16/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

50

L 327/45

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

15.11.2006.

(1)

Odlukom Vijeća 1999/382/EZ (4) uvedena je druga faza akcijskog programa Zajednice za strukovno osposobljavanje Leonardo da Vinci.

(2)

Odlukom br. 253/2000/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) uvedena je druga faza akcijskog programa djelovanja Zajednice u području obrazovanja Socrates.

(3)

Odlukom br. 2318/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) uveden je višegodišnji program za učinkovitu integraciju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u sustave obrazovanja i osposobljavanja u Europi (program eUčenja).

(4)

Odlukom br. 791/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) uveden je program djelovanja Zajednice za poticanje tijela koja na europskoj razini djeluju u području obrazovanja i osposobljavanja i za podupiranje posebnih aktivnosti u tom području.

(5)

Odlukom br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđen je jedinstveni okvir za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass).

(6)

Odlukom br. 2317/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) uveden je program za jačanje kvalitete visokog obrazovanja i poticanje međukulturnog razumijevanja kroz suradnju s trećim zemljama (Erasmus Mundus) (od 2004. do 2008.).

(7)

Bolonjskom deklaracijom, koju su 19. lipnja 1999. potpisali ministri obrazovanja 29 europskih zemalja, uspostavljen je međuvladin proces čiji je cilj stvaranje „europskog prostora visokog obrazovanja” do 2010. a koji iziskuje potporu na razini Zajednice.

(8)

Europsko vijeće, koje se sastalo u Lisabonu 23. i 24. ožujka 2000., utvrdilo je kao strateški cilj pretvaranje Europske unije u najkonkurentnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno na znanju, sposobno za održiv gospodarski rast s više radnih mjesta, boljim radnim mjestima i većom socijalnom kohezijom, te pozvalo je Vijeće za obrazovanje da općenito promisli o konkretnim budućim ciljevima obrazovnih sustava koji će biti usredotočeni na zajednička pitanja i prioritete uz uvažavanje nacionalne raznolikosti.

(9)

Napredno društvo znanja ključ je za više stope rasta i zapošljavanja. Obrazovanje i osposobljavanje bitni su prioriteti Europske unije u ostvarivanju lisabonskih ciljeva.

(10)

Vijeće je 12. veljače 2001. usvojilo izvješće o konkretnim budućim ciljevima sustava obrazovanja i osposobljavanja. Potom je 14. lipnja 2002. usvojilo detaljan program rada za praćenje tih ciljeva, koji zahtijeva potporu na razini Zajednice.

(11)

Europsko vijeće, koje se 15. i 16. lipnja 2001. sastalo u Göteborgu, suglasilo se o strategiji održivog razvoja i dodalo dimenziju okoliša lisabonskom procesu zapošljavanja, gospodarske reforme i socijalne kohezije.

(12)

Europsko vijeće, koje se 15. i 16. ožujka 2002. sastalo u Barceloni, utvrdilo je kao cilj pretvaranje sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji u svjetsku referencu za kvalitetu do 2010., i pozvalo je na poboljšanje ovladavanja temeljnim vještinama, posebno podučavanjem najmanje dva strana jezika od vrlo rane dobi.

(13)

Priopćenje Komisije i Rezolucija Vijeća od 27. lipnja 2002. (10) o cjeloživotnom učenju potvrđuju da je cjeloživotno učenje potrebno osnažiti aktivnostima i javnim politikama koje su razvijene u okviru programa Zajednice u ovom području.

(14)

Rezolucijom Vijeća od 19. prosinca 2002. (11) ustanovljen je proces osnažene europske suradnje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, koji iziskuje potporu na razini Zajednice. Deklaracijom iz Kopenhagena, o kojoj su se ministri obrazovanja 31 europske zemlje sporazumjeli 30. studenoga 2002., povezani su socijalni partneri i države kandidatkinje s ovim procesom.

(15)

U Komunikaciji Komisije o planu djelovanja za vještine i mobilnost spominje se stalna potreba za djelovanjem na europskoj razini kako bi se unaprijedilo priznavanje kvalifikacija u području obrazovanja i osposobljavanja.

(16)

U Komunikaciji Komisije o planu djelovanja za promicanje učenja jezika i jezične raznolikosti utvrđena su djelovanja koja je potrebno poduzeti na europskoj razini tijekom razdoblja 2004.-2006., i zahtijeva se praćenje.

(17)

Poticanje podučavanja i učenja jezika te jezične raznolikosti treba biti prioritet djelovanja Zajednice u području obrazovanja i osposobljavanja. Podučavanje i učenje jezika posebno je važno među susjednim državama članicama.

(18)

Privremena izvješća o ocjenjivanju postojećih programa Socrates i Leonardo da Vinci te javna rasprava o budućim aktivnostima Zajednice u obrazovanju i osposobljavanju otkrili su snažnu i u nekim pogledima rastuću potrebu za nastavkom suradnje i mobilnosti u tim područjima na europskoj razini. U izvješćima je naglašena važnost stvaranja tješnjih veza između programa Zajednice i razvoja javnih politika u obrazovanju i osposobljavanju, izražena je želja za strukturiranjem djelovanja Zajednice kako bi bolje odgovorila na paradigmu cjeloživotnog učenja, i zagovara se jednostavniji, korisniku prihvatljiviji i prilagodljiviji pristup provedbi tih aktivnosti.

(19)

U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, provedba programa može se pojednostavniti uvođenjem paušalnog financiranja vezano za potporu koja se dodjeljuje sudionicima programa, ili potporu Zajednice za strukture osnovane na nacionalnoj razini za upravljanje programom.

(20)

Integriranje potpore Zajednice za transnacionalnu suradnju i mobilnosti u područjima obrazovanja i osposobljavanja u jedinstven program stvorilo bi znatne prednosti, što bi omogućilo veću sinergiju među različitim područjima djelovanja i povećalo sposobnost za potporu razvoja cjeloživotnog učenja te koherentnije, jednostavnije i učinkovitije načine upravljanja. Osim toga, jedinstveni bi program potaknuo bolju suradnju među različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja.

(21)

Stoga bi trebalo uvesti Program za cjeloživotno učenje kako bi se pomoću cjeloživotnog učenja pridonijelo razvoju Europske unije kao naprednog društva znanja s održivim gospodarskim razvojem, većim brojem radnih mjesta i boljim radnim mjestima te većom socijalnom kohezijom.

(22)

Uvažavajući posebnosti školskog sektora, visokog obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i obrazovanja odraslih, kao i posljedičnu potrebu da se djelovanje Zajednice temelji na njima prilagođenim ciljevima, oblicima djelovanja i organizacijskim strukturama, primjereno je u okviru Programa za cjeloživotno učenje zadržati pojedinačne programe koji su usmjereni na svaki od ta četiri sektora, uz istodobno maksimiziranje njihove međusobne koherencije i zajedničkih elemenata.

(23)

U Komunikaciji „Izgradnja naše zajedničke budućnosti: izazovi javnih politika i proračunska sredstva proširene Unije 2007.-2013.”, Komisija je navela niz kvantificiranih ciljeva koje treba ostvariti nova generacija programa obrazovanja i osposobljavanja Zajednice, što iziskuje znatno povećanje mobilnosti i partnerskih aktivnosti.

(24)

S obzirom na dokazane korisne učinke transnacionalne mobilnosti na pojedince i sustave obrazovanja i osposobljavanja, visok stupanj nezadovoljene potražnje za mobilnošću u svim sektorima i njezinu važnost u kontekstu lisabonskog cilja, potrebno je u četiri sektorska potprograma znatno povećati opseg potpore za transnacionalnu mobilnost.

(25)

U svrhu primjerenijeg pokrivanja stvarnih dodatnih troškova studenata koji studiraju u inozemstvu, trebalo bi zadržati standardnu visinu bespovratnog sredstva za studente za mobilnost u realnom prosječnom iznosu od 200 eura mjesečno tijekom trajanja programa.

(26)

Trebalo bi posvetiti više pozornosti potrebama za mobilnošću pojedinačnih učenika u srednjim školama i pojedinačnih odraslih učenika, koje dosad nisu bile obuhvaćene programima Zajednice, uvođenjem nove vrste djelovanja mobilnosti u programe Comenius i Grundtvig. Osim navedenog, trebalo bi i bolje iskoristiti mogućnosti koje nudi mobilnost pojedinačnih učitelja za razvoj dugoročne suradnje škola u susjednim regijama.

(27)

Mala i srednja poduzeća imaju veliku ulogu u europskom gospodarstvu. Međutim, dosad je sudjelovanje tih poduzeća u programu Leonardo da Vinci bilo ograničeno. Trebalo bi poduzeti mjere za poboljšanje privlačnosti djelovanja Zajednice za takva poduzeća, posebno stvaranjem brojnijih mogućnosti za mobilnost za naučnike. Trebalo bi dogovoriti odgovarajuće modalitete za priznavanje rezultata takve mobilnosti, slične postojećima u okviru programa Erasmus.

(28)

S obzirom na posebne obrazovne izazove s kojima su suočena djeca roditelja koji mnogo putuju u okviru posla i djeca mobilnih radnika u Europi, trebalo bi u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje se nude u okviru programa Comenius za potporu transnacionalnih aktivnosti prilagođenih njihovim potrebama.

(29)

Povećanu mobilnost u Europi trebali bi pratiti sve viši standardi.

(30)

Kako bi se odgovorilo na povećanu potrebu za podupiranjem aktivnosti na europskoj razini čiji je cilj ostvarivanje ovih ciljeva javne politike, stvaranjem načina za potporu međusektorske aktivnosti u području jezika i informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te kako bi se osnažila diseminacija i korištenje rezultata programa, primjereno je četiri sektorska potprograma dopuniti transverzalnim programom.

(31)

Kako bi se odgovorilo na rastuću potrebu za znanjem i dijalogom o europskom integracijskom procesu i njegovom razvoju, važno je poticati izvrsnost u podučavanju, istraživanju i promišljanjima u tom području podupiranjem visokih učilišta koja su specijalizirana za proučavanje europskog integracijskog procesa, europskih udruženja u području obrazovanja i osposobljavanja te aktivnosti Jean Monnet.

(32)

Potrebno je osigurati dovoljnu fleksibilnost u oblikovanju ove Odluke kako bi se omogućile primjerene prilagodbe djelovanja u okviru Programa za cjeloživotno učenje mijenjajućim potrebama tijekom razdoblja 2007.-2013., i izbjegle neprimjereno detaljne odredbe prethodnih faza programa Socrates i Leonardo da Vinci.

(33)

Zajednica u svim svojim aktivnostima mora težiti uklanjanju nejednakosti i promicanju jednakosti muškaraca i žena, kako je predviđeno člankom 3. stavkom 2. Ugovora.

(34)

U skladu s člankom 151. Ugovora, Zajednica treba uzeti u obzir kulturne aspekte prilikom svog djelovanja na temelju drugih odredaba Ugovora, posebno s ciljem poštovanja i promicanja raznolikosti svojih kultura. Posebnu je pozornost trebalo bi posvetiti sinergiji između kulture, obrazovanja i osposobljavanja. Trebalo bi poticati i međukulturni dijalog.

(35)

Postoji potreba za promicanjem aktivnoga građanstva i poštivanja ljudskih prava i demokracije, te za pospješivanjem borbe protiv svih oblika isključenosti, uključujući rasizam i ksenofobiju.

(36)

Postoji potreba za širenjem dostupnosti na skupine u nepovoljnijem položaju i aktivnim bavljenjem posebnim potrebama za učenjem osoba s posebnim potrebama, u provedbi svih dijelova programa, uključujući i korištenje većih iznosa bespovratnih sredstava kako bi se odgovorilo na dodatne troškove sudionika s posebnim potrebama te davanje potpore za učenje i uporabu znakovnog jezika i Brailleova pisma.

(37)

Potrebno je uvažiti postignuća Europske godine obrazovanja kroz sport (2004.) i potencijalne obrazovne koristi suradnje među obrazovnim institucijama i sportskim organizacijama koje su bile istaknute u toj godini.

(38)

Države kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji i zemlje EFTA-e koje su članice Europskoga gospodarskog prostora mogu sudjelovati u programima Zajednice u skladu sa sporazumima koje trebaju potpisati Zajednica i te države.

(39)

Europsko vijeće, koje se održalo u Solunu 19. i 20. lipnja 2003., odobrilo je zaključke Vijeća od 16. lipnja 2003. o zapadnom Balkanu, uključujući i Prilog „Solunska strategija za zapadni Balkan: na putu prema europskoj integraciji”, u kojem se određuje da programi Zajednice trebaju biti otvoreni zemljama iz procesa stabilizacije i pridruživanja na temelju okvirnih sporazuma koje će potpisati Zajednica i te države.

(40)

Zajednica i Švicarska konfederacija obznanile su namjeru da započnu pregovore o zaključivanju sporazuma u područjima od zajedničkog interesa, kao što su programi Zajednice za obrazovanje, osposobljavanje i mlade.

(41)

Potrebno je redovito pratiti i ocijeniti Program za cjeloživotno učenje u suradnji Komisije i država članica kako bi se omogućile prilagodbe, posebno u pogledu prioriteta za provedbu mjera. Ocjenjivanje treba uključivati vanjsko ocjenjivanje koje provode neovisna, nepristrana tijela.

(42)

U svojoj Rezoluciji od 28. veljače 2002. o provedbi programa Socrates (12), Europski je parlament skrenuo pozornost na nerazmjerno zahtjevne administrativne postupke za prijavitelje za bespovratna sredstva u drugoj fazi programa.

(43)

Potrebno je primijeniti Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenljivoj na opći proračun Europskih zajednica (13) i Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (14), koje štite financijske interese Zajednice, u skladu s načelima jednostavnosti i dosljednosti pri izboru proračunskih instrumenata, ograničavanjem broja slučajeva u kojima Komisija zadržava izravnu odgovornost za njihovu provedbu i upravljanje, i zahtijevanom proporcionalnošću između iznosa sredstava i administrativnog tereta koji predstavlja njihova upotreba.

(44)

Korjenito administrativno pojednostavnjivanje prijavnih postupaka neophodno je za uspješnu provedbu programa. Administrativni i računovodstveni zahtjevi trebaju biti razmjerni visini bespovratnog sredstva.

(45)

Osim navedenog, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara, te potrebne mjere za povrat izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava.

(46)

Primjereno je osigurati pravilno zaključivanje Programa za cjeloživotno učenje, posebno u pogledu nastavka višegodišnjih sporazuma za njegovo upravljanje, kao što je financiranje tehničke i administrativne pomoći. Od 1. siječnja 2014. tehnička i administrativna pomoć treba, prema potrebi, osigurati upravljanje djelovanjima koja nisu zaključena do kraja 2013., uključujući djelovanja praćenja i revizije.

(47)

Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Odluke, naime doprinos europske suradnje kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju, zbog potrebe za multilateralnim partnerstvima, transnacionalnom mobilnošću i razmjenom informacija na razini Zajednice, taj je cilj zbog prirode djelovanja i potrebnih mjera moguće na bolji način ostvariti na razini Zajednice, stoga Zajednica može usvojiti odgovarajuće mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz istog članka, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(48)

Ovom se Odlukom utvrđuju financijska sredstva tijekom cjelokupnog trajanja programa, koja čine referentni okvir za proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (15).

(49)

Potrebno je usvojiti mjere za provedbu ove Odluke u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (16),

(a)

doprinijeti razvoju kvalitetnog cjeloživotnog učenja i poticati visoka postignuća, inovativnost i europsku dimenziju u sustavima i praksama u tom području;

(b)

podupirati ostvarivanje europskog prostora cjeloživotnog učenja;

(c)

pomagati u poboljšanju kvalitete, privlačnosti i dostupnosti mogućnosti za cjeloživotno učenje koje postoje u državama članicama;

(d)

osnažiti doprinos cjeloživotnog učenja socijalnoj koheziji, aktivnom građanstvu, međukulturnom dijalogu, ravnopravnosti spolova i osobnom ostvarenju;

(e)

pomagati u promicanju kreativnosti, konkurentnosti, mogućnosti zapošljavanja i razvoju poduzetničkog duha;

(f)

doprinijeti povećanom sudjelovanju osoba svih starosnih dobi u cjeloživotnom učenju, uključujući one s posebnim potrebama i skupine u nepovoljnom položaju, bez obzira na njihovo društveno-gospodarsko okruženje;

(g)

promicati učenje jezika i jezičnu raznolikost;

(h)

poticati razvoj inovativnog sadržaja utemeljenog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, usluga, pedagogije i prakse za cjeloživotno učenje;

(i)

ojačati ulogu cjeloživotnog učenja u stvaranju osjećaja europskoga građanstva na temelju razumijevanja i poštivanja ljudskih prava i demokracije te poticati toleranciju i poštivanje drugih naroda i kultura;

(j)

poticati suradnju u osiguranju kvalitete u svim sektorima obrazovanja i osposobljavanja u Europi;

(k)

poticati najbolju primjenu rezultata, inovativnih proizvoda i procesa te razmjenjivati dobre prakse u područjima obuhvaćenima Programom za cjeloživotno učenje, s ciljem poboljšanja kvalitete obrazovanja i osposobljavanja.

1.

„predškolsko obrazovanje” znači organizirana obrazovna aktivnost koja se provodi prije početka obveznog osnovnog školovanja;

2.

„učenik” znači osoba upisana u školu radi učenja;

3.

„škola” znači sve vrste ustanova koje nude opće (predškolsko, osnovnoškolsko ili srednjoškolsko), strukovno i tehničko obrazovanje i, iznimno, u slučaju mjera za poticanje učenja jezika, ustanove koje nisu škole a nude naučničko osposobljavanje;

4.

„nastavnici/obrazovno osoblje” znači osobe koje su u okviru svojih dužnosti izravno uključene u obrazovni proces u državama članicama;

5.

„osposobljavatelji” znači osobe koje su u okviru svojih dužnosti izravno uključene u strukovno obrazovanje i proces osposobljavanja u državama članicama;

6.

„student” znači osoba upisana u visoko učilište, bez obzira na područje studija, s ciljem pohađanja studija visokog obrazovanja koji dovodi do priznatog stupnja ili druge priznate kvalifikacije na tercijarnom stupnju, zaključno do razine doktorata;

7.

„vježbenik” znači osoba koja se strukovno osposobljava u okviru ustanove za osposobljavanje ili organizacije za osposobljavanje ili na radnom mjestu;

8.

„odrasli učenik” znači učenik koji sudjeluje u obrazovanju odraslih;

9.

„osobe na tržištu rada” znači radnici, samozaposlene osobe ili osobe koje su na raspolaganju za zapošljavanje;

10.

„visoko učilište” znači:

11.

„združeni studiji” znači diplomski studiji u visokom obrazovanju koji:

12.

„strukovno osposobljavanje” znači bilo koji oblik početnog strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja, uključujući tehničko i strukovno podučavanje i naukovanje, koje pridonosi stjecanju strukovne kvalifikacije priznate od nadležnih tijela u državi članici stjecanja, kao i daljnje strukovno obrazovanje ili osposobljavanje u kojem osoba sudjeluje tijekom svog radnog života;

13.

„obrazovanje odraslih” znači svi oblici nestrukovnog učenja odraslih formalne, neformalne ili informalne naravi;

14.

„studijski posjet” znači kratkoročan posjet radi proučavanja određenog aspekta cjeloživotnog učenja u drugoj državi članici;

15.

„mobilnost” znači provođenje određenog razdoblja u drugoj državi članici u svrhu studiranja, stjecanja radnog iskustva, druge aktivnosti učenja ili podučavanja ili srodne administrativne aktivnosti, koje prema potrebi podupiru tečajevi pripreme ili obnavljanja znanja na jeziku zemlje domaćina ili radnom jeziku;

16.

„stručna praksa” znači provođenje određenog razdoblja u poduzeću ili organizaciji u drugoj državi članici, koje prema potrebi podupiru tečajevi pripreme ili obnavljanja znanja na jeziku zemlje domaćina ili na radnom jeziku s ciljem pomaganja pojedincima da se prilagode zahtjevima tržišta rada u Zajednici, steknu posebne vještine i poboljšaju razumijevanje gospodarske i društvene kulture navedene zemlje u kontekstu stjecanja radnog iskustva;

17.

„unilateralno” znači uključenost jedne institucije;

18.

„bilateralno” znači uključenost partnera iz dviju država članica;

19.

„multilateralno” znači uključenost partnera iz najmanje triju država članica. Komisija može udruženja ili druga tijela s članovima iz triju ili više država članica smatrati multilateralnima;

20.

„partnerstvo” znači bilateralni ili multilateralni sporazum između skupine ustanova ili organizacija u različitim državama članicama s ciljem provođenja zajedničkih europskih aktivnosti na području cjeloživotnog učenja;

21.

„mreža” znači formalna ili neformalna skupina tijela aktivnih u određenom području, disciplini ili sektoru cjeloživotnog učenja;

22.

„projekt” znači aktivnost suradnje s utvrđenim ciljem koji je zajednički razvila formalna ili neformalna skupina organizacija ili ustanova;

23.

„koordinator projekta” znači organizacija ili ustanova zadužena za provedbu projekta multilateralne skupine;

24.

„projektni partneri” znači organizacije ili ustanove koje čine multilateralnu skupinu, osim koordinatora;

25.

„poduzeće” znači svi subjekti koji se bave gospodarskom aktivnošću u javnom ili privatnom sektoru, bez obzira na njihovu veličinu, pravni status ili gospodarski sektor u kojem posluju, uključujući socijalno gospodarstvo;

26.

„socijalni partneri” znači, na nacionalnoj razini, organizacije poslodavaca i radnika u skladu s nacionalnim zakonima i/ili praksama te, na razini Zajednice, organizacije poslodavaca i radnika koje sudjeluju u socijalnom dijalogu na razini Zajednice;

27.

„usmjeravanje i savjetovanje” znači cijeli niz aktivnosti, kao što su informiranje, procjena, orijentacija i savjetovanje radi pomoći učenicima, osposobljavateljima i drugom osoblju pri donošenju odluka o programima obrazovanja i osposobljavanja ili mogućnostima zapošljavanja;

28.

„diseminacija i korištenje rezultata” znači aktivnosti čiji je cilj osigurati primjereno priznavanje, prikazivanje i provedbu rezultata Programa za cjeloživotno učenje u širokom opsegu;

29.

„cjeloživotno učenje” znači cjelokupno opće obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, neformalno obrazovanje i informalno učenje tijekom cijelog života, koje dovodi do poboljšanja znanja, vještina i kompetencija na osobnom, građanskom i društvenom području i/ili području zapošljavanja. Obuhvaća pružanje usluga savjetovanja i usmjeravanja.

(a)

program Comenius, koji se bavi potrebama za podučavanjem i učenjem svih u predškolskom i školskom obrazovanju do završetka srednjoškolskog obrazovanja, te ustanovama i organizacijama koje provode takvo obrazovanje;

(b)

program Erasmus, koji se bavi potrebama za podučavanjem i učenjem svih u formalnom visokom i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju na tercijarnoj razini, bez obzira na trajanje izobrazbe ili stupanj kvalifikacije te uključujući doktorske studije, te ustanovama i organizacijama koje provode ili olakšavaju takvo obrazovanje i osposobljavanje;

(c)

program Leonardo da Vinci, koji se bavi potrebama za podučavanjem i učenjem svih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, osim na tercijarnoj razini, kao i ustanovama i organizacijama koje provode ili olakšavaju takvo obrazovanje i osposobljavanje;

(d)

program Grundtvig, koji se bavi potrebama za podučavanjem i učenjem osoba u svim oblicima obrazovanja odraslih, kao i ustanovama i organizacijama koje provode ili olakšavaju takvo obrazovanje.

(a)

suradnju u javnim politikama i inovacije u cjeloživotnom učenju;

(b)

poticanje učenja jezika;

(c)

razvoj inovativnog sadržaja koji se temelji na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, usluga, pedagogije i prakse za cjeloživotno učenje;

(d)

diseminaciju i korištenje rezultata djelovanja koje podupire program i prethodni srodni programi, te razmjenu dobre prakse.

(a)

Djelovanje Jean Monnet;

(b)

bespovratna sredstva za poslovanje kao potporu određenim ustanovama koje se bave pitanjima europske integracije;

(c)

bespovratna sredstva za poslovanje kao potporu drugim europskim ustanovama i udruženjima u područjima obrazovanja i osposobljavanja.

(a)

učenicima, studentima, vježbenicima i odraslim učenicima;

(b)

nastavnicima, osposobljavateljima i drugom osoblju uključenom u bilo koji aspekt cjeloživotnog učenja;

(c)

osobama na tržištu rada;

(d)

ustanovama ili organizacijama koje pružaju mogućnosti učenja u kontekstu Programa za cjeloživotno učenje ili u okviru njegovih potprograma;

(e)

osobama i tijelima nadležnima za sustave i javne politike koji se odnose na bilo koji vid cjeloživotnog učenja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

(f)

poduzećima, socijalnim partnerima i njihovim organizacijama na svim razinama, uključujući trgovinske organizacije i obrtničke i gospodarske komore;

(g)

tijelima koja nude usluge usmjeravanja, savjetovanja i informiranja povezanih s bilo kojim vidom cjeloživotnog učenja;

(h)

udruženjima koja djeluju u području cjeloživotnog učenja, uključujući udruženja studenata, vježbenika, učenika, nastavnika, roditelja i odraslih učenika;

(i)

istraživačkim centrima i tijelima koja se bave pitanjima cjeloživotnog učenja;

(j)

neprofitnim organizacijama, volonterskim tijelima i nevladinim organizacijama (NGO).

(a)

mobilnosti pojedinaca u cjeloživotnom učenju;

(b)

bilateralnim i multilateralnim partnerstvima;

(c)

multilateralnim projektima posebno namijenjenima promicanju kvalitete sustava obrazovanja i osposobljavanja kroz transnacionalni prijenos inovacija;

(d)

unilateralnim i nacionalnim projektima;

(e)

multilateralnim projektima i mrežama;

(f)

praćenju i analizi javnih politika i sustava na području cjeloživotnog učenja, pripremi i redovitom ažuriranju referentnog materijala uključujući istraživanja, statističke podatke, analize i pokazatelje, djelovanja za jačanje transparentnosti i priznavanje kvalifikacija i prethodnog učenja te djelovanja za poticanje suradnje u osiguranju kvalitete;

(g)

bespovratna sredstva za poslovanje kojima se podupiru određeni operativni i administrativni troškovi ustanova i udruženja aktivnih na području koje je obuhvaćeno Programom za cjeloživotno učenje;

(h)

drugim inicijativama čiji je cilj promicanje ciljeva Programa za cjeloživotno učenje (popratne mjere).

(a)

poduzeti potrebne mjere kako bi se osigurala učinkovita provedba djelovanja Programa za cjeloživotno učenje na nacionalnoj razini, uključujući sve zainteresirane strane koje se bave aspektima cjeloživotnog učenja u skladu s nacionalnom praksom ili zakonodavstvom;

(b)

uspostaviti ili odrediti i nadzirati odgovarajuću strukturu za usklađeno upravljanje provedbom aktivnosti Programa za cjeloživotno učenje na nacionalnoj razini (nacionalne agencije), uključujući upravljanje proračunom, u skladu s odredbama članka 54. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i odredbama članka 38. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002, u skladu sa sljedećim kriterijima:

(c)

preuzeti odgovornost da će nacionalne agencije iz točke (b) propisno upravljati zajmovima doznačenima nacionalnim agencijama za potporu projekata, a posebno da će nacionalne agencije poštivati načela transparentnosti, jednakog tretmana i izbjegavanja dvostrukog financiranja s drugim izvorima sredstava Zajednice, kao i obvezu praćenja projekata i prikupljanja sredstava koja korisnici trebaju vratiti;

(d)

poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale odgovarajući revizorski i financijski nadzor nacionalnih agencija navedenih u točki (b), a posebno:

(e)

u slučaju nepravilnosti, nemara ili prijevare za koju je odgovorna nacionalna agencija osnovana ili imenovana pod točkom (b) a što je dovelo do otvorenih potraživanja Komisije prema nacionalnoj agenciji, snositi odgovornost za sredstva koja nisu u potpunosti vraćena;

(f)

na zahtjev Komisije imenovati ustanove ili organizacije koje nude mogućnosti učenja, ili vrste takvih ustanova ili organizacija, koje će biti prihvatljive za sudjelovanje u Programu za cjeloživotno učenje na svojim područjima;

(g)

nastojati usvojiti sve primjerene mjere za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju Programa za cjeloživotno učenje;

(h)

poduzimati mjere za ostvarivanje potencijalne sinergije na nacionalnoj razini s drugim programima i financijskim instrumentima Zajednice te s drugim relevantnim programima koji se provode u navedenoj državi članici.

(a)

tranziciju između djelovanja koja se provode u kontekstu prethodnih programa na području obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja te onih koje se trebaju provesti u okviru Programa za cjeloživotno učenje;

(b)

odgovarajuću zaštitu financijskih interesa Zajednice, posebno uvođenjem učinkovitih, razmjernih i odvraćajućih mjera, administrativnih provjera i kazni;

(c)

širenje informacija, objavljivanje i daljnje mjere povezane s djelovanjima koja podupire Program za cjeloživotno učenje;

(d)

prikupljanje, analizu i obradu raspoloživih podataka potrebnih za mjerenje rezultata i učinaka programa, te za praćenje i ocjenjivanje aktivnosti iz članka 15.;

(e)

diseminaciju rezultata prethodne generacije programa obrazovanja i osposobljavanja te Programa za cjeloživotno učenje.

(a)

zemljama članicama EFTA-e koje su članice EGP-a, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)

državama kandidatkinjama uključenim u pretpristupnu strategiju, u skladu s općim načelima i općim uvjetima utvrđenima u okvirnim sporazumima sklopljenim s tim zemljama s ciljem njihova sudjelovanja u programima Zajednice;

(c)

zemljama zapadnog Balkana, u skladu s odredbama koje je potrebno utvrditi s tim zemljama po uspostavi okvirnih sporazuma koji će omogućiti njihovo sudjelovanje u programima Zajednice;

(d)

Švicarskoj Konfederaciji, na temelju bilateralnog sporazuma koji će biti zaključen s tom zemljom.

(a)

godišnji plan rada s prioritetima;

(b)

godišnju dodjelu sredstava i raspodjelu sredstava u okviru potprograma i među njima;

(c)

opće smjernice za provedbu potprograma (uključujući odluke o prirodi djelovanja, njihovu trajanju i razini financiranja), kriterije i postupke odabira;

(d)

prijedloge Komisije za odabir kandidata za multilateralne projekte i mreže navedene u članku 33. stavku 1. točkama (b) i (c);

(e)

prijedloge Komisije za odabir kandidata za djelovanja iz članka 5. stavka 1. točke (e), koje nisu obuhvaćene točkom (d) ovog stavka, te iz članka 5. stavka 1. točaka (f), (g) i (h), za koje predložena potpora Zajednice iznosi više od 1 milijun eura;

(f)

definiranje uloga i odgovornosti Komisije, država članica i nacionalnih agencija povezanih s postupkom nacionalne agencije koji je naveden u Prilogu;

(g)

raspodjelu sredstava među državama članicama za djelovanja kojima se treba upravljati putem postupka nacionalne agencije navedenog u Prilogu;

(h)

modalitete za osiguranje unutarnje dosljednosti u okviru Programa za cjeloživotno učenje;

(i)

modalitete za praćenje i ocjenjivanje Programa za cjeloživotno učenje i potprograma te za diseminaciju i prijenos rezultata.

(a)

promicanjem svijesti o važnosti kulturne i jezične raznolikosti u Europi, kao i potrebe za suzbijanjem rasizma, predrasuda i ksenofobije;

(b)

uvažavanjem učenika s posebnim potrebama, posebno pružanjem pomoći u poticanju njihove integracije u redovito obrazovanje i osposobljavanje;

(c)

promicanjem ravnopravnosti muškaraca i žena te davanjem doprinosa borbi protiv svih oblika diskriminacije utemeljenih na spolu, rasnoj ili etničkoj pripadnosti, vjeri ili uvjerenju, invalidnosti, dobi ili seksualnom opredjeljenju.

(a)

privremeno izvješće o ocjenjivanju kvalitativnih i kvantitativnih aspekata provedbe Programa za cjeloživotno učenje, uključujući analizu ostvarenih rezultata, do 31. ožujka 2011.;

(b)

priopćenje o nastavku Programa za cjeloživotno učenje do 31. prosinca 2011.;

(c)

naknadno izvješće o ocjenjivanju do 31. ožujka 2016.

(a)

učenicima u školama do završetka srednjoškolskog obrazovanja;

(b)

školama koje odrede države članice;

(c)

nastavnicima i ostalom osoblju u tim školama;

(d)

udruženjima, neprofitnim organizacijama, nevladinim organizacijama i predstavnicima onih koji su uključeni u školsko obrazovanje;

(e)

osobama i tijelima odgovornima za organizaciju i provedbu obrazovanja na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama;

(f)

istraživačkim centrima i tijelima koji se bave pitanjima cjeloživotnog učenja;

(g)

visokim učilištima;

(h)

tijelima koja pružaju usluge usmjeravanja, savjetovanja i informiranja u pogledu bilo kojeg vida cjeloživotnog učenja.

(a)

razvijati znanje i razumijevanje među mladima i obrazovnim osobljem o raznolikosti europskih kultura i jezika te njezinoj vrijednosti;

(b)

pomagati mladima da steknu temeljne životne vještine i kompetencije potrebne za njihov osobni razvoj, buduće zapošljavanje i aktivno europsko građanstvo.

(a)

poboljšati kvalitetu i povećati opseg mobilnosti koja uključuje učenike i obrazovno osoblje u različitim državama članicama;

(b)

poboljšati kvalitetu i povećati opseg partnerstava između škola u različitim državama članicama kako bi se u zajedničke obrazovne aktivnosti tijekom trajanja programa uključilo najmanje 3 milijuna učenika;

(c)

poticati učenje suvremenih stranih jezika;

(d)

podupirati razvoj inovativnih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse za cjeloživotno učenje koji se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

(e)

unaprijediti kvalitetu i europsku dimenziju osposobljavanja nastavnika;

(f)

podupirati poboljšanja u pedagoškim pristupima i upravljanju školama.

(a)

mobilnost pojedinaca kako je navedeno u članku 5. stavku 1. točki (a). Prilikom dogovaranja ili podupiranja takve mobilnosti potrebno je usvojiti potrebne pripremne mjere, kao i osigurati da su mobilnim pojedincima na raspolaganju odgovarajući nadzor, savjetovanje i potpora.

Mobilnost može obuhvaćati:

(b)

razvijanje partnerstava iz članka 5. stavka 1. točke (b) među:

(c)

multilateralni projekti iz članka 5. stavka 1. točke (e). Oni mogu obuhvaćati projekte namijenjene:

(d)

multilateralne mreže iz članka 5. stavka 1. točke (e). One mogu obuhvaćati mreže namijenjene:

(e)

ostale inicijative čiji je cilj promicanje ciljeva programa Comenius u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (h) („popratne mjere”).

(a)

studentima i vježbenicima uključenim u sve oblike tercijarne razine obrazovanja i osposobljavanja;

(b)

visokim učilištima koja su odredile države članice;

(c)

nastavnicima, osposobljavateljima i ostalom osoblju u tim ustanovama;

(d)

udruženjima i predstavnicima onih koji su uključeni u visoko obrazovanje, uključujući relevantne studentske i sveučilišne udruge te udruge nastavnika/osposobljavatelja;

(e)

poduzećima, socijalnim partnerima i drugim predstavnicima radnog života;

(f)

javnim i privatnim tijelima, uključujući neprofitne organizacije i nevladine organizacije, zaduženim za organizaciju i provedbu obrazovanja i osposobljavanja na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama;

(g)

istraživačkim centrima i tijelima koja se bave pitanjima cjeloživotnog učenja;

(h)

tijelima koja pružaju usluge usmjeravanja, savjetovanja i informiranja u pogledu bilo kojeg vida cjeloživotnog učenja.

(a)

podupirati stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja;

(b)

jačati doprinos visokog obrazovanja i tercijarnog strukovnog obrazovanja inovativnom procesu.

(a)

poboljšati kvalitetu i povećati opseg mobilnosti studenata i nastavnog osoblja u cijeloj Europi, kako bi do 2012. u mobilnosti studenata u okviru programa Erasmus i prethodnih programa sudjelovalo najmanje 3 milijuna pojedinačnih sudionika;

(b)

poboljšati kvalitetu i povećati opseg multilateralne suradnje među visokim učilištima u Europi;

(c)

povećati stupanj transparentnosti i kompatibilnosti između visokoškolskih kvalifikacija i kvalifikacija tercijarnog strukovnog obrazovanja stečenih u Europi;

(d)

poboljšati kvalitetu i povećati opseg suradnje među visokim učilištima i poduzećima;

(e)

olakšavati razvoj inovativnih praksi u obrazovanju i osposobljavanju na tercijarnoj razini i njihov prijenos, uključujući prijenos iz jedne zemlje sudionice u drugu;

(f)

podupirati razvoj inovativnih sadržaja koji se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, usluga, pedagogije i prakse za cjeloživotno učenje.

(a)

mobilnost pojedinaca iz članka 5. stavka 1. točke (e). Mobilnost može obuhvaćati:

Potpora se može dodijeliti i visokim učilištima ili poduzećima u matičnoj zemlji ili zemlji domaćinu za djelovanje kako bi se osiguravala kvaliteta u svim fazama mjera mobilnosti, uključujući jezične tečajeve u svrhu pripreme ili obnavljanja znanja.

(b)

multilateralne projekte, kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 1. točkom (e), koji su, inter alia, usmjereni na inovacije, eksperimente i razmjenu dobre prakse u područjima navedenim u posebnim i operativnim ciljevima;

(c)

multilateralne mreže, kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 1. točkom (e), kojima upravljaju konzorciji visokih učilišta i koji predstavljaju određenu disciplinu ili interdisciplinarno područje („Erasmus tematske mreže”), a čiji je cilj razvijanje novih koncepata i kompetencija učenja. Takve mreže mogu uključivati i predstavnike drugih javnih tijela ili poduzeća ili udruženja;

(d)

ostale inicijative čiji je cilj promicanje ciljeva programa Erasmus kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 1. točkom (h) („popratne mjere”).

(a)

studente visokih učilišta koji, upisani barem u drugu godinu, provode određeno razdoblje studija u drugoj državi članici u okviru djelovanja mobilnosti iz programa Erasmus, bez obzira na to je li im na temelju tog programa dodijeljena financijska potpora. Takva se razdoblja u potpunosti priznaju na temelju međuinstitucionalnih sporazuma između ustanova pošiljateljica i primateljica. Ustanove primateljice tim studentima ne naplaćuju školarine;

(b)

studente upisane u programe združenih studija i uključene u mobilnost;

(c)

studente u visokim učilištima koji obavljaju stručnu praksu.

(a)

osobama koje su uključene u bilo koji oblik strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, osim na tercijarnoj razini;

(b)

osobama na tržištu rada;

(c)

ustanovama i organizacijama koje nude mogućnosti učenja u područjima koje pokriva program Leonardo da Vinci;

(d)

nastavnicima, osposobljavateljima i ostalom osoblju u tim ustanovama ili organizacijama;

(e)

udruženjima i predstavnicima onih koji su uključeni u strukovno obrazovanje i osposobljavanje, uključujući udruženja vježbenika, roditelja i nastavnika;

(f)

poduzećima, socijalnim partnerima i ostalim predstavnicima radnog života, uključujući trgovinske komore i ostale trgovinske organizacije;

(g)

tijelima koja pružaju usluge usmjeravanja, savjetovanja i informiranja u pogledu bilo kojeg vida cjeloživotnog učenja;

(h)

osobama i tijelima odgovornima za sustave i javne politike koji se odnose na bilo koji vid strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

(i)

istraživačkim centrima i tijelima koja se bave pitanjima cjeloživotnog učenja;

(j)

visokim učilištima;

(k)

neprofitnim organizacijama, volonterskim tijelima, nevladinim organizacijama.

(a)

davati potporu sudionicima u aktivnostima osposobljavanja i usavršavanja pri stjecanju i primjeni znanja, vještina i kvalifikacija s ciljem poticanja osobnog razvoja, mogućnosti zapošljavanja i sudjelovanja na europskom tržištu rada;

(b)

podupirati poboljšanja kvalitete i inovacija u sustavima, institucijama i praksama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

(c)

povećati privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te mobilnosti za poslodavce i pojedince, te pospješivati mobilnost vježbenika koji rade.

(a)

poboljšati kvalitetu i povećati opseg mobilnosti osoba u Europi koje su uključene u početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje te daljnje osposobljavanje, kako bi se broj stručnih praksi u poduzećima povećao na najmanje 80 000 godišnje do završetka Programa za cjeloživotno učenje;

(b)

poboljšati kvalitetu i povećati opseg suradnje među ustanovama ili organizacijama koje poduzećima, socijalnim partnerima i drugim relevantnim tijelima u Europi nude mogućnosti učenja;

(c)

olakšati razvoj inovativnih praksi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, osim na tercijarnoj razini, i njihov prijenos, uključujući prijenos iz jedne zemlje sudionice u druge;

(d)

poboljšati transparentnost i priznavanje kvalifikacija i kompetencija, uključujući one stečene neformalnim i informalnim učenjem;

(e)

poticati učenje suvremenih stranih jezika;

(f)

podupirati razvoj inovativnih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse za cjeloživotno učenje koji se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

(a)

mobilnost pojedinaca iz članka 5. stavka 1. točke (a). Pri uređivanju ili podupiranju organiziranja takve mobilnosti potrebno je usvojiti odgovarajuće pripremne mjere, uključujući jezičnu pripremu, te osigurati raspoloživost odgovarajućeg nadzora i potpore za mobilne pojedince. Mobilnost može obuhvaćati:

(b)

partnerstva iz članka 5. stavka 1. točke (b), koja su usmjerena na teme od zajedničkog interesa za organizacije sudionice;

(c)

multilateralne projekte iz članka 5. stavka 1. točke (c), posebno one namijenjene poboljšanju sustava osposobljavanja pomoću prijenosa inovacija koji obuhvaća jezičnu, kulturnu i pravnu prilagodbu nacionalnim potrebama za inovativnim proizvodima i procesima razvijenima u različitim kontekstima;

(d)

multilateralne projekte iz članka 5. stavka 1. točke (e), namijenjene poboljšanju sustava osposobljavanja pomoću razvoja inovacija i dobre prakse;

(e)

tematske mreže stručnjaka i organizacija iz članka 5. stavka 1. točke (e), koje se bave posebnim pitanjima povezanim sa strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem;

(f)

druge inicijative namijenjene promicanju ciljeva programa Leonardo da Vinci, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (h) („popratne mjere”).

(a)

učenicima u obrazovanju odraslih;

(b)

ustanovama ili organizacijama koje nude mogućnosti učenja u obrazovanju odraslih;

(c)

nastavnicima i ostalom osoblju u tim ustanovama ili organizacijama;

(d)

ustanovama uključenima u početno ili daljnje osposobljavanje osoblja u obrazovanju odraslih;

(e)

udruženjima i predstavnicima onih koji su uključeni u obrazovanje odraslih, uključujući udruženja učenika i nastavnika;

(f)

tijelima koja nude usluge usmjeravanja, savjetovanja i informiranja u pogledu bilo kojeg vida cjeloživotnog učenja;

(g)

osobama i tijelima odgovornima za sustave i javne politike koji se odnose na bilo koji vid obrazovanja odraslih na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

(h)

istraživačkim centrima i tijelima koji se bave pitanjima cjeloživotnog učenja;

(i)

poduzećima;

(j)

neprofitnim organizacijama, volonterskim tijelima, nevladinim organizacijama;

(k)

visokim učilištima.

(a)

odgovoriti na obrazovni izazov sve starijeg stanovništva u Europi;

(b)

pomoći odraslima u traženju putova za poboljšanje svog znanja i kompetencija.

(a)

poboljšati kvalitetu i dostupnost mobilnosti pojedinaca uključenih u obrazovanje odraslih u cijeloj Europi te povećati njezin opseg radi potpore mobilnosti najmanje 7 000 takvih pojedinaca godišnje do 2013.;

(b)

poboljšati kvalitetu i povećati opseg suradnje između organizacija uključenih u obrazovanje odraslih u Europi;

(c)

pomagati osobama iz ranjivih društvenih skupina i u marginalnim društvenim kontekstima, posebno starijima i onima koji su prekinuli školovanje bez temeljnih kvalifikacija, kako bi im se osigurale alternativne mogućnosti pristupa obrazovanju odraslih;

(d)

olakšati razvoj inovativnih praksi u obrazovanju odraslih i njihov prijenos, uključujući prijenos iz jedne zemlje sudionice u druge;

(e)

podupirati razvoj inovativnih sadržaja koji se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te pedagoških usluga i prakse za cjeloživotno učenje;

(f)

poboljšati pedagoške pristupe i upravljanje organizacijama za obrazovanje odraslih.

(a)

mobilnost pojedinaca kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (a). Pri dogovaranju ili podupiranju organiziranja takve mobilnosti potrebno je usvojiti potrebne pripremne mjere, kako bi se osiguralo postojanje primjerenog nadzora i potpore za mobilne pojedince. Takva mobilnost može obuhvaćati posjete, asistentska mjesta i razmjene za sudionike u formalnom i neformalnom obrazovanju odraslih, uključujući osposobljavanje i profesionalni razvoj osoblja u obrazovanju odraslih, posebno u sinergiji s partnerstvima i projektima;

(b)

partnerstva, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (b), poznata pod nazivom „obrazovna partnerstva Grundtvig”, koja su usmjerena na teme od zajedničkog interesa za organizacije sudionice;

(c)

multilateralne projekte, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (e), namijenjene poboljšanju sustava obrazovanja odraslih pomoću razvoja i prijenosa inovacija i dobre prakse;

(d)

tematske mreže stručnjaka i organizacija iz članka 5. stavka 1. točke (e), poznate pod nazivom „mreže Grundvig”, koje su posebno usmjerene na:

(e)

druge inicijative namijenjene promicanju ciljeva programa Grundtvig, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (h) („popratne mjere”).

(a)

promicati europsku suradnju u područjima koja obuhvaćaju dva ili više sektorskih potprograma;

(b)

promicati kvalitetu i transparentnost sustava obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama.

(a)

podupirati razvoj javnih politika i suradnje na europskoj razini u cjeloživotnom učenju, posebno u kontekstu Lisabonskog procesa te radnog programa „Obrazovanje i osposobljavanje 2010.”, kao i Bolonjskog i Kopenhaškog procesa te njihovih nasljednika;

(b)

osigurati primjerenu količinu usporedivih podataka, statističkih podataka i analiza radi poticanja razvoja javne politike cjeloživotnog obrazovanja, pratiti napredak u ostvarivanju planova i ciljeva u cjeloživotnom učenju i utvrditi područja kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost;

(c)

poticati učenje jezika i podupirati jezičnu raznolikost u državama članicama;

(d)

podupirati razvoj inovativnih sadržaja koji se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, usluga, pedagogije i prakse za cjeloživotno učenje;

(e)

osigurati primjereno priznavanje, pokazivanje i provedbu rezultata Programa za cjeloživotno učenje.

(a)

mobilnost pojedinaca, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (a), uključujući studijske posjete stručnjaka i službenika koje imenuju nacionalna, regionalna i lokalna tijela, ravnatelja ustanova za obrazovanje i osposobljavanje te službi nadležnih za usmjeravanje i akreditaciju iskustava, kao i socijalnih partnera;

(b)

multilateralni projekti, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (e), namijenjeni pripremi i provjeri prijedloga javnih politika razvijenih na razini Zajednice te inovacijama u cjeloživotnom učenju;

(c)

multilateralne mreže stručnjaka i/ili institucija koji surađuju na razvoju javnih politika, u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (e). Takve mreže mogu obuhvaćati:

(d)

praćenje i analiza javnih politika i sustava u području cjeloživotnog učenja iz članka 5. stavka 1. točke (f), koji mogu obuhvaćati:

(e)

djelovanje za potporu transparentnosti te priznavanja kvalifikacija i kompetencija, uključujući i one stečene neformalnim i informalnim učenjem, informiranja i usmjeravanja u području mobilnosti za namjene učenja, i suradnje u osiguranju kvalitete iz članka 5. stavka 1. točke (f), koje mogu obuhvaćati:

(f)

druge inicijative, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (h) (popratne mjere), uključujući ravnopravno učenje namijenjeno promicanju ciljeva ključne aktivnosti iz članka 3. stavka 2. točke (a).

(a)

multilateralni projekti iz članka 5. stavka 1. točke (e) namijenjeni, među ostalim:

(b)

multilateralne mreže kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (e), u području učenja jezika i jezične raznolikosti;

(c)

druge inicijative u skladu s ciljevima Programa za cjeloživotno učenje, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (h), uključujući aktivnosti za privlačnije učenje stranih jezika putem javnih medija i/ili marketinga, kampanja oglašavanja i informiranja, kao i konferencija, studija i razvoja statističkih pokazatelja u području učenja jezika i jezične raznolikosti.

(a)

multilateralni projekti, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (e), namijenjeni razvoju i diseminaciji inovativnih metoda, sadržaja, usluga i okruženja prema potrebi;

(b)

multilateralne mreže, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (e), namijenjene diobi i razmjeni znanja, iskustava i dobre prakse;

(c)

drugo djelovanje čiji je cilj poboljšanje javne politike i prakse cjeloživotnog učenja, kako je navedeno u članku 5. stavku 1. točki (f), koje može uključivati mehanizme za ocjenjivanje, praćenje, određivanje mjerila, poboljšanje kvalitete i analizu kretanja u području tehnologije i pedagogije.

(a)

unilateralni i nacionalni projekti, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (d);

(b)

multilateralni projekti, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (e), koji su, među ostalim, namijenjeni:

(c)

pripremi referentnog materijala kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (f), koji može obuhvaćati zbirku relevantnih statističkih podataka i studija u području diseminacije, korištenja rezultata i razmjene dobre prakse.

(a)

studentima i istraživačima u području europske integracije u svim oblicima visokog obrazovanja u Zajednici i izvan nje;

(b)

visokim učilištima u Zajednici i izvan nje priznatim u svojim zemljama;

(c)

nastavnicima i ostalom osoblju u tim ustanovama;

(d)

udruženjima i predstavnicima onih koji su uključeni u obrazovanje i osposobljavanje u Zajednici i izvan nje;

(e)

javnim i privatnim tijelima nadležnima za organizaciju i provedbu obrazovanja i osposobljavanja na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama;

(f)

istraživačkim centrima i tijelima koji se bave pitanjima europske integracije u Zajednici i izvan nje.

(a)

poticati aktivnosti podučavanja, istraživanja i promišljanja u području studija europske integracije;

(b)

podupirati postojanje odgovarajućeg niza ustanova i udruženja usmjerenih na pitanja europske integracije te obrazovanje i osposobljavanje s europskom perspektivom.

(a)

poticati izvrsnost u podučavanju, istraživanju i promišljanju u području studija europske integracije u visokim učilištima u Zajednici i izvan nje;

(b)

jačati znanje i svijest akademika specijalista i europskih građana općenito o pitanjima europske integracije;

(c)

podupirati ključne europske institucije koje se bave pitanjima europske integracije;

(d)

podupirati postojanje visokokvalitetnih europskih ustanova i udruženja koji djeluju u područjima obrazovanja i osposobljavanja.

(a)

unilateralni i nacionalni projekti iz članka 5. stavka 1. točke (d), koji mogu obuhvaćati:

(b)

multilateralne projekte i mreže, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1. točki (e), koji mogu uključivati potporu za uspostavljanje multilateralnih istraživačkih skupina u području europske integracije.

(a)

Europskog koledža (kompleks sveučilišta u Bruggeu i Natolinu);

(b)

Europskog sveučilišnog instituta u Firenzi;

(c)

Europskog instituta za javnu upravu u Maastrichtu;

(d)

Europske pravne akademiju Trieru;

(e)

Europske agencije za razvoj obrazovanja za učenike i studente s posebnim potrebama u Middelfartu;

(f)

Međunarodnog centra za europsko osposobljavanje (CIFE) u Nici.

1.

Postupak nacionalne agencije

2.

Postupak Komisije

„Postupak Komisije” uređuje sljedeća djelovanja u okviru kojih se prijedlozi projekata dostavljaju Komisiji, a Komisija donosi odluke o odabiru:

Zahtjevi za financijsku pomoć podneseni u okviru ovih djelovanja upućuju se Komisiji, koja obavlja odabir i dodjeljuje financijsku pomoć odabranim kandidatima u skladu s općim smjernicama koje je potrebno utvrditi u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (c).

—

ugovorne stranke,

—

trajanje ugovora koje odgovara razdoblju prihvatljivosti izdataka,

—

najveći iznos dodijeljenog financiranja,

—

sažeti opis navedenog djelovanja,

—

zahtjeve u pogledu izvješćivanja i revizije.

1.

Djelovanja kojima se upravlja prema postupku nacionalne agencije

2.

Određivanje korisnika

Ovime se korisnicima bespovratnih sredstava u okviru Programa za cjeloživotno učenje imenuju ustanove iz članka 36. stavka 2. ove Odluke, u skladu s člankom 168. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

Sastavne nacionalne jedinice mreže NARIC, mreže Eurydice, mreže Euroguidance, Nacionalne službe za podršku djelovanju eTwinning i Nacionalni Europass centri djeluju kao instrumenti za provedbu Programa na nacionalnoj razini, u skladu s odredbama članka 54. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i članka 38. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

3.

Vrste korisnika

U skladu s člankom 114. stavkom 1. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, bespovratna se sredstva mogu dodijeliti pravnim ili fizičkim osobama. Ako je riječ o fizičkim osobama, bespovratna sredstva mogu biti u obliku stipendija.

4.

Paušalna bespovratna sredstva, troškovi po jedinici i nagrade

Za djelovanja iz članka 5. mogu se koristiti paušalna bespovratna sredstva i/ili troškovi po jedinici, kako je predviđeno člankom 181. stavkom 1. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

Paušalna bespovratna sredstva mogu se koristiti do najviše 25 000 EUR po bespovratnom sredstvu. Mogu se kombinirati do najviše 100 000 EUR i/ili koristiti zajedno s troškovima po jedinici.

Komisija može predvidjeti dodjelu nagrada za djelovanja poduzeta u okviru Programa za cjeloživotno učenje.

5.

Javna nabava

Ako provedba djelovanja koje podupire Program za cjeloživotno učenje zahtijeva da korisnik primijeni postupke javne nabave, primjenjuju se postupci za nabave malih vrijednosti utvrđeni u članku 129. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

6.

Sporazumi o partnerstvu

Ako se djelovanja u okviru Programa za cjeloživotno učenje podupiru pomoću bespovratnih sredstava za okvirna partnerstva, u skladu s člankom 163. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002, takva se partnerstva mogu odabrati i financirati tijekom četverogodišnjeg razdoblja, a podliježu pojednostavnjenom postupku produljenja.

7.

Javne ustanove ili organizacije koje nude mogućnosti učenja

Komisija smatra da sve škole i visoka učilišta koje odrede države članice, i sve ustanove ili organizacije koje nude mogućnosti učenja a koje su u posljednje dvije godine primile više od 50 % svojih godišnjih prihoda iz javnih izvora, ili koje kontroliraju javna tijela ili njihovi predstavnici, posjeduju potrebnu financijsku, stručnu i administrativnu sposobnost, kao i potrebnu financijsku stabilnost za provedbu projekata u okviru Programa za cjeloživotno učenje; od njih se ne zahtijeva predočenje dodatne dokumentacije u prilog navedenome. Takve ustanove ili organizacije mogu u skladu s člankom 173. stavkom 4. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 biti izuzete od zahtjeva za reviziju.

8.

Tijela koja ostvaruju ciljeve od općeg europskog interesa

Ako se u okviru Programa za cjeloživotno učenje dodjeljuju bespovratna sredstva za operativne troškove tijelima koja ostvaruju ciljeve od općeg europskog interesa u skladu s člankom 162. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002, one u skladu s člankom 113. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 ne podliježu načelu postupnog smanjenja u slučaju produljenja.

9.

Stručne kompetencije i kvalifikacije prijavitelja

Komisija može, u skladu s člankom 176. stavkom 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002, odlučiti da određene kategorije korisnika trebaju imati stručne kompetencije i kvalifikacije za potpunu provedbu predloženog djelovanja ili programa rada.

10.

Sudjelovanje partnera iz trećih zemalja

Partneri iz trećih zemalja mogu sudjelovati u multilateralnim projektima, mrežama ili partnerstvima u skladu s uvjetima iz članka 14. stavka 2. po prosudbi Komisije ili navedene nacionalne agencije. Odluka o potpori takvim partnerima temelji se na stupnju dodane vrijednosti na europskoj razini koja se može ostvariti njihovim sudjelovanjem u određenom projektu, mreži ili partnerstvu.

11.

Minimalna dodijeljena sredstva

U skladu s člankom 14. ove Odluke, najniži iznosi koji se dodjeljuju sektorskim potprogramima u odnosu na ukupna financijska sredstva utvrđena u tom članku iznose:

12.

Nacionalne agencije

Financijska pomoć Zajednice odobrava se za potporu djelovanju nacionalnih agencija koje su osnovale ili imenovale države članice u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (b).

U skladu s člankom 38. stavkom 1. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002, funkciju nacionalne agencije u trećim zemljama, koje sudjeluju u Programu za cjeloživotno učenje na temelju članka 7. stavka 1. ove Odluke, mogu obavljati tijela javnog sektora ili privatnopravna tijela koja imaju javne ovlasti i na koja se primjenjuje pravo navedene zemlje.

U skladu s načelom proporcionalnosti, zahtjevi za potvrđivanje i izvješćivanje ograničeni su na primjerenu najmanju potrebnu razinu.

13.

Tehnička pomoć

Financijska sredstva iz Programa za cjeloživotno učenje mogu obuhvaćati i izdatke povezane s pripremnim djelovanjima, praćenjem, kontrolom, revizijom i ocjenjivanjem koji su izravno potrebni za provedbu Programa i ostvarivanje njegovih ciljeva. Oni mogu posebno uključivati studije, sastanke, informacijske aktivnosti, publikacije, izdatke informatičkih mreža za razmjenu podataka i bilo koje druge izdatke tehničke i administrativne pomoći koje Komisija možda treba primijeniti pri provedbi Programa.

14.

Odredbe o sprečavanju prijevara

Odluke Komisije donesene u skladu s člankom 9., ugovori i sporazumi koji iz njih proizlaze te sporazumi s trećim zemljama sudionicama moraju posebno sadržavati nadzor i financijsku kontrolu koje provodi Komisija (ili njezin ovlašteni predstavnik), uključujući i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), kao i revizije koje provodi Revizorski sud, prema potrebi na terenu. Takve se kontrole mogu provoditi i u nacionalnim agencijama, kao i kod primatelja bespovratnih sredstava u slučaju potrebe.

Korisnik bespovratna sredstva za poslovanje Komisiji stavlja na raspolaganje sve popratne dokumente, uključujući revidirano financijsko izvješće, koji se odnose na izdatke nastale tijekom godine za koju je dodijeljeno bespovratno sredstvo, za petogodišnje razdoblje od posljednjeg plaćanja. Korisnik bespovratnih sredstava Komisiji prema potrebi mora osigurati dostupnost popratnih dokumenata u vlasništvu partnera ili članova.

Komisija može provesti reviziju korištenja bespovratnog sredstva izravno od strane svog osoblja ili od strane drugog kvalificiranog vanjskog tijela koje ona odredi. Takve se revizije mogu provoditi tijekom trajanja ugovora i za petogodišnje razdoblje od datuma plaćanja preostalog iznosa. Ako je potrebno, Komisija na temelju nalaza revizije može zatražiti povrat sredstava.

Službenici Komisije i vanjsko osoblje koje Komisija ovlasti imaju odgovarajuće pravo pristupa, posebno uredima korisnika i svim informacijama, uključujući i one u elektroničkom formatu, koje su potrebne za provedbu takvih revizija.

Revizorski sud i OLAF imaju ista prava kao i Komisija, posebno kada je riječ o pravu pristupa.

Osim toga, Komisija može provoditi provjere i inspekcije na licu mjesta u okviru Programa za cjeloživotno učenje, u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (1).

Za djelovanja Zajednice koje se financiraju na temelju ove Odluke, pojam nepravilnosti iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (2) znači svako kršenje odredbe prava Zajednice ili svako kršenje ugovorne obveze koje je posljedica radnje ili propusta gospodarskog subjekta a koje zbog neopravdanih izdataka ugrožava ili bi moglo ugroziti opći proračun Europskih zajednica ili sredstva kojima Europske zajednice upravljaju.