11/Sv. 115

HR

Službeni list Europske unije

200

L 336/4

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 988/2004 (2) (Privremena uredba) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz šperploče okoumé, koja je definirana kao šperploča koja se sastoji samo od listova drva, debljine pojedinačnog sloja ne veće od 6 mm i s najmanje jednim vanjskim slojem od okouméa, obuhvaćena oznakom KN ex 4412 13 10, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK).

(2)

Ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2002. do 30. lipnja 2003. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje trendova relevantnih za analizu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 1999. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

(3)

Nakon uvođenja privremene antidampinške pristojbe na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz NRK-a, neke su zainteresirane strane dostavile komentare u pisanom obliku. Stranama koje su to zatražile dana je mogućnost za usmenu raspravu.

(4)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Nakon uvođenja privremenih mjera, obavljen je posjet radi provjere u prostorijama društva Ekol Kontraplaka, u Taskopruu, u Turskoj, budući da je Turska smatrana mogućom analognom zemljom za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(5)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi i konačna naplata iznosa osiguranih privremenim pristojbama. Također im je odobreno razdoblje za podnošenje prigovora.

(6)

Razmotreni su usmeni i pisani komentari koje su strane dostavile, a nalazi su, prema potrebi, na odgovarajući način izmijenjeni.

(7)

Dotični proizvod je šperploča koja se sastoji samo od listova drva, debljine pojedinačnog sloja ne veće od 6 mm i s najmanje jednim vanjskim slojem od okouméa, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 4412 13 10. Navedena definicija odnosi se kako na šperploču koja je napravljena isključivo od okouméa (cijeli okoumé) tako i na šperploču kojoj su jedna ili dvije površine napravljene od okouméa (površinski okoumé), dok su unutarnji slojevi napravljeni od drugih vrsta drva.

(8)

Nekoliko uvoznika tvrdilo je da se cijeli okoumé i površinski okoumé ne mogu smatrati istim proizvodom, budući da sastav unutarnjih slojeva bitno utječe na značajke šperploče. Osim toga, tvrdili su da se navedeni proizvodi značajno razlikuju u pogledu cijene i uporabe.

(9)

Od početka ispitnog postupka utvrđeno je da se proizvodi više vrsta šperploče okoumé i da ona ima široku primjenu u građevinskoj industriji, industriji namještaja, kao i u transportnoj i drugim industrijama. Neke primjene zahtijevaju uporabu određene vrste šperploče okoumé, dok se u drugim slučajevima može koristiti više vrsta. Međutim, najvažnija značajka drveta okoumé je da ga se može narezati u velike furnire bez čvorova ili nekih drugih nedostataka, što omogućuje dobru obradu i proizvodnju šperploče s homogenom i bešavnom površinom. To znači da se šperploča okoumé od drugih vrsta šperploče razlikuje najviše po izgledu njezinih površinskih (vanjskih) slojeva.

(10)

Unutarnje slojeve šperploče može se izraditi od raznih vrsta drveta iz tropskog ili umjerenog pojasa. Kada se šperploču proizvodi u potpunosti od tropskog drva, proizvođači šperploče okoumé nastoje koristiti okoumé za unutarnje slojeve, i to zbog prirodnih komplementarnosti u proizvodnom postupku, a ne zbog posebnih značajki okouméa u usporedbi s drugim vrstama tropskog drva. Vrsta ili vrste drveta koje se koriste u unutarnjim slojevima jasno utječu na cijenu gotovog proizvoda, njegove značajke i primjenu. Stoga se smatra da je u ispitnom postupku potrebno razlikovati razne vrste proizvoda i pri procjeni dampinga i štete uspoređivati samo cijene jednakih vrsta šperploče. Sustav kodiranja proizvoda koji se koristi u ispitnom postupku razlikuje, između ostalog, cijeli i površinski okoumé. Stoga je odbačena tvrdnja da se cijeli i površinski okoumé ne mogu smatrati istim proizvodom.

(11)

U Privremenoj uredbi odlučeno je da se folijom presvučena šperploča okoumé isključi iz ispitnog postupka zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 19. Privremene uredbe. Folijom presvučena šperploča okoumé izrađuje se od cijelog ili površinskog okouméa, a prekrivena je folijom od drugih materijala. Industrija Zajednice tvrdila je da navedene proizvode ne bi trebalo isključiti iz ispitnog postupka jer su oni dio istog tržišta kao i ostali proizvodi od okouméa. Međutim, postojanje folije na drvenoj površini čini gore navedene temeljne značajke šperploče okoumé, odnosno njezin vanjski izgled, značajno manje bitnima. Folijom presvučena šperploča okoumé stoga nema iste fizičke i tehničke značajke kao dotični proizvod. Štoviše, folijom presvučena šperploča okoumé uglavnom se koristi samo za jednu svrhu, pri izlijevanju betona, za razliku od dotičnog proizvoda. Stoga bi ovu tvrdnju trebalo odbaciti.

(12)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se zaključci o definiciji dotičnog proizvoda iz uvodnih izjava 18. i 19. Privremene uredbe.

(13)

Nekoliko je strana izjavilo da postoje brojne razlike između dotičnog proizvoda koji se proizvodi u NRK-u i onog koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje u Zajednici i da se stoga te proizvode ne može smatrati istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. Konkretno, strane su tvrdile sljedeće:

(14)

U pogledu prve tri značajke koje su navedene u uvodnoj izjavi 13. točkama od (a) do (c), ispitni je postupak pokazao da kineski proizvođači izvoznici jednako kao i industrija Zajednice prodaju i puni i površinski okoumé, šperploče za vanjske i unutarnje prostore i razne veličine ploča. Buduće da se te značajke obično navode u prodajnoj dokumentaciji, one su uključene u kontrolne brojeve proizvoda za potrebe izračuna marže dampinga i štete. Dakle, što se tiče navedenih značajki, u potpunosti su uzete u obzir sve razlike i uspoređuju se samo istovjetni proizvodi.

(15)

Četvrta značajka koja je navedena u uvodnoj izjavi 13. točki (d) nije uključena u kontrolne brojeve proizvoda, budući da nije navedena u većini transakcijskih dokumenata koji su Komisiji stavljeni na raspolaganje tijekom ispitnog postupka. Na temelju transakcija za koje je naveden stupanj kvalitete obloga, utvrđeno je da kineski proizvođači izvoznici, kao i industrija Zajednice, prodaju obloge različite kvalitete i da slični proizvodi industrije Zajednice nisu uvijek kvalitetniji od proizvoda kineskih proizvođača izvoznika.

(16)

Posljednje tri značajke koje su navedene u uvodnoj izjavi 13. točkama od (e) do (g) također nisu uključene u kontrolne brojeve proizvoda, budući da se ne navode u većini transakcijske dokumentacije. Međutim, priznato je da većina proizvoda izvezenih iz NRK-a ima tanje obloge od sličnih proizvoda Zajednice. Isto se tako ne smije zanemariti razlika u kvaliteti lijepljenja i unutarnjih slojeva, iako ona varira, budući da je toliko generalizirana da može utjecati na mišljenje kupaca. U pogledu navedenih razlika izvršena je prilagodba koja je primijenjena pri izračunu marže dampinga i štete, kako je određeno u uvodnoj izjavi 80. Privremene uredbe.

(17)

Trebalo bi napomenuti da su te razlike u kvaliteti nedovoljne da bi se kod kupaca stvorilo mišljenje da je dotični proizvod izvezen iz NRK-a potpuno različiti proizvod. Nasuprot tome, ispitni je postupak pokazao konkretne primjere u kojima su proizvodi izvezeni iz Kine kod nekih kupaca na tržištu Zajednice zamijenili proizvode industrije Zajednice.

(18)

Stoga se zaključuje da su navodne razlike između dotičnog proizvoda i proizvoda koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje u Zajednici u potpunosti uzete u obzir u kontrolnim brojevima proizvoda ili putem prilagodbe, ali samo ako su dokazane. Budući da navedene razlike ni u kojem slučaju ne mijenjaju činjenicu da dotični proizvod i proizvod koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje u Zajednici imaju iste temeljne značajke i primjenu, mora se odbaciti tvrdnja da dotični proizvod i proizvod koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje u Zajednici nisu istovjetni.

(19)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o istovjetnom proizvodu, potvrđuje se uvodna izjava 20. Privremene uredbe.

(20)

Jedan proizvođač izvoznik kojem nije odobren MET izjavio je da Komisija nije uzela u obzir njegove komentare koje je dostavio nakon objave odluka Komisije. Međutim, njegovi su argumenti ispitani te su izričito raspravljeni u uvodnim izjavama od 29. do 32. Privremene uredbe. Ova je tvrdnja stoga odbačena.

(21)

Drugi proizvođač izvoznik za kojeg se smatralo da ne surađuje tvrdio je da je surađivao s Komisijom. Trebalo bi napomenuti da je isti argument, koji je isto trgovačko društvo već dostavilo nakon objave nalaza Komisije u pogledu MET-a, posebno obrađen u uvodnim izjavama od 33. do 35. Privremene uredbe. Ova je tvrdnja stoga odbačena.

(22)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 21. do 35. Privremene uredbe koje se odnose na tretman tržišnoga gospodarstva.

(23)

U izostanku bilo kakvih komentara, potvrđuju se uvodne izjave od 36. do 40. Privremene uredbe koje se odnose na individualni tretman.

(24)

Jedan od proizvođača izvoznika koji su surađivali tvrdio je da izračun troška njegovih kupnji furnira od topole, koji je naveden u uvodnoj izjavi 49. Privremene uredbe, nije točan i da su određeni porezni odbici koji su navodno primljeni za kupnju dotičnih furnira trebali biti odbijeni od navedenog troška. Takvu tvrdnju trebalo je potkrijepiti pravovremenim dostavljanjem dokaza koje je moguće provjeriti. Međutim, trgovačko društvo nije moglo dostaviti dostatne dokaze da je uistinu izvršen povrat PDV-a iako je to od njih zatraženo tijekom ispitnog postupka u njihovim prostorijama. Stoga je ta tvrdnja morala biti odbačena.

(25)

Trebalo bi napomenuti da su nakon objave Privremene uredbe zbog administrativne pogreške izvršene manje prilagodbe u pogledu izračuna stope dobiti tri proizvođača izvoznika koji su surađivali i kojima je odobren MET. To je dovelo do promjena u uobičajenim vrijednostima izračunatima za navedene proizvođače izvoznike.

(26)

U izostanku drugih komentara, potvrđuju se privremeni nalazi koji se odnose na utvrđivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike koji su surađivali i kojima je odobren MET, kako je opisano u uvodnim izjavama od 41. do 51. Privremene uredbe.

(27)

Maroko je privremeno odabran kao analogna treća zemlja s tržišnim gospodarstvom za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK. Međutim, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe, tri proizvođača izvoznika usprotivila su se tom odabiru.

(28)

Ispitni postupak Komisije pokazao je da postoji samo jedan proizvođač na marokanskom domaćem tržištu i da su tamo na snazi visoke uvozne carinske pristojbe. Stoga je odlučeno da se dodatno ispita postoji li možda neka primjerenija analogna država. Turska, u kojoj je jedan proizvođač prihvatio surađivati s Komisijom, izabrana je kao moguća alternativna analogna država.

(29)

Nakon objave Privremene uredbe nekoliko uvoznika i kineskih proizvođača izvoznika dostavilo je dodatne komentare o početnom odabiru Maroka. Tvrdili su da odabir Maroka kao analogne treće zemlje s tržišnim gospodarstvom nije primjeren zbog navodne razlike u kvaliteti šperploče okoumé koju proizvode kineski proizvođači i one koja se proizvodi u Maroku.

(30)

Utvrđeno je da na turskom tržištu ne postoji visoka carinska pristojba i da nekoliko konkurenata proizvodi šperploču okoumé. Osim toga, ispitni postupak je poslije potvrdio da je prodaja turskog proizvođača koji je surađivao velika i dovoljno reprezentativna za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za kineske izvoznike dotičnog proizvoda. Stoga je Turska izabrana za analognu državu.

(31)

Kako bi se utvrdilo obavlja li se prodaja proizvoda usporedivih s onima koje kineski proizvođači izvoznici prodaju Zajednici na turskom tržištu u uobičajenom tijeku trgovine, domaća prodajna cijena uspoređena je s cjelokupnim troškom proizvodnje (odnosno trošak proizvodnje plus prodaja, opći i administrativni troškovi). Budući da je većina raznih vrsta proizvoda koji su prodavani na domaćem tržištu prodana u okviru uobičajenog tijeka trgovine, uobičajena se vrijednost temelji na domaćoj cijeni usporedivih vrsta proizvoda.

(32)

Zbog fizičkih razlika u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe, izvršene su prilagodbe uobičajene vrijednosti kako bi se uzelo u obzir različitu vrstu ljepila koje se koristi za usporedive vrste proizvoda koji se prodaju u Turskoj i za dotične proizvode.

(33)

U izostanku bilo kakvih komentara, potvrđuju se privremeni nalazi koji se tiču utvrđivanja izvozne cijene, kako je opisano u uvodnim izjavama 60. i 61. Privremene uredbe. Međutim, u pogledu utvrđivanja izvozne cijene izvoznika koji nisu surađivali izvršene su sljedeće izmjene: umjesto da se za osnovu uzme ograničeni obujam prodaje proizvođača izvoznika koji je surađivao, a nije mu odobren MET, uzet je cijeli obujam prodaje obloženog okouméa tog trgovačkog društva, što se prema raspoloživim podacima općenito smatra reprezentativnijim za veliku većinu kineskog izvoza.

(34)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da su troškovi prijevoza nepropisno odbijeni od prodaje koja je obavljena na temelju FOB-a. Međutim, navedena je prilagodba izvršena tek nakon što je cjelokupna vrijednost prodaje pretvorena u CIF, prema metodi koja je usuglašena s trgovačkim društvom. Ova je tvrdnja stoga odbačena.

(35)

Jedan proizvođač izvoznik uložio je prigovor protiv prilagodbe njegove izvozne cijene koja je izvršena kako bi se uzeo u obzir odgođeni popust koji je odobren jednom od njegovih trgovaca, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63. Privremene uredbe. Izvoznik je tvrdio da je dotični popust već bio uključen u cijene koje je trgovačko društvo dostavilo. Međutim, trgovačko društvo nije dokazalo svoju tvrdnju tijekom ispitnog postupka. Stoga je ova tvrdnja morala biti odbačena.

(36)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da su kupci kojima je prodavao dotični proizvod na domaćem ili na vanjskom tržištu bili podijeljeni u različite kategorije i da su podaci koje je trgovačko društvo dostavilo ukazivali na značajne razlike u cijenama za kupce iz različitih kategorija. Zatražio je da se navedeno uzme u obzir pri izračunu dampinga tako da se njegova izvozna cijena prilagodi opsegu trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) Osnovne uredbe. Iako je ovaj zahtjev opravdan, stupanj prilagodbe koji je predlagao izvoznik temeljio se na jednom primjeru koji nije smatran reprezentativnim. Nakon analize podataka o cijeni, odgovarajući stupanj prilagodbe je kvantificiran i primijenjen na izvoznu cijenu.

(37)

Kako je gore prikazano, neki zahtjevi su prihvaćeni, a metodologija i izračuni poboljšani, naročito u pogledu odabira analogne zemlje. Dampinške su marže konačno utvrđene, izražene kao postotak CIF cijene na granici Zajednice, bez plaćanja pristojbe, a iznose kako slijedi:

(38)

U izostanku bilo kakvih komentara, potvrđuje se metodologija za izračun dampinške marže na razini zemlje, kako je opisano u uvodnim izjavama od 67. do 69. Privremene uredbe. Zbog odabira Turske kao analogne zemlje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 27. do 32., utvrđena je nova stopa dampinga na razini države od 66,7 % CIF cijene na granici Zajednice, bez plaćanja pristojbi.

(39)

U izostanku bilo kakvih komentara, potvrđuju se privremeni nalazi koji se tiču industrije Zajednice, kako je opisano u uvodnim izjavama od 70. do 72. Privremene uredbe.

(40)

U izostanku bilo kakvih komentara, potvrđuju se privremeni nalazi koji se tiču potrošnje Zajednice, kako je opisano u uvodnim izjavama 74. i 75. Privremene uredbe.

(41)

Za potrebe analize sniženja cijena, Privremenom je uredbom dodano 10 % na CIF cijene na granici Zajednice proizvođača izvoznika koji su surađivali. Navedena je prilagodba uvedena zbog opće priznate razlike u kvaliteti između kineske šperploče okoumé i one koja se proizvodi u Zajednici, a koju je teško kvantificirati. Navedena je prilagodba određena na sljedećoj osnovi. Podaci o ponudama kineskih proizvođača u pogledu dotičnog proizvoda s debljinom obloge od 1 mm ili 0,6 mm koji su dostavljeni Komisiji pokazuju da razlika u debljini obloge može uzrokovati razliku u cijeni između 3,5 % i 5,5 %. U nedostatku daljnjih kvantificiranih podataka, može se pretpostaviti da ostale značajke navedene u uvodnoj izjavi 16., odnosno kvaliteta ljepila i unutarnjih slojeva, mogu imati sličan učinak kao i debljina obloge. Kumulativni učinak navedenih razlika u kvaliteti stoga može odgovarati razlici u cijeni od 10-15 %. Međutim, trebalo bi se podsjetiti da gore navedene razlike u kvaliteti nije moguće dokazati kod svake pojedinačne transakcije i da se vjerojatno ne odnose na sve izvoze iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka. Štoviše, ispitni je postupak pokazao da kineski proizvođači izvoznici nude proizvode različite kvalitete i s različitim značajkama.

(42)

Jedan je uvoznik tvrdio da bi dodatak trebao iznositi 25 %, a ne 10 %, ali za to nije naveo objektivne razloge. U tim okolnostima, čini se da nema razloga za mijenjanje pristupa određenog u Privremenoj uredbi.

(43)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se zaključci navedeni u uvodnim izjavama od 76. do 81. Privremene uredbe.

(44)

Dva proizvođača izvoznika izrazila su sumnju u štetni učinak uvoza te su ukazali na činjenicu da su cijene ostale poprilično stabilne, s nominalnim povećanjem od 3 % ili stvarnim laganim padom tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, trebalo bi napomenuti da se prosječna cijena navedena u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe odnosi na niz različitih vrsta proizvoda, među kojima su najveću štetu zbog uvoza kineskih proizvoda pretrpjeli proizvodi s nižim cijenama. Čak i ako su se cijene proizvoda s nižim cijenama smanjile, budući da se smanjio i njihov relativni udio u nizu proizvoda, ukupna cijena po kubičnom metru ne bi se bila nužno smanjila. Navedena izmjena u vrstama proizvoda proizvođača Zajednice već je istaknuta u uvodnoj izjavi 91. Privremene uredbe. Nadalje, u vrijeme kad je započeo izvoz kineskih proizvoda na tržište Zajednice, industrija Zajednice izlazila je iz lošeg razdoblja koje su obilježile male prodajne marže. U tim uvjetima, industrija Zajednice nije imala mnogo prostora za nadmetanje s konkurencijom spuštanjem cijena, tako da se veći dio štetnih učinaka uvoza proizvoda iz Kine odrazio na njihovoj količini, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 85. do 90. Privremene uredbe. Stoga navedena tvrdnja mora biti odbačena.

(45)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 82. do 99. Privremene uredbe.

(46)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o nalazima u vezi sa štetom, potvrđuju se doneseni zaključci, kako su navedeni u uvodnim izjavama od 100. do 102. Privremene uredbe.

(47)

Dva su izvoznika tvrdila da je povećanje prosječne jedinične cijene industrije Zajednice u razmatranom razdoblju bilo značajan čimbenik u smanjenju profitabilnosti industrije Zajednice, i to u tolikom razmjeru da je skoro prekinuta uzročno-posljedična veza između dampinga i štete. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 113. Privremene uredbe, razvoj cijena odabranih proizvođača Zajednice u skladu je s općenitim razvojem troškova i cijena u Zajednici. Ta vrsta povećanja cijena, npr. sirovina, ne predstavlja vanjski čimbenik s kojim se ta industrija ne bi mogla nositi u uobičajenim gospodarskim uvjetima i bez velikog pritiska dampinškog uvoza na cijene. Nadalje, barem dio razmatranog povećanja prosječnih troškova može se pripisati manjoj iskorištenosti kapaciteta i pomaku prema skupljim vrstama proizvoda, koji su povezani s konkurencijom dampinškog uvoza. Stoga se navedenu tvrdnju ne može prihvatiti.

(48)

U pogledu mogućeg učinka uvoza iz trećih zemalja osim NRK-a, uvodna izjava 109. Privremene uredbe ističe da su prosječne cijene drugih glavnih izvoznika, kao što su Gabon i Maroko, za oko 50 % više od cijena izvoznika iz NRK-a i da ih se stoga ne može smatrati odlučujućim čimbenikom u nanošenju štete industriji Zajednice. Jedan je uvoznik istaknuo da te dvije zemlje izvoze isključivo ili uglavnom cijeli okoumé, dok NRK izvozi uglavnom površinski okoumé koji je jeftiniji. Iako je ova napomena možda točna, razlika u cijeni cijelog okouméa i površinskog okouméa, koja prema ispitnom postupku iznosi oko 15 %, ne objašnjava gore navedenu razliku od 50 %. Nadalje, i dalje važe nalazi izloženi u Privremenoj uredbi koji pokazuju da su tržišni udjeli tih zemalja puno manji od tržišnog udjela NRK-a i da su količina i cijene proizvoda koje su izvezle te zemlje ostale relativno stabilne tijekom razmatranog razdoblja. Stoga gore navedena primjedba ne opovrgava zaključak da uvoz iz trećih zemalja nije imao tako veliki utjecaj na industriju Zajednice kao uvoz iz NRK-a, i da isti nije glavni razlog za štetno stanje industrije Zajednice.

(49)

Isti su izvoznici tvrdili da smanjenje izvoza industrije Zajednice, spomenuto u uvodnoj izjavi 111. Privremene uredbe, nije zanemarivo te da uz ostale čimbenike koji nisu povezani s izvozom iz NRK-a predstavlja uzrok pogoršanja financijske situacije u industriji Zajednice. Iako se izvoz industrije Zajednice uistinu smanjio, i to za gotovo 2 000 tona u 3,5 godine, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 111. Privremene uredbe, dotično smanjenje ne može se uspoređivati s učinkom kineskog izvoza na tržište Zajednice, koji je u 2,5 godine, između 2000. i RIP-a, dosegao više od 80 000 tona. Stoga se navedena tvrdnja odbacuje.

(50)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara u pogledu uzročnosti, potvrđuju se nalazi i doneseni zaključak, koji su navedeni u uvodnim izjavama od 103. do 117. Privremene uredbe.

(51)

Dva su izvoznika tvrdila da Zajednica nije pružila gospodarsku analizu utjecaja mjera na korisnike, trgovce i potrošače pri procjeni interesa Zajednice. Prvo bi trebalo napomenuti da izvoznici nemaju pravo intervenirati pri ispitivanju interesa Zajednice. Međutim, u pogledu ove tvrdnje, trebalo bi se prisjetiti da niti jedan korisnik, trgovac ili potrošač nije surađivao u ispitnom postupku niti se javio tijekom postupka te stoga Komisija nema točne podatke na temelju kojih bi mogla kvantificirati navedeni utjecaj. Stoga se navedenu tvrdnju ne može prihvatiti.

(52)

Nadalje, jedan je uvoznik tvrdio da je pristojba od 48,5 % na razini zemlje previsoka i da će ograničeni broj nabavljača proizvoda od okouméa u Europi dovesti do manjka konkurencije, na štetu korisničkih industrija. Međutim, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 125. Privremene uredbe, svrha antidampinških mjera je uspostaviti jednake uvjete na tržištu, a ne spriječiti konkurenciju, što bi trebalo biti osigurano s obzirom na broj raznih proizvođača i zemalja izvoznica osim Kine. Stoga se ovu tvrdnju mora odbaciti.

(53)

Budući da nisu dostavljeni nikakvi novi podaci u pogledu interesa Zajednice, potvrđuju se nalazi i doneseni zaključak kako su navedeni u uvodnim izjavama od 118. do 127. Privremene uredbe.

(54)

U izostanku bilo kakvih komentara, potvrđuje se metodologija korištena za utvrđivanje razine uklanjanja štete, kako je opisana u uvodnim izjavama od 128. do 132. Privremene uredbe.

(55)

Na temelju te metodologije izračunana je razina uklanjanja štete za potrebe utvrđivanja razine mjera koje će se konačno uvesti.

(56)

S obzirom na gore navedeno i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, konačne antidampinške pristojbe trebalo bi uvesti na razini utvrđenih dampinških marži, budući da je utvrđeno da su marže štete kod svih proizvođača izvoznika veće od dampinških marži.

(57)

Na temelju gore navedenog, konačne pristojbe su kako slijedi:

(58)

Stope antidampinških pristojbi za pojedina trgovačka društva navedena u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje u kojem su se ta trgovačka društva nalazila tijekom tog ispitnog postupka. Te se stope pristojbi (za razliku od pristojbe na razini zemlje koja se koristi za „sva ostala trgovačka društva”) stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje koje proizvode spomenuta trgovačka društva, a time i navedeni konkretni pravni subjekti. Za uvezene se proizvode koje proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje nazivom i adresom nije spomenuto u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno spomenutim trgovačkim društvima, ne mogu koristiti ove stope i podliježu stopama pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(59)

Svaki zahtjev za primjenu tih stopa antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) trebalo bi uputiti Komisiji (3), zajedno sa svim relevantnim informacijama, posebno o svakoj promjeni djelatnosti trgovačkog društva u području proizvodnje te domaće i izvozne prodaje koja je, na primjer, povezana s tom promjenom naziva ili tom promjenom u proizvodnim i prodajnim subjektima. Prema potrebi, Uredba će se izmijeniti na odgovarajući način ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja mogu koristiti pojedinačne stope pristojbe.

(60)

Kako bi se smanjio rizik izbjegavanja koji proizlazi iz značajnog izostanka suradnje (80 %) i velike razlike u iznosima pristojbe, smatra se da su potrebne posebne odredbe kako bi se osigurala primjerena primjena antidampinške pristojbe.

(61)

Te posebne odredbe zahtijevaju da se carinskim tijelima država članica predoči važeći trgovački račun koji ispunjava sve zahtjeve određene u Prilogu Uredbi. Samo proizvodi koji su uvezeni s takvim računom prijavljuju se prema primjenljivim dodatnim oznakama TARIC dotičnog proizvođača. Proizvodi koji nisu uvezeni s takvim računom carine podliježu preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve ostale izvoznike. Dotična trgovačka društva također su pozvana da redovito dostavljaju izvješća Komisiji kako bi joj omogućili praćenje njihove prodaje šperploče okoumé u Zajednici. Ako izvješća ne budu dostavljena ili pokažu da su mjere neodgovarajuće u smislu uklanjanja učinaka štetnog dampinga, možda će biti potrebno pokrenuti privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe. Njome bi se, između ostalog, moglo ispitati postoji li potreba za uklanjanjem pojedinačnih stopa pristojbi i uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(62)

Nakon donošenja privremenih antidampinških mjera i u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe jedan proizvođač izvoznik koji je surađivao izrazio je spremnost da preuzme obvezu. Međutim, minimalne izvozne cijene koje je trgovačko društvo bilo spremno ponuditi za određene proizvode nisu bile tolike da bi uklonile štetne učinke dampinga. Stoga dotična ponuda nije mogla biti prihvaćena.

(63)

S obzirom na visinu utvrđenih dampinških marži i u svjetlu štete koja je nanesena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, uvedenom Privremenom uredbom, tj. Uredbom (EZ) br. 988/2004, konačno naplate u iznosu pristojbe koja je konačno uvedena ovom Uredbom, ako je dotična pristojba jednaka ili niža od privremene pristojbe. Ako su konačne pristojbe više od privremenih pristojbi, konačno bi trebalo naplatiti samo iznose osigurane na razini privremenih pristojbi.

(64)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., folijom obložena šperploča okoumé isključena je iz područja primjene ispitnog postupka. Budući da članak 1. stavak 1. Privremene uredbe nije predvidio takvo isključivanje, trebalo bi osloboditi sve iznose koji su osigurani za dotične vrste proizvoda,

1.

ime i funkcija službene osobe trgovačkog društva, koja je izdala račun;

2.

sljedeća izjava:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) šperploče okoumé prodane za izvoz u Europsku zajednicu i na koji se odnosi ovaj račun proizveo (naziv i adresa trgovačkog društva) (dodatna oznaka TARIC) u (zemlja). Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.”;

3.

datum i potpis.