13/Sv. 051 |
HR |
Službeni list Europske unije |
81 |
32005R0772
L 128/51 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.05.2005. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 772/2005
od 20. svibnja 2005.
o specifikacijama za obuhvat svojstava i utvrđivanju tehničkog oblika za izradu godišnjih statistika Zajednice o čeliku za referentno razdoblje od 2003. do 2009.
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 48/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. (1), a posebno njezin članak 7.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EZ) br. 48/2004 uspostavljen je zajednički okvir za izradu godišnjih statistika Zajednice o željezu i čeliku za referentne godine od 2003. do 2009. |
(2) |
U skladu s točkom (a) članka 7. Uredbe (EZ) br. 48/2004 potrebne su provedbene mjere za definiranje obuhvata traženih svojstava. |
(3) |
U skladu s točkom (b) članka 7. Uredbe (EZ) br. 48/2004 potrebne su provedbene mjere za utvrđivanje tehničkog oblika za dostavu godišnjih statistika Zajednice o željezu i čeliku. |
(4) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Specifikacije za obuhvat svojstava utvrđene su u Prilogu I. ovoj Uredbi.
2. U tim se specifikacijama za račune poduzeća koriste naslovi utvrđeni u članku 9. i članku 23. Direktive Vijeća 78/660/EEZ (2) za potrebe prikaza bilance stanja odnosno računa dobiti i gubitka.
Članak 2.
Tehnički oblik iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 48/2004 utvrđen je u Prilogu II. ovoj Uredbi.
Članak 3.
Države članice primjenjuju ove specifikacije i ovaj tehnički oblik za referentnu godinu 2003. i referentne godine koje slijede.
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske Unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. svibnja 2005.
Za Komisiju
Joaquín ALMUNIA
Član Komisije
(1) SL L 7, 13.1.2004., str. 1.
(2) SL L 222, 14.8.1978., str. 11.
PRILOG I.
OBUHVAT SVOJSTAVA
1. GODIŠNJE STATISTIKE O BILANCI ZA OTPADNI ČELIK I LIJEVANO ŽELJEZO
Uvodne napomene
Od država članica očekuje se da će ove podatke prikupljati od svih postrojenja koja proizvode željezo, čelik i proizvode iz skupine 27.1 NACE Rev.1.1. i koja koriste i/ili proizvode otpad. Za prvu referentnu godinu 2003. Komisija prihvaća da se obuhvaćeno područje odnosi na skupinu 27.1 NACE Rev. 1. Za svako se postrojenje mora ispuniti poseban upitnik čak i ako neka od njih čine dio istog poduzeća. Ako postrojenje ima lokalno integriranu ljevaonicu čelika, ona se smatra njegovim sastavnim dijelom. Lokalno integrirana postrojenja ona su postrojenja koja imaju istu upravu i nalaze se na istoj lokaciji. Obrazac se primjenjuje na valjaonice u kojima se izravno ponovno valjaju korišteni proizvodi koji se inače ne smatraju otpadom. Sve željezare i čeličane koje nemaju vlastite resurse i koje stoga svoj otpad otkupljuju od drugih, također moraju ispuniti ovaj upitnik jednako kao proizvođači. Budući da nisu uvrštene u skupinu 27.1 NACE Rev. 1.1., ljevaonice željeza, lokalno integrirane ili ne, te neintegrirane ljevaonice čelika ne uzimaju se u obzir.
Otpadom se smatra sljedeće:
— |
svako otpadno željezo ili čelik iz proizvodnje ili prerade željeza ili čelika ili od starih proizvoda od željeza ili čelika, a koji su pogodni za pretaljivanje (uključujući kupljeni otpad; ali ne žarene kalcinirane odljevke ni odljevke nagrižene kiselinom), |
— |
uljevci i ostali otpad od lijevanja čelika u kalupe (kod običnog načina lijevanja ili lijevanja odozdo), uključujući lijevke i sustave za ulijevanje, otpad iz dovodnih cijevi kod ulijevanja odozdo itd., kao i odbačene i neispravne ingote koji nisu uključeni pod stavkom proizvodnja, |
— |
ostaci iz posuda za taljenje (osim od pjeskarenja). |
S druge strane, u otpad ne bi trebalo uključivati otpad koji sadrži željezo, a koji je značajno kontaminiran nemetalnim materijalom i koji nastaje taljenjem, termičkom ili mehaničkom obradom, primjerice:
— |
ljevovi iz visokih peći, |
— |
žljebovi od lijevanja, brizganja i drugi otpad od lijevanja željeza, otpad iz lijevnih rupa, |
— |
troska, šljaka koja nastaje u čeličani, |
— |
kamenac iz peći za zagrijavanje i valjanje i kovanje, |
— |
prskanje iz konvertera, |
— |
otpaci iz visoke peći, otpaci i ostaci koji nastaju lijevanjem u pijesak. |
Specifikacije
Oznaka |
: |
1010 |
Naziv |
: |
Zalihe prvog dana u godini |
Zalihe u cijelom postrojenju, uključujući lokalno integrirane djelatnosti, potrebno je upisati u ove oznake (uključujući i ljevaonice čelika), osim zaliha u ljevaonicama željeza.
Oznaka |
: |
1020 |
Naziv |
: |
Nastalo u postrojenju |
Ova oznaka uključuje sljedeće:
— |
uljevke i drugi otpad od lijevanja čelika, iz čeličana i integriranih ljevaonica čelika: materijal nastao čišćenjem odljevaka. Uključuje i odbačene i neispravne ingote koji se ne smatraju proizvodnjom. |
— |
ostaci iz proizvodnih procesa su oni koji nastaju pri proizvodnji poluproizvoda, valjanih i kovanih proizvoda, kao i otpad od ingota i neispravni ingoti i odljevci od čelika za koje se po napuštanju talionice ili ljevaonice utvrdi da su neispravni (tj. nakon što su pribrojeni u proizvodnju sirovog ili lijevanog čelika). Uključuje otpad koji nastaje u lokalno integriranim ljevaonicama čelika, kovačnicama, postrojenjima za proizvodnju cijevi i postrojenjima za proizvodnju žice, postrojenjima za hladno valjanje, postrojenjima za izradu metalne konstrukcije te u drugim odjelima za preradu čelika, osim ljevaonica željeza (vidjeti opću napomenu br. 1 gore). Valjaonički otpad koji treba ponovno valjati u vlastitim valjaonicama ne smatra se novim otpadom. |
— |
oporabljeni otpad je čelik i lijevano željezo koji nastaju pri popravku i rastavljanju stare opreme, strojeva i naprava, npr. kokila. |
Oznaka |
: |
1030 |
Naziv |
: |
Primici (1031 + 1032 + 1033) |
Otpad primljen preko trgovca koji djeluje kao posrednik pripisuje se odgovarajućim izvorima koji su dani oznakama 1031, 1032 i 1033.
Otpad od starih brodova s remontnih brodogradilišta u Zajednici uzima se kao domaći otpad i otpad Zajednice.
Oznaka |
: |
1031 |
Naziv |
: |
Primici od domaćih izvora |
Ova oznaka uključuje otpad primljen od drugih postrojenja ili odjela istog poduzeća u istoj zemlji, uključujući visoke peći, čeličane, valjaonice, ljevaonice željeza (uključujući integrirane ljevaonice željeza). Mora se uključiti i otpad primljen od postrojenja drugih poduzeća i onih postrojenja koja se ne bave proizvodnjom i preradom čelika, npr. rudnici.
Ona također uključuje otpad primljen s domaćeg tržišta izravno od poduzeća koja se ne bave čelikom, kao što su ljevaonice čelika i željeza, postrojenja za proizvodnju cijevi, kovačnice, građevinska industrija, ekstraktivna industrija, brodogradilišta, željeznička poduzeća, strojogradnja, metalska industrija itd.
Oznaka |
: |
1032 |
Naziv |
: |
Primici od drugih zemalja Zajednice |
Ovdje se upisuje otpad primljen od drugih zemalja Zajednice.
Oznaka |
: |
1033 |
Naziv |
: |
Primici od trećih zemalja |
Ovdje se upisuje otpad primljen od zemalja koje nisu članice Zajednice (treće zemlje).
Oznaka |
: |
1040 |
Naziv |
: |
Ukupno na raspolaganju (1010 + 1020 + 1030) |
Zbroj zaliha prvog dana u godini koje nastaju u postrojenjima i kao primici.
Oznaka |
: |
1050 |
Naziv |
: |
Ukupna potrošnja … |
Ukupna potrošnja pokazuje ukupnu količinu otpada koji se koristi pri proizvodnji željeza u visokim pećima, električnim pećima i postrojenjima za sinteriranje, kao i ukupnu potrošnju otpada koji se koristi u ukupnoj proizvodnji sirovog čelika uključujući proizvodnju posebnog sirovog željeza ponovnim sagorijevanjem čelika i proizvodnju lokalno integriranih ljevaonica čelika.
Oznaka |
: |
1051 |
Naziv |
: |
… od toga električne peći |
Potrošnja otpada u proizvodnji čelika u električnim pećima.
Oznaka |
: |
1052 |
Naziv |
: |
… od toga nehrđajući otpad |
Potrošnja nehrđajućeg otpada koji sadrži 10,5 % ili više kroma i najviše 1,2 % ugljika, sa ili bez drugih legurnih elemenata.
Oznaka |
: |
1060 |
Naziv |
: |
Dostave |
Izvješće o svim dostavama otpada, uključujući sve ljevaonice, čak i one koje su lokalno integrirane.
Oznaka |
: |
1070 |
Naziv |
: |
Zalihe posljednjeg dana u godini (1040 – 1050 – 1060) |
Pod ovim je oznakama potrebno upisati zalihe u cijelom postrojenju uključujući lokalno integrirane djelatnosti, osim zaliha koje se drže u ljevaonicama željeza.
2. POTROŠNJA GORIVA I ENERGIJE I BILANCA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U INDUSTRIJI ČELIKA
Uvodne napomene o vrstama postrojenja
Postrojenje za pripremu tereta uključuje postrojenje za pripremu zasipa i postrojenje za sinteriranje.
Što se tiče visokih peći i električnih peći za proizvodnju željeza, u obzir treba uzeti samo potrošnju goriva koje se koristi izravno u pećima kao zamjena za koks, tj. isključuje se potrošnja u pećima na vrući zrak, ventilatorima i drugoj pomoćnoj opremi za peći (o tome se izvješćuje pod ostalim postrojenjima).
Talionice uključuju talionice u čeličanama i kontinuirano lijevanje.
Elektrane za proizvodnju električne energije uključuju potrošnju goriva i energije koji se koriste za proizvodnju ukupne električne energije u postrojenju ili u zajedničkim elektranama nekoliko čeličana. Pogledati također opću napomenu br. 2.
Očekuje se da države članice prikupe ove informacije od svih željezara i čeličana koje su razvrstane u skupinu 27.1 NACE Rev. 1.1., uključujući postrojenja za ponovno valjanje i elektrane za proizvodnju električne energije u industriji čelika, koje zajednički dijeli nekoliko postrojenja i poduzeća. U smislu ovih statistika, ove se elektrane za proizvodnju električne energije trebaju smatrati čeličanama iz skupine 27.1 NACE Rev. 1.1.
Zajedničke elektrane za proizvodnju električne energije u industriji čelika
Elektrane za proizvodnju električne energije koje zajednički koristi nekoliko postrojenja ili poduzeća u industriji čelika treba uključiti kao subjekt.
Zajedničke elektrane u industriji čelika na upitnik moraju odgovoriti izravno. Kako bi se izbjegao dvostruki unos, postrojenja koja te elektrane koriste ne uključuju ove podatke u svoje pojedinačne odgovore.
Međutim, čeličane u svojim resursima trebaju iskazati primitak električne energije od zajedničkih elektrana pod ukupno (oznaka 3102) u primicima izvana.
Elektrane za proizvodnju električne energije koje su povezane s drugim industrijama, npr. industrijom ugljena, isključene su.
Postrojenje za proizvodnju električne energije i pare
Ova mješovita postrojenja treba djelomično smatrati elektranama za proizvodnju električne energije. Potrošnja goriva treba uključivati samo ono gorivo koje je potrošeno za proizvodnju električne energije, tj. treba isključiti količine koje se pripisuju grijanju.
Potrošnja električne energije
U dio A upisuje se potrošnja goriva i energije u željezarama i čeličanama i njihovim pomoćnim postrojenjima, osim koksnih peći (visoke peći, postrojenja za sinteriranje, lokalno integrirane ljevaonice čelika, valjaonice itd.).
Uključiti svu potrošnju pomoćnog postrojenja (primjerice, energane i postrojenja za paru) čak i ako ono ne radi isključivo za željezaru i čeličanu.
Isključiti radionice integrirane sa željezarom i čeličanom čije djelatnosti nisu obuhvaćene u skupini 27.1 NACE Rev. 1.1.
Dio A: Godišnje statistike za potrošnju goriva i energije prema vrsti postrojenja
Oznaka |
: |
2010 |
Naziv |
: |
Kruta goriva (2011 + 2012) |
Kruta goriva treba upisati prema stanju pri primitku.
Oznaka |
: |
2011 |
Naziv |
: |
Koks |
Ova oznaka uključuje koks, polukoks, naftni koks i rafinirani koks.
Oznaka |
: |
2012 |
Naziv |
: |
Ostala kruta goriva |
Ova oznaka uključuje kameni ugljen i aglomerate, lignit i brikete.
Oznaka |
: |
2020 |
Naziv |
: |
Tekuća goriva |
Ova oznaka uključuje potrošnju svih tekućih goriva u željezarama, čeličanama i njihovim pomoćnim postrojenjima, u elektranama, ali s izuzećem koksnih peći.
Oznaka |
: |
2030 |
Naziv |
: |
Plin (2031 + 2032 + 2033 + 2034) |
Potrošnja koju treba upisati je neto potrošnja, pri čemu se ne isključuju gubici i sagorjeli plin.
Potrošnju plina potrebno je upisati u gigadžulima (1 gigadžul = 109 džula = 1 gigakalorija/4,186) na temelju niže kalorične vrijednosti za svaki plin (za suhi plin pri 0 ° i 760 mm/Hg).
Oznaka |
: |
2040 |
Naziv |
: |
Vanjske dostave plina za visoke peći |
Ova oznaka uključuje ukupne vanjske dostave plina za visoke peći za javnu opskrbu, integrirane koksare, druge čeličane i ostale potrošače.
Oznaka |
: |
2050 |
Naziv |
: |
Vanjske dostave konvertorskog plina |
Ova oznaka uključuje ukupne vanjske dostave konvertorskog plina za javnu opskrbu, integrirane koksare, druge čeličane i ostale potrošače.
Dio B: Godišnje statistike bilance za električnu energiju u industriji željeza i čelika
Specifikacije
Oznaka |
: |
3100 |
Naziv |
: |
Resursi (3101 + 3102) |
Vidjeti specifikacije za 3101 i 3102
Oznaka |
: |
3101 |
Naziv |
: |
Bruto proizvodnja |
Ova oznaka uključuje bruto proizvodnju koja odgovara ukupnoj potrošnji u elektranama za proizvodnju električne energije kako je navedeno u dijelu A pod elektrane za proizvodnju električne energije.
Oznaka |
: |
3102 |
Naziv |
: |
Primici izvana |
Primici izvana obuhvaćaju javne mreže, druge zemlje, željezare i čeličane (uključujući zajedničke elektrane za proizvodnju električne energije), koksne peći u čeličanama, lokalno integrirane odjele itd.
Oznaka |
: |
3200 |
Naziv |
: |
Potrošeno (3210 + 3220 + 3230) |
Ukupan iznos u retku 3200 treba odgovarati iznosu u retku 3100.
Oznaka |
: |
3210 |
Naziv |
: |
Potrošnja po postrojenju (3211 + 3212 + 3213 + 3214 + 3215 + 3216 + 3217) |
Ova oznaka uključuje ukupnu potrošnju po postrojenju iz redaka (3211 + 3212 + 3213 + 3214 + 3215 + 3216 + 3217).
Oznaka |
: |
3217 |
Naziv |
: |
Ostala postrojenja |
Ova se oznaka odnosi na ostale vrste postrojenja kako je navedeno u dijelu A.
Oznaka |
: |
3220 |
Naziv |
: |
Dostave prema van |
Vidjeti oznaku 3102.
Oznaka |
: |
3230 |
Naziv |
: |
Gubici |
Ova oznaka uključuje sve gubitke električne energije.
3. ISTRAŽIVANJE O ULAGANJIMA U INDUSTRIJI ŽELJEZA I ČELIKA (IZDACI I KAPACITET)
Dio A: Godišnje statistike za izdatke
Uvodne napomene
Za svako postrojenje mora se ispuniti poseban upitnik čak i ako neka od njih čine dio istog poduzeća.
Izdaci vezani uz ulaganja predstavljaju ulaganja u materijalna dobra za vrijeme referentnog razdoblja. Ovdje su uključena nova i postojeća kapitalna materijalna dobra, bilo da su kupljena od trećih strana ili proizvedena za vlastitu uporabu (tj. kapitalizirana proizvodnja kapitalnih materijalnih dobara), čiji je vijek trajanja dulji od jedne godine i koji uključuju neproizvedena materijalna dobra, kao što je zemlja. Prag za vijek trajanja dobra koje se može kapitalizirati može se povećati u skladu s računovodstvenom praksom poduzeća u slučaju kada ta praksa zahtijeva duži očekivani vijek trajanja od prethodno navedenog praga od jedne godine.
Sva se ulaganja vrednuju bruto, prije revalorizacije i odbitaka dohotka od prodaje. Kupljena dobra vrednuju se po kupovnoj cijeni, tj. tu su uključeni troškovi prijevoza i ugradnje, naknade, pristojbe, i ostali troškovi prijenosa vlasništva. Vlastita materijalna dobra vrednuju se po proizvodnoj cijeni. Isključuju se dobra koja se steknu kroz proces restrukturiranja (kao što su spajanja, preuzimanja, raspad ili izdvajanja poduzeća). Kupovina sitnog alata koji nije kapitaliziran uključuje se pod tekuće izdatke.
Također su uključeni i svi dodaci, izmjene, poboljšanja i popravci koji produžuju vijek trajanja ili povećavaju proizvodni kapacitet kapitalnih dobara.
Troškovi tekućeg održavanja isključeni su kao i vrijednost i tekući izdaci za kapitalna dobra koja se koriste na temelju ugovora o najmu i zakupu.
U svezi sa zapisom ulaganja u slučaju kada se račun, isporuka, plaćanje i prva uporaba dobra odvijaju u različitim referentnim razdobljima, kao cilj predlaže se sljedeća metoda:
— |
Ulaganja se zapisuju kada se vlasništvo prenese na jedinicu koja ih namjerava koristiti. Kapitalizirana proizvodnja zapisuje se kada se dobra proizvedu. U svezi sa zapisom ulaganja do kojih je došlo u razdobljima koja se mogu lako utvrditi, svako se djelomično ulaganje treba zapisati u onom referentnom razdoblju u kojem je provedeno. |
To u praksi možda neće biti moguće pa bi ustaljena računovodstvena praksa poduzeća trebala podrazumijevati da treba primijeniti sljedeće približavanje ovoj metodi:
— |
ulaganja se zapisuju u referentnom razdoblju u kojem su izvršena, |
— |
ulaganja se zapisuju u referentnom razdoblju u kojem ulaze u proizvodni proces, |
— |
ulaganja se zapisuju u referentnom razdoblju u kojem su fakturirana, |
— |
ulaganja se zapisuju u referentnom razdoblju u kojem su plaćena, |
— |
ulaganja se ne zapisuju u bilancu. Međutim, dobitak, prodaja i prijenos nepokretne imovine kao i revalorizacija te nepokretne imovine prikazuju se u bilanci ili u bilješkama uz financijski izvještaj. |
Materijalna se dobra navode u financijskim izvještajima poduzeća pod „Nepokretna imovina – materijalna dobra”.
Specifikacije po vrsti postrojenja
Oznaka |
: |
4010 |
Naziv |
: |
Koksara |
Obuhvaća sljedeće:
— |
peći, uključujući koksare s pomoćnom opremom, kao što su punila, potiskivala, drobilice itd. kao i vagoni za koks i toranj za gašenje, |
— |
pomoćno postrojenje. |
Napomena: Svaki naslov uključuje postrojenje, zgrade i pomoćnu opremu.
Oznaka |
: |
4020 |
Naziv |
: |
Postrojenje za pripremu tereta |
Ovaj naziv uključuje postrojenje za pripremu željezne rude i tereta.
Oznaka |
: |
4030 |
Naziv |
: |
Postrojenje za proizvodnju željeza i ferolegura (uključujući visoke peći) |
Ovaj naziv uključuje električne peći za proizvodnju sirovog željeza, niskoosovinske peći i ostala postrojenja procese koji prethode taljenju itd.
Oznaka |
: |
4040 |
Naziv |
: |
Talionice u čeličanama |
AOD obrada, obrada vakuumom i obrada u posudi za taljenje itd. smatraju se doradom koja slijedi nakon glavnog postupka; određeni izdatak ulaganja (kao svaka proizvodnja) mora se uključiti u kategoriju koja obuhvaća primjerene završne postupke.
Ako postrojenje uključuje (ili će uključivati) talionicu i miješalicu, izdatke koji se odnose na miješalicu treba uključiti u odgovarajuću talionicu. Ako postrojenje nema talionicu, ovaj izdatak treba uključiti u izdatke vezane uz visoke peći.
Oznaka |
: |
4041 |
Naziv |
: |
od toga električne peći |
Ovaj naziv uključuje ulaganja za proizvodnju sirovog čelika po električnoj peći (lučnoj ili indukcijskoj).
Oznaka |
: |
4050 |
Naziv |
: |
Kontinuirano lijevanje |
Ovaj se naziv odnosi na kontinuirano lijevane slabove, blumove, gredice, profile i poluproizvode za cijevi.
Oznaka |
: |
4060 |
Naziv |
: |
Valjaonice (4061 + 4062 + 4063 + 4064) |
Za svaku vrstu valjaonice treba uzeti u obzir ne samo izdatke koji se odnose izravno na valjaonicu, nego i one izdatke koji se odnose na postrojenja prije (npr. zagrijavanje peći) i poslije valjaonice (npr. rashladni elementi, rezanje). Pod naslovom „Ostala postrojenja” (oznaka 4070) uključeni su izdaci koji se odnose na svu opremu koja ne potpada pod kategoriju posebnih valjaonica, osim postrojenja za prevlačenje (kositrenje, pocinčavanje itd.), koja je istaknuta pod oznakom 4064.
Izdatke za postrojenja za poliranje treba prikazati pod oznakom 4063 – postrojenje za izradu hladnovaljanih širokih traka.
Oznaka |
: |
4061 |
Naziv |
: |
Plosnati proizvodi |
Pod ovom oznakom bilježe se izdaci postrojenja za proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda.
Oznaka |
: |
4062 |
Naziv |
: |
Dugi proizvodi |
Pod ovom oznakom bilježe se izdaci postrojenja za proizvodnju toplovaljanih dugih proizvoda.
Oznaka |
: |
4063 |
Naziv |
: |
Postrojenja za izradu hladnovaljanih širokih traka |
Pod ovom oznakom bilježe se izdaci postrojenja za proizvodnju hladnovaljanih širokih traka, kontinuiranih ili ne.
Oznaka |
: |
4064 |
Naziv |
: |
Postrojenja za prevlačenje |
Pod ovom oznakom bilježe se izdaci postrojenja za prevlačenje (linije za prevlačenje).
Oznaka |
: |
4070 |
Naziv |
: |
Ostala postrojenja |
Ova oznaka obuhvaća:
— |
sva središnja postrojenja i mreže za distribuciju električne energije, plina, vode, pare, zraka i kisika, |
— |
prijevoz, strojarska obrada, laboratoriji i sva ostala postrojenja koja čine dio kompletnog postrojenja, ali ih nije moguće razvrstati kao dio posebnog sektora, |
— |
postrojenja za blumove, gredice i profile kada ti poluproizvodi nisu kontinuirano lijevani i upisani pod oznaku 4050. |
Oznaka |
: |
4200 |
Naziv |
: |
Od toga za suzbijanje onečišćenja |
Kapitalni izdaci za metode, tehnologije, procese ili opremu koji su načinjeni u svrhu prikupljanja i uklanjanja onečišćenja i onečišćujućih tvari (npr. ispuštanje plinova u zrak, otpadne vode ili kruti otpad) nakon njihova nastanka, sprečavanja njihovog širenja te mjerenja razine onečišćenja, kao i tretiranja i odlaganja onečišćujućih tvari koji su nastali kao rezultat djelatnosti poduzeća.
Ovaj naslov je zbroj izdataka vezanih uz sljedeća područja zaštite okoliša: zaštita okolnog zraka i klime, upravljanje otpadnim vodama, upravljanje otpadom te ostale djelatnosti u vezi sa zaštitom okoliša. Ostale djelatnosti u vezi sa zaštitom okoliša uključuju sljedeće: zaštita i saniranje tla, podzemnih i površinskih voda, smanjenje razine buke i vibracije, zaštita prirodne raznolikosti i krajolika, zaštita od zračenja, istraživanje i razvoj, gospodarenje okolišem, obrazovanje, obuka i informacija, djelatnosti vezane uz nedjeljivi izdatak i djelatnosti koje nisu razvrstane nigdje drugdje.
Uključena su sljedeća ulaganja:
— |
ulaganja u posebne odredive komponente koje dopunjavaju postojeću opremu i postavljaju se na kraju ili u potpunosti izvan proizvodne linije (tzv. oprema end-of-pipe), |
— |
ulaganje u opremu (npr. filtri ili odvojeni postupci čišćenja) koji unutar proizvodne linije sastavljaju ili izvlače onečišćujuće tvari, ako uklanjanje ovih dodanih naprava bitno ne utječe na rad proizvodne linije. |
Glavna svrha ili funkcija ovog kapitalnog izdatka je zaštita okoliša i treba upisati ukupan iznos izdataka za istu.
Izdatak treba zabilježiti kao bruto iznos svih troškovnih kompenzacija koje nastaju kao rezultat proizvodnje i prodaje trživih nusproizvoda, učinjenih ušteda ili primljenih subvencija.
Kupljena dobra vrednuju se po kupovnoj cijeni isključujući odbitni PDV i ostale priznate poreze koji su izravno povezani s prihodom.
Isključeno je sljedeće:
— |
postupci i djelatnosti korisni za okoliš, koji se poduzimaju bez obzira na promišljanja o zaštiti okoliša, uključujući mjere koje su prije svega namijenjene očuvanju zdravlja i sigurnosti radnog mjesta te zaštiti proizvodnje, |
— |
mjere za smanjenje onečišćenja kada se proizvodi koriste ili odbacuju (ekološka prilagodba proizvoda), osim ako ekološka politika i propisi ne prošire pravnu odgovornost proizvođača tako da odgovornost obuhvati i onečišćenje prouzrokovano korištenim proizvodima ali i proizvodima koji su postali otpad, |
— |
djelatnosti korištenja i uštede resursa (npr. opskrba vodom ili mjere za uštedu energije ili sirovina), osim ako glavna svrha nije zaštita okoliša: npr. ako te djelatnosti imaju za cilj primjenu nacionalne ili međunarodne ekološke politike i ako se ne poduzimaju zbog uštede. |
Dio B: Godišnje statistike za kapacitet
Uvodne napomene
Najveća moguća proizvodnja odgovara proizvodnji koju postrojenje može napraviti tijekom godine koja se promatra, uzimajući u obzir uobičajeno ili očekivano djelovanje, radne metode i ponudu proizvoda. Ona je po definiciji veća od stvarne proizvodnje.
Promjene najveće moguće proizvodnje u pravilu su povezane s:
— |
ulaganjima, iako se izdatak i promjena ne odvijaju nužno istodobno, |
— |
učinkovitim ili planiranim trajnim zatvaranjima, prijenosima ili prodajom. Najveća moguća proizvodnja ne odgovara tehničkom ni nazivnom kapacitetu niti jednog dijela opreme, nego se temelji na cjelovitoj tehničkoj strukturi postrojenja, pri čemu se uzima u obzir odnos između različitih faza proizvodnje, npr. između čeličane i visokih peći. |
Najveća moguća godišnja proizvodnja je najveća proizvodnja koja se tijekom dotične godine može postići u normalnim radnim uvjetima, uzimajući u obzir popravke, održavanje i uobičajene praznike, s opremom koja je na raspolaganju na početku godine, uzimajući također u obzir dodatnu opremu koja će se početi koristiti i postojeću opremu koja će se likvidirati tijekom godine. Razvoj proizvodnje temelji se na vjerojatnim razmjerima strukture promjene svakog pojedinačnog dijela opreme o kojoj je riječ te na pretpostavci da će sirovine biti dostupne.
Opći načini izračuna
U odgovorima na upitnik mora se navesti sva oprema koja nije trajno zatvorena.
Pri izračunu najveće moguće proizvodnje polazi se od normalnih radnih uvjeta na kojima se ona temelji, a oni uključuju sljedeće:
— |
uobičajena raspoloživost posla, tj. nikakve promjene vezane uz najveću moguću proizvodnju ne smiju se unositi u situacijama kada se privremenim smanjenjem ili povećanjem broja zaposlenih postrojenje prilagođava fluktuirajućim uvjetima na tržištu, |
— |
uobičajena raspoloživost opreme, tj. treba uzeti u obzir povremena zatvaranja zbog plaćenih godišnjih odmora, redovitog održavanja, i, prema potrebi, zbog sezonske dostupnosti električne energije (1), |
— |
uobičajena dostupnost sirovina, |
— |
uobičajena raspodjela upliva i sirovina i poluproizvoda (osim ako nije drukčije utvrđeno, riječ „uobičajena” znači raspodjela od prethodne godine) u različita postrojenja. U slučajevima gdje su zbog razlog posebnih za određeno postrojenje, nužne promjene vezane uz ovu raspodjelu, te se promjene mogu napraviti jedino ako će količina sirovina ili poluproizvoda vjerojatno biti dovoljna, |
— |
uobičajena ponuda jednaka ponudi iz prethodne godine, osim ako nisu planirane posebne promjene, |
— |
prodaja proizvoda protječe bez problema, |
— |
nema obustave rada niti otpuštanja zaposlenih, |
— |
nema tehničkih nezgoda niti kvarova postrojenja, |
— |
nema ozbiljnih prekida rada zbog vremenskih uvjeta, npr. zbog poplave. |
Početak ili prestanak rada
U slučajevima kada postrojenje treba pustiti u rad, trajno zatvoriti, premjestiti ili prodati tijekom dotične godine, potrebno je poštovati datum kada dolazi do puštanja u rad ili prestanka rada te izračunati najveću moguću proizvodnju razmjerno broju mjeseci u kojima će ta oprema raditi. U slučaju nove opreme, posebno vrlo velikih projekata, treba obazrivo predvidjeti proizvodnju tijekom razdoblja pokretanja koje može trajati više godina.
1. Čeličane
— Konvertorski čelik: u slučaju konvertorskog čelika (npr. LD, OBM itd.) sva postrojenja za proizvodnju željeza i čelika moraju se uzimati u obzir zajedno, tj. najveća moguća proizvodnja čeličane može biti ograničena s raspoloživim količinama vrućeg metala; u takvim se slučajevima najveća moguća proizvodnja mora izračunati na temelju raspoloživog željeza, pri čemu se omogućuje uobičajena raspodjela željeza između čeličana, ljevaonica čelika, postrojenja za granuliranje i prodaje te uobičajena količina otpada potrebna za 1 tonu finalnog proizvoda.
— Elektročelik: treba uzeti u obzir uobičajeno raspoloživu opskrbu električnom energijom.
— Općenito: u određenom pomoćnom postrojenju mogu postojati tehnička uska grla koja mogu ograničiti npr. istovremenu uporabu visokih peći s tri na samo dvije. (Razlog tomu može biti tehničko usko grlo u opskrbi kisikom, dubinskim pećima, mosnim dizalicama itd.). Stoga se svaka talionica mora promatrati zajedno sa svom pomoćnom opremom koja utječe na njezin rad.
2. Valjaonice i linije za prevlačenje
Najveća moguća proizvodnja valjaonice i linije za prevlačenje mora se izračunati na temelju određene ponude proizvoda, tj. na temelju utvrđenih količina proizvoda s određenim mjerama i profilima. Ako poduzeće zbog nepredvidljivih tržišnih uvjeta ne može predvidjeti ponudu, koristi se prošlogodišnja.
Osim toga, najveću moguću proizvodnju treba izračunati i na temelju normalnog opsega poluproizvoda koji su namijenjeni valjaonici.
Pri izračunu najveće moguće proizvodnje treba uzeti u obzir uzvodna i nizvodna uska grla koja postoje u cijelom postrojenju, npr. dostupnost poluproizvoda, mogućnost rukovanja proizvodom ili dovršenja proizvoda.
Kupnjom poluproizvoda od čelika moguće je povećati najveću moguću proizvodnju inače ograničene valjaonice ili skupine samo ako je potrebna količina poluproizvoda od čelika raspoloživa u godini dobrih tržišnih uvjeta. To u načelu podrazumijeva dugoročne ugovore ili dobro definirane programe opskrbe.
U načelu bi u integriranom postrojenju ili u postrojenju pojedine skupine trebala postojati ravnoteža između proizvodnje čelika i proizvodnje valjanih proizvoda, ako se u obzir uzima uobičajena raspodjela raspoloživog čelika između valjaonica, ljevaonica i poluproizvoda za izradu cijevi ili kovanje.
Stvarnu proizvodnju (oznaka ACP) treba iskazati na bruto osnovi, po završetku svakog koraka u procesu, a prije daljnje obrade.
Ona treba uključiti sve proizvode proizvedene u valjaonici, bez obzira na to jesu li za njezin račun ili ne. Svi proizvodi proizvedeni po narudžbi moraju biti uključeni u proizvodnju onog postrojenja u kojemu su napravljeni, a ne u proizvodnju postrojenja koje je izvršilo narudžbu. Ona treba obuhvatiti sve proizvode i kvalitete (nelegirana i legirana roba), uključujući proizvode niže vrijednosti koji nisu namijenjeni trenutačnom pretaljivanju, kao što su sekundarni proizvodi, limovi i odrezani krajevi; proizvode, koji nastaju pri rezanju valjanih ili djelomično valjanih proizvoda od čelika ili poluproizvode kod kojih su oštećena područja namijenjena trenutačnom pretaljivanju.
Slanje podataka vezanih uz stvarnu proizvodnju nije obvezno.
Za svako postrojenje mora se ispuniti poseban upitnik čak i ako nekoliko njih čini dio istog poduzeća.
Specifikacije
Oznaka |
: |
5010 |
Naziv |
: |
Koks |
Proizvodnja iz koksnih peći.
Oznaka |
: |
5020 |
Naziv |
: |
Priprema tereta |
Proizvodnja iz svih postrojenja za sinteriranje i peletiranje kao i svih ostalih postrojenja koja proizvode aglomerate za punjenje visokih peći i izravno smanjeno spužvasto željezo.
Oznaka |
: |
5030 |
Naziv |
: |
Sirovo željezo i ferolegure |
Proizvodnja svog željeza, zrcalnog željeza i feromangana s visokim masenim udjelom ugljika iz visokih peći i elektropeći za proizvodnju željeza.
Oznaka |
: |
5040 |
Naziv |
: |
Sirovi čelik |
Ukupna proizvodnja sirovog čelika.
Oznaka |
: |
5041 |
Naziv |
: |
od toga iz električne peći |
— |
od toga sirovi čelik iz električnih peći (lučnih ili indukcijskih). |
Oznaka |
: |
5042 |
Naziv |
: |
od toga izliveno po kontinuiranom postupku |
— |
od toga kontinuirano lijevani slabovi, blumovi, gredice, profili i poluproizvodi za cijevi. |
Oznaka |
: |
5050 |
Naziv |
: |
Proizvodi dobiveni izravno toplim valjanjem (5051 + 5052) |
Ova oznaka obuhvaća sve toplovaljane proizvode.
Oznaka |
: |
5051 |
Naziv |
: |
Plosnati proizvodi |
Ova oznaka obuhvaća sve plosnate toplovaljane proizvode.
Oznaka |
: |
5052 |
Naziv |
: |
Dugi proizvodi |
Ova oznaka obuhvaća sve duge toplovaljane proizvode. Zbog praktičnih razloga ova oznaka obuhvaća i valjane poluproizvode za cijevi.
Oznaka |
: |
5060 |
Naziv |
: |
Proizvodi dobiveni od toplovaljanih proizvoda |
(osim prevučenih proizvoda)
Proizvodi dobiveni od toplovaljanih proizvoda (osim prevučenih proizvoda). Ova oznaka obuhvaća uske toplovaljane trake dobivene od širokih toplovaljanih traka, toplovaljane limove od širokih toplovaljanih traka, hladnovaljane plosnate proizvode u obliku ploča ili namota.
Oznaka |
: |
5061 |
Naziv |
: |
Od toga proizvodi dobiveni hladnim valjanjem |
— |
od toga plosnati proizvodi (limovi i trake) dobiveni hladnim valjanjem. |
Oznaka |
: |
5070 |
Naziv |
: |
Prevučeni proizvodi |
Ova oznaka uključuje namotani čelik (pokositreni lim, ploče, limovi i trake od kositra, ECCS), svi limovi, ploče i namoti dobiveni vrućim umakanjem ili elektrolitički presvučeni metalima, plosnati ili rebrasti, te svi limovi, ploče i namoti, plosnati ili rebrasti, prevučeni organskim tvarima.
Definicija oznaka u ovom pregledu dana je s obzirom na prijašnji Eurostatov upitnik EZUČ-a 2-61.
Oznaka u ovom pregledu |
Kratak opis proizvoda |
Upućivanje na retke u upitniku EZUČ-a 2-61 |
||
5010 |
Proizvodnja iz koksnih peći |
1001 |
||
5020 |
Proizvodnja iz svih postrojenja za sinteriranje i peletiranje kao i svih ostalih postrojenja koja proizvode aglomerate za punjenje visokih peći i izravno smanjeno spužvasto željezo |
2001 + 2002 |
||
5030 |
Proizvodnja svog željeza, zrcalnog željeza i feromangana s visokim masenim udjelom ugljika iz visokih peći i elektropeći za proizvodnju željeza. |
3001 |
||
5040 |
Ukupna proizvodnja sirovog čelika |
4000 |
||
5041 |
|
4002 |
||
5042 |
|
4099 |
||
5050 |
Svi plosnati toplovaljani proizvodi |
5000 |
||
5051 |
Svi dugi toplovaljani proizvodi |
5100 |
||
5052 |
Svi dugi toplovaljani proizvodi. Zbog praktičnih razloga ova oznaka obuhvaća i valjane poluproizvode za cijevi. |
5200 + 8001 |
||
5060 |
Proizvodi dobiveni od toplovaljanih proizvoda (osim prevučenih proizvoda). Ova oznaka obuhvaća uske toplovaljane trake dobivene od širokih toplovaljanih traka, toplovaljane limove rezane od širokih toplovaljanih traka, hladnovaljane plosnate proizvode u obliku ploča ili namota. |
6010 + 6020 + 6030 |
||
5061 |
|
6030 |
||
5070 |
Prevučeni proizvodi. Ova oznaka uključuje namotani čelik (pokositreni lim, ploče, limovi i trake od kositra, ECCS), svi limovi, ploče i namoti dobiveni vrućim umakanjem ili elektrolitički prevučeni metalima, plosnati ili rebrasti, te svi limovi, ploče i namoti, plosnati ili rebrasti, prevučeni organskim tvarima. |
7100 + 7200 + 7300 |
(1) Međutim, redoviti remonti kroz duže vremensko razdoblje (npr. visoka peć) mogu se skratiti na godišnji „prosjek”.
PRILOG II.
TEHNIČKI OBLIK
1. OBLIK PODATAKA
Podaci se šalju kao skup zapisa, od kojih veliki dio opisuje svojstva podataka (zemlja, godina, gospodarska djelatnost itd.). Sam podatak je broj koji se može vezati uz oznake i bilješke s objašnjenjem. Povjerljivi podaci moraju se slati tako da je stvarna vrijednost zapisana u polje vrijednosti i oznakom koja pokazuje narav povjerljivog podatka dodanog zapisu.
2. STRUKTURA ZAPISA
Zapis se sastoji od polja promjenljive dužine, koja su odvojena znakom točke sa zarezom (;). Najveća očekivana dužina prikazana je u tablici za vašu informaciju. Gledajući s lijeve na desnu stranu, radi se o sljedećem:
Polje |
Vrsta |
Najveća dužina |
Vrijednosti |
Serija |
A |
3 |
Slovno-brojčana oznaka serije (vidjeti popis dolje) |
Godina |
A |
4 |
Godina izražena s četiri znaka, npr. 2003. |
Zemlja |
A |
6 |
Oznaka za zemlju (vidjeti popis dolje) |
Vrsta proizvodnje |
A |
3 |
Zbog razlikovanja najveće moguće proizvodnje od stvarne proizvodnje (koristi se samo za statističke podatke o kapacitetu) ili zbog razlikovanja vrste postrojenja (postrojenje za pripremu tereta, valjaonice, visoke peći i električne peći za proizvodnju željeza, elektrane za proizvodnju električne energije, talionice, ostala postrojenja) (koristi se samo za statističke podatke o potrošnji goriva i energije) |
Varijabla |
A |
4 |
Oznaka za varijablu. Oznake utvrđene Uredbom (EZ) br. 48/2004 o izradi godišnjih statistika Zajednice o industriji željeza i čelika za referentne godine 2003.-2009. imaju 4 znaka (vidjeti popis dolje). |
Vrijednost podatka |
N |
12 |
Brojčana vrijednost podatka izražena kao cijeli broj bez decimala. |
Oznaka za povjerljivost podataka |
A |
1 |
A, B, C, D: označava da su podaci povjerljivi te razlog za povjerljivost podataka (vidjeti popis dolje). Prazan prostor označava da podaci nisu povjerljivi. |
Dominantnost |
N |
3 |
Brojčana vrijednost manja od ili jednaka 100. Označava postotak dominantnosti jednog ili dvaju poduzeća koji dominiraju podacima i čine ih povjerljivima. Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj: npr. 90,3 postaje 90, 94,50 postaje 95. Ovo polje ostaje prazno za podatke koji nisu povjerljivi. Ovo se polje koristi samo ako su u prethodnom polju korištene oznake za povjerljivost podataka B ili C. |
Jedinice za vrijednost podatka |
A |
4 |
Oznake za označivanje jedinica |
3. OPIS POLJA
3.1. Vrsta serije
Vrsta serije |
Oznaka |
Godišnje statistike o bilanci za otpadni čelik i lijevano željezo |
S10 |
Godišnje statistike za potrošnju goriva i energije prema vrsti postrojenja |
S2A |
Godišnje statistike o bilanci za električnu energiju u industriji željeza i čelika |
S2B |
Istraživanje o ulaganjima u industriji željeza i čelika |
S3A |
Godišnje statistike o kapacitetu |
S3B |
3.2. Zemlje
Zemlja |
Oznaka |
Belgija |
BE |
Češka |
CZ |
Danska |
DK |
Njemačka |
DE |
Estonija |
EE |
Grčka |
GR |
Španjolska |
ES |
Francuska |
FR |
Irska |
IE |
Italija |
IT |
Cipar |
CY |
Latvija |
LV |
Litva |
LT |
Luksemburg |
LU |
Mađarska |
HU |
Malta |
MT |
Nizozemska |
NL |
Austrija |
AT |
Portugal |
PT |
Poljska |
PL |
Slovenija |
SI |
Slovačka |
SK |
Finska |
FI |
Švedska |
SE |
Ujedinjena Kraljevina |
UK |
Island |
IS |
Lihtenštajn |
LI |
Norveška |
NO |
Švicarska |
CH |
3.3. Vrsta proizvodnje ili vrsta postrojenja
Vrsta proizvodnje |
Oznaka |
Najveća moguća proizvodnja |
MPP |
Stvarna proizvodnja (nije obvezno) |
ACP |
Vrsta postrojenja |
|
Postrojenje za pripremu tereta |
PLP |
Valjaonice |
RMD |
Visoke peći i električne peći za proizvodnju željeza |
FRN |
Elektrane za proizvodnju električne energije |
EGS |
Talionice |
MLS |
Ostala postrojenja |
OTH |
3.4. Varijable i jedinice za vrijednost podatka
Oznaka |
Naziv |
Jedinica za vrijednost podatka |
|
Bilanca otpadnog od čelika i lijevanoga željeza |
Metrička tona |
1010 |
Zalihe prvog dana u godini |
MTON |
1020 |
Nastale u postrojenju |
MTON |
1030 |
Primici (1031 + 1032 + 1033) |
MTON |
1031 |
od domaćih izvora |
MTON |
1032 |
od drugih država članica |
MTON |
1033 |
od trećih zemalja |
MTON |
1040 |
Ukupno na raspolaganju (1010 + 1020 + 1030) |
MTON |
1050 |
Ukupna potrošnja … |
MTON |
1051 |
… od toga elektropeći |
MTON |
1052 |
… od toga nehrđajući otpad |
MTON |
1060 |
Dostave |
MTON |
1070 |
Zalihe posljednjeg dana u godini (1040 – 1050 – 1060) |
MTON |
|
Potrošnja goriva i energije |
|
2010 |
Kruta goriva (2011 + 2012) |
MTON |
2011 |
Koks |
MTON |
2012 |
Ostala kruta goriva |
MTON |
2020 |
Tekuća goriva |
MTON |
2030 |
Plin (2031 + 2032 + 2033 + 2034) |
GJ |
2031 |
Plin za visoke peći |
GJ |
2032 |
Koksni plin |
GJ |
2033 |
Konvertorski plin |
GJ |
2034 |
Drugi plin |
GJ |
2040 |
Vanjske dostave plina za visoke peći |
GJ |
2050 |
Vanjske dostave konvertorskog plina |
GJ |
|
Godišnje statistike o bilanci za električnu energiju u industriji čelika |
MWh |
3100 |
Resursi (3101 + 3102) |
MWh |
3101 |
Bruto proizvodnja |
MWh |
3102 |
Primici izvana |
MWh |
3200 |
Potrošeno (3210 + 3220 + 3230) |
MWh |
3210 |
Potrošnja po postrojenju (3211 + 3212 + 3213 + 3214 + 3215 + 3216 + 3217) |
MWh |
3211 |
Postrojenje za sinteriranje i postrojenje za pripremu tereta |
MWh |
3212 |
Visoke peći i električne peći za proizvodnju željeza |
MWh |
3213 |
Električne talionice i kontinuirano lijevanje |
MWh |
3214 |
Ostale talionice i kontinuirano lijevanje |
MWh |
3215 |
Valjaonice |
MWh |
3216 |
Elektrane za proizvodnju električne energije |
MWh |
3217 |
Ostala postrojenja |
MWh |
3220 |
Dostave prema van |
MWh |
3230 |
Gubici |
MWh |
Podaci o novčanim iznosima moraju se iskazati u tisućama eura za zemlje eurozone te u tisućama u nacionalnoj valuti za zemlje izvan eurozone.
Oznaka |
Naziv |
Jedinica za vrijednost podatka |
|
Izdaci vezani uz ulaganja u industriji željeza i čelika |
Tisuće eura ili tisuće u nacionalnoj valuti |
4010 |
Koksara |
KEUR ili KNC |
4020 |
Postrojenje za pripremu tereta |
KEUR ili KNC |
4030 |
Postrojenje za proizvodnju željeza i ferolegura (uključujući visoke peći) |
KEUR ili KNC |
4040 |
Talionice u čeličanama |
KEUR ili KNC |
4041 |
od toga električne peći |
KEUR ili KNC |
4050 |
Kontinuirano lijevanje |
KEUR ili KNC |
4060 |
Valjaonice (4061 + 4062 + 4063 + 4064) |
KEUR ili KNC |
4061 |
Plosnati proizvodi |
KEUR ili KNC |
4062 |
Dugi proizvodi |
KEUR ili KNC |
4063 |
Postrojenja za izradu hladnovaljanih širokih traka |
KEUR ili KNC |
4064 |
Postrojenja za prevlačenje |
KEUR ili KNC |
4070 |
Ostala postrojenja |
KEUR ili KNC |
4100 |
Sveukupno (4010 + 4020 + 4030 + 4040 + 4050 + 4060 + 4070) |
KEUR ili KNC |
4200 |
od toga za suzbijanje onečišćenja |
KEUR ili KNC |
|
Najveća moguća proizvodnja u industriji željeza i čelika (kapacitet) |
1 000 tona godišnje |
5010 |
Koks |
1 000 |
5020 |
Priprema tereta |
1 000 |
5030 |
Sirovo željezo i ferolegure |
1 000 |
5040 |
Sirovi čelik |
1 000 |
5041 |
od toga iz elektropeći |
1 000 |
5042 |
od toga izliveno po kontinuiranom postupku |
1 000 |
5050 |
Proizvodi dobiveni izravno toplim valjanjem (5051 + 5052) |
1 000 |
5051 |
Plosnati proizvodi |
1 000 |
5052 |
Dugi proizvodi |
1 000 |
5060 |
Proizvodi dobiveni od toplovaljanih proizvoda (osim prevučenih proizvoda) |
1 000 |
5061 |
od toga proizvodi dobiveni hladnim valjanjem |
1 000 |
5070 |
Prevučeni proizvodi |
1 000 |
3.5. Oznake za povjerljivost podataka
Od država članica očekuje se da jasno označe povjerljive podatke pomoću sljedećih oznaka:
Razlog za povjerljivost podataka |
Oznaka |
Premalo poduzeća |
A |
Jedno poduzeće dominira podacima |
B |
Dva poduzeća dominiraju podacima |
C |
Povjerljivi podaci zbog sekundarne povjerljivosti |
D |
4. PRIMJERI ZAPISA
Primjer 1.
S10;2003;DE;;1 010;12 345;;;MTON
Što se tiče godišnjih statistika o bilanci za otpadni čelik i lijevano željezo, 1.1.2003. zalihe u Njemačkoj iznosile su 12 345 metričkih tona. Ti podaci nisu bili povjerljivi.
Primjer 2.
S3B;2003;SK;MPP;5010;12000;;;MTON
Što se tiče godišnjih statistika o kapacitetu, najveća moguća proizvodnja koksa u Slovačkoj 2003. godine bila je 12 000 tona. Ti podaci nisu bili povjerljivi.
Primjer 3.
S3B;2003;ES;ACP;5040;12000;B;95;MTON
Što se tiče godišnjih statistika o kapacitetu, stvarna proizvodnja sirovog čelika u Španjolskoj 2003. godine bila je 12 000 tona. Podaci su bili povjerljivi, budući da je jedno poduzeće dominiralo podacima i predstavljalo 95 % proizvodnje.
5. ELEKTRONIČKI OBLIK
Države članice Komisiji (Eurostatu) šalju podatke i metapodatke predviđene ovom Uredbom u elektroničkom obliku u skladu sa standardom za razmjenu koji je predložila Komisija (Eurostat).