32006D0973

ODLUKA VIJEĆA

od 19. prosinca 2006.

o posebnom programu „Ljudi” kojim se primjenjuje Sedmi okvirni program Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.)

(Tekst značajan za EGP)

(2006/973/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 166. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da:

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovim se donosi posebni program „Ljudi” za aktivnosti Zajednice u području „pionirskog istraživanja”, dalje u tekstu „posebni program”, za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

Članak 2.

Posebni program podupire aktivnosti za „Ljude” poticanjem ljudi da se opredijele za zanimanje istraživača, kvalitativno i kvantitativno jačajući ljudski potencijal za istraživanje i tehnološki razvoj u Europi, uključujući ženski potencijal. Aktivnosti koje podupiru izobrazbu i razvoj karijera istraživača, i koje se navode kao „Marie Curie aktivnosti”, usredotočit će na ključne aspekte vještina i razvoj karijere istraživača te jačanje poveznica s nacionalnim sistemima.

Ciljevi i osnovne odrednice tih aktivnosti navedeni su u Prilogu.

Članak 3.

Iznos koji se smatra potrebnim za izvršenje posebnoga programa jest 4 750 milijuna eura, od čega je manje od 6 % namijenjeno za administrativne izdatke Komisije.

Članak 4.

1.   Sve istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru posebnog programa provode se u skladu s temeljnim etičkim načelima.

2.   U okviru ovog Okvirnog programa ne financiraju se sljedeća područja istraživanja:

3.   Može se financirati istraživanje ljudskih matičnih stanica odraslih osoba i embrija ovisno o sadržaju znanstvenog prijedloga i pravnog okvira države ili država članica u kojima se istraživanje provodi.

Svaki zahtjev za financiranjem istraživanja koja se provode na ljudskim embrionalnim matičnim stanicama, prema potrebi, uključuje pojedinosti povezane s izdavanjem dozvole i nadzornim mjerama koje će poduzeti nadležna tijela država članica, kao i pojedinosti etičkog ili etičkih odobrenja koja se prilažu takvom zahtjevu.

U pogledu uzimanja ljudskih embrionalnih matičnih stanica, na institucije, organizacije i istraživače primjenjuju se stroga pravila izdavanja dozvola i nadzora u skladu s pravnim okvirom predmetne države ili država članica.

4.   Gore navedena područja istraživanja u drugoj će se fazi ovog programa (2010. - 2013.) pregledati uzimajući u obzir najnovija znanstvena dostignuća.

Članak 5.

1.   Posebni program provodi se prema shemama financiranja utvrđenima u Prilogu III. Okvirnom programu.

2.   Na ovaj se posebni program primjenjuju pravila za sudjelovanje i širenje informacija.

Članak 6.

1.   Komisija izrađuje program rada za provedbu ovog posebnog programa u kojemu se detaljno navode ciljevi te znanstveni i tehnološki prioriteti navedeni u Prilogu, sheme financiranja koje će se koristiti za područja za koja se raspisuju pozivi na podnošenje prijedloga te vremenski raspored za provedbu.

2.   Program rada uzima u obzir relevantne istraživačke aktivnosti i aktivnosti osposobljavanja i razvijanja karijere istraživača koje provode države članice, pridružene zemlje te europske i međunarodne organizacije, postizanje europske dodane vrijednosti kao i utjecaj na industrijsku konkurentnost i važnost u odnosu na druge politike Zajednice. Program rada ažurira se prema potrebi.

3.   Prijedlozi za neizravna djelovanja u okviru načina financiranja procjenjuju se te se projekti odabiru uzimajući u obzir kriterije navedene u članku 15. stavku 1.b pravila za sudjelovanje i širenje.

4.   U programu rada mogu se odrediti:

Članak 7.

1.   Komisija je odgovorna za provedbu posebnoga programa.

2.   Upravljački postupak utvrđen u članku 8. stavku 2. primjenjuje se na donošenje sljedećih mjera:

3.   Regulatorni postupak utvrđen u članku 8. stavku 3. primjenjuje se za odobravanje financiranja aktivnosti u području istraživanja i tehnološkoga razvoja za ljudske embrije i matične stanice ljudskih embrija.

Članak 8.

1.   Komisiji pomaže Odbor.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ određuje se na dva mjeseca.

3.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na dva mjeseca.

4.   Komisija redovito obavješćuje Odbor o ukupnom napretku u provedbi posebnog programa te mu pruža pravodobne informacije o svim aktivnostima u području istraživanja i tehnološkog razvoja koje se predlažu ili financiraju u okviru ovog programa na način opisan u Prilogu II.

5.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 9.

Komisija osigurava neovisno praćenje, procjenu i preispitivanje predviđene u članku 7. Okvirnog programa koji se provode u vezi s aktivnostima koje se obavljaju u područjima obuhvaćenima posebnim programom.

Članak 10.

Ova Odluka stupa na snagu trećega dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 11.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  Mišljenje od 30. studenoga 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL C 185, 8.8.2006., str. 10.

(3)  SL L 412, 30.12.2006., str. 1.

(4)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(5)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1248/2006 (SL L 227, 18.8.2006., str. 3.).

(6)  SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(7)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(8)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(9)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(10)  SL L 75, 22.3.2005., str. 67.

(11)  Komunikacija Komisije „Strategija za mobilnost u Europskom istraživačkom prostoru” — COM(2001) 331, 20.6.2001. i Rezolucija Vijeća 2001/C367/01.

(12)  Komunikacija Komisije „Istraživači u Europskom istraživačkom prostoru: jedno zanimanje, višestruka karijera” — COM(2003) 436, 18.7.2003. – i Rezolucija Vijeća 2003/C282/01.

(13)  Istraživanja povezana s liječenjem raka gonada mogu se financirati.

PRILOG I.

ZNANSTVENI I TEHNOLOŠKI CILJEVI, OSNOVNE ODREDNICE TEMA I AKTIVNOSTI

Uvod

Kvantiteta i kvaliteta ljudskih resursa predstavljaju jednu od glavnih konkurentnih prednosti u području znanosti i tehnologije. Ukupni strateški cilj ovog programa je učiniti Europu što privlačnijom za istraživače, što je preduvjet za unapređenje kapaciteta i učinkovitosti Europe u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za konsolidaciju i daljnji razvoj Europskog istraživačkog prostora. Za postizanje toga cilja, u cijeloj se Europi treba postići značajan strukturni utjecaj na organizaciju, učinkovitost i kvalitetu izobrazbe istraživača, na aktivan razvoj karijere istraživača, razmjenu znanja među sektorima i istraživačkim organizacijama, na unapređenje partnerstva između industrije i sveučilišta te na snažno sudjelovanje žena istraživača i istraživača na početku karijere u području istraživanja i razvoja.

Program će se provoditi sustavnim ulaganjem u ljude, uglavnom putem usklađenog niza „Marie Curie aktivnosti”, uzimajući posebno u obzir europsku dodanu vrijednost u smislu njihova utjecaja na Europski istraživački prostor. Oslanjanjem na iskustva iz „Marie Curie aktivnosti” u sklopu prethodnih okvirnih programa, ove su aktivnosti namijenjene istraživačima za potrebe daljnjeg razvoja njihovih vještina i sposobnosti u svim fazama njihovih karijera, od početne izobrazbe posebno namijenjene mladim ljudima do cjeloživotnog učenja i razvoja karijere u privatnom i javnom sektoru. Transnacionalna i međusektorska mobilnost od ključne je važnosti za ovaj program. Povećavanjem mobilnosti istraživača i sredstava institucija koje privlače istraživače iz drugih država poticat će se centri izvrsnosti u čitavoj Europskoj uniji. Priznavanje iskustava stečenih u raznim sektorima i zemljama i osiguravanje odgovarajućih uvjeta rada također su ključni elementi „Marie Curie aktivnosti”. Uvest će se posebne mjere potpore za mlade istraživače na početku znanstvene karijere, kao i mjere za smanjenje „odljeva mozgova”, npr. potpore za ponovno uključivanje.

„Marie Curie aktivnosti” otvorene su za sva područja istraživanja i tehnološkog razvoja koja su navedena u Ugovoru. Kandidati slobodno odabiru područja istraživanja. Međutim, zadržava se mogućnost usmjerenja određenih aktivnosti u okviru programa, na primjer u vezi sa znanstvenim disciplinama i tehnološkim područjima, regijama sudionicama, tipovima istraživačkih organizacija i istraživačkim skupinama kako bi se odgovorilo na razvoj potreba Europe u području izobrazbe istraživača, mobilnosti, razvoja karijera i širenja znanja. Kako bi se osiguralo osposobljavanje i mobilnost u području novih istraživanja i tehnologija, osigurat će se odgovarajuća koordinacija s drugim dijelovima Okvirnog programa, uključujući zajedničke pozive.

Snažno sudjelovanje poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, smatra se ključnom dodanom vrijednošću ovog programa. Sve „Marie Curie aktivnosti” podupiru unapređivanje suradnje između industrije i sveučilišta u vezi s istraživačkim osposobljavanjem, razvojem karijere i širenjem znanja, uzimajući u obzir zaštitu prava intelektualnog vlasništva, pri čemu je posebna aktivnost namijenjena poticanju povezivanja i partnerstva industrije i sveučilišta, s posebnim naglaskom na malo i srednje poduzetništvo.

Međunarodna dimenzija, koja je temeljna sastavnica ljudskih resursa u području istraživanja i razvoja u Europi, obuhvaćena je u području razvoja karijere bez diskriminacije, poticanja i obogaćivanja međunarodne suradnje između istraživača i privlačenja nadarenih istraživača u Europu. Međunarodna dimenzija bit će uključena u sve „Marie Curie aktivnosti” te će, osim toga, biti predmetom neovisnih aktivnosti.

Posebna će se pozornost posvetiti načelima održivog razvoja i jednakosti spolova. Program je namijenjen promicanju jednakosti spolova kroz promociju jednakih mogućnosti u svim ”Marie Curie aktivnostima” te sustavnim praćenjem sudjelovanja po kategoriji spola (cilj je najmanje 40-postotno sudjelovanje žena). Osim toga, oblikovat će se mjere koje će pomagati istraživačima s uspostavljanjem stabilnijeg razvoja karijere te koje omogućuju postizanje odgovarajuće ravnoteže između profesionalnog i obiteljskog života te kako bi im se omogućio nastavak istraživačke karijere nakon prekida. Nadalje, dio aktivnosti u okviru ovog posebnog programa prema potrebi će činiti etički, socijalni, pravni i širi kulturološki aspekti istraživanja koja će se provoditi te njihove potencijalne primjene kao i društveno-ekonomske posljedice znanstvenog i tehnološkog razvoja te predviđanja.

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal Europe za privlačenje istraživača, „Marie Curie aktivnosti” stvorit će sinergije s drugim aktivnostima kako u okviru istraživačke politike Zajednice, tako i u okviru aktivnosti vezanih uz druge politike Zajednice, npr. u području obrazovanja, kohezije i zapošljavanja. Takve će se sinergije usklađivati s aktivnostima na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Mjere za povezivanje znanstvenog obrazovanja i karijera te aktivnosti istraživanja i koordinacije, u pogledu novih metoda u znanstvenom obrazovanju, predviđene se u dijelu programa „Kapaciteti” naslovljenom Znanost u društvu (1).

Etički aspekti

Tijekom provedbe ovog posebnog programa te u istraživačkim aktivnostima koje proizlaze iz njega moraju se poštovati temeljna etička načela. Ona, među ostalim, uključuju načela izražena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, uključujući sljedeće: zaštitu ljudskog dostojanstva i ljudskog života, zaštitu osobnih podataka i privatnosti, kao i životinja i okoliša u skladu s pravom Zajednice i posljednjim inačicama relevantnih međunarodnih konvencija, smjernica i pravila ponašanja, npr. Helsinške deklaracije, Konvencije Vijeća Europe o ljudskim pravima i biomedicini, potpisane u Oviedu 4. travnja 1997. i njezinih dodatnih protokola, Konvencije UN-a o pravima djeteta, Opće deklaracije o ljudskom genomu i ljudskim pravima koju je donio Unesco, Konvencije UN-a o biološkom i toksičnom oružju (BTWC), Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu i relevantnih rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

U obzir će se također uzeti mišljenja Europske skupine savjetnika o etičkim posljedicama biotehnologije (od 1991. do 1997. godine) te mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama (od 1998. godine).

U skladu s načelom supsidijarnosti i raznolikosti pristupa koji postoje u Europi, sudionici u istraživačkim projektima moraju se ponašati u skladu sa zakonima, propisima i etičkim pravilima na snazi u zemljama u kojima će se istraživanja provoditi. U svakom slučaju, primjenjuju se nacionalni propisi te se istraživanja koja su zabranjena u bilo kojoj državi članici ili nekoj drugoj zemlji neće podržati financiranjem Zajednice koje će se provoditi u toj državi članici ili drugoj zemlji.

Oni koji provode istraživačke projekte prema potrebi moraju zatražiti odobrenje od nadležnih nacionalnih ili lokalnih etičkih odbora prije početka aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog napretka. Komisija će također sustavno provoditi etičke provjere prijedloga koji se bave etički osjetljivim pitanjima ili u slučaju da etički aspekti nisu adekvatno razmotreni. U specifičnim se slučajevima etička provjera može izvršiti tijekom provedbe projekta.

Neće se odobriti financiranje istraživačkih aktivnosti koje su zabranjene u svim državama članicama.

Protokol o zaštiti i dobrobiti životinja priložen Ugovoru zahtijeva od Zajednice da posveti punu pozornost zahtjevima dobrobiti životinja prilikom stvaranja i provedbe politika Zajednice, uključujući istraživanja. Direktivom Vijeća 86/609/EEZ od 24. studenoga 1986. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na zaštitu životinja koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe (2) zahtijeva se da svi pokusi budu izrađeni tako da se izbjegne nevolja i nepotrebna bol i patnja pokusnih životinja; koriste životinje u najmanjem mogućem broju; uključuju životinje s najnižom razinom neurofiziološke osjetljivosti i da prouzrokuju najmanje boli, patnje, nevolje ili trajnih oštećenja. Mijenjanje genetskog naslijeđa životinja i kloniranje životinja mogu se razmatrati samo ako su ciljevi etički opravdani, a uvjeti takvi da se jamči dobrobit životinja te se uvažavaju načela biološke raznolikosti.

Tijekom provedbe ovog programa Komisija će redovno pratiti znanstvena postignuća i nacionalne i međunarodne propise tako da se u obzir uzmu svi razvoji događaja.

Etička istraživanja u vezi sa znanstvenim i tehnološkim postignućima provodit će se u dijelu pod nazivom „Znanost u društvu” u okviru posebnog programa „Kapaciteti”.

Aktivnosti

Podržat će se sljedeće „Marie Curie aktivnosti”:

Početna izobrazba istraživača

Ova aktivnost podupire početnu izobrazbu istraživača, točnije, prve četiri godine (ili ekvivalent tom vremenu) karijere istraživača, uz najviše jednu dodatnu godinu za dovršetak početne izobrazbe, prema potrebi. Pomoću transnacionalnih mreža, koje za cilj imaju strukturiranje značajnog udjela visoko kvalitetnog ljudskog kapaciteta, za početnu izobrazbu u svim državama članicama i pridruženim zemljama u privatnom i javnom sektoru, ova aktivnost teži poboljšati mogućnost razvoja karijere istraživača u oba sektora te time privući više mladih ljudi k znanstvenim zanimanjima.

Aktivnost će se provoditi i kroz potporu konkurentno odabranih mreža komplementarnih organizacija iz različitih zemalja koje su uključene u osposobljavanje istraživača. U tom okviru predviđena je potpora za najbolje istraživače na početku karijere te za njihovo pridruživanje već uspostavljenim istraživačkim timovima. Izgradit će se mreže na temelju zajedničkog programa za osposobljavanje istraživača koje će odgovarati na utvrđene potrebe vezane uz osposobljavanje u definiranim znanstvenim i tehnološkim područjima, uz odgovarajuća upućivanja na interdisciplinarnost i nova naddisciplinarna područja u nastajanju. Ovi programi za osposobljavanje posebno će se baviti razvojem i proširenjem istraživačkih sposobnosti istraživača na početku karijere. Osposobljavanje će se prvenstveno usredotočiti na znanstvena i tehnološka znanja kroz istraživanja u pojedinačnim projektima nadopunjenima modulima za osposobljavanje koji obuhvaćaju druge bitne vještine i sposobnosti, npr. u području vođenja i financiranja istraživačkih projekata i programa, prava intelektualnog vlasništva i druge metode korištenja rezultata istraživanja, poduzetništvo, etički aspekti, komunikacija i približavanje znanosti društvu u cjelini.

Zajednički program za osposobljavanje istraživača treba biti usklađen s normama kvalitete, uzimajući u obzir odredbe za nadzor i mentorstvo. Zajednički program za osposobljavanje istraživača treba upotrijebiti dopunske sposobnosti sudionika u mreži, uključujući poduzeća kao i druge sinergije. Program zahtijeva zajedničko priznavanje kvalitete izobrazbe i‚ ako je moguće, diploma i drugih svjedodžbi. Posebnu pozornost treba posvetiti problemima koji se tiču dugoročnog zapošljavanja istraživača.

Za ovu se aktivnost smatra ključnim izravno ili neizravno uključivanje organizacija iz različitih sektora, uključujući (vodeće) sudjelovanje privatnih poduzeća na odgovarajućim područjima. U okviru ove aktivnosti prihvatljive su pojedinačne istraživačke organizacije i twinning sudjelovanja, pod uvjetom da je jasno dokazano da su elementi potrebni za program osposobljavanja istraživača djelotvorno obrađeni u suradnji sa širim krugom partnera koji službeno nisu dio mreže.

U okviru ove aktivnosti, potpora Zajednice može obuhvaćati:

Cjeloživotna izobrazba i razvoj karijere

Ova aktivnost namijenjena je iskusnim istraživačima u različitim fazama njihovih karijera, povećavajući raznolikost individualnih istraživačkih sposobnosti na način razvijanja multidisciplinarnih i interdisciplinarnih vještina i prikupljanja međusektorskih iskustava. Cilj je poduprijeti istraživače u dostizanju i/ili jačanju vodećeg neovisnog položaja, npr. glavnog istraživača, profesora ili nekog drugog visokog položaja u sustavu obrazovanja ili unutar poduzeća. Aktivnost također predviđa potporu istraživačima koji nakon prekida ponovno nastavljaju istraživačku karijeru i za (ponovno) uključivanje istraživača na radna mjesta u području istraživanja u državama članicama, uključujući u državi podrijetla, nakon njihova iskustva na međunarodnoj razini.

Istraživači koje ova aktivnost obuhvaća trebaju imati najmanje četiri godine istraživačkog iskustva s punim radnim vremenom ili tome istovjetno istraživačko iskustvo ili doktorat; s obzirom da je aktivnost usmjerena na cjeloživotnu izobrazbu i razvoj karijere, očekuje se, međutim, da će istraživači imati viši znanstveni status s velikim iskustvom.

Ova aktivnost provodi se putem:

Podnositelji zahtjeva za sufinanciranjem trebali bi biti ključni akteri u jačanju kapaciteta ljudskih resursa na pripadajućem državnom području. To bi u najvećem broju slučajeva bile organizacije koje pripadaju u jednu od sljedećih kategorija:

Što se tiče sufinanciranja, Zajednica će prvenstveno doprinositi financiranjem stipendija koje udovoljavaju zahtjevima i ciljevima ove aktivnosti, posebno u pogledu transnacionalne mobilnosti. Kako bi se osigurala najveća kvaliteta istraživanja u sklopu ove aktivnosti, međunarodna će konkurentnost među istraživačima i dalje biti ključna.

Oba će se načina provoditi usporedno od samoga početka, pri čemu će se početni način sufinanciranja provodit u ograničenom opsegu, što će omogućiti stjecanje potrebnog iskustva. Procjena učinaka tijekom provedbe Okvirnoga programa odredit će načine sufinanciranja preostaloga dijela programa.

Partnerstvo i povezanost između industrije i sveučilišta

Ova aktivnost teži otvaranju i poticanju dinamičnog povezivanja javnih istraživačkih organizacija i privatnih komercijalnih poduzeća, posebno uključujući malo i srednje poduzetništvo te tradicionalne proizvodne industrije. Aktivnosti će se temeljiti na programima dugoročne suradnje s namjerom povećanja međusektorske mobilnosti te prijenosa i širenja znanja (uključujući upravljanje projektima, upravljanje pravima intelektualnog vlasništva i razvoj proizvoda) te promicanju zajedničkog razumijevanja različitih kulturnih okružja i zahtjeva za vještinama u oba sektora.

Aktivnost će se provoditi na fleksibilan način, koji se, inter alia, temelji na dobrim praksama partnerstva između industrije i sveučilišta u Europskoj uniji putem programa za suradnju između organizacija iz oba sektora, iz najmanje dvije države članice ili pridružene zemlje, s potporom za međusektorsku interakciju osoblja unutar toga okvira. Potpora Zajednice imat će jedan od sljedećih oblika:

Međunarodna dimenzija

Prepoznajući međunarodnu dimenziju kao temeljnu sastavnicu ljudskih resursa i istraživanja i razvoja u Europi, ova je dimenzija obuhvaćena posebnim mjerama, kako u odnosu na razvoj karijere europskih istraživača tako i u odnosu na jačanje međunarodne suradnje između istraživača.

Razvoj karijere istraživača iz država članica i pridruženih zemalja podržat će se putem:

Međunarodna suradnja s istraživačima podržat će se putem:

Na temelju zajedničkog programa predvidjet će se potpora Zajednice za kraće razmjene istraživača na početku karijere i iskusnih istraživača, za organiziranje uzajamno korisnih konferencija i drugih događanja te za razvoj sustavne razmjene dobrih praksi s izravnim utjecanjem na pitanje ljudskih resursa u području istraživanja i razvoja.

Te će se aktivnosti provoditi u skladu s međunarodnim aktivnostima u okviru programa „Suradnja” i „Kapaciteti”.

Posebne aktivnosti

Kao potpora stvaranju izvornog europskog tržišta rada za istraživače, provodi se koherentni skup pripadajućih mjera za uklanjanje prepreka koje onemogućuju mobilnost i povećavaju izglede za razvoj karijere istraživača u Europi. Te mjere imaju za cilj podizanje svijesti interesnih strana i javnosti, uključujući dodjelu nagrada „Marie Curie”, potičući mjere potpore na razini država članica uz dopunu djelovanja Zajednice. Također će se podupirati poticajne mjere za javne ustanove koje promiču mobilnost, kvalitetu i ugled svojih istraživača kada te mjere ispunjavaju kriterije europske dodane vrijednosti, otvorenosti i transparentnosti.

(1)  U cilju olakšavanja provedbe programa, za svaki sastanak programskog odbora kako je definirano u dnevnom redu Komisija će u skladu s utvrđenim smjernicama naknaditi troškove za jednog predstavnika po državi članici, kao i za jednog stručnjaka/savjetnika po državi članici za one točke dnevnoga reda za koje država članica zahtijeva posebnu stručnost.

(2)  SL L 358, 18.12.1986., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2003/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 230, 16.9.2003., str. 32.).

PRILOG II.

Informacije koje Komisija mora pružiti u skladu s Člankom 8. stavkom 5.

Te informacije (posebno one o prijedlozima, njihovom ocjenjivanju i sporazumima o dodjeli sredstava) trebalo bi pružiti u jedinstvenom strukturiranom formatu koji omogućuje elektronsko čitanje i obradu te je dostupan putem sustava informacija i izvješćivanja koji se temelji na informacijskim tehnologijama i omogućuje neposrednu analizu podataka.