32006D0679

ODLUKA KOMISIJE

od 28. ožujka 2006.

o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2006) 964)

(Tekst značajan za EGP)

(2006/679/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2001/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o interoperabilnosti konvencionalnog željezničkog sustava (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Tehnička specifikacija interoperabilnosti (u daljnjem tekstu: TSI) prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava iz članka 6. stavka 1. Direktive 2001/16/EZ navedena je u Prilogu.

U skladu s člancima 2. i 3. ove Odluke, TSI se u cijelosti primjenjuje na infrastrukturu i vozila transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava, kao što je određeno u Prilogu I. Direktivi 2001/16/EZ.

Članak 2.

1.   Za sustave navedene u Prilogu B TSI-ju i pitanja koja su uvrštena u „Otvorena pitanja” u Prilogu G TSI-ju, uvjeti koji se moraju ispuniti za provjeru interoperabilnosti u smislu članka 16. stavka 2. Direktive 2001/16/EZ, odgovarajući su tehnički propisi države članice koja odobrava puštanje podsustava iz ove Odluke u rad.

2.   Svaka država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju u roku od šest mjeseci nakon objave ove Odluke:

Članak 3.

Države članice izrađuju nacionalni plan provedbe TSI-ja u skladu s kriterijima određenima u poglavlju 7. Priloga.

Ovaj provedbeni plan dostavljaju drugim državama članicama i Komisiji najkasnije godinu dana nakon početka primjene ove Odluke.

Na temelju ovih nacionalnih planova Komisija izrađuje krovni plan EU-a prema načelima određenima u poglavlju 7. Priloga.

Članak 4.

Države članice omogućuju održavanje trenutačno određenog opsega funkcionalnosti naslijeđenih sustava razreda B, navedenih u Prilogu B TSI-ju i njihovih sučelja, izuzev onih promjena za koje se smatra da su potrebne radi smanjenja nedostataka ovih sustava koji bi mogli utjecati na sigurnost.

Države članice osiguravaju dostupnost takvih podataka o svojim naslijeđenim sustavima koji su potrebni za daljnji razvoj i dodjelu sigurnosnih potvrda za naprave koje omogućuju interoperabilnost opreme razreda A, kao što je određeno u Prilogu A TSI-ju, sa svojim naslijeđenim sustavima razreda B.

Članak 5.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere da bi do 31. prosinca 2007. na raspolaganje stavile vanjski specifični prijenosni modul (u daljnjem tekstu „SPM”), kao što je određeno u poglavlju 7. Priloga, za svoje naslijeđene prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne sustave razreda B, navedene u Prilogu B TSI-ju.

Članak 6.

S učinkom od dana početka primjene ove Odluke briše se članak 2. Odluke 2004/447/EZ.

Članak 7.

Ova se Odluka počinje primjenjivati šest mjeseci od dana objave.

Članak 8.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  SL L 110, 20.4.2001., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ (SL L 164, 30.4.2004., str. 114., ispravljena SL L 220, 21.6.2004., str. 40.).

(2)  SL L 155, 30.4.2004., str. 65., ispravljena u SL L 193, 1.6.2004., str. 53.

(3)  SL L 235, 17.9.1996., str. 6. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2004/50/EZ.

(4)  SL L 164, 30.4.2004., str. 1., ispravak u SL L 220, 21.6.2004., str. 3.

PRILOG

Tehnička specifikacija interoperabilnosti prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SADRŽAJ:

PRILOG A

PRILOG A – DODATAK 1

PRILOG A – DODATAK 2

PRILOG B

PRILOG C

OPĆI ZAHTJEVI

REGISTAR INFRASTRUKTURE

REGISTAR ŽELJEZNIČKIH VOZILA

POPISI SPECIFIČNIH SVOJSTAVA I ZAHTJEVA

PRILOG D

PRILOG E

PRILOG F

PRILOG G

PRILOG H

1.   UVOD

1.1.    Tehničko područje primjene

Ovaj se TSI odnosi na prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, naveden u popisu pod točkom 1. Priloga II. Direktivi 2001/16/EZ. U daljnjem tekstu tog dokumenta koristi se izraz: „prometno-upravljački podsustav”.

Više podataka o prometno-upravljačkom podsustavu navedeno je u poglavlju 2. (Definicija podsustava i područje primjene).

1.2.    Geografsko područje primjene

Geografsko područje primjene ovog TSI-ja je transeuropski konvencionalni željeznički sustav, kao što je opisano u Prilogu I. Direktivi 2001/16/EZ.

1.3.    Sadržaj ovog TSI-ja

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Direktive 2001/16/EZ, ovaj TSI

Osim toga, u skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2001/16/EZ, mogu se predvidjeti odredbe za posebne slučajeve svakog TSI-ja. One su navedene u poglavlju 7. (Provedba prometno-upravljačkog TSI-ja).

Konačno, ovaj TSI u poglavlju 4. (Karakteristike podsustava) također obuhvaća pravila rada i održavanja specifična za područje primjene navedeno u gornjim stavcima 1.1. (Tehničko područje primjene) i 1.2. (Geografsko područje primjene).

2.   DEFINICIJA PODSUSTAVA I PODRUČJE PRIMJENE

2.1.    Općenito

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav određen je kao niz funkcija i njihova provedba, koje omogućuju sigurno kretanje vlakova.

Prometno-upravljački TSI određuje temeljne zahtjeve za one dijelove prometno-upravljačkog podsustava koji utječu na interoperabilnost, i stoga trebaju izjavu EZ-a o provjeri.

Svojstva prometno-upravljačkog podsustava koja su povezana s interoperabilnošću transeuropskog konvencionalnog željezničkoga sustava određena su:

Specifikacije zahtjeva za te funkcije, sučelja i radne karakteristike određene su u poglavlju 4. (Karakteristike podsustava), gdje su navedene pripadajuće norme.

2.2    Pregled

Interoperabilnost transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava dijelomično ovisi o mogućnosti prometno-upravljačke opreme u vozilu da radi s različitom pružnom opremom.

Radi mobilnosti dijela na vozilu, prometno-upravljački podsustav dijeli se na dva dijela: sustav na vozilu i sustav uz kolosijek (vidjeti sliku 8. Priloga D).

2.2.1.   Interoperabilnost

Ovaj TSI određuje zahtjeve u pogledu funkcija, sučelja i radnih karakteristika radi osiguranja tehničke interoperabilnosti. Tehnička interoperabilnost je preduvjet za operativnu interoperabilnost, pri kojoj se vožnja temelji na konzistentnim podacima prikazanim na zaslonu u upravljačnicama i usklađenim s unificiranim operativnim zahtjevima koji su određeni za konvencionalnu mrežu. Ovaj TSI također sadrži funkcije koje su potrebne za postizanje operativne interoperabilnosti (vidjeti stavak 4.3.1., Sučelje s podsustavom odvijanja i upravljanja prometom).

2.2.2.   Razredi prometno-upravljačkog sustava

Unutar prometno-upravljačkog podsustava određena su dva razreda sustava osiguranja vlakova i radijske komunikacije:

Radi postizanja interoperabilnosti prometno-upravljački uređaj u vozilu osigurava:

Države članice preuzimaju odgovornost i osiguravaju upravljanje sustavima razreda B tijekom njihova životnog vijeka; promjene tih specifikacija posebice ne smiju dovesti u pitanje interoperabilnost.

2.2.3.   Stupnjevi primjene

Sučelja navedena u ovom TSI-ju određuju sredstva za prijenos podataka vlakovima i povremeno iz vlakova. Specifikacije razreda A navedene u ovom TSI-ju daju mogućnost izbora sredstava prijenosa ovisno o zahtjevima određenog projekta. Određena su tri stupnja primjene:

Zahtjevi ovog TSI-ja primjenjuju se na sve stupnjeve primjene. Provedbom se bavi Poglavlje 7. (Provedba prometno-upravljačkog TSI-ja). Vlak koji je opremljen sustavom u vlaku razreda A za određeni stupanj primjene moći će raditi na tom stupnju ili na bilo kojem nižem stupnju upotrebe.

2.2.4.   Granice mrežne infrastrukture

Lokalna tehnička sučelja između pružnih prometno-upravljačkih uređaja susjednih infrastruktura ne ograničavaju neprekinuti prolaz vlakova pri prijelazu granica između njih.

Nijednom vlaku velikih brzina ili konvencionalnom vlaku opremljenom sustavom u vlaku razreda A, u skladu s odgovarajućim TSI-jem, na temelju jednog od oba TSI-ja, ne ograničava se obavljanje prometa na putu vožnje velikih ili konvencionalnih brzina s infrastrukturom opremljenom sustavom razreda A u skladu s odgovarajućim TSI-jem, čim se radi provjere interoperabilnosti unakrsno pregleda registar željezničkih vozila odnosnog vlaka i registar infrastrukture odnosnog puta vožnje.

3.   TEMELJNI ZAHTJEVI PROMETNO-UPRAVLJAČKOG PODSUSTAVA

3.1.    Općenito

U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktiva 2001/16/EZ zahtijeva da transeuropski konvencionalni željeznički sustav, s podsustavima i sastavnicama interoperabilnosti, uključujući sučelja, ispunjava temeljne zahtjeve određene u općim uvjetima u Prilogu III. Direktivi. Temeljni zahtjevi su:

Direktiva omogućuje da se temeljni zahtjevi mogu općenito primijeniti na cjelokupni transeuropski konvencionalni željeznički sustav, ili su specifični za svaki podsustav i njegove sastavne dijelove.

Temeljni se zahtjevi obrađuju kao što je u nastavku navedeno. Za zahtjeve sustava razreda B odgovorne su odnosne države članice.

3.2.    Posebni aspekti prometno-upravljačkog podsustava

3.2.1.   Sigurnost

Na svaki se projekt na koji se primjenjuje ova specifikacija primjenjuju mjere kojima se dokazuje da stupanj rizika od nezgode, koji spada u područje primjene prometno-upravljačkog podsustava, nije veći od dopuštenog stupnja rizika u prometu. Kako bi se osiguralo da rješenja za osiguranje sigurnosti ne ugroze interoperabilnost, moraju se poštovati zahtjevi osnovnog parametra određenog u odjeljku 4.2.1. (Sigurnosne karakteristike prometno-upravljačkog podsustava značajne za interoperabilnost).

Za sustav razreda A cilj globalne sigurnosti podsustava podijeljen je između sklopova u vozilu i pružnih sklopova. Zahtjevi su potanko navedeni u osnovnom parametru koji je određen u odjeljku 4.2.1. (Sigurnosne karakteristike prometno-upravljačkog podsustava značajne za interoperabilnost). Taj se sigurnosni zahtjev mora ispuniti zajedno sa zahtjevima o raspoloživosti, kao što je određeno u odjeljku 3.2.2. (Pouzdanost i raspoloživost).

Za sustave razreda B, koji se koriste u konvencionalnom željezničkom prometu, odgovornost je odgovarajuće države članice (određene u Prilogu B):

3.2.2.   Pouzdanost i raspoloživost

3.2.3.   Zdravlje

U skladu s europskim uredbama i nacionalnim propisima koji su usklađeni s europskim zakonodavstvom, poduzimaju se mjere predostrožnosti u pogledu osiguranja da korišteni materijali u projektiranju prometno-upravljačkih podsustava ne predstavljaju opasnost po zdravlje osoba koje su s njima u dodiru.

3.2.4.   Zaštita okoliša

U skladu s europskim uredbama i nacionalnim propisima usklađenim s europskim zakonodavstvom:

3.2.5.   Tehnička kompatibilnost

Tehnička kompatibilnost uključuje funkcije, sučelja i radne karakteristike koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti.

Zahtjevi tehničke kompatibilnosti podijeljeni su u sljedeće tri kategorije:

3.2.5.1.   Tehničko-tehnološka kompatibilnost

3.2.5.1.1.   Fizičko-okolišni uvjeti

Sustavi koji ispunjavaju zahtjeve za sustave razreda A mogu raditi u klimatskim i fizičkim uvjetima koji postoje na odnosnim dijelovima transeuropske konvencionalne mreže. Za sučelja sa željezničkim vozilima vidjeti odjeljak 4.3.2.5. (Fizičko-okolišni uvjeti), a za sučelja s infrastrukturom odjeljak 4.3.3.3. (Fizičko-okolišni uvjeti).

Sustavi koji ispunjavaju zahtjeve za sustave razreda B sukladni su barem s fizičko-okolišnim specifikacijama koje se primjenjuju na odgovarajući sustav razreda B kako bi mogli raditi u klimatskim i fizičkim uvjetima koji postoje na odnosnim konvencionalnim prugama.

3.2.5.1.2.   Interna elektromagnetska kompatibilnost željeznice

Osnovni je parametar opisan u odjeljku 4.2.12. (Elektromagnetska kompatibilnost). Za sučelja sa željezničkim vozilima vidjeti odjeljak 4.3.2.6. (Elektromagnetska kompatibilnost), za sučelja s infrastrukturom vidjeti odjeljak 4.3.3.4., a za sučelja s energijom vidjeti odjeljak 4.3.4.1. (Elektromagnetska kompatibilnost).

3.2.5.2.   Kompatibilnost prometno-upravljačkog podsustava

Poglavlje 4. zajedno s Prilozima A i B određuje zahtjeve interoperabilnosti prometno-upravljačkog podsustava.

Osim toga, ovaj TSI zajedno s prometno-upravljačkim TSI-jem transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina, osigurava tehničku interoperabilnost između transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina i konvencionalnih željezničkih sustava kad su oba opremljena sustavom razreda A.

4.   OBILJEŽJA PODSUSTAVA

4.1.    Uvod

Transeuropski konvencionalni željeznički sustav na koji se primjenjuje Direktiva 2001/16/EZ i dio kojega je prometno-upravljački podsustav, integrirani je sustav čiju usklađenost treba provjeriti. Posebice se moraju pregledati usklađenost specifikacija podsustava, njegova sučelja sa sustavom u koji je integriran, te pravila za rad i održavanje.

Vodeći računa o odgovarajućim temeljnim zahtjevima, prometno-upravljački podsustav obilježavaju sljedeći osnovni parametri:

Zahtjevi iz odjeljaka

primjenjuju se uvijek, bez obzira na razred sustava.

Svi drugi zahtjevi iz odjeljka 4.2. (Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava) uvijek se primjenjuju samo za sustav razreda A. Za zahtjeve razreda B nadležna je odgovarajuća država članica. Prilog B obrađuje svojstva sustava razreda B i određuje nadležnu državu članicu.

STM-i koji sustavu razreda A u vozilu omogućuju rad na infrastrukturi razreda B podliježu zahtjevima razreda B.

Za postizanje interoperabilnosti nije potrebna standardizacija svih funkcija unutar cjelokupnog prometno-upravljačkog podsustava. Funkcionalnost automatskog osiguranja vlakova i automatskog upravljanja vlakovima razmatra se u poglavlju 4. a odnosi se na sljedeća područja:

Funkcije prometno-upravljačkog podsustava razvrstane su u kategorije koje, primjerice, označuju jesu li neobavezne ili obavezne. Kategorije su određene u Prilogu A, točki 1., i Prilogu A, točki 32., a klasifikacija funkcija navedena je u tekstu.

Prilog A, točka 3. određuje glosar izraza sustava ETCS-a i definicije koje se koriste u specifikacijama Priloga A.

U skladu s temeljnim zahtjevima Poglavlja 3., funkcionalne i tehničke specifikacije prometno-upravljačkog podsustava su sljedeće:

4.2.    Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

4.2.1.   Sigurnosna obilježja prometno-upravljačkog podsustava relevantna za interoperabilnost

Ovaj osnovni parametar opisuje sigurnosne zahtjeve za uređaje u vozilu i sigurnosne zahtjeve za pružnu opremu.

Pozivajući se na temeljni zahtjev „sigurnosti” (vidjeti odjeljak 3.2.1. Sigurnost), ovaj osnovni parametar utvrđuje obavezne zahtjeve interoperabilnosti:

4.2.2.   Funkcionalnost ETCS-a u vozilu

Ovaj osnovni parametar opisuje funkcionalnost ETCS-a u vozilu. On sadrži sve funkcije za sigurnu vožnju vlaka. Radne karakteristike funkcija moraju biti u skladu s Prilogom A, točkom 14. Te se funkcije provode u skladu s Prilogom A, točkama 1., 2., 4., 13., 23., 24. i 53. i s tehničkim specifikacijama navedenima u nastavku:

4.2.3.   Funkcionalnost pružnog ETCS-a

Ovaj osnovni parametar opisuje funkcionalnost pružnog ETCS-a. Sadrži cjelovitu funkcionalnost ETCS-a za osiguranje sigurnog puta određenog vlaka. Radne karakteristike funkcija u skladu su s Prilogom A, točkom 14. Te se funkcije provode u skladu s Prilogom A, točkama 1., 2., 4., 13., 23., 24., 31., 37. i 53. i tehničkim specifikacijama navedenima u nastavku:

4.2.4.   Funkcije EIRENE-a

Ovaj osnovni parametar opisuje funkcije zvučne i podatkovne komunikacije sustava EIRENE:

Te se funkcije provode u skladu s tehničkim specifikacijama iz Priloga A, točkama 32., 33. i 48. i njihove su radne karakteristike sukladne Prilogu A, točki 54.

4.2.5.   Sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a

Cjelokupna se specifikacija ovih sučelja sastoji od dva dijela:

Ovaj osnovni parametar opisuje zračni raspor između pružnih uređaja prometno-upravljačkog podsustava i prometno-upravljačkih uređaja u vozilu. On uključuje:

Primjenjuju se sljedeće specifikacije:

4.2.6.   Unutrašnja sučelja prometno-upravljačkog podsustava u vozilu

Osnovni se parametar sastoji od tri dijela.

4.2.6.1.   Sučelje između ETCS-a i STM-a

Specifični prijenosni modul (STM) omogućuje sustavu ETCS-a u vozilu rad na prugama opremljenim sustavima razreda B.

Sučelje između funkcionalnosti sustava ETCS-a u vozilu i STM-a za sustave razreda B određeno je u Prilogu A, točkama 4., 8., 25. i 26. Prilog A, točka 45. podrobno određuje sučelje K. Primjena sučelja K je neobavezna, ali ako se primijeni mora biti u skladu s Prilogom A, točkom 45.

4.2.6.2.   GSM-R/ETCS

Sučelje između radijskog sustava razreda A i funkcionalnosti sustava ETCS-a u vozilu. Ti su zahtjevi podrobno određeni u Prilogu A, točkama 4., 7., 20., 22. i 34.

4.2.6.3.   Mjerenje puta i brzine

Sučelje između funkcije mjerenja puta i brzine, te sustava ERTMS-a/ETCS-a u vozilu mora ispuniti zahtjeve iz Priloga A, točke 44. To sučelje pridonosi tom osnovnom parametru samo kad je oprema za mjerenje puta i brzine osigurana kao odvojeni interoperabilni sastavni dio (vidjeti odjeljak 5.2.2. Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.7.   Unutrašnja sučelja pružnog prometno-upravljačkog podsustava

Ovaj se osnovni parametar sastoji od šest dijelova.

4.2.7.1.   Funkcionalna sučelja između radijskih automatskih pružnih blokova (APB-a)

To se sučelje upotrebljava za određivanje podataka koji se razmjenjuju između automatskih pružnih blokova (APB), tako da se vlak može sigurno kretati s područja jednog APB-a na drugo. Ono opisuje:

Ti zahtjevi podrobno su navedeni u Prilogu A., točki 12.

4.2.7.2.   Tehničko sučelje između APB-a

To je tehničko sučelje između dva APB-a. Ti su zahtjevi navedeni u Prilogu A, točki 58.

4.2.7.3.   GSM-R/APB

Ovo je sučelje između radijskog sustava razreda A i funkcionalnosti pružnog sustava ETCS-a. Ti su zahtjevi navedeni u Prilogu A, točkama 4., 20., 22. i 34.

4.2.7.4.   Eurobaliza/LEU

Ovo je sučelje između sustava Eurobalize i pružne elektroničke jedinice (LEU). Ti su zahtjevi navedeni u Prilogu A, točki 9. Ovo sučelje pridonosi tom osnovnom parametru samo kad su Eurobaliza i LEU-i postavljeni kao odvojeni interoperabilni sastavni dijelovi (vidjeti odjeljak 5.2.2. Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.7.5.   Europetlja/LEU

Ovo je sučelje između sustava Europetlje i LEU-a. Ti su zahtjevi navedeni u Prilogu A, točki 16. Ovo sučelje pridonosi tom osnovnom parametru samo kad su Europetlja i LEU-i postavljeni kao odvojeni interoperabilni sastavni dijelovi (vidjeti odjeljak 5.2.2. Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova).

4.2.7.6.   Zahtjevi za prethodno namještanje pružne opreme ERTMS-a

To je sučelje između pružne opreme razreda A i pružne infrastrukture prometno-upravljačkog podsustava. Ti su zahtjevi navedeni u Prilogu A, točki 59. Ova točka opisuje načine prethodnog namještanja pružne opreme razreda A.

4.2.8.   Upravljanje ključevima

Ovaj se osnovni parametar odnosi na radijski prijenos sigurnosnih podataka zaštićen mehanizmima koji zahtijevaju kriptografske ključeve. Upravitelji infrastruktura i željeznički prijevoznici osiguravaju sustav upravljanja koji nadzire i upravlja ključevima. Sučelje upravljanja ključevima potrebno je:

Zahtjevi za upravljanje ključevima između sustava upravljanja ključevima interoperabilnih regija određeni su u Prilogu A, točki 11.

4.2.9.   Upravljanje ETCS-ID-om

Ovaj se osnovni parametar odnosi na jedinstvene ETCS-ove identifikacijske oznake za pružnu opremu i opremu na vozilu. Zahtjevi su podrobno navedeni u Prilogu A točki 23. Dodjela varijabli određena je u Prilogu A, točki 53.

Dobavljači prometno-upravljačke opreme u vozilu odgovorni su za upravljanje jedinstvenim identifikacijskim oznakama unutar dodijeljenog raspona, kao što je određeno u Prilogu A, točki 53. Željeznički prijevoznici osiguravaju sustav upravljanja koji nadzire i upravlja identifikacijskim oznakama tijekom životnog vijeka uređaja.

U Prilogu A, točki 53. državama članicama dodijeljeni su rasponi identifikacijskih oznaka. Države su članice odgovorne za upravljanje dodjelom tih raspona naručiteljima u svojim državama.

Naručitelji pružne opreme su odgovorni za upravljanje jednoznačnim identifikacijskim oznakama unutar svojeg dodijeljenog raspona. Upravitelj infrastrukture osigurava sustav upravljanja koji nadzire i upravlja identifikacijskim oznakama tijekom životnog vijeka uređaja.

4.2.10   Uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta (HABD)

Ovaj osnovni parametar određuje zahtjeve za pružnu opremu koja se koristi za provjeru da li temperatura osovinskih ležišta željezničkih vozila u vožnji prelazi određenu vrijednost, te za prijenos tog podatka u upravljački centar. Zahtjevi su određeni u Prilogu A, dodatku 2.

Obrada željezničkih vozila opremljenih detektorom u vozilu također je opisana u TSI-ju željezničkih vozila velikih brzina, odjeljak 4.2.11.

4.2.11.   Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka

Ovaj osnovni parametar opisuje svojstva pružnog sustava za detekciju vlaka koja su potrebna da bi ih aktivirala željeznička vozila koja su sukladna s TSI-jem željezničkih vozila.

Željeznička vozila moraju imati potrebna svojstva za rad pružnih sustava za detekciju vlaka. Zahtjevi povezani sa svojstvima vozila podrobno su određeni u Prilogu A, Dodatku 1. Ta su svojstva određena u TSI-ju željezničkih vozila velikih brzina i TSI-ju željezničkih vozila teretni vagoni u odjeljcima navedenima u tablici, i uključit će se u buduće TSI-je željezničkih vozila.

4.2.12.   Elektromagnetska kompatibilnost

Ovaj osnovni parametar dijeli se na dva dijela.

4.2.12.1.   Unutrašnja elektromagnetska kompatibilnost prometno-upravljačkog podustava i nadzora

Prometno-upravljačka oprema ne smije ometati drugu prometno-upravljačku opremu.

4.2.12.2.   Elektromagnetska kompatibilnost između željezničkih vozila i pružne prometno-upravljačke opreme:

to uključuje područje emisija elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) (vođena i inducirana vučna struja i druge struje iz vlaka, značajke elektromagnetskog polja i statičnih polja) koje željeznička vozila moraju poštovati kako bi se osigurao pravilan rad pružne prometno-upravljačke opreme. Ona uključuje opis mjerenja vrijednosti.

Pružni sustavi za detekciju vlaka moraju imati svojstva neophodna za kompatibilnost sa željezničkim vozilima koja su u skladu s TSI-jem željezničkih vozila.

Prilog A, Dodatak 1. određuje svojstva opreme za detekciju vlaka, neophodna za kompatibilnost sa željezničkim vozilima koja su u skladu s TSI-jem željezničkih vozila. Ta će se svojstva uključiti u TSI željezničkih vozila.

4.2.13.   ETCS DMI (sučelje između strojovođe i stroja)

Ovaj osnovni parametar opisuje podatke koje ETCS sustav u vozilu dostavlja strojovođi, i podatke koje strojovođa unosi u sustav ERTMS-a/ETCS-a u vozilu. Vidjeti Prilog A, točka 51.

On uključuje:

4.2.14.   EIRENE DMI (sučelje između strojovođe i vlaka)

Ovaj osnovni parametar opisuje podatke koje EIRENE sustav u vozilu dostavlja strojovođi, i podatke koje strojovođa unosi u sustav EIRENE u vozilu. Vidjeti Prilog A točke 32., 33. i 51.

On uključuje:

4.2.15.   Sučelje za snimanje podataka u regulativne svrhe

Ovaj osnovni parametar opisuje:

Istražne vlasti svake države članice imaju pristup snimljenim podacima koji ispunjavaju obvezne zahtjeve snimanja podataka u službene i istražne svrhe.

Vidjeti Prilog A, točke 4., 5., 41. i 55.

4.2.16.   Vidljivost pružnih prometno-upravljačkih objekata

Ovaj osnovni parametar opisuje:

4.3.    Funkcionalne i tehničke specifikacije za sučelja s drugim podsustavima

4.3.1.   Sučelje s podsustavom odvijanja i upravljanja prometom

Sva pozivanja na TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice predstavljaju otvorena pitanja koje treba potvrditi nakon odobrenja tog TSI-ja.

4.3.1.1.   Operativna pravila

Na europsku konvencionalnu mrežu primjenjivat će se neki jedinstveni operativni zahtjevi, koji će se opisati u TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom za konvencionalnu željeznicu (odjeljak 4.4. Operativna pravila prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog TSI-ja).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.4. (treba se potvrditi).

4.3.1.2.   ETCS-ovo sučelje između strojovođe i stroja

Ovo sučelje opisuje podatke koje sustav ERTMS ETCS na vozilu dostavlja strojovođi, i podatke koje strojovođa unosi u sustav ERTMS ETCS na vozilu. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.13. (ETCS DMI (sučelje između strojovođe i stroja)).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.4. (treba se potvrditi).

4.3.1.3.   EIRENE DMI (sučelje između strojovođe i stroja)

Ovo sučelje opisuje podatke koje sustav EIRENE u vozilu dostavlja strojovođi, i podatke koje strojovođa unosi u sustav EIRENE u vozilu. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.14 (EIRENE-ovo sučelje između strojovođe i vlaka).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.4. (treba se potvrditi).

4.3.1.4.   Sučelje za snimanje podataka u regulativne svrhe

Ovo se sučelje odnosi na funkcionalne zahtjeve za snimanje podataka i njihovo korištenje. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.15. (Sučelje za snimanje podataka u regulativne svrhe).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.2.3.5. (treba se potvrditi).

4.3.1.5.   Zajamčene kočne radne karakteristike vlaka i njihova svojstva

Prometno-upravljačkog podsustava zahtijeva zajamčene kočne radne karakteristike vlaka. TSI-ju odvijanja i upravljanja prometom odredit će pravila kojima se određuju zajamčene kočne radne karakteristike vlaka. U TSI-ju željezničkih vozila određuje se način utvrđivanja kočnih radnih karakteristika vozila.

Ovo je sučelje važno za sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.2.2.4. (treba se potvrditi).

4.3.1.6.   Izolacija funkcionalnosti ETCS-a u vozilu

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za izolaciju funkcionalnosti ETCS-a u vozilu u slučaju kvara. Zahtjevi prometno-upravljačkog podsustava opisani su u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ETCS-a u vozilu)

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.4. (treba se potvrditi).

4.3.1.7.   Upravljanje ključevima

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za upravljanje ključevima. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.8 (Upravljanje ključevima).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A.

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice (treba se potvrditi).

4.3.1.8.   Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za uređaje za otkrivanje pregrijanih ležišta. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.10. (Uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta (HABD).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.2.3.5.1. (treba se potvrditi).

4.3.1.9.   Budnost strojovođe

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za budnost strojovođe. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava je opisan u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ETCS-a u vozilu).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.3.3.7. (treba se potvrditi).

4.3.1.10.   Upotreba posipanja pijeskom

Ovo se sučelje odnosi na operativne zahtjeve za strojovođe kako pijesak ne bi ugrožavao radne karakteristike pružne opreme za detekciju vlaka. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.11. (Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: nije trenutačno obrađen u TSI-ju upravljanja i odvijanja prometom jer se pojedinosti razlikuju: treba se potvrditi.

4.3.1.11.   Vanjsko vidno polje strojovođe

Ovo se sučelje odnosi na vidno polje strojovođe kroz vjetrobran upravljačnice. Zahtjevi prometno-upravljačkog podsustava opisani su u odjeljku 4.2.16. (Vidljivost pružnih prometno-upravljačkih objekata).

TSI odvijanja i upravljanja prometom konvencionalne željeznice: odjeljak 4.3.2.2. (treba se potvrditi).

4.3.2.   Sučelje s podsustavom željezničkih vozila

Sva pozivanja na sučelja s TSI-jem željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni konvencionalne željeznice ostaju otvorena pitanja. Vučna vozila znače lokomotive, električne motorne vlakove i dizelske motorne vlakove.

4.3.2.1.   Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka

Pružni sustavi za detekciju vlaka moraju imati potrebna svojstva kako bi ih mogla aktivirati željeznička vozila koja su usklađena s TSI-jem željezničkih vozila. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava i pozivanje na odnosne TSI-je željezničkih vozila opisan je u odjeljku 4.2.11. (Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka).

4.3.2.2.   Elektromagnetska kompatibilnost između željezničkih vozila i pružne prometno-upravljačke opreme

To sučelje predstavlja raspon emisija elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) (vođena i inducirana vučna struja i druge struje iz vlaka, svojstva elektromagnetskog polja i statičkih polja) koje željeznička vozila moraju poštovati kako bi se osigurao pravilan rad prometno-upravljačke opreme uz kolosijek. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.12.2. (Elektromagnetska kompatibilnost između željezničkih vozila i prometno-upravljačke opreme uz kolosijek).

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.1.9.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.3.   Zajamčene kočne radne karakteristike vlaka i njihova svojstva

Prometno-upravljački podsustav mora imati zajamčene radne karakteristike kočenja vlaka. TSI željezničkih vozila određuje metodu utvrđivanja radnih karakteristika kočenja vozila. TSI odvijanja i upravljanja prometom odredit će pravila za određivanje zajamčenih radnih karakteristika kočenja vlaka.

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: 4.2.4.1.2.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.1.5., 4.3.7. i 4.3.9.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.4.   Položaj antena prometno-upravljačkog podsustava u vozilu

Položaj antena Eurobalize i Europetlje u željezničkim vozilima je takav da osigurava podatkovno komuniciranje na ekstremnim točkama geometrije pruge kojom željeznička vozila mogu prolaziti. Mora se uzeti u obzir kretanje i ponašanje željezničkih vozila. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ETCS-a u vozilu).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Zahtjeve za sustave razreda B određuje odgovarajuća država članica (vidjeti Prilog B).

Položaj antene GSM-R-a na krovu vozila uglavnom ovisi o mjerenjima koja se trebaju obaviti za sve vrste vozila, vodeći također računa o položaju drugih (novih ili postojećih) antena. U uvjetima testiranja izlazni podaci antene moraju ispunjavati zahtjeve opisane u odjeljku 4.2.5. (sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a). Uvjeti ispitivanja su također opisani u odjeljku 4.2.5. (sučelja zračnog raspora ETCS-a i EIRENE-a).

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: Prilog 0,0.5, odjeljak 4.2.4.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.5.   Fizičko-ekološki uvjeti

Klimatski i fizički uvjeti okoliša prometno-upravljačke opreme koji se očekuju u vlaku određeni su pozivanjem na registre željezničke infrastrukture za pruge na kojima se predviđa promet vlaka, te pozivanjem na Prilog A, točku A4.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.3.12.

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.6.   Elektromagnetska kompatibilnost

Kako bi se olakšala opća upotreba prometno-upravljačke opreme na vozilu na novim željezničkim vozilima koja su prihvaćena za promet na transeuropskoj konvencionalnoj željezničkoj mreži, elektromagnetski uvjeti koji se očekuju u vlaku određeni su u skladu s Prilogom A, točkom A6. Na komunikacijski sustav Eurobalize primjenjuju se posebne odredbe iz Priloga A, točke 9.

Zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila velikih brzina:

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.7.   Izolacija funkcionalnosti ETCS-a u vozilu

Ovo se sučelje odnosi na izolaciju funkcionalnosti ETCS-a u vozilu. Zahtjevi prometno-upravljačkog podsustava nalaze se u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ETCS-a u vozilu).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Istovjetne zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.4. (treba se dodati)

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.8.   Podatkovna sučelja

Podatkovno sučelje između vlaka i prometno-upravljačkih uređaja u vozilu je određeno u Prilogu A, točki 7.

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljci 4.2.4. i 4.3.13.

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćen za stupnjeve 1. i 2. ETCS-a.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

Zahtjevi za sučelja između radijskih veza i podsustava željezničkih vozila određeni su u Prilogu A, točki 33.

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

Odnosna odgovarajuća specifikacija propisana je u:

4.3.2.9.   Uređaji za otkrivanje pregrijanih ležišta

Ovo se sučelje odnosi na tehničke zahtjeve za uređaje za otkrivanje pregrijanih ležišta. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.10. (uređaj za otkrivanje pregrijanih ležišta (HABD).

Odnosna odgovarajuća specifikacija propisana je u:

4.3.2.10.   Prednja svjetla na vozilima

Ovo se sučelje odnosi na tehničke zahtjeve obojanosti i sjaja prednjih svjetala na vozilima kako bi se zajamčila pravilna vidljivost reflektirajućih pružnih znakova i reflektirajuće odjeće. Zahtjevi prometno-upravljačkog podsustava opisani su u odjeljku 4.2.16. (Vidljivost pružnih prometno-upravljačkih objekata).

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno,

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.20.,

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.11.   Budnost strojovođe

Ovo se sučelje odnosi na tehničke zahtjeve za budnost strojovođe. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.2. (Funkcionalnost ETCS-a u vozilu).

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno,

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.2.,

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.12.   Mjerenje puta i brzine

Ovo je sučelje između naprave za mjerenje puta i brzine i funkcionalnosti koja se zahtijeva za funkcije sustava ETCS-a u vozilu.

Ovo je sučelje s TSI-ijem željezničkih vozila važno samo za osnovni parametar opisan u odjeljku 4.2.6.3. (Mjerenje puta i brzine) kad je oprema za mjerenje puta i brzine isporučena kao odvojeni interoperabilni sastavni dio (vidjeti odjeljak 5.2.2. Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B). TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.4.

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.13.   Sučelje za snimanje podataka u regulativne svrhe

Ovo se sučelje odnosi na tehničke zahtjeve za snimanje podataka. Osnovni parametar prometno-upravljačkog podsustava opisan je u odjeljku 4.2.15. (Sučelje za snimanje podataka u regulativne svrhe).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI željezničkih vozila teretni vagoni: nije obuhvaćeno.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.3.13.

TSI željezničkih vozila vučna vozila i putnički vagoni.

4.3.2.14.   Prethodno opremanje vozila

Ovo se sučelje odnosi na opseg prethodnog opremanja željezničkih vozila opremom razreda A kao što je opisano u Prilogu A, točki 57.

Ovo se sučelje odnosi na sustave razreda A.

TSI željezničkih vozila velikih brzina: odjeljak 4.2.4.

4.3.3.   Sučelja s podsustavom infrastrukture

4.3.3.1.   Sustavi za detekciju vlaka

Infrastrukturna oprema osigurava da sustav detekciju vlaka poštuje zahtjeve navedene u odjeljku 4.2.11. (Kompatibilnost s pružnim sustavom za detekciju vlaka).

TSI infrastrukture: u budući će se TSI uključiti pozivanje na prometno-upravljački i signalno-sigurnosni TSI tako da infrastruktura poštuje zahtjeve prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava.

4.3.3.2.   Pružne antene

Antene pružnih podsustava moraju biti postavljene tako da se osigura pouzdana podatkovna komunikacija na ekstremnim točkama geometrije pruge kojim željeznička vozila mogu prolaziti. Uzima se u obzir kretanje i ponašanje željezničkih vozila. Vidjeti odjeljak 4.2.5. (sučelja zračnosti ETCS-a i EIRENE-a).

Ovo se sučelje odnosi na sustav razreda A. Odgovarajuće zahtjeve za sustave razreda B određuje odnosna država članica (vidjeti Prilog B).

TSI infrastrukture: odredit će se u odnosu na širinu kolosijeka

4.3.3.3.   Fizičko-ekološki uvjeti

Klimatski i fizičko-ekološki uvjeti koji se očekuju na infrastrukturi navode se u registru infrastrukture s pozivom na Prilog A, točku A5.

4.3.3.4.   Elektromagnetska kompatibilnost

Elektromagnetski uvjeti koji se očekuju na infrastrukturi određuju se pozivanjem na Prilog A, točku A7. Na komunikacijski sustav Eurobalize primjenjuju se posebne odredbe iz Priloga A, točke 9. Prometno-upravljačka oprema u vozilu sukladna Prilogu A, točki A6. i posebnim zahtjevima za Eurobalizu iz Priloga A, točke 9., smatra se sukladnom odgovarajućim temeljnim zahtjevima.

4.3.4.   Sučelja s energetskim podsustavom

4.3.3.4.1.   Elektromagnetska kompatibilnost

Elektromagnetski uvjeti koji se očekuju od stabilnih postrojenja određuju se pozivanjem na Prilog A, točku A7. Na komunikacijski sustav Eurobalize primjenjuju se posebne odredbe iz Priloga A, točke 9. Prometno-upravljačka oprema u vozilu sukladna Prilogu A, točki A6. i posebnim zahtjevima za Eurobalizu iz Priloga A, točke 9., smatra se sukladnom odgovarajućim temeljnim zahtjevima.

4.4.    Operativna pravila

Operativna pravila specifična za prometno-upravljački podsustav navedena su u TSI-ju vođenja i odvijanja željezničkog prometa.

4.5.    Pravila održavanja

Pravila održavanja podsustava obuhvaćenog ovim TSI-jem osiguravaju da se vrijednosti navedene u osnovnim parametrima iz 4. poglavlja održavaju u okviru zahtijevanih graničnih vrijednosti tijekom životnog vijeka opreme. Međutim, tijekom preventivnog ili servisnog održavanja, moguće je da podsustav ne može postići vrijednosti navedene u osnovnim parametrima; pravila održavanja moraju osigurati da se ne ugrozi sigurnost tijekom ovih djelatnosti.

Da bi se to postiglo, treba se poštovati sljedeće:

4.5.1.   Odgovornost proizvođača opreme

Proizvođač opreme koja je ugrađena u podsustav određuje:

4.5.2.   Odgovornost naručitelja

Naručitelji

4.5.3.   Odgovornost upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika

Upravitelj infrastrukture ili željeznički prijevoznik odgovoran za rad pružne opreme ili opreme u vozilu određuje:

4.5.4.   Plan održavanja

Plan održavanja temelji se na odredbama iz odjeljka 4.5.1. (Odgovornost proizvođača opreme) i odjeljka 4.5.2. (Odgovornost naručitelja) i odjeljka 4.5.3. (Odgovornost upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika) i obuhvaća barem:

4.6.    Stručne kvalifikacije

Stručne kvalifikacije koje su potrebne za rad prometno-upravljačkog podsustava određene su u TSI-ju vođenja i odvijanja prometa.

Zahtjevi u pogledu osposobljenosti za održavanje prometno-upravljačkog podsustava podrobno su određeni u planu održavanja (vidjeti odjeljak 4.5.4. Plan održavanja).

4.7.    Zdravstveni i sigurnosni uvjeti

Uz zahtjeve navedene u planu održavanja, vidjeti odjeljak 4.5. (Pravila održavanja), poduzimaju se mjere predostrožnosti za osiguranje zdravlja i sigurnosti osoba zaduženih za održavanje i rad u skladu s europskim propisima i nacionalnim propisima koji su u skladu s europskim zakonodavstvom.

4.8.    Registri infrastrukture i željezničkih vozila

Prometno-upravljački podsustav odnosi se na dva sustava opreme:

Zahtjevi u pogledu sadržaja registra konvencionalne željezničke infrastrukture i konvencionalnih željezničkih vozila koji se odnose na prometno-upravljačku opremu određeni su u Prilogu C (Posebna svojstva pruga i vlakova).

5.   INTEROPERABILNI SASTAVNI DIJELOVI

5.1.    Definicije

U skladu s člankom 2., stavkom (d) Direktive 2001/16/EZ:

Interoperabilni sastavni dijelovi predstavljaju „svaku elementarnu sastavnicu, skupinu sastavnih dijelova, podsklop ili cjelokupni sklop opreme ugrađene ili namijenjene ugradnji u podsustav o kojem izravno ili neizravno ovisi interoperabilnost transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava. Pojam sastavnog dijela obuhvaća materijalna i nematerijalna sredstva kao što je programska podrška.”

Kao što je opisano u 2. poglavlju prometno-upravljački podsustav se dijeli na dva sustava opreme, te se stoga opća definicija Direktive može prilagoditi na sljedeći način:

Prometno-upravljački interoperabilni sastavni dijelovi predstavljaju svaku osnovnu sastavnicu, skupinu sastavnih dijelova ili podsklop opreme ugrađene ili namijenjene ugradnji u pružnu opremu ili u opremu u vozilu, te o kojoj izravno ili neizravno ovisi interoperabilnost transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava. Pojam sastavnog dijela obuhvaća materijalna i nematerijalna sredstva kao što je programska podrška.

5.2.    Popis interoperabilnih sastavnih dijelova

5.2.1.   Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi

Interoperabilni sastavni dijelovi prometno-upravljačkog podsustava navedeni su u:

Interoperabilni sastavni dio „sigurnosna platforma” određena je kao strukturna sastavnica (generički proizvod, neovisan o primjeni) koji se sastoji od sklopovlja i osnovne programske podrške (sklopovno-programska oprema i/ili operativni sustav i/ili alati podrške) koji se mogu upotrijebiti za izgradnju kompleksnijih sustava (generičke primjene, tj. razredi primjene).

5.2.2.   Grupiranje interoperabilnih sastavnih dijelova

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi prometno-upravljačkog podsustava koji su određeni u tablicama 5.1.a i 5.2.a, mogu se spojiti u veću cjelinu. Skupina se tada određuje funkcijama integriranih interoperabilnih sastavnih dijelova i preostalih sučelja izvan skupine. Tako oblikovana skupina se smatra interoperabilnim sastavnim dijelom.

Kada nema obaveznih specifikacija navedenih u ovom TSI-ju za podršku sučelju, izjava o sukladnosti se može pripremiti grupiranjem interoperabilnih sastavnih dijelova.

5.3.    Radne karakteristike i specifikacije sastavnih dijelova

Za svaki osnovni interoperabilni sastavni dio ili skupinu interoperabilnih sastavnih dijelova tablice u 5. poglavlju opisuju:

Treba uzeti u obzir da se zahtjevi u odjeljku 4.5.1. (Odgovornost proizvođača opreme) primijenjuju na svaki osnovni interoperabilni sastavni dio ili skupinu interoperabilnih sastavnih dijelova.

Tablica 5.1.a

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi prometno-upravljačkog podsustava u vozilu

Tablica 5.1.b

Skupine interoperabilnih sastavnih dijelova prometno-upravljačke opreme u vozilu

Ta je tablica primjer prikaza strukture. Mogu se predložiti druge skupine

Tablica 5.2.a

Osnovni interoperabilni sastavni dijelovi prometno-upravljačke opreme u vozilu

Tablica 5.2.b

Skupine interoperabilnih sastavnih dijelova pružne prometno-upravljačke opreme

Ova tablica je primjer prikaza strukture. Mogu se predložiti druge skupine.

6.   OCJENA SUKLADNOSTI I/ILI PRIKLADNOSTI ZA UPORABU SASTAVNIH DIJELOVA I PROVJERA PODSUSTAVA

6.0    Uvod

U području primjene ovog TSI-ja, ispunjenje odgovarajućih temeljnih zahtjeva navedenih u 3. poglavlju ovog TSI-ja omogućit će se usklađivanjem sa specifikacijama opisanim u 4. poglavlju i nastavno, u 5. poglavlju za interoperabilne sastavne dijelove, kao što pokazuje pozitivni ishod ocjene sukladnosti i/ili primjerenosti za uporabu interoperabilnog sastavnog dijela i provjere podsustava, kao što je opisano u 6. poglavlju.

Međutim, kada dio temeljnih zahtjeva uređuju nacionalni propisi, radi:

tada se ocjena sukladnosti izvodi u skladu s prijavljenim postupcima za koje je nadležna odnosna država članica.

6.1.    Interoperabilni sastavni dijelovi

6.1.1.   Postupci ocjenjivanja

Proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela (IC) (i/ili skupine interoperabilnih sastavnih dijelova) ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, sastavlja izjavu EZ-a o sukladnosti u skladu s člankom 13.1. i Prilogom IV. Direktivi 2001/16/EZ prije njegovog stavljanja na tržište.

Postupak ocjenjivanja sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela i/ili skupine interoperabilnih sastavnih dijelova, kao što su određene u Poglavlju 5. ovog TSI-ja, obavlja se primjenom modula kao što je određeno u odjeljku 6.1.2. (Moduli).

Neke specifikacije u ovom TSI-ju sadrže obavezne i/ili neobavezne funkcije. Prijavljeno tijelo:

i obavlja ocjenu sukladnosti.

Dobavljač u izjavi EZ-a navodi koje se neobavezne funkcije provode.

Prijavljeno tijelo provjerava da nijedna od dodatnih funkcija provedenih u sastavnom dijelu ne dovodi do sukoba s provedenim obveznim ili neobaveznim funkcijama.

6.1.1.1.   Specifični prijenosni modul (STM)

STM mora ispunjavati nacionalne zahtjeve a za njegovo je odobrenje odgovorna odgovarajuća država članica, kao što je navedeno u Prilogu B.

Provjera sučelja STM s ERTMS-om/ETCS-om u vozilu zahtijeva ocjenu sukladnosti koju provodi prijavljeno tijelo. Prijavljeno tijelo provjerava je li država članica odobrila nacionalni dio STM-a.

6.1.1.2.   Izjava EZ-a o prikladnosti za uporabu

Za interoperabilne sastavne dijelove prometno-upravljačkog podsustava nije potrebna izjava EZ-a o prikladnosti za uporabu.

6.1.2.   Moduli

Za ocjenu interoperabilnih sastavnih dijelova unutar prometno-upravljačkog podsustava, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici može izabrati module u skladu s tablicama 5.1.A, 5.1.B, 5.2.A i 5.2.B:

Ti moduli su opisani u Prilogu E ovom TSI-ju.

Modul D (sustav upravljanja kakvoćom proizvodnje) može se izabrati samo kad proizvođač primjenjuje sustav kakvoće na proizvodnju, inspekciju i ispitivanje gotovih proizvoda, koje odobrava i nadzire prijavljeno tijelo.

Modul H2 (cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom s ispitivanjem projekta) može se izabrati samo kad proizvođač primjenjuje sustav kakvoće na projektiranje, proizvodnju, te inspekciju i ispitivanje gotovih proizvoda, koje odobrava i nadzire prijavljeno tijelo.

Na uporabu nekih modula primjenjuju se sljedeća dodatna objašnjenja:

Neovisno o izabranom modulu, za izdavanje potvrde u pogledu interoperabilnih sastavnih dijelova na koje se primjenjuju zahtjevi osnovnog parametra sigurnosti (odjeljak 4.2.1. Sigurnosna prometno-upravljačka svojstva značajna za interoperabilnosti), primjenjuju se odredbe Priloga A, točke 47., točke A1., točke A2. i točke A3.

Neovisno o izabranom modulu, provjerava se jesu li oznake dobavljača u pogledu održavanja interoperabilnog sastavnog dijela u skladu sa zahtjevima odjeljka 4.5. (Pravila održavanja) ovog TSI-ja.

Ako se koristi modul B (tipsko ispitivanje), to se čini na temelju ispitivanja tehničke dokumentacije (vidjeti odjeljak 3. i 4.1. opisa modula B (tipsko ispitivanje)).

Ako se koristi modul H2 (cjeloviti sustav upravljanja kakvoćom s ispitivanjem projekta), primjena ispitivanja projekta uključuje sve potrebne dokaze da su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 4.5. (Pravila održavanja) ovog TSI-ja.

6.2.    Prometno-upravljački podsustav

6.2.1.   Postupci ocjenjivanja

Ovo poglavlje odnosi se na izjavu EZ-a o provjeri prometno-upravljačkog podsustava. Kao što je navedeno u 2. poglavlju, primjena prometno-upravljačkog podsustava odnosi se na dva tipa opreme:

Za svaku se opremu zahtijeva izjava EZ-a o provjeri.

Prijavljeno tijelo na zahtjev naručitelja, ili njegova ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici, obavlja provjeru EZ-a za opremu vozilu ili za pružnu opremu u skladu s Prilogom VI. Direktivi 2001/16/EZ.

Naručitelj sastavlja izjavu EZ-a o provjeri prometno-upravljačke opreme u skladu s člankom 18. stavkom 1. i Prilogom V. Direktivi 2001/16/EZ.

Sadržaj izjave EZ-a o provjeri mora biti u skladu s Prilogom V. Direktivi 2001/16/EZ. To uključuje provjeru integracije interoperabilnih sastavnih dijelova koji su dio opreme; u tablicama 6.1. i 6.2. određene su karakteristike koje treba provjeriti i pozivanje na obavezne specifikacije koje se trebaju primijeniti.

Neke specifikacije u ovom TSI-ju sadrže obvezne i/ili neobavezne funkcije. Prijavljeno tijelo:

Prijavljeno tijelo provjerava da nijedna od dodatnih funkcija provedena u opremi nije u sukobu s provedenim obaveznim ili neobaveznim funkcijama.

Podaci o posebnoj provedbi pružne opreme ili opreme u vozilu dostavljaju se u Registar infrastrukture i Registar željezničkih vozila u skladu s Prilogom C.

Izjava EZ-a o provjeri pružne opreme ili opreme u vozilu pruža sve podatke koji se zahtijevaju za unošenje u navedene registre. Registrima se upravlja u skladu s člankom 24. Direktive 2001/16/EZ.

Izjava EZ-a o provjeri pružne opreme ili opreme u vozilu zajedno s izjavama o sukladnosti u dovoljnoj mjeri osigurava da pružna oprema radi s opremom u vozilu koja ima odgovarajuće karakteristike kao što je određeno u registru željezničkih vozila i u registru infrastrukture, te pritom nije potrebna dodatna izjava EZ-a o provjeri podsustava.

6.2.1.1.   Provjera funkcionalne integracije opreme u vozilu

Provjera se treba obaviti za prometno-upravljačku opremu u vozilu koja je postavljena u vozilo. Za prometno-upravljačku opremu koja nije određena kao razred A, u ovaj su TSI uključeni zahtjevi samo za provjeru koji su povezani s interoperabilnošću (na primjer sučelje STM-a/ERTMS ETCS-a u vozilu).

Prije provedbe bilo kakve provjere funkcionalnosti u vozilu, interoperabilni sastavni dijelovi uključeni u sustav moraju se prethodno ocijeniti u skladu s navedenim odjeljkom 6.1., iz čega proizlazi izjava EZ-a o sukladnosti. Prijavljeno tijelo ocjenjuje njihovu prikladnost za uporabu (npr. provedbu neobveznih funkcija).

Za funkcionalnost razreda A koja je već bila provjerena na razini interoperabilnog sastavnog dijela nije potrebna dodatna provjera.

Ispitivanja za provjeru integracije provode se kako bi se dokazala pravilna međusobna povezanost sastavnih dijelova i pravilna povezanost s vlakom s pomoću sučelja, kako bi se osigurale zahtijevana funkcionalnost te radne karakteristike potrebne za primjenu opreme. Kad se na istovjetne dijelove željezničkih vozila postavi istovjetna prometno-upravljačka oprema, provjera integracije mora se obaviti samo na jednom dijelu željezničkih vozila.

Provjerava se sljedeće:

Ta se provjera može obaviti u depou.

Provjera mogućnosti opreme u vozilu za sučeljavanje s pružnom opremom obuhvaća provjeru mogućnosti očitavanja potvrđene Eurobalize i (ako je ta funkcija instalirana u vozilo) Europetlje i mogućnost uspostave GSM-R-ove glasovne veze i (ako je ta funkcija instalirana) GSM-R-ove podatkovne veze.

Ako je uključena i oprema razreda B, prijavljeno tijelo provjerava ispunjavanje zahtjeva integriranosti koje je odredila odnosna država članica.

6.2.1.2.   Provjera funkcionalne integriranosti pružne opreme

Provjera se treba obaviti na pružnoj prometno-upravljačkoj opremi koja je postavljena na infrastrukturu. Za prometno-upravljačku opremu koja nije određena kao razred A u ovaj su TSI uključeni samo zahtjevi za provjeru koji su povezani s interoperabilnošću (na primjer EMC).

Prije funkcionalne provjere na pruzi interoperabilni sastavni dijelovi uključeni u opremu moraju se ocijeniti u skladu s navedenim odjeljkom 6.1. (Interoperabilni sastavni dijelovi) te imati izjavu EZ-a o sukladnosti. Prijavljeno tijelo provjerava njihovu prikladnost za uporabu (npr. provedba neobveznih funkcija).

Za funkcionalnost razreda A, koja je već bila provjerena na razini interoperabilnog sastavnog dijela, nije potrebna dodatna provjera.

Za projekt ERTMS-ovog/ETCS-ovog dijela pružne prometno-upravljačke opreme, zahtjevi TSI-ja se moraju dopuniti nacionalnim specifikacijama, koje obuhvaćaju npr.:

Ispitivanja provjere integracije moraju se provesti kako bi se dokazala pravilna međusobna povezanost sastavnica opreme i njihova pravilna povezanost sučeljima s nacionalnom pružnom opremom, kako bi se postigle tražena funkcionalnost i radne karakteristike potrebne za korištenje opreme.

U obzir se uzimaju sljedeća pružna sučelja:

Provjerava se sljedeće:

6.2.1.3.   Ocjena tijekom prijelaznih faza

Modernizacija postojeće prometno-upravljačke opreme u vozilu ili na pruzi može se provesti u fazama u skladu s odjeljkom 7.2.3. i odjeljkom 7.2.4. U svakoj fazi postiže se samo sukladnost sa zahtjevima TSI-ja koji se odnose na tu fazu, dok zahtjevi preostalih faza nisu ispunjeni.

Naručitelj u toj fazi može podnijeti zahtjev za ocjenu opreme prijavljenom tijelu.

Prijavljeno tijelo, bez obzira na module koje je izabrao naručitelj, provjerava:

Već ocjenjene i nepromijenjene funkcije na koje nije utjecala ova faza nije potrebno ponovno ispitivati.

Uz potvrdu(e) koju(e) nakon pozitivne ocjene opreme izdaje prijavljeno tijelo, priložene su rezerve u kojima su navedena ograničenja potvrda, odnosno koji su zahtjevi TSI-ja ispunjeni, a koji nisu.

Rezerve su navedene u registru željezničkih vozila i/ili registru infrastrukture.

6.2.2.   Moduli

Svi su dolje navedeni moduli pobliže su navedeni u Prilogu E ovom TSI-ju.

6.2.2.1.   Oprema u vozilu

Za postupak provjere opreme u vozilu naručitelj ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, može izabrati između:

6.2.2.2.   Pružna oprema

Za postupak provjere pružne opreme, naručitelj ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, može izabrati između:

6.2.2.3.   Uvjeti za uporabu modula za pružnu opremu i opremu u vozilu

Modul SD (sustav vođenja kakvoće proizvodnje) može se jedino izabrati kad naručitelj sklapa ugovore samo s proizvođačima koji primjenjuju sustav upravljanja kakvoćom proizvodnje, ispitivanje i testiranje gotovih proizvoda koje odobrava i nadzire prijavljeno tijelo.

Modul SH2 (cjeloviti sustav vođenja kakvoće s postupkom ispitivanja projekta) može se izabrati samo ako su sve djelatnosti koje pridonose projektu podsustava koji se provjerava (projektiranje, proizvodnja, montaža, ugradnja), primjenjuju sustav kakvoće za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i testiranje gotovih proizvoda koje odobrava i nadzire prijavljeno tijelo.

Neovisno o izabranomu modulu, tijekom pregleda projektiranja provjerava se poštovanje zahtjeva iz odjeljka 4.5. (Pravila održavanja) ovog TSI-ja.

Neovisno o izabranomu modulu primjenjuju se odredbe Priloga A, točke 47., točke A1., i ako je prikladno, točke A2. i točke A3.

Tipsko ispitivanje zahtijeva se u skladu s 4. poglavljem modula SB (tipsko ispitivanje).

Tipsko ispitivanje zahtijeva se u skladu s odjeljkom 4.3. Modula SH2 (cjeloviti sustav vođenja kakvoće s postupkom ispitivanja projekta).

U skladu s:

Provjera opreme u vozilu

Provjera opreme u vozilu u uvjetima punog pogona provest će se tipskim ispitivanjem. Prihvatljivo je ako se obavi na jednom primjerku opreme i obavlja se ispitnim vožnjama kojima se provjerava:

Takva se ispitivanja provode na infrastrukturi koja omogućuje provjeru u uvjetima koji su reprezentativni za svojstva europske konvencionalne željezničke mreže (npr. nagibi, brzina vlaka, vibracije vučna sila, temperatura).

Ako ispitivanja pokažu da specifikacije nisu postignute u svim slučajevima (npr. ispunjavanje TSI-ja samo do određene brzine), posljedice po usklađenost s TSI-jem upisuju se u potvrdu o sukladnosti i u registar željezničkih vozila.

Provjera pružne opreme

Provjera pružne opreme u uvjetima punog pogona provodi se ispitnim vožnjama željezničkih vozila poznatih svojstava te će obuhvaćati provjeru sukladnosti željezničkih vozila s pružnom prometno-upravljačkom opremom (npr. aspekti EMC-a, rad kolosiječnih strujnih krugova i brojača osovina). Takve se ispitne vožnje provode sa željezničkim vozilima poznatih svojstava, što omogućuje provjeru u uvjetima koji su mogući tijekom obavljanja prometa (npr. brzina vlaka, vučna sila).

Pri ispitnoj se vožnji također provjerava sukladnost podataka koje pružna oprema šalje strojovođi sa stvarnim uvjetima na putu vožnje (npr. ograničenja brzine itd.).

Ako su u ovom TSI-ju predviđene specifikacije za provjeru pružne opreme koje još nisu raspoložive, pružna se oprema provjerava s odgovarajućim ispitivanjima na terenu (koje određuje naručitelj te pružne opreme).

6.2.2.4.   Ocjena održavanja

Za ocjenu sukladnosti održavanja nadležno je tijelo koje je ovlastila država članica. Prilog F opisuje postupak kojim to tijelo provjerava ispunjavaju li ugovori o održavanju odredbe ovog TSI-ja i osiguravaju li poštovanje osnovnih parametara i temeljnih zahtjeva tijekom životnog vijeka podsustava.

Tablica 6.1.

Zahtjevi za provjeru prometno-upravljačke opreme u vozilu

Tablica 6.2.

Zahtjevi provjere pružne prometno-upravljačke opreme

7.   PROVEDBA PROMETNO-UPRAVLJAČKOG TSI-ja

7.1.    Općenito

Ovo poglavlje opisuje strategiju i s njom povezana tehnička rješenja za provedbu TSI-ja, te posebno uvjete za prijelaz na sustave razreda A. Mora se voditi računa o tome da se provedba određenog TSI-ja povremeno treba uskladiti s provedbom drugih TSI-ja.

Poglavlja 2. do 6. i posebne odredbe stavka 7.3. u nastavku se primjenjuju u cijelosti na prometno-upravljački podsustav, kao što je određeno Direktivom 2001/16/EZ.

7.2.    Posebna pitanja provedbe prometno-upravljačkog TSI-ja

7.2.1.   Opći kriteriji prelaska

Unutar prometno-upravljačkog podsustava određena su dva razreda (A i B) sustava osiguranja vlakova i radijske komunikacije:

Jasno je da se razred A ne može odmah instalirati na sve postojeće konvencionalne putove vožnje iz ekonomskih razloga te zbog ograničenih instalacijskih kapaciteta. U prijelaznom razdoblju između trenutačnog stanja (prije ujedinjavanja) (razred B) i primjene razreda A, bit će moguća brojna rješenja interoperabilnosti koja bi se mogla provesti u okviru ovog TSI-ja. Ta se rješenja primjenjuju na europsku konvencionalnu željezničku infrastrukturu, uključujući priključne pruge, i na europske konvencionalne željezničke vlakove. U nastavku je navedeno više ilustrativnih primjera:

7.2.1.1.   Prijelazni putovi

Postojeći sustavi i budući ujedinjeni sustav imaju pružne sastavnice sustava i sastavnice sustava u vozilu. Zato se moraju odrediti prijelazne strategije za oba sustava. Ovaj stavak obrađuje prijelazne putove iz razreda B u razred A s primjerima.

Unutar prijelaznih strategija posebno se mora obratiti pažnju na sljedeće:

Svaka od navedenih stavaka može imati svoj prijelazni put.

Mogući prijelazni putovi iz razreda B u razred A objašnjeni su s primjerima za sustav osiguranja vlaka.

Slika 1.

Slika 1. prikazuje početno stanje kad postoje samo sustavi koji nisu kompatibilni (označeno s POČETAK) do konačnog stanja (označeno s CILJ).

Sljedeće dvije slike opisuju dvije krajnje mogućnosti prijelaza iz sadašnjeg u buduće stanje.

Slika 2.

Slika 2. prikazuje prijelazni proces u kojem su sva početna ulaganja usmjerena na sustave u vozilu. Moguće tehničko rješenje je takozvani STM koji se može povezati s jezgrom sustava ETCS-a u vozilu i podatke iz postojećih sustava pretvoriti u oblik koji može obraditi jezgra ETCS-a. Nakon opremanja svih vozila odnosnog željezničkog voznog parka s kombinacijom jezgre ETCS-a i s odgovarajućim sustavima razreda B, pružna se oprema može prebaciti na ETCS ili se mogu izgraditi novoopremljene pruge koje se temelje na sustavu ETCS-a. Postojeći sustav razreda B može se ukloniti.

Slika 3.

Slika 3. prikazuje drugu krajnjost prijelaznog procesa. U tom bi slučaju odnosna željeznica dvostruko opremila postojeće pruge sustavima ETCS-a. Kada sve pruge budu imale pored nacionalnoga sustava i sustav ETCS-a, oprema u vozilu željezničkih vozila može se prebaciti na sustav ETCS-a. Kad se sva odnosna vozila opreme sustavom ETCS-a, može se ukloniti oprema za nacionalni sustav.

Slika 4.

Slika 4. prikazuje kombinaciju obiju navedenih krajnjih mogućnosti. Mogući prijelazni putovi moraju biti između ovih dviju krajnjosti. U praksi bi trebalo naći mješavinu obaju načina.

Slika 5.

Slika 5. opisuje primjer naizmjeničnog postavljanja opreme ETCS-a u vozilu u vozila te pružne opreme ETCS-a na dijelove pruga. Ova metoda minimalizira početno ulaganje koje je potrebno za korištenje sustava kao cjeline (tj. opreme u vozilu i pružne opreme na dionicama na kojima je postavljena). S druge strane, to znači određeno ograničenje upotrebe željezničkih vozila na mreži.

Izbor odgovarajuće prijelazne strategije prije svega ovisi o kombinaciji opremljenih željezničkih pruga, opremljenih željezničkih vozila i planiranoj nabavi novih željezničkih vozila i dodatne opreme za pruge.

Također se trebaju uzeti u obzir međunarodni koridori i međunarodna upotreba željezničkih vozila. Ako pruga nije predviđena za prelazak i ako je opremljena samo sustavom razreda B, interoperabilna vožnja može se osigurati STM-om za odnosni sustav razreda B.

Međutim, prijelazne faze moraju drugim željezničkim prijevoznicima u svako doba omogućiti pristup mreži. Vozilo opremljeno odgovarajućom opremom ETCS-a u vozilu i postojećim sustavom, kao što je opisano u prilozima B i C, može stalno voziti odnosnom prugom.

7.2.2.   Kriteriji vremenske usklađenosti

7.2.2.1.   Uvod

ETCS i GSM-R su računalni sustavi s bržim tehnološkim razvojem i s potencijalno kraćim životnim vijekom od životnog vijeka sadašnje tradicionalne opreme željezničke signalizacije i komunikacije. Stoga zahtijevaju proaktivnu, a ne reaktivnu razvojnu strategiju kako bi se izbjegla moguća zastarjelost sustava, prije nego li se sustav u potpunosti razvije.

Neovisno o tome, usvajanje previše rascjepkanog razvoja cjelokupne europske željezničke mreže – prije svega duž transeuropskih željezničkih koridora – prouzročila bi znatne troškove te operativne režijske troškove kao posljedicu potreba za osiguranjem povratne usklađenosti i međusobne povezanosti s različitom naslijeđenom opremom. Povrh toga, mogla bi se postići sinergija u smislu skraćenja vremena, smanjenja troškova i rizika usklađivanjem zajedničkih elemenata različitih nacionalnih strategija provedbe – primjerice inicijativama zajedničke nabave, suradnjom u procesu provjere sustava te aktivnostima izdavanja potvrda (certifikata).

Budući da takva proaktivna provedbena strategija predstavlja nužnu osnovu za cjelokupni postupak prelaska, moraju se usvojiti posebni načini za konvencionalnu željezničku mrežu, pri čemu se mora voditi računa o sadašnjoj razini i planiranoj stopi postavljanja tih tehnologija, te o odgovarajućim gospodarskim, operativnim, tehničkim i financijskim čimbenicima koji utječu na takvu provedbu.

U tom kontekstu treba jasno razlikovati sustave ETCS-a i GSM-R-a u svjetlu trenutačnog stanja prelaska diljem Europe, te veličinu i opseg prepreka takvom prelasku, radi čega je potrebno drugačije načelo uvođenja sustava GSM-R-a i ETCS-a na konvencionalnu mrežu. Takvo jasno načelo će se podrobnije analizirati u sljedećim stavcima.

7.2.2.2.   GSM-R- Načelo uvođenja

Trenutni opseg aktivnosti uvođenja sustava GSM-R-a na cijeloj europskoj željezničkoj mreži (oko 100 000 km u 11 od 15 država bivše EU-a 15) i četverogodišnji do petogodišnji plan koji je općenito potreban za ugovaranje takvih radova uvođenja ističe da će svako načelo uvođenja morati obraditi tri glavna pitanja:

7.2.2.3.   GSM-R – Provedbena pravila

U ovom kontekstu i vodeći računa o infrastrukturi GSM-R-a kao nositelja telekomunikacije za željezničku opremu velikih brzina i za konvencionalnu opremu, provedbena načela koja su trenutno na snazi za opremu velikih brzina trebala bi se primjenjivati i na konvencionalnu željeznicu, primjerice:

Pružna oprema:

Postavljanje sustava GSM-R obavezno je za:

Oprema u vozilu:

Postavljanje sustava GSM-R u željeznička vozila za uporabu na pruzi uključujući barem jednu dionicu opremljenu sučeljima razreda A (iako su nadograđeni na sustav razreda B), obavezno je za:

Naslijeđeni sustavi:

Države članice omogućuju očuvanje funkcionalnosti naslijeđenih sustava iz Priloga B ovom TSI-ju i njihovih sučelja u skladu s trenutačnim specifikacijama, izuzev onih promjena koje se smatraju potrebnima za uklanjanje nedostataka tih sustava povezanih sa sigurnošću. Države članice stavljaju na raspolaganje potrebne podatke o svojim naslijeđenim sustavima koji su potrebni za razvoj i izdavanje potvrda (certifikata) za opremu omogućujući interoperabilnost opreme razreda A s njihovim naslijeđenim sustavima razreda B.

Kako bi omogućile proaktivnu provedbu, države članice se također potiču na promicanje i potporu postavljanja sustava GSM-R-a tijekom svih radova modernizacije ili održavanja koji utječu na cjelokupnu infrastrukturu u upotrebi i predstavljaju ulaganje koje je barem za jedan razred veće od postavljanja opreme GSM-R-a.

7.2.2.4.   ERMTS/ETCS – načelo uvođenja

7.2.2.4.1.   Uvod

Imajući u vidu trenutno stanje stvari, prilikom primjene ERTMS-a/ETCS-a na konvencionalnu opremu mora se primijeniti drugačije načelo uvođenja, koje vodi računa o višestrukoj složenosti povezanoj s prijelazom signalizacijskih sustava, s time povezanim troškovima i s duljim očekivanim životnim vijekom opreme u usporedbi s GSM-R-om. Međutim, te prepreke nikako ne smiju odvraćati od općih načela uvođenja navedenih u stavku 7.2.2.1., te posebno od potrebe da se dinamika provedbe odvija u okviru prihvatljivih faza, osobito na glavnim koridorima i magistralnim prugama transeuropske željezničke mreže (TEN).

7.2.2.4.2.   Koncept koridora mreže ETCS-a

Za usklađivanje očigledno suprostavljenih ciljeva izbjegavanja rascjepkanog pristupa i zamjetnih ograničenja ulaganja potrebno je odrediti „jezgru” željezničkih projekata kod kojih je u gospodarskom i poslovnom pogledu opravdano stalno uvođenje ERTMS/ECTS sustava, a pri čemu troškovi ne predstavljaju neprihvatljive prepreke. U svjetlu tih prevladavajućih ciljeva i nakon savjetovanja unutar sektora, utvrđeno je da bi se ta jezgra trebala temeljiti na usklađenoj skupini prioritetnih koridora transeuropske željezničke mreže. Ciljevi koji bi se trebali postići takvim pristupom su trostruki:

Nacrt mreže ETCS-a je opisan u nastavku. Podroban popis koridora koji su njime obuhvaćeni priložen je u Prilogu H.

Kako bi se omogućio razvoj usklađene mreže koji bi osigurao temelj za razvoj povećanih usluga od početka do kraja, gore se prikazana mreža ETCS temelji i na prugama velikih brzina (4) i na konvencionalnim prugama. Uvođenje sustava ERTMS-a/ETCS-a na pruge velikih brzina uređuje Odluka 2002/731/EZ, dok se provedbena načela opisana u nastavku primjenjuju na konvencionalne pruge.

Kako bi takav temelj pridonio glavnom tehničkom i tehnološkom preuređenju međunarodnih željezničkih prijevoznih usluga u razumnom predviđenom roku sa stajališta potrošača, potrebno je dodati razmjerno ambiciozan vremenski okvir za potpunu realizaciju. Vodeći računa o svim parametrima koji utječu na taj vremenski okvir (npr. razina investicijskih izvora, tehničko-tehnološke mogućnosti i mogućnosti vođenja projekata željeznice i industriji njezinih dobavljača, potrebe za prekograničnim usklađivanjem aktivnosti), kao vremenski okvir može se označiti razdoblje od 10 do 12 godina.

7.2.2.4.3.   Početna jezgra

Kako bi se omogućilo postizanje provedbe cjelokupne mreže ETCS-a u takvom vremenskom okviru, potrebno je pokrenuti proces uvođenja određivanjem podgrupa projekata (u daljnjem tekstu: „početna jezgra”) za koje će uvođenje ETCS-a biti obvezno. Usvajanje takvog pristupa se u osnovi vraća na uvođenje troslojne perspektive kao što je prikazano u nastavku:

Kako bi se financijski utjecaj takvog obaveznog koraka sveo na najmanju moguću mjeru, u slučaju kriterija za izbor projekata za uključivanje u takvu početnu jezgru, potrebno je uzeti u obzir raspoloživost financijskih sredstava Zajednice u visini znatno većoj od iznosa koji se obično određuju za radove na signalizaciji. Pri oblikovanju takve početne jezgre trebaju se poštovati prioritetni projekti konvencionalne željeznice utemeljeni u okviru smjernica transeuropske mreže (Odluka br. 884/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) i svi glavni radovi izgradnje/modernizacije željezničke mreže koji se financiraju u okviru strukturnih fondova (Uredba Vijeća (EZ) br. 1260/1999 (6) i/ili kohezijskih fondova (Uredba Vijeća (EZ) br. 1264/1999 (7).)

Početna jezgra treba predstavljati temelj za ostvarenje gore navedenog scenarija potpunog uvođenja mreže ETCS-a. Međutim, za ostvarenje tog cilja potrebna je jasna strategija uvođenja (vremenski okvir i planiranje radova) koja će predstavljati podlogu za one nacionalne dionice različitih koridora koje nisu obuhvaćene kriterijima početne jezgre). Države članice će za osiguranje takve jasne strategije morati razraditi nacionalne provedbene planove ERMTS-a u kojima će obraditi niz pitanja provedbe koja su iznesena u stavku 7.2.2.6.

Područje primjene trenutne okosnice mreže ETCS-a može se revidirati u narednoj fazi (moguće tijekom buduće revizije ovog TSI-a), vodeći računa o stvarnom napretku provedbe i stalno rastućih potreba tržišta prijevoza.

U pogledu željezničkih vozila treba voditi računa o činjenici da ERTMS/ETCS predstavlja koncept sustava koji je sastoji of elemenata infrastrukture i elementa u vozilu. Zato je ključno da se u okviru svakog novonastalog načela provedbe ta dva elementa sustava uzmu u obzir u međusobnoj povezanosti jer oba omogućuju rad sustava. Povrh toga, mora se kao i u pogledu infrastrukture, posebna pozornost obratiti na smanjenje financijskog utjecaja na najmanju moguću mjeru svih mogućih obaveznih koraka koji se poduzimaju.

Za ostvarenje tog cilja je najprimjereniji pristup „graničnih troškova” tako da se uvođenje sustava ERTMS-a/ETCS-a u vozila poveže s glavnim investicijskim odlukama. To se posebno primjenjuje na nabavu novih vozila ili znatne radove dodatnog opremanja, pri čemu vrijednost signalizacijske opreme i njenog postavljanja predstavlja samo manji postotak cjelokupne investicije. Usvajanje takve politike dugoročno će pospješiti opremanje novih željezničkih vozila sustavom ETCS-a u vozilu.

7.2.2.4.4.   Strategija prethodnog opremanja

Prethodno opremanje obuhvaća postavljanje bilo koje opreme ERTMS-a/ETCS-a i GSM-R-a u vozilu ili pružne opreme ili druge opreme koja omogućuje rad ETCS-a i GSM-R-a (npr. postavljanje kabela i ožičenje, kabelske kanalizacije, mehaničkih naprava, sučelja, napajanja ili druge posebne signalizacijske ili telekomunikacijske opreme), radi postizanja određenog stupnja spremnosti za uvođenje sustava ERTMS-a, bez provođenja zahtjeva razreda A u cijelosti.

Svrha je takvog pristupa osiguranje spremnosti za uvođenje sustava ERTMS-a, tako da se prethodno opremanje obavi koristeći se građevinskim radovima, radove modernizacije infrastrukturnih postrojenja ili tvorničkom ugradnjom opreme (8) u željeznička vozila. To omogućuje smanjenje provedbenih troškova za opremu sustava ERTMS-a/ETCS-a ili GSM-R-a glede potpune provedbe, koja će ispunjavati zahtjeve razreda A u kasnijoj fazi. Međutim, opseg spremnosti sustava ERTMS mora se odrediti u pogledu posebnosti svakog projekta s tehničkog, operativnog i ekonomskog stajališta, te vremenskog okvira za postavljanje opreme koje su sukladne razredu A.

Stoga se smatra potrebnim uspostaviti hijerarhijski pristup za prethodno opremanje koje se temelji na konceptu faza prethodnog opremanja. Njihov raspon bi bio od rezerviranja prostora, kabelske kanalizacije i instalacije mehaničkih naprava (faza 1.) do ugradnje svih sastavnica koje ne zastarijevaju u nominalnom životnom vijeku (faza 3.). Pojedinosti o prethodnom opremanju trebaju se odrediti u točki 57. (u vozilu) i točki 59. (pružna oprema) koje se trebaju dodati Prilogu A.

7.2.2.5.   ERTMS/ETCS – provedbena pravila

Sve navedene implikacije u prethodnom stavku trebaju se konačno označiti kako slijedi:

Pružna oprema:

Postavljanje sustava ERTMS-a/ETCS-a obavezno je u slučaju:

Skupa projekata željezničke infrastrukture koji ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

Za sve ostale nove ili modernizirane projekte koji nisu obuhvaćeni tim kriterijima a dio su transeuropske konvencionalne željezničke mreže, kao što je određeno u Ispravku od 7. lipnja 2004. Odluke 884/2002/EZ, obavlja se predmontaža opreme za fazu 1. predmontaže opreme, kao što je određeno u stavcima 7.2.2.4.4. i 7.2.3.2. Pruge koje su uključene u okosnicu mreže ETCS-a, a koje su izvan pogonske jezgre, moraju biti u skladu su s fazom 3. predmontaže opreme u odnosu na takvo prethodno opremanje.

Kako bi se omogućila proaktivna provedba, države članice se također potiču na promicanje i potporu postavljanja sustava ERTMS-a/ETCS-a tijekom svih radova obnove ili održavanja infrastrukture koji predstavljaju najmanje za razred veća ulaganja od onih za postavljanje opreme ERTMS-a/ETCS-a.

Oprema u vozilu:

Opremanje željezničkih vozila za obavljanje prometa na konvencionalnoj željezničkoj infrastrukturi na kojoj je postavljanje sustava ERTMS-a/ETCS-a obavezno, uskladit će se s nacionalnom prijelaznom strategijom kad se ona uskladi s glavnim planom EU-a, kao što je opisano u stavku 7.2.2.6., uz dolje navedenu iznimku.

Postavljanje sustava ERTMS-a/ETCS-a, po potrebi dopunjenog odgovarajućim specifičnim prijenosnim modulima (STM), koji omogućuju rad na sustavima razreda B, obavezno je za:

za željeznička vozila za pogranični promet unutar početne jezgre.

Predmontaža sustava ERTMS-a/ETCS-a za fazu 1. predmontaže opreme kao što je određeno u stavcima 7.2.2.4.4. i 7.2.4.4. za:

za ona željeznička vozila koja su određena za rad u transeuropskoj konvencionalnoj željezničkoj mreži kao što je određeno u Ispravku od 7. lipnja 2004. Odluke br. 884/2004/EZ. Faza 3. predmontaže opreme primjenjuje se na ona vozila koja su određena za vožnju na okosnici mreže ETCS-a.

Naslijeđeni sustavi:

Države članice omogućuju da funkcionalnost naslijeđenih sustava iz Priloga B ovom TSI-ju, kao i njihovih sučelja ostane u skladu s trenutnim specifikacijama, izuzev onih promjena koje se mogu smatrati neophodnima za uklanjanje sigurnosnih nedostataka tih sustava. Države članice stavljaju na raspolaganje potrebne podatke o postojećim sustavima koji su potrebni za razvoj i izdavanje potvrda (certifikata) o sigurnosti za opremu koja omogućava interoperabilnost opreme razreda A s njihovom naslijeđenom opremom razreda B.

7.2.2.6.   Nacionalni planovi uvođenja ERTMS-a i glavni plan EU-a

Na temelju gore predstavljenog načela uvođenja i obaveznih pravila određenih u odjeljcima 7.2.2.3. i 7.2.2.4.4., države članice moraju pripremiti službeni nacionalni provedbeni plan ERTMS-a za konvencionalnu željezničku mrežu koji se bavi uvođenjem obaju sustava ERTMS/ETCS i GSM-R.

U vezi sa sustavom ERTMS-a/ETCS-a, ostvarenje okosnice mreže ETCS., opisano u stavku 7.2.2.4, predstavlja osnovu za razradu takvog nacionalnog plana. Krajnji je cilj plana odrediti skup obveza za provedbu sustava ERTMS-a/ETCS-a oblikovan posebno za tu državu članicu, umjesto općih propisa koji su trenutno ugrađeni u početnu jezgru. Međutim, takva se ugrađena fleksibilnost ne može umanjiti stupanj obveza (10) koje su već obuhvaćene početnom jezgrom.

Nacionalni planovi osiguravaju posebno sljedeće elemente:

Ovi se nacionalni planovi trebaju konačno uključiti u glavni plan EU-a šest mjeseci po njihovoj obavijesti. Takav bi glavni plan trebao biti namijenjen osiguranju odgovarajuće baze znanja koja bi predstavljala potporu za donošenje odluka različitim zainteresiranim stranama – posebice Komisiji pri dodjeli financijske potpore željezničkim projektima – te, prema potrebi, usklađivanju različitih nacionalnih provedbi u pogledu vremenskog okvira ili provedbene strategije, kad se to smatra potrebnim za postizanje usklađene cjeline. Ovaj se cjelokupni proces može predstaviti kao što je opisano u nastavku:

Osim toga, glavni plan EU-a sadrži nacrt tekućega programa kao podlogu svih predviđenih provedbenih aktivnosti od planiranja do ostvarenja.

Glavni plan EU-a će se dodati ovom TSI-ju postupkom revizije i zamijeniti područje obaveznih provedbi koje su sada određene u početnoj jezgri. Nakon toga,

Glavni plan EU-a i nacionalni provedbeni planovi ERTMS-a su nužno dokumenti koji će se morati ažurirati tako da odražavaju stvarni napredak provedbe svake države članice i cjelokupne europske željezničke mreže.

7.2.3.   Provedba: infrastruktura (stabilna postrojenja)

Sljedeći se zahtjevi primjenjuju na kategorije pruga određene u Direktivi 2001/16/EZ:

Prometno-upravljački podsustav se odnosi na dva razreda (A i B) sustava osiguranja vlakova i radijske komunikacije. Navedene pruge koje trenutačno nisu opremljene opremom razreda A, opremaju se:

Ako se pruge u okviru ovog TSI-ja ne opreme sustavima razreda A, države članice dužne su učiniti sve što je potrebno da za svoj naslijeđeni sustav ili sustave razreda B pribave vanjski specifični prijenosni modul (STM). U tom kontekstu treba dužnu pozornost posvetiti osiguranju otvorenog tržišta za STM-e uz poštene trgovinske uvjete. Kada se radi tehničkih ili gospodarskih razloga (13) ne može osigurati raspoloživost određenog STM-a u odgovarajućem vremenskom okviru (14), odnosna država članica mora Odbor obavijestiti o razlozima takvog problema i o mjerama prelaska koje namjerava provesti za omogućenje pristupa svojoj infrastrukturi – posebno stranim prijevoznicima.

7.2.3.1.   Dodatna oprema razreda B na pruzi opremljenoj opremom razreda A

Na pruzi opremljenoj sustavom ETCS-a i/ili GSM-R-a tijekom prijelazne faze moguća je dodatna oprema razreda B, kako bi se omogućilo obavljanje prometa željezničkim vozilima koja nisu usklađena s razredom A. Dopušteno je korištenje postojeće opreme razreda B u vozilima kao rezervno rješenje u odnosu na sustav razreda A: to upravitelju infrastrukture ne dopušta da za vožnju na takvim prugama zahtijeva sustave razreda B u interoperabilnim vlakovima.

Pri dvojnoj opremljenosti i radu sustava razreda A i B, oba sustava mogu raditi istodobno u vozilu, uz uvjet da nacionalni tehnički zahtjevi i operativna pravila podržavaju taj način i da interoperabilnost nije ugrožena. Nacionalne tehničke zahtjeve i operativna pravila propisat će država članica.

7.2.3.2.   Predmontaža opreme razreda A

Predmontaža pružne opreme određena je kao postavljanje bilo koje opreme ETCS-a i GSM-R-a ili druge opreme koja omogućuje rad ETCS-a i GSM-R-a (npr. postavljanje kabela i ožičenje, sučelja zabravljivanja, mreže LEU-a ili optičkih kabela), koja je ugrađena ali nije nužno i puštena u rad, a namijenjena je smanjenju provedbenih troškova potpunog sustava opreme ETCS-a ili GSM-R-a, koja će u kasnijoj fazi biti usklađena sa zahtjevima razreda A. Što se tiče ETCS-a, opseg predmontaže opreme za troslojnu strukturu faza predmontaže određenu u stavku 7.2.2.4.4. trebao bi ispunjavati zahtjeve određene u točki 59. Priloga A (predstojeći).

Opseg predmontaže koju treba obaviti trebao bi se odrediti tijekom planiranja provedbe signalizacijske ili telekomunikacijske opreme. Posebice se pri planiranju mreže GSM-R-a u najranijoj fazi treba povesti računa o uključivanju svih budućih potrebnih funkcija (glas, ključni podaci koji nisu važni za sigurnost, ETCS).

7.2.3.3.   Modernizacija ili obnova pružne prometno-upravljačke opreme ili njenih dijelova

Modernizacija ili obnova pružne opreme može se zasebno odnositi na:

Stoga se različiti dijelovi pružne prometno-upravljačke opreme mogu modernizirati ili obnoviti zasebno (ako to ne šteti interoperabilnosti) i odnose se na:

Nakon modernizacije na sustav razreda A, postojeća oprema razreda B može ostati u upotrebi istodobno s opremom razreda A.

7.2.3.4.   Registri infrastrukture

Registar infrastrukture osigurava željezničkim prijevoznicima podatke razreda A i razreda B u skladu sa zahtjevima iz Priloga C. U registru infrastrukture navodi se je li riječ o obaveznim ili neobaveznim (15) funkcijama; moraju se navesti ograničenja za konfiguracije u vozilu.

Ako u trenutku postavljanja nisu raspoložive europske specifikacije za određeno sučelje (ili više njih) između prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava i drugih podsustava (npr. elektromagnetska kompatibilnost između određivanja lokacije vlaka i željezničkih vozila), u registrima infrastrukture navode se odgovarajuća svojstva i primijenjene norme. To je u svakom slučaju moguće samo za točke navedene u Prilogu C.

7.2.4.   Provedba: željeznička vozila (oprema u vozilu)

U skladu s Direktivom 2001/16/EZ, sve kategorije željezničkih vozila koja će vjerojatno voziti na cijeloj transeuropskoj konvencionalnoj željezničkoj mreži ili na dijelu te mreže, moraju se podijeliti na:

vodeći računa o lokalnoj i regionalnoj upotrebi vozila ili o prometu na duge pruge.

Gore navedena željeznička vozila opremljena su:

tako da im omogućuju vožnju na svim prugama na kojima je predviđeno njihovo prometovanje.

7.2.4.1.   Željeznička vozila opremljena samo opremom razreda A

Oprema razreda A osigurava da su funkcije, sučelja i minimalne radne karakteristike u vozilu koje zahtijeva ovaj TSI usklađene s odnosnim prugama kao što je opisano u Prilogu C. Postavljanjem opreme razreda A mogu se iskoristiti prednosti dodatnih specifikacija sučelja između željezničkih vozila i prometno-upravljačke opreme.

7.2.4.2.   Željeznička vozila opremljena samo opremom razreda B

Oprema razreda B osigurava da su funkcije, sučelja i minimalne radne karakteristike u vozilu koje zahtijeva ovaj TSI usklađene s odnosnim prugama kao što je opisano u Prilogu C.

7.2.4.3.   Željeznička vozila opremljena opremom razreda A i razreda B

Željeznička vozila mogu biti opremljena opremom sustava razreda A i razreda B što omogućuje vožnju na brojnim prugama. Sustavi razreda B mogu se provesti

Ako STM sa stajališta vlasnika željezničkih vozila nije ekonomski održiva alternativa, može se također neovisno uvesti sustav razreda B (ili se tijekom modernizacije ili obnove zadržati u neizmijenjenom stanju). Međutim, ako se STM ne koristi, željeznički prijevoznik mora osigurati da se u nedostatku postupka prijenosa (odnosno vođenja prijenosa između pružnog razreda A i pružnog razreda B ETCS-om), ipak regulira na pouzdan način. U pogledu toga, država članica može u registar infrastrukture uključiti zahtjeve.

Sustavi razreda B u vlaku koji vozi prugom opremljenom sustavima razreda A i B, mogu raditi kao rezervno rješenje sustava razreda A ako je vlak opremljen s oba sustava razreda A i B. To ne može biti zahtjev interoperabilnosti i ne vrijedi za GSM-R-a.

7.2.4.4.   Predmontaža opreme razreda A

Predmontaža opreme u vozilo je određena kao postavljanje bilo koje opreme ETCS-a i GSM-R-a ili druge opreme koja omogućuje rad sustava ETCS-a i GSM-R-a (npr. postavljanje kabela i ožičenje, antena, senzora, napajanja ili instalacijskih naprava) koja je montirana, ali nije nužno puštena u rad i namijenjena je smanjenju provedbenih troškova za potpunu opremu ERTMS-a/ETCS-a ili GSM-a koja će u kasnijoj fazi ispunjavati zahtjeve razreda A. Kod ETCS-a, opseg predmontaže opreme za troslojnu strukturu faza predmontaže opreme određenih u stavku 7.2.2.4.4. treba ispunjavati zahtjeve određene u točki 57. Priloga A (u tijeku).

Opseg predmontaže opreme koju treba obaviti valja odrediti tijekom faze inženjeringa signalizacijske ili telekomunikacijske opreme u vozilu. Za predmontažu opreme mogu se koristiti dodatne specifikacije sučelja između podsustava željezničkih vozila i prometno-upravljačkog podsustava.

7.2.4.5.   Povratni STM

Vidjeti odjeljak 7.2.5.2.

7.2.4.6.   Modernizacija ili obnova prometno-upravljačke opreme u vozilu ili njenih dijelova

Modernizacija ili obnova prometno-upravljačke opreme u vozilu može se zasebno odnositi na:

Stoga se se različiti dijelovi prometno-upravljačke opreme u vlaku mogu realizirati ili modernizirati odvojeno (ako to ne šteti interoperabilnosti) i odnose se na:

Nakon modernizacije na sustav razreda A postojeća oprema razreda B može ostati u upotrebi istodobno s opremom razreda A.

7.2.4.7.   Registri željezničkih vozila

Registar željezničkih vozila sadrži podatke u skladu sa zahtjevima Priloga C.

Ako u trenutku ugradnje nisu na raspolaganju zahtjevi TSI-ja za određena sučelja između prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava i drugih podsustava (npr. elektromagnetska kompatibilnost između određivanja lokacije vlaka i željezničkih vozila, klimatskih uvjeta i fizičkih uvjeta u kojima vlak može voziti, geometrijskih parametara vlaka kao što su dužina, najveći osovinski razmak na vlaku, dužina nosa prvog i zadnjega vozila vlaka te kočni parametri), odgovarajuća svojstva i primijenjene norme navode se u registrima željezničkih vozila. To je moguće samo za točke navedene u Prilogu C.

Napomena: za svaku provedbu prometno-upravljačkog podsustava na određenoj pruzi, u Prilogu C je naveden popis zahtjeva za opremu u vozilu koji se trebaju navesti u registrima infrastrukture navodeći odnose se li se ti zahtjevi na obavezne ili neobavezne (16) funkcije i navodeći ograničenja u pogledu konfiguracije vlaka.

7.2.5.   Pojedinačni putovi prelaska

7.2.5.1.   Posebno rješenje za djelomičnu dodatnu uporabu sustava razreda A

U prijelaznoj fazi kad je samo dio voznog parka opremljen sustavom u vozilu koje može raditi s razredom A, možda će na prugu biti potrebno postaviti oba sustava u cijelosti ili djelomično.

Za ETCS ne postoji nijedna funkcionalna veza između ta dva sustava u vozilu, izuzev upravljanja prijenosom tijekom vožnje vlaka (i iznimno za ispunjavanje potreba STM-ova za sustave razreda B, kad su STM-i u upotrebi).

S isključivo funkcionalnoga gledišta, za ETCS se može također izgraditi sustav koji kombinira sastavnice objedinjenog sustava i sustava prije objedinjavanja. Takav je primjer kombinacija sustava ETCS-a stupnja 1., koji se kao sredstvom točkastog prijenosa koristi Eurobalizom i funkcijom točke prijma podataka koja se ne temelji na jedinstvenom rješenju, nego na nacionalnom sustavu. Ovo rješenje zahtjeva podatkovnu povezanost u vozilu između objedinjenog sustava i sustava prije objedinjavanja. Rješenje, stoga, nije u skladu ni s razredom A ni s razredom B, i nije interoperabilno.

Međutim, postoji mogućnost upotrebe kombinacije za nadogradnju interoperabilne pruge na nacionalnoj razini. To se dopušta samo u slučaju kad vlakovi koji nisu opremljeni podatkovnom vezom između oba sustava mogu voziti, bilo na objedinjenom sustavu, bilo na sustavu prije objedinjavanja, bez podataka s drugog sustava. Ako to nije moguće, pruga se ne može proglasiti interoperabilnom za prometno-upravljački podsustav.

7.2.5.2.   Posebno rješenje za djelomičnu alternativnu uporabu zračnog raspora ETCS-a razreda A

Infrastruktura se u skladu s člankom 5. stavkom 6. Direktive 2001/16/EZ može također upotrijebiti za kretanje vlakova koji ne ispunjavaju zahtjeve ovog TSI-ja uz uvjet da to ne šteti ispunjavanju temeljnih zahtjeva.

Takvi vlakovi primaju podatke od signalizacijske infrastrukture razreda B preko komunikacije pruga-vlak razreda A.

7.2.5.3.   Kriteriji konkurentnosti

Kod svih aktivnosti koje omogućuju kretanje interoperabilnih vlakova na drugim infrastrukturama ili kretanje vlakova koji nisu interoparabilni na interoperabilnim infrastrukturama, mora se osigurati da se ne ugrozi slobodna tržišna utakmica između dobavljača.

Posebice se svim zainteresiranim dobavljačima stavljaju na raspolaganje saznanja o bitnim sučeljima između već postavljene opreme i nove opreme koja će se nabaviti.

7.2.6.   Uvjeti koji zahtijevaju primjenu neobaveznih funkcija

U pogledu svojstava pružne prometno-upravljačke opreme i njenih sučelja s drugim podsustavima, neke pružne funkcionalnosti koje nisu klasificirane kao obavezne u određenoj se opremi nužno moraju primijeniti kako bi se ispunili temeljni zahtjevi.

Provedba nacionalnih ili neobveznih pružnih funkcija ne smije vlaku, koji ispunjava samo obavezne zahtjeve sustava na vozilu razreda A sprečavati ulaz na tu infrastrukturu, izuzev zahtjeva za sljedeće neobavezne funkcije u vozilu:

7.3.   Upravljanje promjenama

7.3.1.   Uvod

Promjene na računalno podržanim sustavima odvijaju se svakodnevno. Potiču ih novi zahtjevi ili promjene na postojećim zahtjevima, radi pogrešaka dojavljenih u radu ili potrebe poboljšanja radnih karakteristika, ili drugih nefunkcionalnih svojstava.

Međutim, promjenama treba upravljati jer se kritična sigurnost usluga i ciljevi povratne kompatibilnosti moraju osigurati poticanjem što kraćeg vremena i nižih režijskih troškova rada već postavljene opreme ERTMS-a (17) (tj. naslijeđene opreme ERTMS-a). Stoga je presudno odrediti jasnu strategiju kako na naslijeđenoj opremi ERTMS-a provesti promjene i njima upravljati tako da se izbjegnu prekidi u željezničkom prometu a da se ne ugroze temeljni ciljevi osiguranja sigurnosti i interoperabilnosti. Definiciju takve strategije temelje se na dva temeljna aspekta:

7.3.2.   Osnovne konfiguracije

Stabilnost sustava ključna je za ostvarenje djelotvorne provedbe i razvoja. Ta potreba za stabilnošću zajednička je svim stranama:

Osnovna konfiguracija zapravo sadrži koncept stabilne jezgre u pogledu sustavne funkcionalnosti, radnih karakteristika i drugih nefunkcionalnih svojstava (npr. RAMS) (18). Međutim, dosadašnje iskustvo s ovom vrstom sustava pokazuje da je potreban cijeli niz verzija (19) za postizanje stabilne i odgovarajuće osnovne konfiguracije za provedbu.

To se može prikazati višefaznim procesom:

Radi povratnih petlji takav je proces vrlo prepleten. To sprečava usporednu uspostavu većega broja tih postupaka jer bi takav pristup prouzročio nestabilnost, pomutnju i situacije koje ometaju operativnost. Osnovne konfiguracije se potom trebaju obraditi u serijama, a ne usporedno, kao što je prikazano za poseban slučaj ERTMS-a/ETCS-a (20) u nastavku:

7.3.3.   Faza konsolidacije sustava ERTMS-a

Prva osnovna konfiguracija specifikacija sustava ERTMS-a (te ETCS-a i GSM-R-a) priložena je prometno-upravljačkom i signalno-sigurnsnom TSI-ju velikih brzina (Odluka 2002/731/EZ). Nova verzija tih specifikacija izdana je nedavno (Odluka 2004/447/EZ). Dodane su manje funkcionalne i sustavne promjene kojima je postavljen temelj za strukturalni pristup za ocjenu sukladnosti prometno-upravljačke opreme opreme u vozilu.

Trenutni je proces konsolidacije sustava ERTMS-a (i ETCS-a i GSM-R-a) jasno usmjeren na dva glavna pitanja:

Taj se posao oslanja na povratne informacije iz tekućih pilot-projekata, ranije komercijalne primjene te na strukturni program usporednih ispitivanja proizvoda različitih dobavljača. To bi konačno dovelo do objave nove osnovne konfiguracije koja bi pod upravljanje konfiguracijom u prvoj polovici potpala 2005. godine.

U toj će fazi će možda biti potrebno sklapanje posebnih sporazuma o upotrebi sustava razreda A između upravitelja infrastruktura i željezničkih prijevoznika.

7.3.4.   Objava osnovne konfiguracije

Na temelju dosadašnjih iskustava, vremenski razmak između različitih osnovnih konfiguracija iznosi približno četiri do pet godina za ETCS i približno dvije godine za GSM-R.

Nova bi se osnovna konfiguracija načelno trebala povezati sa značajnim promjenama funkcionalnosti ili radnih karakteristika sustava. To bi moglo uključivati aspekte kao što su: