POSLOVNIK VIJEĆA

Članak 1.

Sazivanje i mjesto održavanja sastanka

1.   Vijeće se sastaje kada ga sazove predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog od njegovih članova ili Komisije. (2)

2.   Sedam mjeseci prije početka mandata i prema potrebi nakon savjetovanja s prethodnim predsjedništvima i predsjedništvima koje ga nasljeđuju, predsjedništvo objavljuje datume koje predviđa za sastanke na kojima će se Vijeće morati sastati da bi obavilo svoje zakonodavne poslove ili donijelo operativne odluke.

3.   Vijeće ima sjedište u Bruxellesu. U mjesecu travnju, lipnju i listopadu Vijeće se sastaje u Luksemburgu. (3)

U posebnim okolnostima i iz valjano obrazloženih razloga, Vijeće ili Odbor stalnih predstavnika (dalje u tekstu Coreper) može jednoglasno odlučiti da će se sastanak Vijeća održati na drugom mjestu.

Članak 2.

Sastavi Vijeća, uloga Vijeća za opće poslove i vanjske odnose te planiranje rada

1.   Vijeće se može sastajati u različitim sastavima ovisno o predmetima rasprave. Vijeće u sastavu za opće poslove i vanjske odnose (dalje u tekstu Vijeće za opće poslove i vanjske odnose) sazvano u skladu sa stavkom 2. točki (a) utvrđuje popis takvih sastava, koji je naveden u Prilogu I.

2.   Vijeće za opće poslove i vanjske odnose nadležno je za sljedeća dva glavna područja djelovanja za koje održava zasebne sastanke s odvojenim dnevnim redom i po mogućnosti na različite datume, a na kojima raspravlja o:

(a)

pripremama za i nastavnom postupanju nakon zasjedanja Europskog vijeća, uključujući neophodnu koordinaciju pripremnog rada, općoj koordinaciji političkih, institucionalnih i administrativnih pitanja, horizontalnim poslovima u vezi s više politika Europske unije i svim poslovima koje mu je dodijelilo Europsko Vijeće, uzimajući u obzir pravila djelovanja Ekonomske i monetarne unije;

(b)	cjelokupnom vanjskom djelovanju Europske unije, i to o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, vanjskoj trgovini, razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći.

3.   Za potrebe pripreme zasjedanja Europskog vijeća, Vijeće za opće poslove i vanjske odnose, sazvano u skladu sa stavkom 2. točkom (a):

(a)	na prijedlog Predsjedništva, sastavlja nacrt dnevnog reda s komentarima najmanje četiri tjedna prije zasjedanja Europskog vijeća;

(b)	održava konačni pripremni sastanak i odobrava dnevni red dan prije sastanka Europskog vijeća.

Doprinosi drugih sastava Vijeća zasjedanjima Europskog vijeća prosljeđuju se Vijeću za opće poslove i vanjske odnose, koje se saziva u skladu sa stavkom 2. točkom (a) najmanje dva tjedna prije zasjedanja Europskog vijeća.

Osim zbog hitnih i nepredvidivih razloga povezanih s npr. trenutnim međunarodnim zbivanjima, ni jedan sastav Vijeća ili pripremnog odbora Vijeća ne smije se sastati između konačnog pripremnog sastanka iz točke (b) prvog podstavka i zasjedanja Europskog vijeća.

Potrebne mjere za praktičnu organizaciju zasjedanja Europskog vijeća donosi predsjedništvo zajedno s Glavnim tajništvom, i to u skladu s pravilima koje je odredilo Europsko vijeće.

4.   Svakih 18 mjeseci, tri Predsjedništva koja će obnašati dužnosti pripremaju, u bliskoj suradnji s Komisijom i nakon odgovarajućih savjetovanja, nacrt programa s aktivnostima Vijeća za to razdoblje. Najkasnije mjesec dana prije relevantnog razdoblja tri Predsjedništva zajedno predlažu nacrt programa na odobrenje Vijeću za opće poslove i vanjske odnose, koje se saziva u skladu sa stavkom 2. točkom (a) (4).

5.   Buduće Predsjedništvo sastavlja indikativne privremene dnevne redove sastanaka Vijeća za razdoblje sljedećih šest mjeseci, navodeći predviđene zakonodavne djelatnosti i operativne odluke. Indikativni privremeni dnevni redovi utvrđuju se najkasnije tjedan dana prije početka mandata, na temelju 18-mjesečnog programa Vijeća i nakon savjetovanja s Komisijom. Ako je potrebno, moguće je predvidjeti dodatne sastanke Vijeća, pored onih prethodno planiranih.

Najkasnije tjedan dana prije početka mandata, dotično Predsjedništvo, nakon savjetovanja s Komisijom i s narednim Predsjedništvom, utvrđuje slične indikativne privremene dnevne redove sastanaka Vijeća predviđenih u razdoblju od šest mjeseci nakon razdoblja iz prvog podstavka.

Ako se u razdoblju od šest mjeseci utvrdi da neke od sastanaka planiranih za to razdoblje nisu više potrebne, Predsjedništvo ih neće sazvati.

Članak 3. (5)

Dnevni red

1.   Predsjednik sastavlja privremeni dnevni red za svaki sastanak uzimajući u obzir 18-mjesečni program Vijeća. Dnevni red se šalje drugim članovima Vijeća i Komisiji najkasnije 14 dana prije početka sastanka.

2.   Privremeni dnevni red sadrži točke u vezi s kojima je Glavno tajništvo od člana Vijeća ili od Komisije najkasnije 16 dana prije početka tog sastanka zaprimilo zahtjeve za uvrštavanje u dnevni red zajedno sa svim pripadajućim dokumentima. Na privremenom dnevnom redu se također nalaze točke označene zvjezdicama o kojima Predsjedništvo, član Vijeća ili Komisije zahtijeva glasovanje. Takvo označivanje se obavlja nakon što su ispunjeni svi postupovni zahtjevi određeni Ugovorima.

3.   Točke koje se odnose na donošenje akta ili zajedničkog stajališta o zakonodavnom prijedlogu ili prijedlogu mjere koja se donosi na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji (dalje u tekstu Ugovor o EU) ne stavljaju se na privremeni dnevni red radi odlučivanja prije isteka roka od šest tjedana predviđenog u točki 3. Protokola o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji.

Vijeće može jednoglasno odstupiti od razdoblja od šest tjedana u slučaju kad je uvrštavanje točke podložno izuzetku na temelju hitnih razloga utvrđenih u točki 3. navedenog protokola.

4.   Na dnevni red se mogu uvrstiti samo točke za koje je dokumentacija poslana članovima Vijeća i Komisiji najkasnije do dana kad se šalje privremeni dnevni red.

5.   Glavno tajništvo šalje članovima Vijeća i Komisiji zahtjeve za uvrštavanje točki na dnevni red i za potrebnu dokumentaciju u odnosu na koje gore navedeni rokovi nisu bili poštovani.

Ako Coreper do kraja tjedna prije tjedna koji prethodi sastanku Vijeća nije završio razmatranje zakonodavnih točaka u smislu članka 7., Predsjedništvo ih skida s privremenog dnevnog reda, osim u slučaju nužnosti i ne dovodeći u pitanje stavak 2.

6.   Privremeni dnevni red razdijeljen je na dio A i dio B. Točke za koje je odobrenje Vijeća moguće bez rasprave uvrštavaju se u dio A, no to ne isključuje mogućnost da bilo koji član Vijeća ili Komisija izrazi mišljenje u vrijeme odobravanja tih točaka i da se njegova izjava unese u zapisnik.

7.   Vijeće usvaja dnevni red na početku svakog sastanka. Za uvrštavanje točki na dnevni red koje nisu navedene u privremenom dnevnom redu potrebna je jednoglasna odluka Vijeća. O tako uvrštenim točkama može se glasovati ako su ispunjeni svi postupovni zahtjevi predviđeni Ugovorima.

8.   Međutim, osim ako Vijeće odluči drukčije, točka ‚A’ povlači se s dnevnog reda ako bi stajalište u vezi s točkom ‚A’ moglo dovesti do daljnje rasprave ili ako tako zahtijeva član Vijeća ili Komisija.

9.   Svaki je zahtjev za uvrštavanje točke pod ‚razno’ popraćen dokumentom u kojem se daje obrazloženje.

Članak 4.

Zastupanje člana Vijeća koji ne može prisustvovati sastanku

Podložno odredbama članka 11. o delegiranju prava glasa, član Vijeća koji ne može prisustvovati sastanku može urediti da bude zastupan.

Članak 5.

Sastanci

1.   Sastanci Vijeća nisu javne, osim u slučajevima iz članka 8.

2.   Komisija se poziva na sudjelovanje u sastancima Vijeća. Isto vrijedi za Europsku središnju banku u slučajevima kad ona ima pravo inicijative. Vijeće može međutim odlučiti da će raspravljati bez nazočnosti Komisije ili Europske središnje banke.

3.   Uz članove Vijeća i Komisije mogu biti dužnosnici koji im pomažu. Njihova imena i funkcije unaprijed se dostavljaju Glavnom tajništvu. Vijeće može odrediti najveći broj osoba u izaslanstvu koje se mogu istodobno naći u prostoriji u kojoj se odvija sastanak Vijeća, uključujući članove Vijeća.

4.   Pristup sastancima Vijeća dozvoljava se nakon predočenja propusnice koju izdaje Glavno tajništvo.

Članak 6.

Čuvanje poslovne tajne i dostava dokumenata za sudske postupke

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 8. i 9. te odredbe o javnom pristupu dokumentima, za rasprave Vijeća obvezno je čuvanje poslovne tajne, osim ako Vijeće ne odluči drukčije.

2.   U skladu s odredbama o pristupu javnosti dokumentima, Vijeće ili Coreper mogu odobriti da se za sudske postupke dostavi kopija ili izvadak iz dokumenata Vijeća koji dosad nisu objavljeni.

Članak 7.

Slučajevi u kojima Vijeće djeluje kao zakonodavno tijelo

Vijeće djeluje kao zakonodavno tijelo u smislu drugog podstavka članka 207. stavka 3. Ugovora o EZ-u kad donosi propise koji su pravno obvezujući u ili za države članice, u obliku uredbi, direktiva, okvirnih odluka ili odluka, na temelju odgovarajućih odredbi Ugovora, uz iznimku rasprava koje su namijenjene usvajanju unutarnjih mjera, administrativnih ili proračunskih akata, akata koji se odnose na međuinstitucionalne ili međunarodne odnose ili neobvezujuće akte (kao što su zaključci, preporuke ili rezolucije).

Kad su Vijeću podneseni zakonodavni prijedlozi ili inicijative, ono se suzdržava od donošenja akata koji nisu predviđeni Ugovorima, kao što su rezolucije, zaključci ili izjave, osim onih iz članka 9.

Članak 8.

Raspravljanje u Vijeću otvoreno za javnost i javne rasprave

1.   Raspravljanje u Vijeću o zakonodavnim aktima koji se donose u skladu s postupkom suodlučivanja na temelju članka 251. Ugovora o EZ-u otvorene su za javnost i to na sljedeći način:

(a)	predstavljanje zakonodavnih prijedloga Komisije i raspravljanje koje uslijedi u Vijeću otvoreni su za javnost;

(b)	glasovanje o tim zakonodavnim aktima, konačna raspravljanja u Vijeću prije glasovanja te objašnjenja razloga glasovanja otvorena su za javnost;

(c)	ostala raspravljanja u Vijeću o tim zakonodavnim aktima otvorena su za javnost, osim ako Vijeće ili Coreper u pojedinim slučajevima i s obzirom na dotično raspravljanje odluče drukčije.

2.   Prvo raspravljanje u Vijeću o važnim novim zakonodavnim prijedlozima različitim od onih koji se donose u skladu s postupkom suodlučivanja otvorena je za javnost. Predsjedništvo određuje koji su novi zakonodavni prijedlozi važni, a Vijeće ili Coreper prema potrebi mogu donijeti drukčiju odluku. Predsjedništvo može u pojedinim slučajevima odlučiti da su naknadna raspravljanja u Vijeću o određenim zakonodavnim aktima otvorena za javnost, osim ako Vijeće ili Coreper odluče drukčije.

3.   Na temelju odluke koju je kvalificiranom većinom donijelo Vijeće ili Coreper, u Vijeću se može javno raspravljati o važnim pitanjima koja utječu na interese Europske unije i njenih građana.

Predsjedništvo, bilo koji član Vijeća ili Komisija su dužni predlagati pitanja ili specifične teme za takve rasprave, uzimajući u obzir važnost predmeta i interes državljana za to pitanje.

4.   Vijeće za opće poslove i vanjske odnose koje je pozvano na sastanak u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (a) održava javne rasprave o politikama iz 18-mjesečnog programa Vijeća. Rasprave o politikama u drugim sastavima Vijeća o njihovim prioritetima također se održavaju javno. Predstavljanje petogodišnjeg programa, godišnjeg programa rada i godišnje strategije politike Komisije, te rasprava koja slijedi u Vijeću otvoreni su za javnost.

5.   Od trenutka kad se u skladu s člankom 3. pošalje privremeni dnevni red:

(a)	točke na dnevnom redu Vijeća koje su u skladu sa stavcima 1. i 2. otvorene za javnost označavaju se riječima „javno raspravljanje”;

(b)	točke na dnevnom redu Vijeća koje su u skladu sa stavcima 3. i 4. otvorene za javnost označavaju se riječima ‚javna rasprava’.

Raspravljanje u Vijeću i javne rasprave u skladu s ovim člankom otvaraju se za javnost i javno prenose putem audiovizualnih medija, poglavito u prostoru predviđenom za prijenos sastanaka i emitiranjem na svim službenim jezicima institucija Europske unije putem video prijenosa. Snimljena verzija je dostupna najmanje mjesec dana na internetskoj stranici Vijeća. Rezultati glasovanja se prikazuju vizualnim putem.

Glavno tajništvo što je više moguće unaprijed obavješćuje javnost o datumima i vremenu kada će se takvi audiovizualni prijenosi održati i poduzima sve praktične mjere da bi se osigurala pravilna provedba ovog članka.

Članak 9.

Objava rezultata javnog glasovanja, objašnjenje glasovanja i zapisnik

1.   Osim slučajeva u kojima su raspravljanja u Vijeću otvorena za javnost na temelju članka 8. stavka 1., u slučajevima kad Vijeće u skladu s člankom 7. djeluje kao zakonodavno tijelo, objavljuju se rezultati glasovanja i objašnjenja glasova članova Vijeća, kao i izjave u zapisniku Vijeća i točke zapisnika koje se odnose na donošenje zakonodavnih akata.

Isto pravilo vrijedi za:

(a)	rezultate glasovanja i objašnjenja glasova te izjave u zapisniku Vijeća i točke zapisnika koje se odnose na usvajanje zajedničkih stajališta u skladu s člankom 251. ili 252. Ugovora o EZ-u;

(b)	rezultate glasovanja i objašnjenja glasova članova Vijeća ili njihovih zastupnika u Odboru za mirenje, osnovanog člankom 251. Ugovora o EZ-u, kao i izjava u zapisniku Vijeća i točkama zapisnika koje se odnose na sjednicu Odbora za mirenje;

(c)	rezultate glasovanja i objašnjenja glasova te izjave u zapisniku Vijeća i točke zapisnika, koje se odnose na donošenje konvencija od strane Vijeća na temelju glave VI. Ugovora o EU.

2.   Nadalje, rezultati glasovanja se objavljuju:

(a)	kad Vijeće odlučuje na temelju glave V. Ugovora o EU jednoglasnim odlučivanjem Vijeća ili Corepera, na zahtjev jednog od njihovih članova;

(b)	kad Vijeće usvoji zajedničko stajalište u smislu glave VI. Ugovora o EU jednoglasnom odlukom Vijeća ili Corepera na zahtjev jednog od njihovih članova;

(c)	u drugim slučajevima, odlukom Vijeća ili Corepera na zahtjev jednog od njihovih članova.

Kad se rezultat glasovanja u Vijeću objavi u skladu s točkama (a), (b) i (c) prvog podstavka, na zahtjev članova Vijeća objavljuje se objašnjenje glasova pri glasovanju, uz dužno poštovanje ovog Poslovnika, pravne sigurnosti i interesa Vijeća.

Izjave uključene u zapisnik Vijeća i točke zapisnika koje se odnose na donošenje akata iz točaka (a), (b) i (c) prvog podstavka objavljuju se na temelju odluke Vijeća ili Corepera na zahtjev jednog od njihovih članova.

3.   Osim u slučajevima kad je raspravljanje u Vijeću otvoreno za javnost u skladu s člankom 8., glasovanje se ne objavljuje u slučaju rasprava koje dovode do indikativnog glasovanja ili usvajanja pripremnih akata.

Članak 10.

Javni pristup dokumentima Vijeća

Posebne odredbe u vezi javnog pristupa dokumentima Vijeća navedene su u Prilogu II.

Članak 11.

Način glasovanja i kvorum

1.   Vijeće glasuje na inicijativu Predsjednika.

Predsjednik mora otvoriti postupak glasovanja na inicijativu člana Vijeća ili Komisije ako tako odluči većina članova Vijeća.

2.   Članovi Vijeća glasuju po redoslijedu država članica koji je utvrđen u članku 203. Ugovora o EZ-u i članku 116. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: Ugovor o Euratomu), počevši od člana koji, u skladu s tim redoslijedom, dolazi nakon člana koji obnaša dužnost Predsjednika.

3.   Pri glasovanju, svaki član Vijeća može glasovati u ime ne više od jednog od drugih članova. (6)

4.   Da bi Vijeće moglo glasovati potrebna je prisutnost većine članova Vijeća koji prema Ugovorima imaju pravo glasa. Pri glasovanju, predsjednik uz pomoć Glavnog tajništva provjerava da li postoji kvorum.

5.   Ako član Vijeća zahtijeva, pri usvajanju odluka Vijeća kvalificiranom većinom, potrebno je potvrditi da države članice koje čine kvalificiranu većinu predstavljaju najmanje 62 % ukupnog stanovništva Europske Unije izračunato prema broju stanovnika navedenom u članku 1. Priloga III.

Članak 12.

Redovni pisani postupak i prešutno odobravanje

1.   Akti Vijeća o hitnim predmetima mogu biti doneseni pisanim glasovanjem u slučaju da Vijeće ili Coreper jednoglasno odluče da će se koristiti taj postupak. U posebnim okolnostima, Predsjednik također može predložiti korištenje tog postupka; u tom slučaju može se pisano glasovati kada su svi članovi Vijeća suglasni s takvim postupkom.

Potrebna je suglasnost Komisije o korištenju pisanog postupka kad se glasuje pisanim glasovanjem o pitanju koje je Komisija predložila Vijeću.

Glavno tajništvo svaki mjesec priprema sažetak akata donesenih pisanim postupkom.

2.   Na inicijativu Predsjedništva, Vijeće može odlučivati i u pojednostavljenom pisanom postupku, nazvanom ‚prešutno odobravanje’:

(a)	za potrebe usvajanje teksta odgovora na pisano pitanje ili, prema potrebi, na usmeno pitanje koje je Vijeću podnio član Europskog parlamenta, nakon što je nacrt odgovora pregledao Coreper. (7)

(b)	za potrebe imenovanja članova Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te članova Odbora regija i njihovih zamjenika, nakon što je nacrt odluke pregledao Coreper;

(c)	za potrebe odlučivanja o savjetovanju s drugim institucijama ili tijelima, uvijek kad se Ugovorima zahtijeva takvo savjetovanje.

(d)	za potrebe primjene zajedničke vanjske i sigurnosne politike putem mreže ‚COREU’ (‚prešutno odobravanje (COREU)’). (8)

U tom slučaju, smatra se da je odgovarajući tekst usvojen na kraju razdoblja koje je odredilo predsjedništvo ovisno o hitnosti predmeta, izuzev u slučaju da član Vijeća iznese prigovor.

3.   Glavno tajništvo utvrđuje da su pisani postupci završeni.

Članak 13.

Zapisnik

1.   Za svaki sastanak sastavlja se zapisnik i ako bude odobren, potpisuje ga glavni tajnik/visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (dalje u tekstu: glavni tajnik) ili zamjenik glavnog tajnika. Ovlasti za potpisivanje mogu prenijeti na glavne direktore Glavnog tajništva.

Kao opće pravilo, u zapisnicima se za svaku točku dnevnog reda navode:

—	dokumenti dostavljeni Vijeću,

—	donesene odluke ili zaključci Vijeća,

—	izjave Vijeća i izjave čije je unošenje u zapisnik zahtijevao član Vijeća ili Komisija.

2.   Glavno tajništvo sastavlja nacrt zapisnika u roku od 15 dana i šalje ga Vijeću ili Coreperu na odobrenje.

3.   Prije odobrenja bilo koji član Vijeća ili Komisija može zahtijevati da se u zapisnik upiše više detalja u vezi s bilo kojom točkom dnevnog reda. Navedeni zahtjevi mogu biti izneseni u Coreperu.

Članak 14.

Rasprave i odluke na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih na jezicima koji su predviđeni važećim pravilima o jezicima

1.   Izuzev ako je zbog hitnosti drukčije jednoglasno odlučeno u Vijeću, Vijeće raspravlja i donosi odluke samo na temelju dokumenata i nacrta sastavljenih na jezicima koji su određeni u važećim pravilima o jezicima.

2.   Svaki član Vijeća može se usprotiviti raspravi ako tekstovi bilo kojih predloženih izmjena nisu sastavljeni na nekom od jezika iz stavka 1., koje član navede.

Članak 15.

Potpisivanje akata

Tekstove akata koje je usvojilo Vijeće i onih akata koje su zajedno usvojili Europski parlament i Vijeće potpisuje predsjednik koji u vrijeme njihovog usvajanja ima mandat i glavni tajnik ili zamjenik glavnog tajnika. Glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika mogu delegirati svoje ovlasti za potpisivanje na glavne direktore Glavnog tajništva.

Članak 16. (9)

Nemogućnost sudjelovanja u glasovanju

Za potrebe primjene ovog Poslovnika, u skladu s Prilogom IV., dužna pažnja će se davati slučajevima kada na temelju Ugovora jedan ili više članova Vijeća ne smiju sudjelovati u glasovanju.

Članak 17.

Objavljivanje akata u Službenom listu

1.   Glavni tajnik ili zamjenik glavnog tajnika u Službenom listu Europske unije (dalje u tekstu: Službeni list) objavljuju:

(a)	akte iz članka 254. stavaka 1. i 2. Ugovora o EZ-u;

(b)	akte iz prvog stavka članka 163. Ugovora o Euratomu;

(c)	zajednička stajališta koja je usvojilo Vijeće u skladu s postupcima iz članaka 251. i 252. Ugovora o EZ-u te razloge za ta zajednička stajališta;

(d)	okvirne odluke i odluke iz članka 34. stavka 2. Ugovora o EU;

(e)	konvencije koje je donijelo Vijeće u skladu s člankom 34. stavkom 2. Ugovora o EU. U Službenom listu navodi se početak stupanja na snagu takvih konvencija;

(f)	konvencije, potpisane među državama članicama na temelju članka 293. Ugovora o EZ-u. U Službenom listu navodi se početak stupanja na snagu takvih konvencija;

(g)	međunarodne sporazume koje je sklopila Zajednica. U Službenom listu navodi se početak stupanja na snagu takvih sporazuma;

(h)

međunarodne sporazume koji su sklopljeni u skladu s člankom 24. Ugovora o EU, osim ako Vijeće odluči drukčije na temelju članaka 4. i 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (10) U Službenom listu se navodi početak stupanja na snagu takvih sporazuma.

2.   Osim ako Vijeće ili Coreper odluče drukčije, glavni tajnik ili zamjenik glavnog tajnika u Službenom listu objavljuju:

(a)	inicijative koje je država članica predložila Vijeću na temelju članka 67. stavka 1. Ugovora o EZ-u;

(b)	inicijative koje je država članica predložila Vijeću na temelju članka 34. stavka 2. Ugovora o EU;

(c)	zajednička stajališta iz članka 34. stavka 2. Ugovora o EU;

(d)	direktive, osim onih iz članka 254. stavaka 1. i 2. Ugovora o EZ-u, odluke, osim onih iz članka 254. stavka 1. Ugovora o EZ-u, preporuke i mišljenja.

3.   Vijeće ili Copreper u pojedinim slučajevima jednoglasno odlučuju da li glavni tajnik ili zamjenik glavnog tajnika u Službenom listu objavljuju zajedničke strategije, zajedničke akcije i zajednička stajališta iz članka 12. Ugovora o EU.

4.   Vijeće ili Coreper u pojedinim slučajevima i uzimajući u obzir moguće objave temeljnog akta odlučuju da li glavni tajnik ili zamjenik glavnog tajnika u Službenom listu objavljuju:

(a)	mjere za provedbu zajedničkih akcija iz članka 12. Ugovora o EU;

(b)	zajedničke akcije, zajednička stajališta ili sve druge odluke donesene na temelju zajedničke strategije kako je određeno u prvoj alineji članka 23. stavka 2. Ugovora o EU;

(c)	svaku mjeru za provedbu odluka iz članka 34. stavka 2. Ugovora o EU i svaku mjeru za provedbu konvencija koje je sastavilo Vijeće u skladu s člankom 34. stavkom 2. Ugovora o EU;

(d)	ostale akte Vijeća, kao što su odluke sui generis ili rezolucije.

5.   U slučaju da se sporazumom sklopljenim između Zajednica i jedne ili više država ili međunarodnih organizacija osnuje tijelo s ovlastima za odlučivanje, Vijeće prilikom sklapanja takvog sporazuma odlučuje da li odluke koje donosi to tijelo trebaju biti objavljene u Službenom listu.

Članak 18.

Notifikacija akata

1.   Glavni tajnik, zamjenik glavnog tajnika ili glavni direktor koji djeluje u njihovo ime, notificira adresatima direktive, osim onih iz članka 254. stavaka 1. i 2. Ugovora o EZ-u i odluke, osim onih iz članka 254. stavka 1. Ugovora o EZ-u.

2.   Glavni tajnik, zamjenik glavnog tajnika ili glavni direktor koji djeluje u njihovo ime notificira sljedeće akte adresatima, ako se oni ne objavljuju u Službenom listu:

(a)	preporuke;

(b)	zajedničke strategije, zajedničke akcije i zajednička stajališta iz članka 12. Ugovora o EU;

(c)	zajednička stajališta iz članka 34. stavka 2. Ugovora o EU;

(d)	mjere za provedbu akata usvojenih na temelju članaka 12. i 34. Ugovora o EU.

3.   Glavni tajnik, zamjenik glavnog tajnika ili glavni direktor koji djeluje u njihovo ime šalje vladama država članica i Komisiji vjerodostojne preslike direktiva Vijeća osim onih iz članka 254. stavaka 1. i 2. Ugovora o EZ-u te odluka i preporuka Vijeća.

Članak 19. (11)

Coreper, odbori i radne skupine

1.   Coreper je nadležan za pripremu rada Vijeća i provedbu zadaća koje mu dodijeli Vijeće. U svakom slučaju (12) osigurava dosljednost politika i akcija Europske unije te se brine za poštovanje sljedećih načela i pravila:

(a)	načela zakonitosti, supsidijarnosti, proporcionalnosti i obrazloženja akata;

(b)	pravila kojima se određuju ovlasti institucija i tijela Unije;

(c)	proračunskih odredbi;

(d)	pravila o postupcima, transparentnosti i kvaliteti pripreme zakonodavstva.

2.   Sve točke na dnevnom redu sastanka Vijeća prethodno raspravlja Coreper, osim ako on sam odluči drukčije. Coreper nastoji postići suglasnost na svojoj razini, kako bi mogao predložiti tekst Vijeću na donošenje. Brine se o adekvatnom predstavljanju predmeta Vijeću i kada je potrebno, predstavlja smjernice, mogućnosti ili predlaže rješenja. U hitnim slučajevima Vijeće može jednoglasno odlučiti da će o predmetu raspravljati bez prethodne rasprave u Coreperu.

3.   Coreper može osnovati ili odobriti odbore ili radne skupine radi izvođenja unaprijed određenih pripremnih radnji ili studija.

Glavno tajništvo nadopunjuje i objavljuje popis pripremnih tijela. Kao pripremna tijela Vijeća mogu se sastajati samo odbori i radne skupine s navedenog popisa.

4.   Ovisno o točkama dnevnog reda, Coreperom predsjeda stalni predstavnik ili zamjenik stalnog predstavnika države članice, koja predsjedava Vijećem. Osim ako Vijeće ne odluči drukčije, različitim odborima, predviđenim u Ugovorima predsjeda predstavnik te države članice. Isto se primjenjuje na odbore i radne skupine iz stavka 3., osim ako Coreper odluči drukčije.

5.   Radi pripreme sastanka Vijeća u tim sastavima, koji se sastaju svakih šest mjeseci i održavaju u prvoj polovici tog razdoblja, sastancima odbora, osim Corepera te sastanaka radnih skupina održanih tijekom prethodnih šest mjeseci, predsjeda predstavnik Vijeća.

6.   Ako se neki predmet pretežno rješava u okviru šestomjesečnog razdoblja, predstavnik države članice koja predsjeda u tom razdoblju može tijekom prethodnog šestomjesečnog razdoblja predsjedati sastancima drugih odbora osim Corepera i radnih skupina kada raspravljaju o predmetu. O praktičnoj provedbi ovog stavka dogovaraju se ta dva predsjedništva.

U posebnom slučaju razmatranja proračuna Europskih zajednica za tu proračunsku godinu, sastancima drugih pripremnih tijela Vijeća osim Corepera na kojima se pripremaju točke dnevnog reda Vijeća o proračunu, predsjeda predstavnik države članice koji će predsjedati Vijećem tijekom drugog šestomjesečnog razdoblja godine prije predmetne financijske godine. Isto se primjenjuje uz suglasnost drugog predsjedništva na predsjedanje sastancima Vijeća u doba kada se raspravlja o određenim proračunskim stavkama. Navedena predsjedništva se dogovaraju o praktičnim mjerama.

7.   U skladu s odgovarajućim odredbama, navedenima dalje u tekstu, Coreper može donijeti sljedeće postupovne odluke, ako su točke koje se odnose na njih bile uvrštene u privremeni dnevni red najmanje tri radna dana prije sastanaka. Za svako odstupanje od toga roka zahtijeva se jednoglasna odluka Corepera (13):

(a)	odluke o održavanju sastanaka Vijeća na drugom mjestu osim u Bruxellesu ili Luksemburgu (članak 1. stavak 3.).

(b)	odobrenje za izdavanje preslike ili izvatka iz dokumenta Vijeća za korištenje u sudskim postupcima (članak 6. stavak 2.);

(c)	odluke o održavanju javne rasprave u Vijeću ili o isključenju javnosti iz raspravljanja u Vijeću (članak 8. stavak 1. točka (c), članak 8. stavci 2. i 3.);

(d)	odluke o objavi rezultata glasovanja i izjava, uvrštenih u zapisnik Vijeća u slučajevima utvrđenim u članku 9. stavku 2.;

(e)	odluke o primjeni pisanog postupka (članak 12. stavak 1.);

(f)	odobrenje ili izmjene zapisnika Vijeća (članak 13. stavci 2. i 3.);

(g)	odluke o tome hoće li će se tekst ili akt objaviti ili ne objaviti u Službenom listu (članak 17. stavci 2., 3. i 4.);

(h)	odluke o savjetovanju s institucijom ili tijelom, kada takvo savjetovanje nije predviđeno Ugovorima;

(i)	odluke o određenju ili produženju rokova za savjetovanje s institucijama ili tijelima;

(j)	odluke o produženju razdoblja utvrđenih u članku 251. stavku 7. Ugovora o EZ-u;

(k)	odobrenju teksta pisma koje će se dostaviti instituciji ili tijelu.

Članak 20.

Predsjedništvo i sustavno vođenje rasprava

1.   Predsjedništvo se brine za primjenu ovog Poslovnika i osigurava da se rasprave provode na uredan način. Predsjedništvo posebno osigurava da se poštuju odredbe Priloga V. o radnim metodama proširenog Vijeća.

Osim ako Vijeće ne odluči drukčije, predsjedništvo može za osiguranje urednog provođenja rasprave poduzeti bilo koju odgovarajuću mjeru potrebnu za najbolje moguće korištenje vremena predviđenog za sastanke, a posebno:

(a)	ograničiti broj predstavnika prisutnih u prostoriji za sastanke radi rasprave o određenoj točki ili dozvoliti otvaranje dodatnog prostora;

(b)	odrediti redoslijed i trajanje rasprave o točkama;

(c)	organizirati vrijeme namijenjeno raspravi o određenoj točki, posebno ograničavanjem vremena tijekom kojeg sudionici mogu govoriti i odrediti redoslijed po kojem će dobiti riječ;

(d)	zatražiti predstavništva da do određenog dana predlože svoje prijedloge za izmjene teksta o kojem se raspravlja, zajedno s kratkim obrazloženjem ako je potrebno;

(e)	zatražiti predstavništva, koja imaju jednako ili slično stajalište o određenoj točki, tekstu ili dijelu teksta da odrede jedno od njih za predstavljanje njihovog zajedničkog stajališta na sastanku ili u pisanom obliku prije sastanka.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 19. stavaka 4. do 6. te ovlasti i opću političku odgovornost, Predsjedništvu pomaže predstavnik države članice koja predsjeda sljedeća. Na zahtjev predsjedništva i po njegovim uputama, isti ga zamjenjuje kako i kada je to potrebno, oslobađa prema potrebi od određenih zadaća i osigurava kontinuitet postupaka u Vijeću.

Članak 21. (14)  (15)

Izvješća odbora i radnih skupina

Bez obzira na druge odredbe ovog Poslovnika, predsjedništvo organizira sastanke različitih odbora i radnih skupina kako bi njihova izvješća bila na raspolaganju prije sastanaka Corepera na kojima će biti razmatrana.

Osim ako hitni razlozi ne zahtijevaju drukčije, predsjedništvo odgađa za idući sastanak Corepera sve zakonodavne točke u smislu članka 7. za koje odbor ili radna skupina nije završila razmatranje najmanje 5 radnih dana prije sastanka Corepera.

Članak 22.

Kvaliteta pripreme zakonodavstva (16)

Pravna služba je na temelju Međuinstitucionalnog sporazuma od 22. prosinca 1998. o zajedničkim smjernicama za kvalitetu pripreme zakonodavstva Zajednice. (17) odgovorna za provjeru kvalitete pripreme prijedloga i nacrta pravnih akata u pojedinim fazama i u vezi s tim za podnošenje prijedloga za poboljšanje nacrta Vijeću i njegovim tijelima, kako bi time pomogla Vijeću pri osiguranju kvalitetne pripreme zakonodavnih akata koje ono usvaja.

Tijekom cijelog zakonodavnog postupka, svi oni koji podnose tekstove u vezi s postupcima Vijeća posvećuju posebnu pozornost kvaliteti nacrta.

Članak 23.

Glavni tajnik i Glavno tajništvo

1.   Vijeću pomaže Glavno tajništvo za koje je odgovoran glavni tajnik, kojem pomaže zamjenik glavnog tajnika odgovoran za upravljanje Glavnim tajništvom. Glavnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika imenuje Vijeće odlučujući kvalificiranom većinom.

2.   Vijeće odlučuje o organizaciji Glavnog tajništva. (18)

U okviru svoje nadležnosti glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje neometanog rada Glavnog tajništva.

3.   Glavno tajništvo je usko i kontinuirano uključeno u organiziranje, koordinaciju i osiguravanje dosljednosti rada Vijeća i provođenje 18-mjesečnog programa. Pod odgovornosti i vodstvom Predsjedništva, Tajništvo pomaže Predsjedništvu u pronalaženju rješenja.

U skladu s odredbama Ugovora o EU, glavni tajnik pomaže Vijeću i Predsjedništvu u pitanjima koja se odnose na zajednički vanjsku i sigurnosnu politiku, uključujući koordinaciju rada posebnih predstavnika.

Po potrebi, glavni tajnik može zatražiti od Predsjedništva da sazove odbor ili radnu skupinu, posebno u odnosu na predmete koji se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku ili da uvrsti točku na dnevni red odbora ili radne skupine.

4.   Glavni tajnik ili zamjenik glavnog tajnika predlažu Vijeću nacrt procjene rashoda Vijeća dovoljno rano da se osigura poštovanje rokova utvrđenih financijskim odredbama.

5.   Glavni tajnik, kojem pomaže zamjenik glavnog tajnika, u cijelosti je odgovoran za upravljanje odobrenim sredstvima iz odjeljka II. –Vijeće – proračuna i poduzima sve potrebne mjere za osiguravanje pravilnog upravljanja tim sredstvima. Predmetna odobrena sredstva glavni tajnik izvršava u skladu s odredbama Financijske uredbe, koja se primjenjuje na proračun Europskih zajednica.

Članak 24.

Sigurnost

Vijeće usvaja pravila o sigurnosti odlučujući kvalificiranom većinom.

Članak 25.

Dužnosti depozitara sporazuma i konvencija

Ako je glavni tajnik Vijeća imenovan depozitarom sporazuma sklopljenog u skladu s člankom 24. Ugovora o EU ili sklopljenog između Zajednice i jedne ili više država ili međunarodnih organizacija, konvencije sklopljene između država članica ili konvencije na temelju članka 34. Ugovora o EU, akti o ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju tih sporazuma ili konvencija polažu se na adresi Vijeća.

U tim slučajevima glavni tajnik obavlja dužnosti depozitara i ujedno se brine da se datumi stupanja na snagu takvih sporazuma ili konvencija objavljuju u Službenom listu.

Članak 26.

Zastupanje pred Europskim parlamentom

Predsjedništvo, ili uz njegovu suglasnost sljedeće predsjedništvo ili glavni tajnik mogu zastupati Vijeće pred Europskim parlamentom ili njegovim odborima. Pred određenim odborima Vijeće može zastupati zamjenik glavnog tajnika ili visoki dužnosnici Glavnog tajništva koji djeluju prema uputama Predsjedništva.

Vijeće svoja stajališta može iznijeti Europskom parlamentu i putem pisane izjave.

Članak 27.

Odredbe o obliku akata

Odredbe o obliku akata utvrđene su u Prilogu VI.

Članak 28.

Pošta naslovljena na Vijeće

Pošta naslovljena na Vijeće šalje se Predsjedniku na sljedeću adresu Vijeća:

Vijeće Europske unije

rue de la Loi/Wetstraat 175

B-1048 Bruxelles.

PRILOG I.

POPIS SASTAVA VIJEĆA

1.	Opći poslovi i vanjski odnosi (19);

2.	Ekonomski i financijski poslovi (20);

3.	Pravosuđe i unutarnji poslovi (21);

4.	Zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i potrošači;

5.	Tržišno natjecanje (unutrašnje tržište, industrija i istraživanje) (22);

6.	Promet, telekomunikacije i energija;

7.	Poljoprivreda i ribarstvo;

8.

Okoliš;

9.	Obrazovanje, mladi i kultura (23);

Svaka država članica u skladu s člankom 203. Ugovora o EZ-u sama odlučuje kako će biti zastupana u Vijeću.

Nekoliko ministara mogu sudjelovati kao puni članovi istog sastava Vijeća, pri čemu se dnevni red i organizacija postupka prilagođavaju na odgovarajući način (24).

U slučaju Vijeća za opće poslove i vanjske odnose, svaku vladu na različitim sastancima tog sastava zastupa ministar ili državni tajnik kojeg izabire ministar.

PRILOG II.

POSEBNE ODREDBE O JAVNOM PRISTUPU DOKUMENTIMA VIJEĆA

Članak 1.

Područje primjene

Svaka fizička ili pravna osoba ima pristup dokumentima Vijeća uz poštovanje načela, uvjeta i ograničenja utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 i posebnim odredbama utvrđenima u ovom Prilogu.

Članak 2.

Savjetovanje o dokumentima trećih strana

1.   Za potrebe primjene članka 4. stavka 5. i članka 9. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i u slučaju da nakon pregleda dokumenta obzirom na članak 4. stavke 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1049/200 nije jasno da se taj dokument smije objaviti, treba se posavjetovati s trećom stranom, ako:

(a)	je dokument osjetljive naravi, kako je određeno u članku 9. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1049/2001;

(b)	dokument potječe iz države članice i

podnesen je Vijeću prije 3. prosinca 2001.; ili

je predmetna država članica zatražila da se dokument ne objavi bez njenog prethodnog odobrenja.

2.   U svim ostalim slučajevima, kad Vijeće zaprimi zahtjev za pristup dokumentu treće osobe u svom posjedu, Glavno tajništvo se u svrhu primjene članka 4. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 savjetuje s predmetnom trećom stranom, osim ako je nakon proučavanja dokumenta s obzirom na članak 4. stavke 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 jasno smije li ga se objaviti ili ne.

3.   Savjetovanje s trećom stranom obavlja se u pisanom obliku (uključujući elektroničku poštu) i treba joj dati razuman rok za odgovor, uzimajući u obzir rok utvrđen u članku 7. Uredbe (EZ) br. 1049/2001. U slučajevima iz stavka 1., od treće strane se traži da svoje mišljenje dostavi u pisanom obliku.

4.   Kad za dokument ne vrijedi stavak 1. točke (a) ili (b), a Glavno tajništvo obzirom na negativno mišljenje treće strane nije uvjereno da se primjenjuje članak 4. stavci 1. ili 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, Vijeće preuzima predmet.

Ako Vijeće namjerava objaviti dokument, treću osobu treba odmah obavijestiti u pisanom obliku o namjeri Vijeća, da će u roku koji ne smije biti kraći od 10 radnih dana, objaviti dokument. Treće osobe treba istodobno upozoriti na članak 243. Ugovora o EZ-u.

Članak 3.

Zahtjevi za savjetovanjem primljeni od drugih institucija ili država članica

Zahtjevi za savjetovanjem s Vijećem koje je podnijela druga institucija ili država članica u vezi s pristupom dokumentu Vijeća šalju se putem elektroničke pošte na adresu access@consilium.europa.eu ili putem telefaksa na broj (32-2) 281 63 61.

Glavno tajništvo odmah daje mišljenje u ime Vijeća uzimajući u obzir svaki rok za odlučivanje u instituciji ili državi članici, a najkasnije u roku od pet radnih dana.

Članak 4.

Dokumenti, koji potječu iz država članica

Svaki se zahtjev države članice na temelju članka 4. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 podnosi u pisanom obliku Glavnom tajništvu.

Članak 5.

Upućivanje zahtjeva država članica

Kad država članica prosljeđuje zahtjev Vijeću, on se rješava u skladu s člancima 7. i 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i odgovarajućim odredbama ovog Priloga. U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja pristupa, podnositelj molbe se obavješćuje da se svaki potvrdni zahtjev mora uputiti izravno Vijeću.

Članak 6.

Adresa za podnošenje zahtjeva

Zahtjevi za pristup dokumentima šalju se u pisanom obliku glavnom tajniku Vijeća/visokom predstavniku, rue de la Loi/Wetstraat 175, B-1048 Bruxelles, putem elektroničke pošte na adresu access@consilium.europa.eu ili putem telefaksa na broj (32-2) 281 63 61.

Članak 7.

Rješavanje početnih zahtjeva

Glavno tajništvo rješava sve zahtjeve za pristup dokumentima Vijeća podložno članku 9. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

Članak 8.

Rješavanje ponovljenih zahtjeva

Vijeće donosi odluku o svakom ponovljenom zahtjevu podložno članku 9. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

Članak 9.

Troškovi

Troškove izdavanja i slanja preslika dokumenata Vijeća određuje glavni tajnik.

Članak 10.

Javni registar dokumenata Vijeća

1.   Glavno tajništvo je odgovorno za omogućavanje javnog pristupa registru dokumenata Vijeća.

2.   Pored upućivanja na dokumente, u registru se navodi koji su dokumenti sastavljeni nakon 1. lipnja 2000. već objavljeni. U skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001. Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (25) i članka 16. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 njihov se sadržaj objavljuje na Internetu.

Članak 11.

Dokumenti koji su neposredno dostupni javnosti

1.   Ovaj se članak se primjenjuje za sve dokumente Vijeća, pod uvjetom da nisu klasificirani i ne dovode u pitanje mogućnosti podnošenja pisanog zahtjeva u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2.   Za potrebe ovog članka:

—	‚poslati’ znači distribucija konačne verzije dokumenta članovima Vijeća, njihovim zastupnicima ili predstavnicima;

—	‚zakonodavni dokument’ znači svaki dokument, koji se odnosi na raspravu i usvajanje zakonodavnog akta u smislu članka 7. Poslovnika.

3.   Glavno tajništvo stavlja na raspolaganje javnosti u trenutku kad su dostavljeni sljedeće dokumente:

(a)	dokumente čiji autor nije ni Vijeće niti država članica, koje je objavio njihov autor ili uz njegovo odobrenje;

(b)	privremeni dnevni red za sjednicu Vijeća u različitim sastavima;

(c)	svaki tekst koji je usvojilo Vijeće i koji se namjerava objaviti u Službenom listu.

4.   Glavno tajništvo može javnosti staviti sljedeće dokumente na raspolaganje čim su dostavljeni, ako nisu jasno obuhvaćeni bilo kojim izuzecima, koji su određeni u članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/200:

(a)	privremeni dnevni red odbora i radnih skupina;

(b)	ostale dokumente, kao što su zabilježbe, izvješća, izvješća o napretku i izvješća o stanju rasprava u Vijeću ili kojem od njegovih pripremnih tijela, koja ne odražavaju pojedinačna stajališta predstavništva, pri čemu su isključena mišljenja i doprinosi pravne službe.

5.   Osim dokumenata iz stavaka 3. i 4. Glavno tajništvo stavlja na raspolaganje javnosti sljedeće zakonodavne dokumente, koji su dostavljeni:

(a)	popratne dopise i preslike pisama u vezi sa zakonodavnim aktima, koje su na Vijeće naslovile druge institucije ili tijela Europske unije ili države članice uz poštovanje članka 4. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1049/2001;

(b)	dokumente predane Vijeću koji su navedeni kao točka na njegovom dnevnom redu označena riječima ‚javna raspravljanje’ ili ‚javna rasprava’ u skladu s člankom 8. Poslovnika;

(c)	bilješke, predložene Coreperu i/li Vijeću radi odobrenja (bilješke o točkama I/A i A), kao i nacrte zakonodavnih akata na koje se pozivaju;

(d)	odluke koje je Vijeće usvojilo tijekom postupka iz članka 251. Ugovora o EZ-u i zajedničkih tekstova koje je odobrio Odbor za mirenje.

6.   Nakon usvajanja jedne od odluka iz stavka 5. točke (d) ili konačnog usvajanja predmetnog akta, Glavno tajništvo sve zakonodavne dokumente vezane uz ovaj akt sastavljene prije jedne od takvih odluka i koje nisu obuhvaćene nekim od izuzetaka navedenih u članku 4. stavcima 1., 2. i 3., drugom podstavku Uredbe (EZ) br. 1049/2001 stavlja na raspolaganje javnosti, kao što su bilješke, izvješća, izvješća o napretku i izvješća o stanju rasprava u Vijeću ili jednom od njegovih pripremnih tijela (rezultati postupaka), isključujući mišljenja i doprinose pravne službe.

Na zahtjev države članice, dokumenti koji su obuhvaćeni prvim podstavkom i odražavaju pojedinačno stajalište predstavništva te države članice u Vijeću ne stavljaju se na raspolaganje javnosti.

PRILOG III.

DETALJNA PRAVILA ZA PROVEDBU ODREBI VEZANO O PONDERIRANJU GLASOVA U VIJEĆU

Članak 1.

Za potrebe provedbe članka 205. stavka 4. Ugovora o EZ-u, članka 118. stavka 4. Ugovora o Euratomu i trećeg podstavka članka 23. stavka 2. i članka 34. stavka 3. Ugovora o EU, ukupan broj stanovnika u svakoj državi članici za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2006. je sljedeći:

Država članica	Stanovništvo (× 1 000)
Njemačka	82 500,8
Francuska	62 370,8
Ujedinjena Kraljevina	60 063,2
Italija	58 462,4
Španjolska	43 038,0
Poljska	38 173,8
Nizozemska	16 305,5
Grčka	11 073,0
Portugal	10 529,3
Belgija	10 445,9
Češka Republika	10 220,6
Mađarska	10 097,5
Švedska	9 011,4
Austrija	8 206,5
Danska	5 411,4
Slovačka	5 384,8
Finska	5 236,6
Irska	4 109,2
Litva	3 425,3
Latvija	2 306,4
Slovenija	1 997,6
Estonija	1 347,0
Cipar	749,2
Luksemburg	455,0
Malta	402,7
Ukupno	461 324,0
Prag (62 %)	286 020,9

Članak 2.

1.   Svake godine prije 1. rujna, države članice prosljeđuju Statističkom uredu Europskih zajednica podatke o ukupnom broju stanovnika 1. siječnja tekuće godine.

2.   Počevši od 1. siječnja svake godine Vijeće u skladu s podacima koje Statistički ured Europskih zajednica ima na raspolaganju 30. rujna prethodne godine mijenja brojke navedene u članku 1. Ova se Odluka se objavljuje u Službenom listu.

PRILOG IV.

1.

Za primjenu sljedećih odredbi Poslovnika i za odluke u vezi kojih u skladu s Ugovorima članovi Vijeća ili Corepera ne mogu sudjelovati u glasovanju, ne uzimaju se u obzir glasovi sljedećih članova: (a) članak 1. stavak 3., drugi podstavak (održavanje sastanaka na drugom mjestu osim u Bruxellesu ili Luksemburgu); (b) članak 3. stavak 7. (uvrštavanje točke na dnevni red osim onih koje su navedene na privremenom dnevnom redu); (c) članak 3. stavak 8. (točka pod ‚A’, koja bi morala biti uklonjena s dnevnog reda, ostaje na njemu kao točka ‚B’); (d) članak 5. stavak 2., u pogledu prisustvovanja samo Europske središnje banke (raspravljanje bez prisustvovanja Europske središnje banke); (e) članak 9 stavak 2., prvi podstavak, točke (b) i (c), drugi i treći podstavci (objavljivanje rezultata glasovanja, obrazloženje glasova, izjave u zapisnicima Vijeća i točke zapisnika koje se odnose na usvajanje zajedničkog stajališta na temelju glave VI. Ugovora o EU; objavljivanje rezultata glasovanja, obrazloženje glasova, izjave u zapisnicima Vijeća i točke zapisnika koje se odnose na slučajeve, osim onih iz stavka 2.); (f) članak 11. stavak 1., drugi podstavak (početak postupka glasovanja); (g) članak 12. stavak 1. (primjena pisanog postupka); (h) članak 14. stavak 1. (odluka da se iznimno raspravlja i donose odluke na temelju dokumenata i nacrta koji nisu sastavljeni na svim jezicima) (26) (i) članak 17. stavak 2. točke (a) i (b) (neobjavljivanje inicijative u Službenom listu koju je predstavila država članica na temelju članka 67. stavka 1. Ugovora o EZ-u ili članka 34. stavka 2. Ugovora o EU); (j) članak 17. stavak 2. točke (c) i (d) (neobjavljivanje zajedničkog stajališta usvojenog na temelju članka 34. Ugovora o EU ili određenih direktiva, odluka, preporuka ili mišljenja u Službenom listu); (k) članak 17. stavak 4. točka (c) (objavljivanje svih mjera za provedbu odluka ili konvencija iz članka 34. stavka 2. Ugovora o EU u Službenom listu); (l) članak 17. stavak 5. (hoće li se u Službenom listu objaviti odluke koje je donijelo tijelo osnovano na temelju međunarodnog sporazuma).

2.

Član Vijeća ili Corepera ne može primijeniti sljedeće odredbe ovog Poslovnika u vezi s odlukama o kojima taj član u skladu s Ugovorima ne smije sudjelovati u glasovanju: (a) članak 3. stavak 8. (mogućnost člana Vijeća da zatraži povlačenje točke A sa dnevnog reda); (b) članak 11. stavak 1., drugi podstavak (mogućnost člana Vijeća da zatraži početak postupka glasovanja); (c) članak 11. stavak 3. (mogućnost člana Vijeća da glasuje u ime drugoga člana); (d) članak 14. stavak 2. (mogućnost člana Vijeća da se usprotivi raspravi ako tekstovi bilo kojih izmjena nisu sastavljeni na jeziku koji je naveo).

PRILOG V.

METODE RADA PROŠIRENOG VIJEĆA

Pripreme sastanaka

1.

Predsjedništvo osigurava da radna skupina ili odbor predloži predmet Coreperu samo u slučaju ako je razumno očekivati napredak ili razjašnjenje stajališta. Isto tako, predmet se može ponovno uputiti radnoj skupini ili odboru kada je to potrebno i u svakom slučaju sa zadaćom da razriješi precizno, određen problem.

2.

Predsjedništvo poduzima mjere neophodne za poboljšanje rada na sastancima. Može, npr. sa suglasnošću radne skupine ili odbora na što učinkovitiji način obaviti potrebna savjetovanja o posebnim problemima te potom izvijestiti predmetnu radnu skupinu ili odbor o mogućim rješenjima. Također može provesti pisana savjetovanja tako što će od predstavništava zatražiti pisano mišljenje o prijedlogu prije sljedeće sjednice radne skupine ili odbora.

3.

Kad god je prikladno, predstavništva prije sjednice utvrđuju stajališta u pisanom obliku koja bi mogli zauzeti na sljedećoj sjednici. Kad to uključuje prijedloge za izmjene teksta, predstavništva predlažu točno određen tekst. Kad god je to moguće, predstavništva koja imaju jednaka stajališta zajednički predaju pisano mišljenje.

4.

Coreper izbjegava razmatranje predmeta koji su već razmotreni u pripremama za njegovu sjednicu. To se posebno odnosi na točke pod ‚I’, informacije o organizaciji i redoslijedu raspravljanja točaka i informacije o dnevnom redu i organizaciji idućih sjednica Vijeća. Kad god je to moguće, predstavništva moguće točke pod ‚razno’ predlažu za vrijeme pripreme sjednice a ne na samom Coreperu.

5.

Predsjedništvo u pripremi sastanka Corepera predstavništvima čim prije prosljeđuje sve informacije, potrebne za temeljitu pripremu sjednice Corepera, uključujući informacije o tome što Predsjedništvo očekuje od rasprave o svakoj točki dnevnog reda. Predsjedništvo prema potrebi potiče predstavništva da u pripremi sastanka Corepera proslijede drugim predstavništvima informacije o stajalištima koja će zauzeti u Coreperu. Na toj osnovi Predsjedništvo zaključuje dnevni red Corepera. Kad to okolnosti zahtijevaju, Predsjedništvo može češće sazvati skupine koje pripremaju sastanke Corepera.

Tijek sastanaka

6.	Nijedna točka se ne stavlja na dnevni red Vijeća samo radi predstavljanja od strane Komisije ili člana Vijeća, osim kad se planira rasprava o novim značajnim inicijativama.

7.

Predsjedništvo se suzdržava od stavljanja informativnih točki na dnevni red Corepera. Takve se informacije, npr. o rezultatima sastanaka u drugim forumima ili o susretima s predstavnicima treće države ili druge institucije, o postupovnim ili organizacijskim pitanjima itd., prosljeđuju predstavništvima u pripremi sjednice Corepera, po mogućnosti u pisanom obliku i ne bi se smjele ponavljati u Coreperu.

8.	Na početku sastanka, Predsjedništvo daje sve daljnje dodatne informacije, potrebne za tijek sastanka i posebno navodi vrijeme namijenjeno svakoj točki. Suzdržava se od dugih uvoda i izbjegava ponavljanje informacija, koje su već poznate predstavništvima.

9.	Na početku rasprave o sadržaju točke, Predsjedništvo navodi predstavništvima najduže trajanje njihovih izjava o toj točki. U većini slučajeva izjave ne bi trebale trajati duže od dvije minute.

10.	Načelno nije dopušteno davanje riječi cijelom sazivu po redoslijedu; to se može koristiti samo u iznimnim slučajevima za posebna pitanja, pri čemu Predsjedništvo vremenski ograničava trajanje izjava.

11.	Predsjedništvo usmjerava rasprave koliko je god to moguće, posebno traženjem predstavništva, da se odazovu na kompromisne tekstove ili specifične prijedloge.

12.	Tijekom i na kraju sastanka Predsjedništvo se suzdržava od davanja dugačkih sažetaka rasprava i povlači se na kratko zaključivanje o postignutim rezultatima (u vezi sadržaja i/ili postupka).

13.	Predstavništva moraju izbjegavati ponavljanje točaka koje su predstavili prethodni govornici. Njihove izjave moraju bit kratke, sadržajne i povezane s točkom.

14.	Predstavništva, koja zastupaju jednaka stajališta potiču se na savjetovanje sa svrhom da samo jedan govornik predstavlja zajedničko stajalište o određenoj točki.

15.	Prilikom rasprava o tekstu, poželjno je da predstavništva daju konkretne prijedloge na nacrt u pisanom obliku umjesto izražavanja svojeg neslaganja s određenim prijedlogom.

16.	Osim ako Predsjedništvo nije drukčije odredilo, predstavništva se suzdržavaju od uzimanja riječi ako su suglasni s predmetnim prijedlogom; u tom slučaju se šutnja načelno smatra znakom suglasnosti.

PRILOG VI.

ODREDBE U VEZI OBLIKA AKATA

A.   Oblici uredbi

1.

Uredbe koje su zajednički donijeli Europski parlament i Vijeće i Uredbe Vijeća sadržavaju: (a) u svojem naslovu riječ ‚Uredba’, nakon koje slijedi serijski broj, datum donošenja i oznaka sadržaja; (b) riječi ‚Europski parlament i Vijeće Europske unije’ ili ‚Vijeće Europske unije’, prema potrebi; (c) upućivanje na odredbe na temelju kojih je Uredba donesena, kojima prethode riječi ‚uzimajući u obzir’; (d) pozivanje koje sadrži upućivanje na predložene prijedloge i pribavljena mišljenja i obavljena savjetovanja; (e) obrazloženje uredbe, ispred čega prethode riječi ‚budući da’; pri čemu su uvodne izjave označene brojevima; (f) riječi ‚donijeli su ovu Uredbu’ ili ‚donijelo je ovu Uredbu’ prema potrebi, nakon koje slijede odredbe Uredbe.

2.	Uredbe su podijeljene u članke, koji su prema potrebi grupirani u poglavlja i odjeljke.

3.	Zadnji članak Uredbe određuje dan stupanja na snagu, kada je taj dan prije ili poslije dvadesetog dana od objavljivanja.

4.

Nakon zadnjeg članka Uredbe slijede riječi: (a) i. ‚Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama’ ili ii. riječi ‚Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice’ u svim slučajevima kada se akt ne primjenjuje na ili u svim državama članicama (27); (b) ‚Sastavljeno u….’, nakon čega slijedi datum usvajanja Uredbe. i (c) u slučaju: i. da Uredbu zajednički donose Europski parlament i Vijeće, tekst ‚Za Europski parlament Predsjednik’ ‚Za Vijeće Predsjednik’. nakon čega slijedi ime predsjednika Europskog parlamenta i predsjednika Vijeća u vrijeme kada je Uredba donesena; ii. Uredbe Vijeća, tekst: ‚Za Vijeće Predsjednik’ nakon čega slijedi ime predsjednika Vijeća u vrijeme kada je Uredba donesena.

B.   Oblici Direktiva, Odluka, preporuka i mišljenja (Ugovori o EZ-u).

1.	Direktive i Odluke koje su zajedno donijeli Europski parlament i Vijeće, i Direktive i Odluke Vijeća u svojim naslovima sadrže riječ ‚Direktiva’ ili ‚Odluka’.

2.	Preporuke i mišljenja koje je izdalo Vijeće u svojim naslovima sadrže riječ ‚Preporuka’ ili ‚Mišljenje’.

3.	Odredbe koje se odnose na uredbe navedene gore pod A primjenjuju se na odgovarajući način, uz uvažavanje odgovarajućih odredbi Ugovora o EZ-u koje se primjenjuju na direktive i odluke.

C.   Oblici zajedničkih strategija Europskoga vijeća, zajedničkih akcija i zajedničkih stajališta iz članka 12. Ugovora o EU,

Zajedničke strategije, zajedničke mjere i zajednička stajališta u smislu članka 12. Ugovora o EU nose jedan od sljedećih naslova:

(a)	‚Zajednička strategija Europskog vijeća’, serijski broj (godina/broj/ZVSP), datum donošenja i sadržaj;

(b)	‚Zajednička akcija Vijeća’, serijski broj (godina/broj/ZVSP), datum donošenja i sadržaj;

(c)	‚Zajedničko stajalište Vijeća’, serijski broj (godina/broj/ZVSP), datum donošenja i sadržaj.

D.   Oblici zajedničkih stajališta, okvirnih odluka, odluka i konvencija iz članka 34. stavka 2. Ugovora o EU

Zajednička stajališta, okvirne odluke, odluke i konvencije u smislu članka 34. stavka 2. Ugovora o EU nose jedan od sljedećih naslova:

(a)	‚Zajedničko stajalište Vijeća’, serijski broj (godina/broj/ZVSP), datum donošenja i sadržaj;

(b)	‚Okvirna odluka Vijeća’, serijski broj (godina/broj/ZVSP), datum donošenja i sadržaj”;

(c)	„Odluka Vijeća”, serijski broj (godina/broj/ZVSP), datum donošenja i sadržaj;

(d)	‚Konvencija koju je donijelo Vijeće u skladu s člankom 34. Ugovora o Europskoj uniji’ i sadržaj.