11/Sv. 131

HR

Službeni list Europske unije

120

L 267/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 13. travnja 2005. Uredbom (EZ) br. 552/2005 (2) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Zajednicu određenih opeka od magnezijevog oksida podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK).

(2)

Podsjeća se da je razdoblje ispitnog postupka za damping i štetu (RIP) obuhvaćalo razdoblje od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004. Ispitivanje trendova bitnih za analizu štete pokrivalo je razdoblje od 1. siječnja 2001. do kraja RIP-a (dotično razdoblje).

(3)

Nakon uvođenja privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih opeka od magnezijevog oksida iz NRK–a neke su zainteresirane strane dale komentare u pisanom obliku. Stranama koje su to zatražile dana je prilika da se usmeno saslušaju.

(4)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnim za konačne nalaze. Razmotreni su usmeni komentari i komentari u pisanom obliku koje su strane dale i, tamo gdje se smatralo primjerenim, privremeni nalazi izmijenjeni su na odgovarajući način. Nakon uvođenja privremenih mjera posjeti radi provjere obavljeni su u prostorima kod:

(5)

Komisija je nadalje objavila sve bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe i konačnu naplatu iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Zainteresiranim stranama je također odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle dati prigovore nakon objave tih podataka. Razmotreni su usmeni i pisani komentari koje su strane dale i, gdje je to bilo primjereno, uzeti su u obzir za konačne nalaze.

(6)

Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 12. Privremene uredbe dotični proizvod definiran kao kemijski vezane, nepečene opeke od magnezijevog oksida, koje sadrže barem 80 % MgO, neovisno o tome sadrže li ili ne magnezit, podrijetlom iz NRK-a (dotični proizvod), koje se uobičajeno prijavljuju pod oznakama KN ex 6815 91 00, ex 6815 99 10. U daljem tijeku ispitnog postupka utvrđeno je da se oznaka KN ex 6815 99 90 može također zakonito koristiti za uvoz dotičnog proizvoda.

(7)

Ispitni je postupak pokazao da se dotični proizvod uvozio također pod oznakama KN ex 6815 10 10, ex 6902 10 00 i ex 6903 90 90 (ex 6903 90 20 prije 1. siječnja 2004.) za vrijeme RIP-a. Međutim, oznake KN koje spadaju u poglavlje 69., keramički proizvodi, trebale bi se koristiti samo za pečene proizvode, a ne za dotični proizvod, koji nije pečen. Uz to, oznaka KN 6815 10 10 uključuje proizvode čije je bitno obilježje ugljik, dok je dotični proizvod u osnovi okarakteriziran sadržajem magnezijevog oksida. Stoga bi se uvoz dotičnog proizvoda pod tim oznakama smatrao neprihvatljivim ako bi se one koristile. Kako bi se u budućnosti spriječile pogrešne klasifikacije i kako bi se osiguralo da će se oznake uvijek koristiti ispravno, carinska su tijela upozorena putem posebnog obrasca za informacije o rizicima.

(8)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da su samo oznake KN 6815 91 00 i 6815 99 10 navedene u obavijesti o pokretanju postupka i da se ispitivanje stoga ne može proširiti na dodatne oznake. Međutim, oznake KN koje su navedene u obavijesti o pokretanju postupka dane su samo informativno i nisu obvezujuće, budući da je opis proizvoda, a posebno njegovih fizikalnih i kemijskih svojstava, ono što je bitno za opseg ispitnog postupka. Zbog toga bi svi tipovi opeka od magnezijevog oksida koji imaju ista osnovna fizikalna i kemijska svojstva i u osnovi istu uporabu trebali biti obuhvaćeni ispitnim postupkom, bez obzira na njihovu carinsku klasifikaciju. Tako opseg ispitnog postupka nije proširen. Ispitni je postupak pojasnio da bi se dotični proizvod trebao zakonski uvoziti pod oznakama KN ex 6815 91 00, ex 6815 99 10 i ex 6815 99 90. Ako se, međutim, utvrdilo da je dotični proizvod greškom prijavljen pod drugom oznakom KN, ispitni je postupak također obuhvatio taj proizvod.

(9)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara u pogledu definicije dotičnog proizvoda i istovjetnog proizvoda zaključilo se da se dotični proizvod definira kao kemijski vezane, nepečene opeke od magnezijevog oksida, koje sadrže barem 80 % MgO, neovisno o tome sadrže li ili ne magnezit, podrijetlom iz NRK-a, deklarirane pod oznakama KN ex 6815 91 00, ex 6815 99 10 i ex 6815 99 90. Također su potvrđeni nalazi iz uvodnih izjava od 13. do 16. Privremene uredbe.

(10)

Opća metodologija, koja se koristi da bi se ustanovilo je li uvoz u Zajednicu dotičnog proizvoda bio dampinški, opisana je u Privremenoj uredbi. Potvrđuje se opća metodologija kako je utvrđena posebno u uvodnim izjavama 35., 45. i 61. Privremene uredbe.

(11)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28. Privremene uredbe, jedan proizvođač izvoznik nije uspio dovoljno dokazati da je vrijednost njegovih osnovnih sredstava neovisno ocijenjena i zabilježena po tržišnoj vrijednosti. Nije pružio dokaze da su svi troškovi uzeti u obzir po tržišnoj vrijednosti. Nakon prihvaćanja Privremene uredbe taj je proizvođač izvoznik ponovno uputio iste zahtjeve. Premda nije poštivao produžene rokove, tvrdio je da je podnio novi dokaz o procjeni osnovnih sredstava, opravdavajući ponovno razmatranje odbijanja TTG-a.

(12)

Trebalo bi primijetiti da navedeni proizvođač izvoznik nije podnio tražene dokumente u zadanim rokovima, što bi bilo dovoljno za odbacivanje njegovih zahtjeva. Unatoč tomu, provjera primljenih dokumenata pokazala je da nije dan ni jedan dokaz koji bi podupirao te zahtjeve. Tako, čak i da su se ti dokumenti mogli uzeti u obzir, oni ne bi promijenili nalaze Privremene uredbe. Stoga je potvrđena odluka da se tom proizvođaču izvozniku ne odobri TTG.

(13)

Slično tomu, dva druga proizvođača izvoznika kojima je TTG bio odbijen ponovila su svoje prigovore iz privremene faze. Međutim, nije dan nikakav dokaz koji bi opravdao promjenu odluke.

(14)

U nedostatku drugih komentara, potvrđeni su nalazi u vezi TTG-a navedeni u uvodnim izjavama od 17. do 28. Privremene uredbe.

(15)

Trgovačka društva kojima nije odobren IT nisu podnijela ni jedan novi dokaz kojim bi dokazala da bi im se trebao odobriti IT. Stoga, i u nedostatku bilo kakvih drugih komentara o IT-u, potvrđuju se nalazi navedeni u uvodnim izjavama od 29. do 34. Privremene uredbe.

(16)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 39. Privremene uredbe, Komisija je zatražila suradnju od 38 poznatih proizvođača iz cijelog svijeta. Međutim, na suradnju su se odazvala samo dva proizvođača iz Sjedinjenih Američkih Država. Ispitni postupak nije pokazao nikakav razlog zašto primljene i provjerene informacije ne bi bile prikladne za ovaj postupak.

(17)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da SAD nije primjerena analogna zemlja za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK-a. Tvrdile su da je sa samo tri proizvođača na domaćem tržištu SAD–a tržišno natjecanje nedovoljno. S tim u vezi podsjeća se da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40. Privremene uredbe, ispitivanje pokazalo da SAD ima konkurentno tržište za dotični proizvod s barem tri proizvođača, oko 30 dobavljača, više od 15 uvoznika i približno 300 korisnika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(18)

Budući da ti zahtjevi nisu dalje potkrijepljeni i da nije bilo daljnjih komentara o ovom pitanju, izbor SAD-a kao analogne zemlje je potvrđen.

(19)

Neki su proizvođači izvoznici tvrdili da je u konačnom izračunu dampinga bilo administrativnih pogrešaka. Izvoznici su podnijeli i druge posebne zahtjeve u vezi troškova prijevoza oceanom, troškova osiguranja, dodatnih izvoznih naknada i kreditnih stopa koje su se koristile u izračunima izvoznika.

(20)

Nakon preispitivanja ovih tvrdnji utvrđeno je da je u izračunima bilo nekoliko administrativnih pogrešaka. One su ispravljene. Neki drugi zahtjevi u vezi oceanskog prijevoza, troškova osiguranja i izvozne carine su se također mogli prihvatiti u mjeri u kojoj su bili opravdani i obrazloženi. Međutim, svi su drugi zahtjevi morali biti odbačeni.

(21)

Zbog dolje navedenih razloga, neke su zainteresirane strane tvrdile da uobičajenu vrijednost iz SAD–a treba uskladiti prema dolje.

(22)

Prvo, tvrdilo se da kineski proizvođači imaju drukčiju strukturu troškova, posebno u pogledu nekih troškova rada i električne energije. Mora se primijetiti da je ovaj zahtjev nevažan u kontekstu procjene uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji, budući da bi svaka takva prilagodba troškova učinila ispitni postupak u analognoj zemlji besmislenim i dovela bi do prilagodbe uobičajene vrijednosti razinama netržišnoga gospodarstva. Osim toga, taj zahtjev nije potkrijepljen nikakvim dokazima. Stoga je morao biti odbačen.

(23)

Zatim, tvrdilo se da je jedan od dva proizvođača iz SAD-a koji su surađivali povezan s jednim od trgovačkih društava iz Zajednice koje je podnijelo zahtjev. Podsjeća se da je uobičajena vrijednost u analognoj zemlji utvrđena na osnovu podataka koje su dala dva trgovačka društva iz SAD-a. Ti su podaci detaljno analizirani i provjereni na licu mjesta. Na temelju toga zaključeno je da odnos između jednog od ta dva društva i društva podnositelja zahtjeva nije utjecao na pouzdanost podataka korištenih za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Za vrijeme ispitnog postupka nisu pronađene nikakve naznake da je ovaj odnos imao bilo kakav utjecaj na uobičajenu vrijednost u analognoj zemlji.

(24)

Konačno, nakon potkrijepljenih zahtjeva izvjesnog broja izvoznika, uobičajena vrijednost je usklađena prema dolje zbog i. razlika u kvaliteti sirovina koje su koristili proizvođači u analognoj zemlji u usporedbi s onima koje su koristili proizvođači u NRK-u; ii. viših troškova prijevoza i drugih troškova; i iii. troškova uvoza povezanih s nabavkom tih sirovina koje imaju proizvođači u SAD-u. Također je utvrđeno da se određeni tipovi obrade opeka vrše u SAD-u, ali ne u Kini. Nadalje, ispitni je postupak pokazao da je prilagodba u pogledu razine trgovine također bila zajamčena.

(25)

U nedostatku drugih komentara potvrđuju se uvodne izjave 42. i 43. Privremene uredbe.

(26)

U privremenoj fazi, uobičajena vrijednost za trgovačka društva kojima je odobren TTG utvrđena je za svaki tip opeka od magnezijevog oksida. Ti su se tipovi mogli identificirati po kontrolnom broju proizvoda (KBP). Međutim, s ciljem utvrđivanja uobičajene vrijednosti, za trgovačka društva kojima je odobren IT utvrđene su grupe KBP-a koje se temelje na sadržaju MgO.

(27)

U konačnoj se fazi smatralo da bi metodologija trebala biti pojednostavnjena kako bi se osigurao jedinstveni tretman proizvođača izvoznika kojima je odobren TTG i drugih proizvođača izvoznika. Prema tomu, grupe KBP temeljene na MgO su se također koristile za izračunavanje uobičajene vrijednosti za proizvođače kojima je odobren TTG.

(28)

Jedan proizvođač izvoznik je tvrdio da su učinjene pogreške na razini prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti povezanog uvoznika.

(29)

Nakon provjere je utvrđeno da se tvrdnja koja se odnosi na prodajne, opće i administrativne troškove može prihvatiti kao administrativna pogreška koja se dogodila u privremenoj fazi. Međutim, tvrdnja koja se odnosila na razinu dobiti nije bila osnovana jer se razina koja se koristila u izračunima temeljila na razini nepovezanih uvoznika i trgovaca provjerenih za vrijeme ispitnog postupka. Stoga je tvrdnja o dobiti bila odbijena.

(30)

Drugi je proizvođač izvoznik tvrdio da su profitne marže koje su odbijene za njegova povezana trgovačka društva pretjerane te je dao dokaze da je stvarna dobit bila na nižoj razini. Također je tvrdio da bi dobit trebalo odbiti jednom samo za posljednjeg povezanog trgovca, a ne za povezane trgovce posrednike. Pored toga, tvrdio je da bi se izračun odbitka PDV-a na izvoz trebao temeljiti na troškovima sirovina, a ne na izvoznoj cijeni robe.

(31)

Na osnovu danih novih dokaza profitna marža za povezane trgovce ispravljena je na temelju podataka od drugih nepovezanih trgovaca. Međutim, zahtjev koji se odnosio na PDV na izvoz je odbijen jer društvo nije dalo nikakav dokaz koji bi podupirao njegov zahtjev.

(32)

Suprotno svom stajalištu u privremenoj fazi, jedan je proizvođač izvoznik kome je odobren IT tvrdio u vrlo kasnoj fazi ispitnog postupka da je povezan s uvoznikom iz Zajednice i tražio da se njegova dampinška marža na odgovarajući način ispravi. Tvrdio je da bi se njegova dampinška marža trebala izračunati počevši od preprodajne cijene navodno povezanog uvoznika. Premda su proizvođač izvoznik i uvoznik iz Zajednice potvrdili da nemaju nikakvu zakonsku vezu kojom bi se jasno mogao utvrditi njihov odnos, tvrdili su da se ipak mogu smatrati povezanima zbog njihove duge suradnje u poslovima s opekama od magnezijevog oksida.

(33)

Međutim, navedena trgovačka društva nisu dala nikakav novi dokaz koji bi doveo do zaključka da su povezana u smislu Osnovne uredbe. Pored toga, uvoznik iz Zajednice je imao sličan odnos s drugim kineskim izvoznikom, ali nije zatražio priznavanje istog odnosa s tim izvoznikom. Na temelju toga nije bilo nikakvog razloga za promjenu privremenog zaključka da ta društva nisu povezana. Stoga je zahtjev odbačen.

(34)

U privremenoj fazi izvozna cijena za društva kojima je odobren TTG utvrđena je na razini KBP–a, ali se za društva kojima je odobren IT na izvoznu cijenu primjenjivalo grupiranje u KBP na osnovu sadržaja MgO. U konačnoj je fazi Komisija ujednačila metodologiju kako bi osigurala dosljednost, a grupiranje u KBP na osnovu sadržaja MgO koristilo se za izračunavanje izvozne cijene za proizvođače kojima je odobren TTG.

(35)

U nedostatku drugih komentara, potvrđuju se privremeni rezultati navedeni u uvodnim izjavama 59. i 60. Privremene uredbe.

(36)

U nedostatku potkrijepljenih zahtjeva, privremeni nalazi kako je opisano u uvodnim izjavama 61. i 62. Privremene uredbe potvrđuju se.

(37)

Konačne ponderirane prosječne dampinške marže izražene kao postotak cijene na paritetu CIF cijene na granici Zajednice, bez plaćanja carine, su:

(38)

Budući da se raspolagalo novim podacima o količinama uvoza ponovo je izračunana razina suradnje i utvrđeno je da je ona viša no što je privremeno utvrđeno. Ipak, mora se potvrditi da je razina suradnje bila niska.

(39)

U privremenoj fazi dampinška marža za cijelu zemlju je postavljena na razinu najviše marže utvrđene za proizvođače koji su sudjelovali. Međutim, u konačnoj fazi metodologija izračunavanja marže za cijelu zemlju je revidirana u skladu s dosljednom praksom Komisije u slučaju niske razine suradnje. Dampinška marža za cijelu zemlju je stoga ponovo procijenjena kao ponderirani prosjek:

(40)

U skladu s tim, konačno utvrđena dampinška marža za cijelu zemlju iznosi 51,5 %.

(41)

U nedostatku bilo kakvih novih komentara, potvrđeni su privremeni nalazi koji se odnose na ukupnu proizvodnju Zajednice kako su navedeni u uvodnoj izjavi 68. Privremene uredbe.

(42)

Nekoliko je zainteresiranih strana tvrdilo da bi proizvođač iz Zajednice RHI trebao biti isključen iz industrije Zajednice, suprotno zaključku u Privremenoj uredbi. Te su strane tvrdile da se osnovna poslovna djelatnost RHI-ja ne odvija u Zajednici i da je njegova količina uvoza u RIP–u gotovo ista kao količina grupe Refratechnik (Refratechnik), drugog proizvođača uvoznika koji je bio isključen iz industrije Zajednice.

(43)

Podsjeća se da u uvodnoj izjavi 70. Privremene uredbe stoji da se najveće proizvodne lokacije RHI–ja za dotični proizvod, njegovo sjedište i centar za istraživanje i razvoj nalaze u Zajednici. Također je bilo jasno da je RHI-jevo trgovačko društvo za proizvodnju u Zajednici pravna osoba odvojena od njegovog kineskog društva za proizvodnju. Čak i ako je RHI globalna grupa i ima proizvodne pogone u NRK-u koji je zasebna pravna osoba, on još uvijek proizvodi ogromnu većinu svojih opeka od magnezijevog oksida, koje se kasnije prodaju na tržištu Zajednice, u svojim proizvodnim pogonima u Zajednici. Budući da se samo mali dio njegove prodaje na tržištu Zajednice uvozi iz NRK-a, RHI nije zaštićen od dampinškog uvoza, i gospodarske koristi koje može imati od tog uvoza, ako on postoji, su minimalne. Stoga nema niti jednog uvjerljivog razloga zašto bi RHI trebao biti isključen iz industrije Zajednice.

(44)

Štoviše, utvrđeno je da nikakva usporedba sa situacijom Refratechnika nije primjerena. Kao prvo, budući da nije podnositelj zahtjeva a niti podupire prigovor, Refratechnik se nije mogao uključiti u definiciju industrije Zajednice. Nadalje, u opreci s gore opisanom situacijom u kojoj se nalazi RHI, premda je Refratechnik uvozio slične apsolutne količine, one su predstavljale mnogo veći postotak njegove prodaje na tržištu Zajednice. Treba podsjetiti da je i. gotovo polovina Refratechnikove prodaje na tržištu Zajednice proizvedena u NRK-u; ii. osnovna poslovna djelatnost vezana za dotični proizvod djelomično preseljena u Kinu, i iii. da je Refratechnik imao jasne koristi od prodaje uvezenih proizvoda. Po svim ovim elementima Refratechnik je bio bitno različit od RHI-ja. Zbog tih razloga zahtjevi su morali biti odbijeni i potvrđeno je da je RHI dio industrije Zajednice.

(45)

U nedostatku drugih komentara, potvrđuje se definicija industrije Zajednice kako je navedena u uvodnim izjavama od 69. do 78. Privremene uredbe.

(46)

U nedostatku bilo kakvih komentara, potvrđuje se izračun potrošnje Zajednice kako je naveden u uvodnim izjavama od 79. do 82. Privremene uredbe.

(47)

U nedostatku bilo kakvih komentara, potvrđuju se nalazi o tržišnom udjelu dotičnog uvoza kako je navedeno u uvodnim izjavama 83. i 84. Privremene uredbe.

(48)

Podsjeća se da je, kako je određeno u uvodnim izjavama od 85. do 87. Privremene uredbe, napravljena usporedba između cijena franko tvornica industrije Zajednice i cijena proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji na paritetu CIF cijene na granici Zajednice.

(49)

Imajući na umu izmijenjenu metodologiju za marže sniženja cijena u uvodnoj izjavi 86., smatralo se da je prikladno na sličan način izmijeniti metodologiju sniženja cijena. Izmijenjene marže sniženja cijena za proizvođače izvoznike kojima je odobren TTG ili IT kretale su se od 13 do 37 %. Prosječno izračunano sniženje cijena bilo je 23,9 %.

(50)

Osim usklađivanja kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49., i budući da nije bilo drugih komentara, uvodne izjave od 85. do 87. Privremene uredbe o cijenama uvoza i sniženju cijena se potvrđuju.

(51)

Treba podsjetiti da je u uvodnoj izjavi 111. Privremene uredbe privremeno utvrđeno da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(52)

Nekoliko je zainteresiranih strana izrazilo nepovjerenje u interpretaciju brojki koje se odnose na stanje industrije Zajednice kako je izneseno u uvodnim izjavama od 88. do 111. Privremene uredbe. Tvrdile su da te brojke ne pokazuju nikakvu materijalnu štetu. Te su strane tvrdile da industrija Zajednice ostvaruje dobit, da je konkurentna, i da su njezine poslovne perspektive vrlo pozitivne. To bi trebalo dovesti do zaključka da industrija Zajednice nije pretrpjela materijalnu štetu.

(53)

Treba primijetiti da niti jedna od zainteresiranih strana nije izrazila nepovjerenje u brojke koje se odnose na stanje industrije Zajednice kao takve, već u njihovu interpretaciju. I stvarno, kada se gledaju samo određeni pokazatelji opsega kao što su proizvodnja, tržišni udjel ili prodaja na tržištu Zajednice, izolirano od ostalih pokazatelja, oni ne pokazuju jako negativan trend.

(54)

Međutim, treba podsjetiti da je industrija Zajednice odgovorila na dampinški uvoz za vrijeme dotičnog razdoblja smanjenjem svojih cijena kako bi održala opseg prodaje na tržištu Zajednice. To je uzrokovalo velik pad profitabilnosti. U takvim okolnostima šteta se, stoga, posebno odražava na cijenama i profitabilnosti.

(55)

Pored toga, kad se analizira razvoj ekonomskih pokazatelja industrije Zajednice između 2001. i RIP–a mora se imati na umu da se industrija Zajednice već restrukturirala u 1990.–ima kako bi smanjila prevelike kapacitete i radi racionalizacije. Na početku dotičnog razdoblja (2001.) industrija Zajednice je bila u stabilnom gospodarskom položaju i ostvarivala razumnu dobit. Međutim, kako se može vidjeti iz kretanja profitabilnosti prodaje Zajednice koja su se bitno smanjivala (uvodna izjava 98. Privremene Uredbe) i smanjenja prosječnih prodajnih cijena (uvodna izjava 94. Privremene uredbe), situacija se značajno pogoršala između 2001. i kraja RIP–a.

(56)

Što se tiče blagog poboljšanja stanja u RIP-u, podsjeća se da je to ostvareno daljnjim smanjenjem troškova i da je poboljšana situacija u RIP-u bila još uvijek daleko od razine koja se mogla postići da nije bilo dampinškog uvoza (uvodna izjava 99. Privremene uredbe).

(57)

U nedostatku bilo kakvih drugih komentara osim gore navedenih, potvrđuju se nalazi koji se odnose na stanje industrije Zajednice, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 88. do 111. Privremene uredbe.

(58)

S obzirom na gore navedeno, i kako nema drugih komentara, potvrđuje se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(59)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da uvoz nije imao učinak na industriju Zajednice budući da su tržišni udjel i opseg prodaje bili stabilni za vrijeme dotičnog razdoblja. Međutim, utvrđeno je da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu (uvodna izjava 58.) i da je mogla zadržati svoj tržišni udjel na račun značajnih smanjenja cijena, što je dovelo do pada profitabilnosti od 55 %. To se kretanje poklopilo s povećanim uvozom. Podsjeća se da su se količine uvoza iz NRK-a povećale za oko 150 % i da se njihov tržišni udjel povećao za 118 % za vrijeme dotičnog razdoblja. Pored toga, uvozne cijene iz NRK-a pale su za 22 %, zbog čega je došlo do značajnog sniženja cijena (uvodna izjava 49.). Zbog toga, i budući da zahtjev nije bio daljnje potkrijepljen, ovaj je argument morao biti odbačen. U nedostatku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se nalazi iz uvodne izjave 113.

(60)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je tehnički napredak, čiji su rezultat trajnije opeke i učinkovitiji postupak dobivanja čelika, uzrokovao štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice i da to nije u dovoljnoj mjeri uzeto u obzir u Privremenoj uredbi.

(61)

S tim u vezi podsjeća se da je, na temelju podataka dobivenih od korisničke industrije, izračunano smanjenje opeka od magnezijevog oksida koje se koriste po toni proizvedenog čelika bilo oko 2 % za vrijeme RIP-a (uvodna izjava 116. Privremene uredbe). Pored toga, utvrđeno je da je potrošnja Zajednice bila stabilna za vrijeme dotičnog razdoblja (uvodna izjava 82. Privremene uredbe). Na temelju tih brojki može se zaključiti da je tehnički napredak mogao imati samo manji utjecaj, ako ga je uopće bilo, na stanje industrije Zajednice. Stoga bi taj argument trebalo odbaciti.

(62)

Drugi čimbenik za koji se tvrdilo da je uzrokovao štetu je pad deviznog tečaja dolara (koji je vezan uz kineski RMB) prema euru. Deprecijacija dolara prema euru je bila oko 31 % u dotičnom razdoblju.

(63)

Podsjeća se da je damping utvrđen usporedbom svih cijena na osnovi RMB–a i da stoga devizni tečaj nije utjecao na utvrđene dampinške marže. Vezano uz marže štete, deprecijacija dolara mogla je potaknuti povećanje izvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu. Međutim, bez obzira na to jesu li niske cijene mogle biti donekle uzrokovane i promjenama tečaja, puna razlika između cijena industrije Zajednice i cijena proizvođača izvoznika (vidjeti uvodnu izjavu 49.) čini razinu sniženja cijena koju treba uzeti u obzir. Opseg marži štete u ovom slučaju pokazuje da je deprecijacija dolara jedva mogla doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(64)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da je uvoz iz NRK-a od strane RHI-ja uzrokovao utvrđenu štetu. Trebalo bi napomenuti da samo 5 % ukupnog opsega prodaje RHI-ja je uvezeno iz NRK-a (uvodna izjava 121. Privremene uredbe) i da je taj uvoz prodavan po cijenama usporedivim s cijenama industrije Zajednice u Zajednici. Stoga je zaključeno da taj uvoz nije uzrokovao utvrđenu štetu.

(65)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da je gubitak izvoza zbog fluktuacije tečaja američkog dolara i smanjenje proizvodnje koje je bilo rezultat toga uzrokovalo štetu. Treba, međutim, podsjetiti da je uvoz tek malo opao za vrijeme dotičnog razdoblja i da je njegova profitabilnost bila veća od profitabilnosti prodaje na tržištu Zajednice (uvodna izjava 122. Privremene uredbe). Stoga je malo vjerojatno da je taj izvoz mogao imati značajan negativni utjecaj na industriju Zajednice.

(66)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da je industrija Zajednice u nepovoljnom položaju zbog činjenice da se resursi magnezijevog oksida uglavnom nalaze u NRK-u i da je to uzrok štete. Dok je istina da se rudnici glavne sirovine nalaze u NRK-u, što proizvođače iz NRK-a dovodi u povoljniji položaj u pogledu troškova i strateške prednosti, takve su razlike, čiji su rezultat prednosti u pogledu cijena, u svakom slučaju uzete u obzir u usporedbama cijena.

(67)

U nedostatku drugih komentara o uzročnosti, zaključci izvedeni o ovom pitanju u uvodnim izjavama od 112. do 124. Privremene uredbe potvrđuju se.

(68)

U nedostatku komentara u vezi interesa industrije Zajednice, potvrđuju se nalazi navedeni u uvodnim izjavama od 125. do 129. Privremene uredbe.

(69)

Dva nepovezana uvoznika i jedan povezani uvoznik dali su izjave nakon privremene objave. Još jedan uvoznik koji nije surađivao u postupku također je dao komentare protiveći se privremenim mjerama s obrazloženjem da bi one imale negativan učinak na njihov promet, zaposlenost i profitabilnost jer je dotični proizvod predstavljao značajan dio njihovog poslovanja. Ova su četiri uvozna trgovačka društva predstavljala oko 35 % ukupnog uvoza za vrijeme RIP-a. Ta društva nisu, međutim, dala ni jedan novi dokaz koji bi mogao promijeniti zaključke u vezi interesa Zajednice kako je prikazano u Privremenoj uredbi.

(70)

Daljnji argumenti koje su uvoznici podnijeli, a koji su se podudarali s argumentima korisnika, raspravljeni su u uvodnim izjavama od 73. do 82.

(71)

U nedostatku drugih komentara, potvrđuju se nalazi navedeni u uvodnim izjavama od 130. do 132. Privremene uredbe u vezi interesa uvoznika.

(72)

U nedostatku drugih komentara danih u vezi s interesom dobavljača iz Zajednice, potvrđeni su nalazi kako su utvrđeni u uvodnoj izjavi 133. Privremene uredbe.

(73)

Većina korisnika, uvoznika i proizvođača izvoznika je ponovilo argument da bi mjere ojačale strukturu tržišta koje se sastoji od nekoliko važnih proizvođača, i tako smanjile tržišno natjecanje. Premda s tim u vezi nisu dani novi argumenti, dostavljeni su neki dodatni materijali kako bi se poduprla ova tvrdnja.

(74)

Treba podsjetiti na to da najveći proizvođač na tržištu Zajednice nije imao najveći tržišni udjel dotičnog proizvoda za vrijeme RIP-a (uvodna izjava 141. Privremene uredbe). Taj je udjel izračunan na temelju provjerenih podataka. To je osporila jedna zainteresirana strana, ali nije dan ni jedan potkrijepljeni dokaz da je tržišni udjel veći od gore navedene brojke. Pored toga, niti jedna zainteresirana strana nije dala nikakav potkrijepljen dokaz o ponašanju protivnom tržišnom natjecanju velikih igrača na tržištu Zajednice koji bi mogao poduprijeti tu tvrdnju. Štoviše, nekoliko drugih proizvođača iz Zajednice je proizvodilo dotični proizvod. U nedostatku bilo kakvih drugih komentara potvrđeni su nalazi opisani u uvodnim izjavama 140. i 141. Privremene uredbe.

(75)

Tvrdilo se da će mjere dovesti do pomanjkanja opskrbe dotičnog proizvoda na tržištu Zajednice jer će ga proizvođači izvoznici prestati izvoziti u Zajednicu zbog tih mjera. Taj argument nije bio potkrijepljen nikakvom dokumentacijom s dokazima. Ovdje bi trebalo napomenuti da zbog broja raspoloživih izvora opskrbe u NRK-u i Zajednici nije vjerojatno da će se dogoditi bilo kakvo pomanjkanje opskrbe. Stoga je taj argument neosnovan.

(76)

Također se tvrdilo da bi dobavljači sirovina mogli biti prisiljeni smanjiti izvoz u Zajednicu zbog čimbenika kao što je nestašica električne energije u NRK-u, gdje se nabavlja većina sirovine magnezita. Tvrdilo se da će zbog toga cijene magnezita početi rasti u 2005., što će dovesti do nestašice te sirovine na tržištu Zajednice. Jasno je da opskrba sirovinama potrebnim za proizvodnju opeka od magnezijevog oksida od strane NRK-a može varirati ovisno o unutrašnjim čimbenicima i može dovesti do povećanja cijena magnezita. Međutim, to će jednako utjecati na proizvođače iz Zajednice koji koriste magnezit kineskog podrijetla kao što će utjecati i na kineske proizvođače opeka od magnezijevog oksida. Stoga ti argumenti nisu bitni za procjenu utjecaja uvođenja antidampinških mjera.

(77)

Korisnička industrija je također izrazila svoju zabrinutost da bi mjere dovele do značajnog povećanja troškova za opeke od magnezijevog oksida i da bi to trebalo uzeti u obzir kod razmatranja učinka mjera na troškove u industriji čelika. Međutim, industrija čelika općenito nije dovodila u pitanje činjenicu da opeke od magnezijevog oksida čine znatno manje od 1 % njihovih ukupnih troškova (uvodna izjava 143. Privremene uredbe). Unatoč tomu, naglasili su da bi trebalo uzeti u obzir činjenicu da je i. proizvod od strateškog interesa; ii. tehničke greške kod opeka od magnezijevog oksida mogu uzrokovati značajne dodatne troškove; i iii. da je vjerojatno da će se cijene povećati zbog drugih čimbenika.

(78)

Već je primijećeno u Privremenoj uredbi, u uvodnoj izjavi 135., da su vatrostalni materijali strateški vrlo važan potrošni materijal za čeličnu industriju jer sav čelik mora proći kroz konvertere, peći i lonce za taljenje. Zbog toga bi greška u vatrostalnom materijalu mogla uzrokovati materijalnu štetu u smislu prekida proizvodnje, popravaka i sigurnosti. Stoga je dovoljna opskrba visoke kvalitete, tj. dugotrajne opeke i dobra tehnička potpora, vrlo važan čimbenik za industriju čelika.

(79)

Premda je važno razmotriti je li materijal strateški ili na neki drugi način važan, njegovi troškovi u usporedbi s troškovima ukupne proizvodnje su također bitno pitanje u analizi interesa Zajednice. Zbog toga je neosporna činjenica da trošak opeka od magnezijevog oksida manji od 1 % ukupnog troška proizvodnje čelika ostaje odlučujući čimbenik.

(80)

S tim u vezi također bi trebalo istaknuti da cilj antidampinških mjera nije zabrana uvoza, već povećanje cijena na održivu razinu koja nije štetna. S obzirom na razinu mjera (s ponderiranim prosjekom od oko 20 %), vjerojatno je da će kineski uvoz koji nije štetan i dalje ulaziti na tržište i osiguravati učinkovito tržišno natjecanje. Ostale treće zemlje su također osigurale moguće izvore opskrbe, premda su u RIP-u ti izvori bili mali u pogledu opsega.

(81)

Također bi trebalo podsjetiti da, ako se mjere ne uvedu, postoji rizik da će proizvodnja dotičnog proizvoda iz Zajednice, dugoročno gledajući, biti prenesena u NRK. Imajući na umu nedostatak važnih proizvođača u ostalim trećim zemljama te da je dotični proizvod od strateške važnosti za čeličnu industriju, jasno je da takvo oslanjanje na kineske uvoznike nije održiv scenarij za čeličnu industriju Zajednice. U ovo razmatranje iz Privremene uredbe (uvodna izjava 138. Privremene uredbe) sumnju su izrazili jedan uvoznik i jedno trgovačko društvo za proizvodnju čelika. Međutim, nije ga osporila velika većina industrije čelika, što dovodi do zaključka da je i u njihovom interesu da u Zajednici bude održiva proizvodnja opeka od magnezijevog oksida.

(82)

U nedostatku daljnjih komentara u vezi prijavljenog poremećaja u strukturi tržišta i povećanja troškova, potvrđuju se nalazi kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 140. do 143. Privremene uredbe.

(83)

U nedostatku daljnjih komentara u vezi interesa korisnika, potvrđuju se nalazi kako su utvrđeni u uvodnim izjavama od 134. do 144. Privremene uredbe.

(84)

S obzirom na zaključke iz Privremene uredbe i uzimajući u obzir izjave raznih strana, zaključeno je da nema uvjerljivih razloga da se ne uvedu konačne antidampinške mjere protiv dampinškog uvoza opeka od magnezijevog oksida podrijetlom iz NRK-a. Stoga se potvrđuje zaključak naveden u uvodnim izjavama 145. i 146. Privremene uredbe.

(85)

U Privremenoj uredbi razina uklanjanja štete izračunana je pomoću 5 grupa KBP–a ovisno o sadržaju MgO u opekama. Ova je metodologija po prvi put spomenuta u upitnicima poslanim na početku ovog ispitnog postupka i zainteresirane strane su pozvane da daju svoje komentare. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 86. do 88. zatražene su i ispitane promjene te metodologije.

(86)

U Privremenoj uredbi napravljeno je uobičajeno usklađenje prema izvoznim cijenama na paritetu CIF kako bi se pokrili troškovi nakon uvoza, troškovi uvoznika i razina trgovine. Naknadni je ispitni postupak pokazao da bi ta usklađenja trebalo revidirati kako bi točno odražavala troškove povezane sa svakim kanalom prodaje. Izračunane marže uklanjanja štete prikazane su u uvodnoj izjavi 90.

(87)

Udruga korisnika tvrdila je da razlika u troškovima smole ili pakline, koja se koristi kao vezivo kod opeka od magnezijevog oksida, u izračunima nije uzeta u obzir. Dok je točno da su troškovi pakline, koja se uglavnom upotrebljava u proizvodnji Zajednice, niži od troškova smole, proizvođači iz Zajednice tvrdili su da viši troškovi malo složenijeg proizvodnog procesa pakline apsorbiraju tu razliku i tu su tvrdnju potkrijepili. U ovom ispitnom postupku nije dan nikakav dokaz koji bi bio potkrijepljen, a koji bi osporio te nalaze. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(88)

Jedan je korisnik nadalje tvrdio da postoji razlika između grupa KBP-a opisanih u uvodnoj izjavi 85. između opeka koje se koriste u konvertorima i onih koje se koriste u loncima za lijevanje. Industrija Zajednice prodala je veći postotak opeka za konvertore, čija je cijena viša od proizvođača izvoznika u NRK-u. Korisnik je tvrdio da bi se ovo pitanje trebalo više odražavati u usporedbama cijena. Međutim, ovaj zahtjev nije bio potkrijepljen jer nije razjašnjeno na koje je KBP–e to utjecalo i u kojem opsegu. Stoga je taj zahtjev odbijen.

(89)

Podsjeća se da je cijena koja nije štetna izračunana pomoću profitne marže od 8 %. Niti jedna zainteresirana strana nije osporila taj iznos, pa je on stoga konačno potvrđen.

(90)

Konačne ponderirane prosječne marže štete za trgovačka društva kojima je odobren IT ili TTG su:

(91)

Nakon određenih gore navedenih usklađenja uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, razina uklanjanja štete koja je bila utvrđena na temelju podataka trgovačkih društava koja su surađivala kojima nije odobren TTG niti IT i trgovačkih društava koja nisu surađivala bila je 39,9 %.

(92)

U nedostatku daljnjih komentara, osim gore navedenih izmjena, potvrđuje se metodologija određena u uvodnim izjavama od 147. do 152. Privremene uredbe.

(93)

U svjetlu gore navedenog i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, konačna antidampinška marža trebala bi biti uvedena na razini dampinške marže ili razini marže štete izračunane u svim slučajevima, ako je niža od utvrđene dampinške marže.

(94)

Na temelju gore navedenog, konačne pristojbe trebale bi biti kako slijedi:

(95)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe utvrđene u ovoj Uredbi temelje se na nalazima ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno za vrijeme ispitnog postupka u tim trgovačkim društvima. Te carinske stope (u suprotnosti s pristojbom na razini države, koja se primjenjuje na „sva druga trgovačka društva”) se tako isključivo primjenjuju na uvoz proizvoda iz dotične zemlje proizvedenih od strane izričito navedenih trgovačkih društava. Uvezeni proizvodi koje je proizvelo bilo koje drugo trgovačko društvo čiji naziv i adresa nisu izričito navedeni u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s onima koja su izričito navedena, ne mogu imati pravo na te stope i na njih se mora primjenjivati carinska stopa koja se primjenjuje na „sva druga trgovačka društva”.

(96)

Sve zahtjeve kojima se traži primjena pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) trebalo bi uputiti na Komisiju (3) odmah sa svim bitnim informacijama, posebno svim izmjenama djelatnosti trgovačkog društva vezanim uz proizvodnju, domaću i izvoznu prodaju povezanu s npr. promjenom naziva ili tom promjenom u proizvodnim i prodajnim subjektima. Ako je to potrebno, Komisija će, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, predložiti odgovarajuću izmjenu Uredbe, ažurirajući popis trgovačkih društava na koja se primjenjuju pojedinačne stope pristojbe.

(97)

Za vrijeme ispitnog postupka pet proizvođača izvoznika iz NRK-a je izrazilo interes da daju ponudu o preuzimanju obveze u vezi cijene. Međutim, samo tri proizvođača izvoznika su konačno ponudila preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(98)

Jedno od trgovačkih društava nije surađivalo u ispitnom postupku. Stoga je ta ponuda preuzimanja obveze u vezi cijene morala biti odbijena.

(99)

Drugo trgovačko društvo kojem je odobren individualni tretman ponudilo je preuzimanje zajedničke obveze u vezi cijene zajedno s jednim nepovezanim trgovcem sa sjedištem u Švicarskoj. Ponuda o zajedničkoj obvezi u vezi cijene s nepovezanim poduzećem se uobičajeno mora odbiti, budući da prisutnost nepovezanog trgovca čini praćenje financijskih tokova neizvodivim. Pored toga, nepovezani trgovac je izravno ili neizravno povezan s većinom svojih klijenata u EU–u. To sve dovodi do vrlo složene korporativne strukture koja ne bi dopuštala učinkovito praćenje financijskih tokova te tako i cijena koje se konačno plaćaju. Zato se takva obveza smatra neprimjenljivom i neučinkovitom. Stoga se ta ponuda morala odbiti.

(100)

Drugi proizvođač izvoznik, kojem je odobren individualni tretman, ponudio je, zajedno sa svojim povezanim trgovcem u NRK-u, preuzimanje zajedničke obveze vezi cijene u kombinaciji s gornjom granicom količine. Složili su se da dotični proizvod prodaju unutar te gornje granice količine na ili iznad razina cijene koje uklanjaju štetne učinke dampinga. Uvoz iznad gornje granice količine podlijegat će antidampinškim pristojbama. Trgovačka će društva Komisiji redovno davati i detaljne informacije o svom izvozu u Zajednicu, što znači da će Komisija moći učinkovito nadzirati obvezu. Nadalje, struktura prodaje tih trgovačkih društava je takva da Komisija smatra da je opasnost od izbjegavanja dogovorene obveze ograničena.

(101)

Kako bi Komisija mogla još učinkovitije nadzirati pridržavaju li se trgovačka društva svoje obveze, kad se zahtjev za puštanje u slobodan promet preda nadležnom carinskom tijelu, izuzeće od antidampinške pristojbe treba biti uvjetovano predočenjem trgovačkog računa koji sadrži barem elemente navedene u Prilogu. Ova razina informacija je potrebna također kako bi carinska tijela mogla provjeriti s dovoljnom preciznošću odgovara li pošiljka komercijalnim ispravama. Ako takav račun nije predočen, ili ako ne odgovara proizvodu predanom na carini, morat će se platiti odgovarajuća stopa antidampinške pristojbe.

(102)

Kako bi se osiguralo još učinkovitije poštivanje obveze, uvoznike bi trebalo upozoriti da svako kršenje obveze može dovesti do naknadne primjene antidampinške pristojbe na dotične transakcije. Stoga je potrebno provesti zakonske odredbe koje predviđaju nastanak carinskog duga na razini odgovarajuće antidampinške pristojbe kad god se ne poštuje jedan ili više uvjeta za izuzeće. Carinski bi dug stoga trebao nastati svaki put kad deklarant odabire pustiti robu u slobodan promet, tj. bez naplate antidampinške pristojbe, i ako se utvrdi da je prekršen jedan ili više uvjeta dotične obveze.

(103)

U slučaju prekršaja antidampinška pristojba može se naplatiti, pod uvjetom da je Komisija povukla prihvaćanje obveze u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne uredbe pozvavši se na tu određenu transakciju i, ovisno o slučaju, proglasivši odnosni račun nevažećim. Stoga, u skladu s člankom 14. stavkom 7. Osnovne uredbe, carinska bi tijela trebala obavijestiti Komisiju odmah čim pronađu bilo kakve indikacije o kršenju obaveze.

(104)

S obzirom na ovo, ponuda o preuzimanju obveze se stoga smatrala prihvatljivom i dotična su trgovačka društva informirana o bitnim činjenicama, razmatranjima i obvezama na kojima prihvaćanje počiva.

(105)

Trebalo bi primijetiti da se u slučaju kršenja ili povlačenja obveze, ili sumnje na kršenje, može uvesti antidampinška pristojba na temelju članka 8. stavaka 9. i 10. Osnovne uredbe.

(106)

Gore navedenu obvezu Komisija je prihvatila svojom Odlukom 2005/704/EZ (4).

(107)

S obzirom na utvrđeni opseg dampinške marže, i u svjetlu razine materijalne štete uzrokovane industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom uvedenom Uredbom (EZ) br. 552/2005 naplaćuju po stopi konačno uvedene pristojbe. Ako su konačne pristojbe više od privremenih pristojbi, trebalo bi konačno naplaćivati samo iznose osigurane na razini privremene pristojbe,

—

da je proizveden, otpremljen i fakturiran izravno od strane navedenih trgovačkih društava prvom neovisnom kupcu u Zajednici, i

—

da je takav uvoz popraćen važećim računom. Račun za preuzetu obvezu je trgovački račun koji sadrži barem elemente i deklaraciju određene u Prilogu, i

—

da roba deklarirana i pokazana na carini točno odgovara opisu u računu.

1.

Naslov „TRGOVAČKI RAČUN KOJI PRATI ROBU KOJA PODLIJEŽE OBVEZI”.

2.

Naziv trgovačkog društva navedenog u članku 1. Odluke 2005/704/EZ o prihvaćanju obveze koje izdaje trgovački račun.

3.

Broj trgovačkog računa.

4.

Datum izdavanja trgovačkog računa.

5.

Dodatnu oznaku TARIC prema kojoj se roba iz računa carini na granici Zajednice.

6.

Točan opis robe koji uključuje:

7.

Opis uvjeta prodaje, koji uključuje:

8.

Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednici, a kojem je društvo izravno izdalo trgovački račun koji prati robu na koju se odnosi obveza.

9.

Ime službenika društva koji je izdao račun i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, dolje potpisani, potvrđujem da je prodaja za izravni izvoz u Europsku zajednicu robe na koju se odnosi ovaj račun izvršena u okviru opsega i sukladno pravilima obveze koju je ponudio [TRGOVAČKO DRUŠTVO] i prihvatila Europska komisija Odlukom 2005/704/EZ. Izjavljujem da su informacije dane u ovom računu potpune i točne.”