depoziti

Depoziti koje je moguće zamijeniti za gotovinu i/ilikoji su prenosivi na zahtjev putem čeka, bankovnog naloga,knjiženja na teret ili slično putem, bez znatnog zakašnjenja,ograničenja ili kazni. Salda koja čine unaprijed plaćene iznoseu kontekstu elektroničkog novca, u obliku elektroničkog novca„zasnovanog na hardveru” (npr. kartice s unaprijed plaćenimiznosom) ili elektroničkog novca „zasnovanog nasoftveru”, koji izdaju poštanske žiro institucije, uključuju se u ovustavku. Ova stavka isključuje neprenosive depozite koje jetehnički moguće podići na zahtjev, no koji podliježu plaćanjuznatnih kazni:

—	salda (neovisno o tome nose li kamatu) koja su prenosivaputem čeka, bankovnog naloga, knjiženja na teret ilislično, bez znatnih kazni ili ograničenja,

—	stanja (neovisno o tome nose li kamatu) koja je odmahmoguće zamijeniti za gotovinu na zahtjev ili na krajuposlovanja na dan nakon polaganja depozita, bez znatnihkazni ili ograničenja, no koja nisu prenosiva,

—	salda (neovisno o tome nose li kamatu) koja čineunaprijed plaćene iznose u kontekstu elektroničkog novca„zasnovanog na hardveru” (npr. kartice sunaprijed plaćenim iznosom) ili „zasnovanog nasoftveru”,

—	krediti koji se otplaćuju na kraju poslovanja na dannakon odobrenja kredita.

9.2.	Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća

Neprenosivi depoziti koje nije moguće zamijeniti zagotovinu prije ugovorenog fiksnog roka ili koje je moguće zamijenitiza gotovinu prije tog ugovorenog roka, samo ako imatelju buduzaračunate određene kazne. Ta stavka također uključujeadministrativno regulirane štedne depozite kod kojih kriterijpovezan s dospijećem nije relevantan (raspoređuje se u razreddospijeća „dulje od 2 godine”). Financijski proizvodi s odredbama oobnavljanju moraju se razvrstati prema najranijem dospijeću. Iakodepoziti s ugovorenim rokom dospijeća mogu imati mogućnostprijevremenog podizanja uz prethodnu obavijest ili ih je mogućepodići na zahtjev uz plaćanje određenih kazni, ta obilježja nesmatraju se relevantnima za potrebe klasifikacije.

9.2.a

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća do i uključujućijednu godinu

—	Salda plasirana s fiksnim rokom dospijeća od najvišegodinu dana (isključujući depozite s izvornim rokomdospijeća od jednog dana) koja su neprenosiva i nije ihmoguće zamijeniti za gotovinu prije tog dospijeća,

—	Salda plasirana s fiksnim rokom dospijeća od najvišegodinu dana koja su neprenosiva, no moguće ih jepodignuti prije isteka tog roka uz prethodnu obavijest;ako je dostavljena obavijest, ta se salda razvrstavajupod 9.3a,

—	Salda plasirana s fiksnim rokom dospijeća od najvišegodinu dana koja su neprenosiva, no moguće ih jepodignuti na zahtjev, uz plaćanje određenih kazni,

—	Plaćanje marže prema ugovorima o izvedenim financijskiminstrumentima koji istječu u roku od godine dana, a koječini gotovinski instrument osiguranja koji se plasira dabi se zaštitilo od kreditnog rizika, no ostaje uvlasništvu deponenta i on ga može podignuti po istekuugovora,

—	Krediti koji su dokumentirani jednim dokumentom, sizvornim rokom dospijeća do i uključujući jednugodinu,

—	Neprenosivi dužnički vrijednosni papiri koje izdajupoštanske žiro institucije (koji jesu ili nisudokumentirani), s izvornim rokom dospijeća do iuključujući jednu godinu,

—	Podređeni dug koji izdaju poštanske žiro institucije uobliku depozita ili kredita s izvornim rokom dospijećado i uključujući jednu godinu.

9.2b.

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća duljim od jednegodine te do i uključujući dvije godine

—	Salda plasirana s fiksnim rokom dospijeća između jedne idvije godine koja su neprenosiva i nije ih mogućezamijeniti za gotovinu prije tog dospijeća,

—	Salda plasirana s fiksnim rokom dospijeća između jedne idvije godine koja su neprenosiva, no moguće ih jepodignuti prije isteka tog roka uz prethodnu obavijest;ako je dostavljena obavijest, ta se salda razvrstavajupod 9.3a,

—	Salda plasirana s fiksnim rokom dospijeća između jedne idvije godine koja su neprenosiva, no moguće ih jepodignuti na zahtjev, uz plaćanje određenih kazni,

—	Plaćanje marže prema ugovorima o izvedenim financijskiminstrumentima koji istječu u roku između jedne i dvijegodine, a koje čini gotovinski instrument osiguranjakoji se plasira da bi se zaštitilo od kreditnog rizika,no ostaje u vlasništvu deponenta i on ga može podignutikada ugovor istekne,

—	Krediti koji su dokumentirani jednim dokumentom, sizvornim rokom dospijeća između jedne i dvijegodine,

—	Neprenosivi dužnički vrijednosni papiri koje izdajupoštanske žiro institucije (koji jesu ili nisudokumentirani), s izvornim rokom dospijeća duljim odjedne godinu te do i uključujući dvije godine,

—	Podređeni dug koji izdaju poštanske žiro institucije uobliku depozita ili kredita s izvornim rokom dospijećaduljim od jedne godine te do i uključujući dvijegodine.

9.3.	Iskupivi depoziti s otkaznim rokom

Neprenosivi depoziti bez ugovorenog roka dospijeća kojenije moguće pretvoriti u gotovinu bez otkaznog roka, prije istekakojeg pretvaranje u gotovinu nije moguće ili je moguće samo uzplaćanje određenih kazni. Oni uključuju depozite koji, iako ih jemožda zakonski moguće podići na zahtjev, podliježu plaćanju kazniili ograničenjima u skladu s nacionalnom praksom (razvrstani urazred dospijeća „do i uključujući tri mjeseca”), te investicijskeračune bez otkaznog roka ili ugovorenog dospijeća, no kojisadržavaju odredbe o ograničenom podizanju (razvrstani u razreddospijeća „dulje od tri mjeseca”).

9.3a.

Iskupivi depoziti s otkaznim rokom do i uključujući trimjeseca

—	Salda koja se plasiraju bez fiksnog dospijeća koja jemoguće podići samo uz prethodnu obavijest do iuključujući tri mjeseca; ako je moguće podizanje prijetog otkaznog roka (ili čak na zahtjev), to uključujeplaćanje određenih kazni,

—	Neprenosivi štedni depoziti po viđenju i ostale vrstedepozita kućanstava koji, iako ih je zakonski mogućepodići na zahtjev, podliježu plaćanju znatnih kazni,

—	Salda plasirana s fiksnim rokom dospijeća koja suneprenosiva, no koja podliježu otkaznom roku kraćem odtri mjeseca za prijevremeno podizanje.

(1) Članak 1. stavak 1. Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta iVijeća od 20. ožujka 2000. o osnivanju iobavljanju djelatnosti kreditnih institucija (SL L 126,26.5.2000., str. 1.). Direktiva kako je zadnjeizmijenjena Direktivom 2006/29/EZ (SL L 70,9.3.2006., str. 50.), te s eventualnimizmjenama.

(2) Uključujući prihode od prodaje bankovnih obveznica javnosti.

(3) SL L 275, 27.10.2000., str. 39. Direktiva seventualnim izmjenama.

(4) Drugim riječima, ove tablice nisu popisi pojedinačnih financijskihinstrumenata.

PRILOG III.

MINIMALNI STANDARDI KOJE MORA PRIMJENJIVATI STVARNA IZVJEŠTAJNA POPULACIJA

Sljedeće minimalne standarde moraju ispunjavati izvještajne jedinice kako bi udovoljile statističkim izvještajnim zahtjevima ESB-a.

Minimalni standardi za prijenos

(a)	dostavljanje podataka nacionalnim središnjim bankama mora biti pravodobno i unutar rokova koje one odrede;

(b)	statistička izvješća moraju biti u obliku i formatu navedenom u tehničkim izvještajnim zahtjevima koje određuju nacionalne središnje banke;

(c)	potrebno je odrediti osobu (osobe) za kontakt unutar izvještajne jedinice;

(d)	moraju se poštovati tehničke specifikacije za prijenos podataka nacionalnim središnjim bankama;

Minimalni standardi za točnost

(e)

statistički podaci moraju biti točni:

—	potrebno je udovoljiti svim linearnim ograničenjima (npr. međuzbrojevi moraju odgovarati zbrojevima),

—	potrebno je osigurati usklađenost podataka između pojedinih izvještajnih razdoblja;

(f)	izvještajne jedinice moraju moći osigurati informacije o kretanjima na koja upućuju dostavljeni podaci;

(g)	svi statistički podaci moraju biti potpuni; postojeće praznine se priznaju, objašnjavaju nacionalnim središnjim bankama i, prema potrebi, premošćuju što je prije moguće;

(h)	statistički podaci ne smiju sadržavati trajne i strukturne praznine;

(i)	izvještajne jedinice moraju poštovati veličine i decimalna mjesta koje određuju nacionalne središnje banke za tehnički prijenos podataka;

(j)	izvještajne jedinice moraju poštovati politiku zaokruživanja koju određuju nacionalne središnje banke za tehnički prijenos podataka;

Minimalni standardi za konceptualnu usklađenost

(k)	statistički podaci moraju biti usklađeni s definicijama i klasifikacijama koje su sadržane u ovoj Uredbi;

(l)	u slučaju odstupanja od tih definicija i klasifikacija, izvještajne jedinice moraju, prema potrebi, redovito pratiti i brojčano odrediti razliku između upotrijebljene mjere i mjere sadržane u ovoj Uredbi;

(m)	izvještajne jedinice moraju moći objasniti lomove u serijama dostavljenih podataka u usporedbi s podacima iz prethodnih razdoblja;

Minimalni standardi za revizije

(n)	Poštuju se politika i postupci za revizije koje odrede ESB i nacionalne središnje banke. Revizijama koje odstupaju od redovitih revizija moraju se priložiti napomene za pojašnjenje.