32006D0975

ODLUKA VIJEĆA

od 19. prosinca 2006.

o posebnom programu koji se provodi kroz izravne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra u okviru Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.)

(Tekst značajan za EGP)

(2006/975/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 166. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da:

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovim se donosi posebni program u vezi s izravnim djelovanjem u području istraživanja i tehnološkog razvoja i demonstracijskih aktivnosti koje provodi Zajednički istraživački centar, dalje u tekstu „posebni program”, za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2011.

Članak 2.

Posebni program određuje nenuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra, pružajući tehničku i znanstvenu potporu, usmjerenu prema korisniku u procesu stvaranja politika Zajednice pritom osiguravajući potporu provedbi i praćenju postojećih politika te odgovarajući na nove zahtjeve politike.

Ciljevi i osnovne odrednice tih aktivnosti navedeni su Prilogu.

Članak 3.

U skladu s Prilogom II. Okvirnoga programa, iznos koji se smatra potrebnim za izvršenje posebnoga programa je 1 751 milijuna eura.

Članak 4.

1.   Sve istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru posebnoga programa provode se u skladu s temeljnim etičkim načelima.

2.   Sljedeća područja istraživanja ne financiraju se u okviru ovog programa:

3.   Može se financirati istraživanje ljudskih matičnih stanica odraslih osoba i embrija ovisno o sadržaju znanstvenog prijedloga i pravnog okvira države ili država članica u kojima se istraživanje provodi.

Svaki zahtjev za financiranjem istraživanja koja se provode na ljudskim embrionalnim matičnim stanicama, prema potrebi, uključuje pojedinosti povezane s izdavanjem dozvole i nadzornim mjerama koje će poduzeti nadležna tijela država članica, kao i pojedinosti etičkog ili etičkih odobrenja koja se prilažu takvomu zahtjevu.

U pogledu uzimanja ljudskih embrionalnih matičnih stanica, na institucije, organizacije i istraživače primjenjuju se stroga pravila izdavanja dozvola i nadzora u skladu s pravnim okvirom predmetne države ili država članica.

4.   Gore navedena područja istraživanja u drugoj će se fazi ovog programa (2010. - 2013.) pregledati uzimajući u obzir najnovija znanstvena dostignuća.

Članak 5.

1.   Posebni program provodi se prema shemama financiranja utvrđenima u Prilogu III. Okvirnom programu.

2.   Na ovaj se posebni program primjenjuju pravila za sudjelovanje i širenje informacija.

Članak 6.

1.   Komisija izrađuje višegodišnji program rada za provedbu ovog posebnog programa u kojem se detaljno navode ciljevi te znanstveni i tehnološki prioriteti navedeni u Prilogu, sheme financiranja koje će se koristiti za područja za koja se raspisuju pozivi na podnošenje prijedloga te vremenski raspored za provedbu.

2.   Višegodišnji program rada uzima u obzir relevantne istraživačke aktivnosti koje provode države članice, pridružene zemlje te europske i međunarodne organizacije. Program rada ažurira se prema potrebi.

Članak 7.

Komisija osigurava neovisno praćenje, predviđeno u članku 7. Okvirnog programa, koje se provode u vezi s aktivnostima koje se obavljaju u područjima obuhvaćenima posebnim programom.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu trećega dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 9.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  Mišljenje od 30. studenoga 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL C 185, 8.8.2006., str. 10.

(3)  SL L 412, 30.12.2006., str. 1.

(4)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(5)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredbe kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1248/2006 (SL L 227, 19.8.2006., str. 3).

(6)  SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(7)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(8)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(9)  Istraživanja povezana s liječenjem raka gonada mogu se financirati.

PRILOG

1.   Ciljevi

Ovaj posebni program osigurava na korisnika usmjerenu znanstvenu i tehničku podršku procesu utvrđivanja politike Zajednice i pritom osigurava potporu provedbi i praćenju postojećih politika te odgovora na nove zahtjeve politike.

2.   Pristup

Zajednički istraživački centar će pojačati svoju usmjerenost na korisnike i umrežavanje sa znanstvenom zajednicom, u specifičnom kontekstu rasta, održivog razvoja i sigurnosti kroz:

Integrirani pristup osiguravanju znanstvene i tehničke potpore politikama predstavlja ključnu karakteristiku ovog posebnog programa. Naime, u različitim područjima potreba za razumijevanjem interakcija između tehnoloških promjena, znanstvenog razvoja, inovacije i konkurentnosti te različitih regulativa i politika (npr. gospodarski instrumenti, dobrovoljne sheme i fleksibilni mehanizmi) je vrlo jasno naglašena. Jaka istraživačka baza će podržati te ciljeve. Putem sudjelovanja u neizravnim djelovanjima Okvirnog programa pokušat će se ostvariti maksimalna komplementarnost s institucionalnim programom rada iz odjeljka 3.

JRC će ojačati svoj položaj unutar Europskog istraživačkog prostora tako što će olakšati pristup svojim uslugama kako europskim tako i neeuropskim istraživačima, uključujući i mlade istraživače. Povećat će svoju suradnju s drugim javnim i privatnim istraživačkim organizacijama, neprestano poboljšavati znanstvenu kvalitetu vlastitih aktivnosti i na znanstveni način pridonositi izobrazbi, što će i dalje biti prioritetni zadatak JRC-a.

Širenje znanja među različitim interesnim stranama uključenim u proces je ključno obilježje ovog pristupa te stoga treba uložiti dodatne napore kako bi se mala i srednja poduzeća uključila u istraživačke aktivnosti. Aktivnosti će također služiti kao potpora provedbi i nadzoru zakonodavstva te kao oblik širenja primjera najboljih praksi u kontekstu EU-25, država kandidatkinja i susjednih zemalja.

JRC će odgovoriti na poziv nove Lisabonske strategije za uvođenje „boljih propisa”, ukazujući na ex-ante i ex-post procjene politika, te podržavajući političke inicijative Komisije koje se temelje na dokazima. Nadalje, zahtjevi u kontekstu provedbe i nadzora politika će dovest do oblikovanja namjenskih mjera potpore, u onoj mjeri u kojoj su utemeljene na istraživanju.

Izgradnja kapaciteta i usluga u odabranim područjima kako bi pružili odgovarajuću potporu u kontekstu EU riješit će i nove izazove koji proizlaze iz rastuće potrebom da se nađu odgovori na krize, nepredvidive situacije i političke imperative.

Vanjska politika i politika povezana sa sigurnošću Zajednice postavit će nove zahtjeve pred JRC za vrijeme trajanja Sedmog okvirnog programa. Navedena područja rada biti će podržana unutar internih informacijsko/analitičkih sistema koji su u stanju odgovoriti na različite potrebe u kratkom roku.

Određeni dio resursa JRC-a posvećen je istraživačkom radu, razvoju novih znanja i novih sposobnosti. Resursi su uloženi u istraživački rad kao ulaganja koja, u kasnijoj fazi, mogu uroditi praktičnim rezultatima, te ako se to desi srednjoročno i dugoročno će se doprinijet aktivnostima JRC-a.

Kada se to zahtjeva od njega u kontekstu tematskih politika, JRC će se uključiti u posebne aktivnosti koje za cilj imaju bolju iskoristivost (uključujući širenje informacija, kada je to moguće) relevantnih EU istraživanja. Na taj način, povećat će se prednosti društva znanja. Gdje god i kada god je to potrebno, istraživanja koja provedi JRC trebala bi biti usklađena s istraživanjima koja se provode u okviru posebnih programa „Teme” i „Suradnja” kako bi se izbjegla preklapanja i udvostručavanje.

3.   Aktivnosti

3.1.   Politička tema 1: Prosperitet u društvu znanja

3.1.1.   Agenda 1.1. Konkurentnost i inovativnost

Unaprjeđujući konkurentnost EU, proizvodnjom i širenjem međunarodno priznatih referenci i promicanjem zajedničkog europskog mjernog sustava, nastavit će se promicanje transparentnosti unutarnjeg tržišta i trgovine. Mogućnost usporedbe rezultata mjerenja poticat će se kroz alate osiguravanja kvalitete poput referentnih materijala, referentnih mjera, provjerenih metoda i podataka u nekoliko područja povezanih s politikom, kao što su:

Uspostava ovog referentnog okvira provodit će se u bliskoj suradnji s ustanovama država članica, međunarodnim tijelima za standardizaciju (ISO, CEN, Codex Alimentarius, AOAC), regulatornim tijelima i industrijom. JRC će zadržati ulogu Referentnog laboratorija Zajednice za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje, za materijale u dodiru s hranom i aditive u hrani za životinje, te će također zauzeti ulogu Referentnog laboratorija Zajednice u širem području svoje nadležnosti.

JRC će nastaviti s razvojem napredne tehnike za ekonometrijske modele i analizu osjetljivosti u širokom području politika, u makroekonomskom modeliranju, u kratkoročnoj analizi financijskih i poslovnih ciklusa te razvoju i procjeni kompozitnih indikatora.

JRC će također nastaviti primjenjivati financijsku ekonometriju i statistiku u području financijskih usluga (npr. kliring i namet te bankovne direktive). Ostat će uključen u raznovrsne inicijative pružajući potporu ex ante i ex post procjenama (uključujući procjenu učinka) kroz razvijanje posebnih indikatora i provođenjem ispitivanja.

JRC će povećati svoju potporu razvoju politika Zajednice u odnosu na međunarodnu trgovinu, s posebnim naglaskom na učinak trgovinske politike na održivi razvoj i konkurentnost.

Lisabonska strategija za rast i radna mjesta će biti poduprta izravnom kvantitativnom društveno- gospodarskom analizom – dosljedno načelima „bolje regulacije” – u nekoliko područja politika poput makroekonomske stabilnost i rasta, financijskih usluga, aspekta konkurentnosti, cjeloživotne izobrazbe te dimenzije ljudskog kapitala Lisabonske strategije, poljoprivrede, klimatskih promjena, održive energije i prometnih sustava. JRC će doprinijeti boljem razumijevanju odnosa između obrazovanja i potreba društva znanja, razmjene znanja, čimbenika koji utječu na jednakost u obrazovanju te kako bi se mogla postići učinkovita uporaba obrazovnih sredstava.

Ekološki učinkovite tehnologije, koje će se nastaviti utvrđivati i procjenjivati u Europskom uredu za cjelovito sprječavanje i kontrolu onečišćenja te kroz provedbu i nadzor Akcijskog plana za tehnologije zaštite okoliša, su od temeljne važnosti za postizanje konkurentnosti i ekoloških ciljeva. Proučavat će se uvjeti pod kojima se ove tehnologije razvijaju, kako bi identificirali prepreke za njihovo širenje, procijenili ciljeve djelovanja i korištenja tehnologija te analizirali mjere za poboljšanje njihove primjene.

Potpora konkurentnosti bit će također osigurana kroz sljedeće mjere:

JRC će također osigurati znanstvenu i tehničku podršku razvoju postupaka procjene rizika i upravljanja rizicima kao alata za postupak odlučivanja na europskoj razini.

3.1.2.   Agenda 1.2 Europsko istraživački prostor

JRC će izravno doprinijeti Europskom istraživačkom prostoru povećanjem znanstvenog umrežavanja, osposobljavanja i mobilnosti istraživača, pristupa istraživačkoj infrastrukturi i broja zajedničkih istraživanja. Prema potrebi, sudjelovat će u europskim tehnološkim platformama, zajedničkim tehnološkim istraživanjima i u aktivnostima u skladu s člankom 169. Posebna pozornost bit će posvećena uključivanju partnera iz novih država članica i država kandidatkinja.

JRC će pružiti potporu utvrđivanju politika na osnovu istraživanja koje se temelji na dokazima, na razini Zajednice i država članica.

Ova strateška potpora utvrđivanju politika bit će dopunjena putem tehnološke procjene prioriteta istraživanja u pojedinim tematskim područjima.

Konsolidacija, razvoj i širenje znanstvenih i tehnoloških metoda predviđanja, također će se promicati na europskoj razini.

3.1.3.   Agenda 1.3 Energija i promet

JRC će usmjeriti svoje aktivnosti na području energije na nesmetani prijelaz s energije na bazi ugljika prema obnovljivim izvorima i nosačima energije (uključujući vodik) te na povećanje učinkovitosti energetskih sustava i sigurnosti opskrbe energijom. Ciljevi JRC u području energije su sljedeći:

JRC će doprinijeti razvoju održivog prijevoza u Europi usmjeravajući pažnju na sljedeće:

Energija i promet su glavni sektori odgovorni za zagađenje koje utječe na kvalitetu zraka. JRC će podržat tematske strategije EU o onečišćenju zraka (CAFE - Čisti zrak za Europu) s posebnim naglaskom na karakteristike i mogućnosti raspodjele apsorpcije emisija iz različitih izvora u sklopu potpore razvoja strategije smanjenja emisije. Poduzet će se potrebne mjere usklađivanja referentnih testova i metodologija za mjerenje emisija.

3.1.4.   Agenda 1.4 Informacijsko društvo

JRC će podržati oblikovanje politika za informacijsko društvo i instrumenata koji doprinose konkurentnosti europskog informacijskog društva stvaranjem budućih analiza i strategija u vezi s društvom znanja. Pozornost će se usmjeriti na rast, solidarnost uključenost i održivost. JRC će također pridonijeti provedbi politika Zajednice koje su blisko povezane s tehnološkim razvojem informacijskog društva ili koje ostvaruju značajnu korist od njega. Ovo pokriva aplikacije e-poslovanja, e-zdravstva, osobne sigurnosti, kućnog okružja, e-učenja, e-uprave i okoliša, kao i određivanje potencijala za novim razvojem u provođenju cjelokupne europske strategije za rast, uključenost i kvalitetu života i informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) za izgradnju povjerenja.

JRC će raditi na „uključivanju” u informacijsko-komunikacijsku područje s ciljem procjene mogućeg utjecaja na društvo s obzirom na konkurentnost, privatnost, vlasništvo i socijalnu uključenost. Konvergentne aplikacije razvijaju se u područjima zdravlja (biosenzori, nanotehnologija i kognitivne znanosti), sigurnosti (senzori, javna sigurnost i osobni integritet) i okoliša (tehnologije nadzora i održivo upravljanje okolišem).

3.1.5.   Agenda 1.5 Znanost o životu i biotehnologija

Znanost o životu i biotehnologija su važni za mnoga područja politike i za ispunjenje ciljeva Zajednice u tim područjima. Ovaj potencijal je uglavnom prepoznat u zdravstvu, poljoprivredi, prehrani, očuvanju okoliša i drugim sektorima u kojima se primjena znanosti ubrzano razvija. Referentni materijali i potvrđene metode zahtijevaju pristup i kontrolu nad širokim spektrom naprednih biotehnoloških instrumenata. JRC će u okviru suradnje s nadležnim državnim organizacijama nastaviti razvijati svoju nadležnost s obzirom na zakonodavstvo i propise u ovom području.

JRC će podržati buduće zakonodavstvo posebno provodeći istraživanja o društveno-ekonomskom utjecaju pojedinih zahtjeva biolotehnologije i znanosti o životu. Zajedno s integriranim naporima nano-biotehnologije, fizike, biologije i kemije, primijenjenim na metode opažanja, JRC će doprinijeti razvoju novih strategija i tehnologija za očuvanje okoliša i nadzora zdravlja, za ekotoksikološke studije, za kontrolu i sigurnost prehrambenog lanca ljudi i životinja.

Aktivnosti će se razvijati u sljedećim područjima

3.2.   Politička tema 2: Solidarnost i odgovorno upravljanje resursima

3.2.1.   Agenda 2.1 Ruralni razvoj, poljoprivreda i ribarstvo

JRC će svojim istraživanjem podržati europsku politiku za ruralni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo obuhvaćajući sve tri dimenzije održivosti:

Ciljevi Zajedničke ribarske politike ispunit će se unaprjeđenjem kvalitete i pravovremenosti znanstvenih podataka te razvijanjem postupaka za procjenu ekonomskih i društvenih utjecaja na moguće opcija upravljanja. Nove tehnologije, uključujući utvrđivanje ribljeg podrijetla na temelju DNA analize, koristit će se kako bi se utvrdilo nepoštivanje obveza. Posebna će se pozornost posvetiti metodama koje pogoduju uključivanju zainteresiranih strana. U skladu s pomorskom politikom Zajednice u nastajanju, usluge razvijene za ribarstvo – kao što je nadzor plovila pomoću daljinske detekcije i elektronskog javljanja – proširit će se i na utvrđivanje trgovačkih plovila. Uzimajući u obzir okolišne i socioekonomske aspekte, procijenit će se utjecaj rastućeg akvakulturnog sektora.

3.2.2.   Agenda 2.2 Prirodni resursi

JRC sudjeluje u stvaranju cjelovitog pristupa nadgledanja promjena i analiziranja utjecaja i pritisaka na prirodne resurse, s ciljem stvaranja integriranih koncepata održivog razvoja. Kao dopuna Agendi 2.1, ovo istraživanje će se biti usklađeno sa sedam EU strategija za očuvanje okoliša. Vodit će se računa o dijeljenju informacija o očuvanju okoliša i poticati razvoj GMES-a igrajući važnu ulogu u njegovim istraživačkim aktivnostima. Primjena će se provoditi u skladu s načelima INSPIRE-a.

Točnije, aktivnosti će biti usredotočene na:

3.2.3.   Agenda 2.3 Okoliš i Zdravlje

Na europskoj razini, povezanost okoliša i zdravlja ulazi u centar interesa. JRC će doprinijeti ovom novom političkom području u razvoju tako što će:

3.2.4.   Agenda 2.4 Klimatske promjene

Glavni cilj Kyotskog protokola je smanjenje emisija stakleničkih plinova. Procjena potencijala za smanjenje emisija stakleničkih plinova (mjere ublaživanja), u zajedničkom okviru, je stoga ključna točka na dnevnom redu JRC-a. Provodit će se ocjena kakvoće, provjera i analiza podataka o emisiji stakleničkih plinova, a posebno u problematičnim sektorima poput poljoprivrede i šumarstva. Slične mjere će biti uvedene za rješavanje pitanja provjere u okviru trgovine ugljikom.

Prilagodba klimatskim promjenama je postala nužno potrebna, zato će JRC nastaviti sa sakupljanjem i procjenom podataka o utjecaju klime na razne osjetljive sektore europskoga gospodarstva. To uključuje poljoprivredu, šumarstvo, vodoopskrbu i prirodne nepogode. Procjena opasnosti povezanih s klimatskim promjenama usredotočit će se na pojavu poplava, suša, šumskih požara, oluja, pada kvalitete zraka i na obalne i morske procese u Europi.

Potrebno je primjereno poznavanje pokazatelja i utjecaja klimatskih promjena širom svijeta. Tehnike globalnog praćenja će se nastaviti razvijati kako bi se donijela procjena promjena u atmosferi, oceanima i kopnenoj biosferi koje potiču ili su rezultat klimatskih promjena. Ove aktivnosti su dio europskog doprinosa globalnom sustavu promatranja koji je službeno potvrđen Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama (doprinos Globalnom sustavu motrenja klime). Slične aktivnosti će biti usmjerene na provjeru trgovine ugljikom koja je obuhvaćena fleksibilnim mehanizmima Kyotskog protokola (Zajednička provedba i Mehanizam čistog razvoja) i na utvrđivanje režima trgovine nakon 2012. JRC će se uključit u treću fazu TREES-a (program za satelitsko promatranje tropskih ekosustava), i to u svrhu ažuriranja prethodnih procjena u pogledu svjetskog šumskog pokrova.

JRC će također surađivati sa drugim središtima za modeliranje širom Europe kako bi razvio (uravnotežene) scenarije i analize troškova i koristi. Od posebne važnosti za Sedmi okvirni program je analiza mogućnosti za razdoblje nakon Kyotskog protokola u okviru kojih će se raspravljati o integraciji klimatske politike u druge sektorske politike.

3.3.   Politička tema 3: Sloboda, sigurnost i pravda

3.3.1.   Agenda 3.1 Unutarnja sigurnost

JRC će dati znanstvenu i tehničku potporu politikama Zajednice povezanih s uspostavom prostora slobode, sigurnosti i pravde, i carina, a posebno putem svojih istraživačkih aktivnosti. Naglasak će biti stavljen na korištenje informacijskih tehnologija i sustava analize u svrhu zaštite protiv kriminala i prijevare, krijumčarenja i nezakonitog prometa; zaštite građana i ključne infrastrukture od terorizma; te nadzor migracija i upravljanje granicom. Također će se osigurati tehnička podrška za integrirano upravljanje granicom (npr. međuoperabilnost).

Aktivnosti će uključivati potporu:

3.3.2.   Agenda 3.2 Katastrofe i odgovor

U kontekstu prirodnih i tehnoloških katastrofa i nesreća, JRC će poticati bolji razvoj sposobnosti razumijevanja i suočavanja s ranjivostima, rizicima, ranim upozorenjima, sustavima upozoravanja, nadzorom i procjenom štete, mjerama prevencije i ublažavanja posljedica. JRC će posebno doprinijeti sposobnosti Zajednice za odgovor na i rješavanje krizne situacije poboljšavanjem brzine odgovora, nadzora i procjene štete (npr. u kontekstu civilne zaštite i solidarnosti strukturnih fondova).

Ured za velike nesreće će doprinijeti upravljanju sigurnošću nadzorom nesreća i nezgoda te učenjem na temelju prethodnih iskustava, pogotovo putem Seveso II direktive.

S obzirom na prirodne katastrofe, JRC će se usredotočiti na razvoj sustava ranog upozoravanja i uzbunjivanja koristeći modele, tehnologije za promatranje Zemlje, i mreže za mjerenje raznih stanja širom Europe uključujući poplave, suše, izljeve nafte, potrese, šumske požare, lavine, klizanja zemlje i oluje. Proučavat će se mnogostruki rizici za bazene Mediterana i Crnog mora te za obalna područja Atlantskog oceana. Nastavit će se izvještavanje o prirodnim katastrofama i učenje temeljem tih primjera. Djelatnosti u okviru ove agende također će se provoditi kao potpora razvoju GMES službi vezanih uz krizne i hitne situacije.

3.3.3.   Agenda 3.3 Sigurnost i kvaliteta hrane i hrane za životinje

Aktivnosti će biti u skladu s konceptom „od stola do farme”. JRC će provesti vrednovanje metoda i usklađivanje postupaka za širok raspon tipova hrane i hrane za životinje. Također, poboljšat će svoje sposobnosti rješavanja kriznih situacija vezanih uz hranu i hranu za životinje pomoću stručne analize hrane i hrane za životinje i, ako je potrebno, uvidom u nova tematska područja. Pozornost će se posvetiti postizanju bliske suradnji sa središnjom Europskom agencijom za sigurnost hrane.

Specifične domene aktivnosti će pokrivati:

3.4.   Politička tema 4: Europa kao svjetski partner

JRC će podržavati donošenje odluka Zajednice u okvirima instrumenata vanjske politike (razvojna suradnja, trgovina te instrumenti za odgovore na krizne situacije i mirno sprečavanje sukoba uključujući instrumente za stabilnosti i humanitarnu pomoć).

3.4.1.   Agenda 4.1 Globalna sigurnost

JRC će kroz svoja istraživanja povećati svoju potporu rekonstrukciji Zajednice i programima humanitarne pomoći koristeći nove tehnologije (uključujući svemirsku i geospacijalnu analizu, inteligentne umrežene sustave za rad u stvarnom vremenu) kako bi djelovali na nekoliko razina intervencije (od pripreme do brzog odgovora i operacija na terenu), te u svrhu rješavanja zaboravljenih kriza, odgovora na potencijalne nove krize, procjene potreba za humanitarnom pomoći i spašavanjem, davanja sveobuhvatnog kriznog odgovora i procjene štete nakon krize. Potpora međunarodnoj humanitarnoj pomoći će se također pružati putem proširenih funkcija Globalnog sustava za uzbunu i reakciju u slučaju katastrofe, kako bi se pokrio što širi spektar humanitarnih katastrofa u suradnji s agencijama UN-a (posebno Uredom za koordinaciju humanitarnih poslova).

JRC će uspostaviti geospacijalnu bazu podataka i doprinijeti službama (brzo mapiranje prostora) koje upravljaju kriznim situacijama i sigurnošću; međuoperativnost sustava i standarda koji podržava razmjenu podataka među sustavima, posebno sa SitCen Vijećem i EU Satelitskim centrom. Ova aktivnost se poduzima u kontekstu razvijanja budućih pilotskih usluga GMES-a.

JRC će osigurati znanstvenu i tehnološku potporu za provedbu mjera u svrhu predviđenog Instrumenta za stabilnosti, baveći se prekograničnim izazovima i dugoročnim pitanjima globalne stabilnosti i sigurnosti. JRC će raditi na problemu širenja oružja za masovno uništenje, pitanju dobara i tehnologije dvojne namjene, uključujući kontrolu izvoza, graničnu kontrolu, sigurnost lanaca opskrbe te izradu državnih profila. Sustavi koji će se dalje razvijati u ovu svrhu uključuju sustave klasifikacijske kontrole izvoza, inteligentne informatičke sustave, skladištenje podataka i višejezični alat za analizu dostupnih internetskih dokumenata. Predviđa se snažno integriranje bitnih aktivnosti JRC-a u okvir Euratom programa.

Tehnike analize nadzora na daljinu i sustavi za integraciju i analizu podataka iz raznih izvora (uključujući promatranje zemlje i otvoreni kod) su ključni u ovom pristupu; oni će se koristiti kao potpora provedbi aktivnosti Zajedničke vanjske politike, poput provedbe Procesa Kimberley i mehanizama za nadzor nezakonite trgovine, uključujući trgovinu drvom i dobrima dvojne namjene. Ove aktivnosti će doprinijeti globalnoj dimenziji GMES inicijative.

3.4.2.   Agenda 4.2 Razvojna suradnja

Opservatorij za održivi razvoj i očuvanje okoliša će se prvotno osnovati u afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama. Sustav opservatorija za sakupljanja podataka i komunikacije koristi se u trima sastavnicama: okolišna dijagnostika, izrada profila pojedine države, izrada mogućih scenarija i međusobni utjecaj različitih politika. Analiza trendova je napravljena na temelju podataka sakupljenih putem dugotrajnih promatranja prirodnih resursa i parametara okoliša (s obzirom na prekrivenost tla, šumske površine, požare, bioraznolikost, priobalna područja, ranjivost na klimatske promjene itd.). Istraživanja će se provoditi u bliskoj suradnji sa GMES inicijativom i programom Nadgledanje afričkog okoliša i održivi razvoj.

Nadzor svjetskih usjeva, u sklopu opservatorija, razvijat će se u kontekstu sigurnosti hrane i Zajedničke inicijative za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj. Istraživački rad će se usmjeriti na nove metode procjene opskrbe i potrebe za hranom te na informacijske sustave za sigurnost hrane i procjene ranjivosti.

Krajnji proizvodi će biti usmjereni prema potrebama korisnika, to jest, u ovom slučaju, proizvodi će odgovarati potrebama i mogućnostima upravljanja u zemljama u razvoju.

Učvrstit će se suradnja s glavnim interesnim stranama (UNEP, FAO, Eumetsat, WFP, ESA GMES-GMFS).

Etički aspekti

Tijekom provedbe ovog posebnog programa te u istraživačkim aktivnostima koje proizlaze iz njega moraju se poštovati temeljna etička načela. Ona među ostalim uključuju načela izražena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući sljedeće: zaštitu ljudskog dostojanstva i ljudskog života, zaštitu osobnih podataka i privatnosti kao i životinja i okoliša u skladu s pravom Zajednice i posljednjim inačicama relevantnih međunarodnih konvencija, smjernica i pravila ponašanja, npr. Helsinške deklaracije, Konvencije Vijeća Europe o ljudskim pravima i biomedicini, potpisane u Oviedu 4. travnja 1997. i njezinih dodatnih protokola, Konvencije UN-a o pravima djeteta, Opće deklaracije o ljudskom genomu i ljudskim pravima koju je donio Unesco, Konvencije UN-a o biološkom i toksičnom oružju (BTWC), Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu i relevantnih rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

U obzir će se također uzeti mišljenja Europske skupine savjetnika o etičkim posljedicama biotehnologije (od 1991. do 1997. godine) te mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama (od 1998. godine).

U skladu s načelom supsidijarnosti i raznolikosti pristupa koji postoje u Europi, sudionici u istraživačkim projektima moraju se ponašati u skladu sa zakonima, propisima i etičkim pravilima na snazi u zemljama u kojima će se istraživanja provoditi. U svakom slučaju primjenjuju se nacionalni propisi te se istraživanja koja su zabranjena u bilo kojoj državi članici ili nekoj drugoj zemlji neće podržati financiranjem Zajednice koje će se provoditi u toj državi članici ili drugoj zemlji.

Oni koji provode istraživačke projekte prema potrebi moraju zatražiti odobrenje od nadležnih nacionalnih ili lokalnih etičkih odbora prije početka aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog napretka. Komisija će također sustavno provoditi etičke provjere prijedloga koji se bave etički osjetljivim pitanjima ili u slučaju da etički aspekti nisu adekvatno razmotreni. U specifičnim se slučajevima etička provjera može izvršiti tijekom provedbe projekta.

Protokol o zaštiti i dobrobiti životinja priložen Ugovoru zahtijeva od Zajednice da posveti punu pozornost zahtjevima dobrobiti životinja prilikom stvaranja i provedbe politikâ Zajednice, uključujući istraživanja. Direktivom Vijeća 86/609/EEZ od 24. studenoga 1986. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o zaštiti životinja koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe (1) zahtijeva se da svi pokusi budu izrađeni tako da se izbjegne nevolja i nepotrebna bol i patnja pokusnih životinja; koriste životinje u najmanjem mogućem broju; uključuju životinje s najnižom razinom neurofiziološke osjetljivosti i da prouzrokuju najmanje boli, patnje, nevolje ili trajnih oštećenja. Mijenjanje genetskog naslijeđa životinja i kloniranje životinja mogu se razmatrati samo ako su ciljevi etički opravdani, a uvjeti takvi da se jamči dobrobit životinja te se uvažavaju načela biološke raznolikosti.

Tijekom provedbe ovog programa Komisija će redovno pratiti znanstvena postignuća i nacionalne i međunarodne propise tako da se u obzir uzmu svi razvoji događaja.

(1)  SL L 358, 18.12.1986., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2003/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 230, 16.9.2003., str. 32).