11/Sv. 030

HR

Službeni list Europske unije

112

L 303/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.09.2004.

(1)

U veljači 1998. Vijeće je Uredbom (EZ) br. 368/98 (2) uvelo konačne antidampinške mjere (izvorne mjere) u obliku pristojbe od 24 % na uvoz glifosata podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK). Ta je Uredba izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1086/2000 (3) kojom je pristojba povećana na 48 % nakon antiapsorpcijskog ispitnog postupka sukladno članku 12. Osnovne uredbe. Nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera sukladno članku 13. Osnovne uredbe, Uredbom Vijeća (EZ) br. 163/2002 (4) proširena je pristojba od 48 % na uvoz glifosata iz NRK-a i na uvoz glifosata poslanog iz Malezije i iz Tajvana (bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz Malezije ili iz Tajvana), osim onoga koji je proizvela jedna od imenovanih tvrtki u svakoj od navedenih država.

(2)

Nakon objave Obavijesti o skorom isteku antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz glifosata podrijetlom iz NRK-a (5), Komisija je 18. studenoga 2002. zaprimila zahtjev za reviziju ovih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(3)

Zahtjev je podnijelo Europsko udruženje za glifosat (EGA) (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju veći od 90 %, u ukupnoj proizvodnji glifosata u Zajednici.

(4)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Zajednice. Osim toga, Komisija je na temelju dokaza navedenih u zahtjevu smatrala da razina mjera nije dostatna za suzbijanje štetnih dampinških praksi, što je opravdalo pokretanje po službenoj dužnosti pune privremene revizije mjera, koja je obuhvaćala sve aspekte postupka. Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjera i privremene revizije sukladno članku 11. stavku 2. i članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe, Komisija je objavila Obavijest o pokretanju ovih revizija u Službenom listu Europske unije  (6).

(5)

Komisija je službeno obavijestila nadležne vlasti NRK-a, kineske proizvođače izvoznike, proizvođače, uvoznike i korisnike u Zajednici za koje se u zahtjevu utvrdilo da su zainteresirane stranke, kao i njihova udruženja, o pokretanju ispitnih postupaka. Zainteresirane su stranke imale mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku iz Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka.

(6)

S obzirom na vidljivo veliki broj proizvođača izvoznika dotičnog proizvoda u NRK, što je poznato iz zahtjeva i prethodnog ispitnog postupka, u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka predviđeno je korištenje postupaka uzorkovanja za ispitni postupak o dampingu. Osim toga, Komisija je poslala primjere upitnika uvoznicima koji su poznati službama Komisije.

(7)

Međutim, samo se ograničeni broj proizvođača izvoznika iz NRK-a javio i unutar predviđenog roka dostavio podatke zahtijevane u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka. Stoga se uporaba tehnika uzorkovanja za proizvođače izvoznike iz NRK-a nije smatrala potrebnom. Osim toga, samo je jedan uvoznik prijavio uvoz glifosata podrijetlom iz NRK-a. Stoga se uporaba tehnika uzorkovanja što se tiče uvoznika nije smatrala potrebnom.

(8)

Komisija je poslala upitnike strankama za koje se znalo da su zainteresirane te dobila odgovor od četiri proizvođača iz Zajednice i dva kineska proizvođača izvoznika. Jedan je uvoznik prijavio uvoz podrijetlom iz NRK-a i naknadno dostavio odgovore na cijeli upitnik.

(9)

Nekoliko proizvođača izvoznika iz NRK-a, četiri proizvođača i 13 dobavljača iz Zajednice, kao i jedno udruženje distributera i korisnika pisanim su putem iznijeli svoje stavove. Svim strankama koje su u utvrđenom roku to zatražile i koje su dokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, dana je mogućnost da budu saslušane.

(10)

Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnim za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štetnog dampinga i za procjenu interesa Zajednice. Posjeti radi provjere obavljeni su u prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(11)

Ispitni postupak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga u okviru revizija ispitnih postupaka obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2002. (razdoblje ispitnog postupka). Ispitivanje kretanja u kontekstu analize vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od siječnja 1999. godine do završetka razdoblja ispitnog postupka (razdoblje analize).

(12)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe dva kineska trgovačka društva, Zheijang Xinan Industrial Group Ltd (Xinanchem) i Zhenjiang Jiagnan Chemical Factory (Zhenjiang) zahtijevala su primjenu tretmana tržišnog gospodarstva i individualnog tretmana. Međutim, utvrđeno je da Zhenjing tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio dotični proizvod u Zajednicu. Stoga je zahtjev za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva i individualnog tretmana trgovačkog društva Zhenjiang postao bespredmetan. Xinanchem je bio dužan ispuniti zahtjev za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva i potanko navesti sve tražene odgovarajuće podatke.

(13)

Premda je većina dionica trgovačkog društva bila u vlasništvu fizičkih osoba, zbog velike disperzije dionica koje nisu bile u državnom vlasništvu, kao i zbog činjenice da je država posjedovala daleko najveći blok dionica, utvrđeno je da je trgovačko društvo pod državnim nadzorom. Osim toga, upravno su vijeće imenovali državni dioničari te su članovi vijeća većim dijelom bili državni dužnosnici ili službenici poduzeća u državnom vlasništvu. Stoga je utvrđeno da je trgovačko društvo pod znatnim nadzorom i utjecajem države.

(14)

Osim toga, utvrđeno je da je vlada NRK povjerila Kineskoj trgovačkoj komori uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija (CCCMC) pravo da ovjerava ugovore i provjerava izvozne cijene za carinjenje. Ovim se sustavom utvrđivala najniža cijena za izvoz glifosata i CCCMC-u je dopušteno stavljanje veta na izvoz koji ne poštuje te cijene.

(15)

Prema tomu, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, odlučeno je da se na Xinanchem neće primjeniti tretman tržišnog gospodarstva budući da to trgovačko društvo ne ispunjava kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe.

(16)

Kako trgovačko društvo Xinanchem nije dobilo status tržišnog gospodarstva, ovo je trgovačko društvo zatražilo primjenu individualnog tretmana, tj. utvrđivanje pojedinačne dampinške marže na temelju njegovih pojedinačnih izvoznih cijena. Komisija je provjerila ima li trgovačko društvo potrebni stupanj nezavisnosti od države, de facto i de iure, pri određivanju svoje izvozne cijene.

(17)

U tom pogledu je utvrđeno da tvrtka Xinanchem podliježe znatnom državnom nadzoru pri određivanju svojih izvoznih cijena za dotični proizvod kako je objašnjeno u uvodnoj odredbi 14. Stoga je zaključeno da trgovačko društvo Xinanchem nije ispunilo potrebne uvjete za primjenu individualnog tretmana utvrđenu u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(18)

Dotični proizvod je glifosat podrijetlom iz NRK-a (dotični proizvod) koji se trenutačno klasificira pod oznakama (CN) ex 2931 00 95 (TARIC oznaka 2931009581 i 2931009582) i ex 3808 30 27 (TARIC oznake 3808302711 i 3808302719). Dotični je proizvod isti kao i u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja izvornih mjera (izvorni ispitni postupak).

(19)

Glifosat je neselektivni herbicid koji postoji u različitim stupnjevima ili oblicima koncentracije, a posebno u obliku kiselina, soli i prerađevina. Kiselina je osnovni oblik kemijskog spoja koji nastaje u proizvodnom postupku, a obično je u obliku suhog praha s 95 % sadržaja glifosata, ili u obliku mokrog kolača s 84 % sadržaja glifosata. Razlika u sadržaju posljedica je sadržaja vlage. Sol je topivi oblik glifosata koji se dobiva iz kiseline. Ona je u tekućem obliku i obično sadržava 62 % IPA soli (7) što je jednako sadržaju 43 % glifosata. Prerađeni glifosat obično je u tekućem obliku i sastoji se od smjese glifosatne soli, vode i drugih kemijskih spojeva, kao što su površinski aktivne tvari i aditivi koji omogućuju da biljke apsorbiraju herbicid i time poboljšaju njegovu učinkovitost. Tipični standardni oblik prerađenog glifosata sadržava 360 grama glifosata u litri.

(20)

Da bi snizili troškove prijevoza, uvoznici obično kupuju glifosat u koncentriranom obliku (obično u obliku kiseline ili mokrog kolača, ali i u obliku soli) te ga dalje prerađuju dodavanjem vode i drugih kemikalija da bi dobili prerađeni glifosat, koji se jedini i može uporabiti kao konačni proizvod, tj. kao neselektivni herbicid. S obzirom na to, uvoznici i prerađivači su u svrhu ispitnog postupka smatrani jednom skupinom (uvoznici/prerađivači).

(21)

Glifosat koji u Zajednici proizvode i prodaju proizvođači Zajednice koji su zahtijevali reviziju nakon isteka mjera i glifosat koji se proizvodi u NRK i kojega u Zajednici prodaju kineski proizvođači izvoznici imaju ista fizička, tehnička i kemijska svojstva i iste uporabe te se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. Također je utvrđeno da glifosat koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u trećim zemljama tržišnog gospodarstva (analogna država), tj. u Brazilu, ima ista fizička, tehnička i kemijska svojstva te iste uporabe, kao glifosat koji se proizvodi u NRK i izvozi u Zajednicu. Stoga su se smatrali istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(22)

Dva su kineska trgovačka društva surađivala u ispitnim postupcima. Međutim, samo je jedno od njih (Xinanchem) izvozilo dotični proizvod u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka (dalje u tekstu „kineski proizvođač izvoznik”). Stoga je suradnja drugog trgovačkog društva (Zhenjiang) bilo ograničena na reviziju ispitnog postupka nakon isteka mjera. Ukupna količina glifosata podrijetlom iz NRK-a uvezena tijekom razdoblja ispitnog postupka manja je od 50 % količine uvezene tijekom ispitnog razdoblja izvornog ispitnog postupka (12 mjeseci do kraja kolovoza 1995.). Budući da se potrošnja povećavala, tržišni udio uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a se još značajnije smanjio u istom razdoblju. S 11 % tijekom ispitnog razdoblja izvornog ispitnog postupka, smanjio se na ispod 3 % na početku razdoblja analize i na manje od 2 % u 2001. godini. Međutim, naknadno je porastao tijekom razdoblja ispitnog postupka pri čemu je i dalje ostao ispod 2 %.

(23)

Budući da se NRK smatra državom s tranzicijskim gospodarstvom, Komisija je morala u ovom slučaju odrediti uobičajenu vrijednost na temelju podataka dobivenih od proizvođača u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva sukladno članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe.

(24)

U tu svrhu je Komisija u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka predložila Brazil, koji je također bio analogna država u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja mjera.

(25)

Svim zainteresiranim strankama dana je mogućnost da daju primjedbe na izbor predviđene analogne države.

(26)

Kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da bi trebalo odabrati državu s razinom gospodarskog razvoja primjerenijom NRK te da bi analogna država iz Azije nudila bolju usporedbu. Treba napomenuti da ista razina gospodarskog razvoja kao takva nije bitna za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Premda nije bilo utemeljenih prijedloga za drugu analognu državu osim Brazila, Komisija je poznate tajvanske i malezijske proizvođače predmetnog proizvoda upitala jesu li spremni dostaviti potrebne informacije. Međutim, proizvođači iz Tajvana i iz Malezije naveli su da su oba ova tržišta pod jakim utjecajem jeftinog uvoza glifosata podrijetlom iz NRK-a te da cijene u ovim državama nisu reprezentativne. Jedan je proizvođač iz Tajvana smatrao da su druge države, na primjer Brazil, primjerenije za tu svrhu. Stoga ovi proizvođači nisu dalje surađivali.

(27)

Kineski proizvođač izvoznik u NRK također je tvrdio da će podatke o Brazilu dostaviti trgovačko društvo povezano s trgovačkim društvom člana podnositelja zahtjeva te da bi Komisija pri određivanju uobičajene vrijednosti trebala koristiti neovisne i zaista provjerljive informacije. Međutim, smatralo se da činjenica da je jedno trgovačko društvo u predloženoj analognoj državi povezano s trgovačkim društvom člana podnositelja zahtjeva ne isključuje vjerodostojnost i provjerljivost pribavljenih informacija. Posebna je pozornost obraćena na potrebu da se uklone bilo kakvi možebitni utjecaji tog odnosa pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti.

(28)

Budući da se Brazil smatrao razumnim izborom, jer su proizvođači bili spremni surađivati i jer su primjenjivali usporedivi postupak proizvodnje, a posebno uzimajući u obzir da je Brazil bio analogna država u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja mjera, Brazil je izabran kao analogna država. Komisija je pokušala pribaviti potrebne podatke od dvaju poznatih trgovačkih društava u državi, tj. od trgovačkih društava Monsanto do Brasil (Mobras) i Nortox. U konačnici je Komisija pribavila informacije samo od Mobrasa, trgovačkog društva povezanog s članom podnositelja zahtjeva. Utvrđeno je da je prodaja ovog trgovačkog društva na domaćem tržištu reprezentativna u odnosu na obujam predmetnog proizvoda koji je kineski proizvođač izvoznik prodao Zajednici.

(29)

Uobičajena je vrijednost izračunana za sve oblike glifosata koji se proizvodi i prodaje u Brazilu, tj. glifosatnu kiselinu i prerađevine glifosata različitih koncentracija.

(30)

Utvrđeno je da se tipovi proizvoda u prodaji na domaćem brazilskom tržištu nisu mogli usporediti s tipovima proizvoda koje je navedeni proizvođač izvoznik prodavao Zajednici. Stoga je, sukladno članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost konstruirana na temelju troškova proizvodnje i razumnih iznosa za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i za dobit. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit određeni su na temelju prodaje sličnog proizvoda trgovačkog društva Mobras na domaćem tržištu. Pri tome je utvrđeno da je Mobras većinu sirovina za proizvodnju glifosata nabavio od povezanog trgovačkog društva u Brazilu. Razina dobiti povezanog trgovačkog društva je pri utvrđivanju nabavne cijene korištenih sirovina za izračun troškova proizvodnje prilagođena na nižu razinu.

(31)

Iznosi za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit temeljeni su na stvarnim podacima o prodaji glifosata trgovačkog društva Mobras u uobičajenom tijeku prodaje.

(32)

Cjelokupna izvozna prodaja kineskog proizvođača izvoznika u Zajednicu izvršena je izravno nezavisnim kupcima u Zajednici te je izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, a na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti.

(33)

Usporedba podataka o izvozu u Zajednicu koji je obavio kineski proizvođač izvoznik i ukupni obujam uvoza podrijetlom iz NRK-a kako je utvrđeno u dolje navedenoj uvodnoj odredbi 58., pokazala je da je razina suradnje bila niska budući da ovaj izvoz obuhvaća manje od 26 % ukupnog uvoza Zajednice iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(34)

Za primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, dopuštena su odstupanja u obliku prilagodbi za razlike za koje se tvrdilo i dokazalo da utječu na usporedivost cijena sukladno članku 2. stavku 10. Osnovne uredbe. Na temelju navedenoga napravljene su, prema potrebi, primjerene prilagodbe u vezi s neizravnim porezima, popustima, prijevozom, osiguranjem, rukovanjem, utovarom i popratnim troškovima, ambalažom, kreditiranjem i provizijom. Prilagodbe izvozne cijene u vezi s unutarnjom vozarinom u državi koja izvozi, troškovima ambalaže i troškovima kreditiranja napravljene su na temelju troškova utvrđenih u analognoj državi.

(35)

Usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica.

(36)

Usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene kineskog proizvođača izvoznika pokazala je dampinšku maržu od 28,7 % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(37)

Kako ovom proizvođaču izvozniku nije bila odobrena primjena individualnog tretmana, izračunata je ukupna dampinška marža za cijelu NRK.

(38)

Budući da je razina suradnje, kako je opisano u uvodnoj odredbi 33., bila niska, razina dampinga za obujam izvoza kineskih proizvođača izvoznika koji nisu surađivali u ispitnom postupku određena je na temelju najviše marže utvrđene za reprezentativni tip predmetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji je surađivao u ispitnom postupku. Ovakav se pristup smatrao primjerenim budući da nije bilo naznake da je bilo koji od proizvođača koji nisu surađivali u ispitnom postupku prodavao proizvod po nižem dampingu u odnosu na izvoznika koji je surađivao. Stoga je dampinška marža od 30,2 % dodijeljena svim proizvođačima izvoznicima koji nisu surađivali u ispitnom postupku kao i proizvođaču izvozniku koji je surađivao i koji nije izvozio u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(39)

Naposljetku, izračunata je prosječna dampinška marža na razini države pri čemu je kao ponderirani čimbenik korištena CIF vrijednost za svaku skupinu izvoznika, tj. onih koji su surađivali i onih koji nisu surađivali u ispitnom postupku. Utvrđena dampinška marža na razini države iznosila je 29,9 %.

(40)

Dampinška marža na razini države utvrđena u privremenoj reviziji ispitnog postupka niža je od dampinške marže utvrđene u izvornom ispitnom postupku, a pored toga bila je niža od dampinške marže utvrđene u antiapsorpcijskom ispitnom postupku sukladno članku 12. Osnovne uredbe. Treba podsjetiti da je od razdoblja izvornog ispitnog postupka došlo do znatnog smanjenja uobičajene vrijednosti dotičnog proizvoda. Stoga je razumno zaključiti da nije vjerojatno da bi se ponovila viša dampinška marža ako bi došlo do izmjena mjera kako bi održavale dampinšku maržu utvrđenu u privremenoj reviziji ispitnog postupka.

(41)

Utvrđeno je da je glifosat prodavan u treće zemlje čak i po cijenama nižima od dampinških cijena prodaje tržištu Zajednice, što proizlazi iz odgovora na upitnik i iz statistike Eurostata. Osim toga, iz odgovora na upitnik proizlazi da se obujam izvoza u treće zemlje povećao za više od 100 % od uvođenja konačnih mjera. Stoga, kad bi se mjere ukinule, proizvođači izvoznici iz NRK-a mogli bi značajne količine svog postojećeg izvoza za druga tržišta preusmjeriti na tržište Zajednice po dampinškim cijenama.

(42)

Informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva pokazale su da se izvozi više od 80 % ukupne proizvodnje glifosata u NRK. Kod oba proizvođača izvoznika koja su surađivala u ispitnom postupku izvoz je predstavljao većinski udio njihove ukupne proizvodnje glifosata. Stoga je utvrđeno da je većina proizvodnje glifosata u NRK namijenjena izvoznim tržištima.

(43)

Dva trgovačka društva koja su surađivala u ispitnom postupku izjavila su da su njihovi proizvodni kapaciteti tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosili oko 34 000 tona glifosata u obliku istovrijednom 95 % kiselini. Prema odgovorima na upitnik, od 1999. godine ova su dva trgovačka društva povećala svoje proizvodne kapacitete za više od 92 %. Informacije koje je pružio podnositelj zahtjeva sadržavale su procjenu da ukupni kapacitet proizvodnje glifosata u NRK iznosi oko 79 500 tona. Oba trgovačka društva koja su surađivala u ispitnom postupku radila su skoro punim kapacitetom. Međutim, podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva pokazali su da je prosječna stopa iskorištenosti kapaciteta svih proizvođača u NRK bila oko 83 % u 2001. godini, ostavljajući približno 13 500 tona slobodnog kapaciteta.

(44)

Na temelju navedenoga zaključeno je da proizvođači izvoznici iz NRK-a imaju raspoloživi kapacitet za povećanje izvoza na tržište Zajednice u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

(45)

Kako je navedeno u uvodnoj odredbi 1., nakon uvođenja konačnih pristojbi u veljači 1998. provedena su dva druga ispitna postupka sukladno članku 12. i članku 13. Osnovne uredbe. Nalazi ovih ispitnih postupaka pokazali su da se izvoznici iz NRK-a ne mogu natjecati na tržištu Zajednice bez dampinških cijena budući da su, kako bi bili prisutni na tržištu Zajednice, morali pribjeći praksi izbjegavanja pretovarom dotičnog proizvoda za Zajednicu preko drugih država po značajno nižim dampinškim cijenama (ispitni postupak protiv izbjegavanja mjera sukladno članku 13.), kao i praksi apsorpcije.

(46)

Više od 90 % nedavnog uvoza s podrijetlom iz NRK-a izvršeno je u okviru režima unutarnje proizvodnje. U razdoblju analize, uvoz podrijetlom iz NRK-a u okviru režima unutarnje proizvodnje neprekidno se povećavao na štetu uvoza za koji su plaćene pristojbe, od ukupno oko 60 % u 1999. godini na više od 90 % u razdoblju ispitnog postupka. Izvoz iz NRK-a se posljednjih godina jasno preusmjerio na režim unutarnje proizvodnje.

(47)

S obzirom da NRK ima neiskorištene proizvodne kapacitete i s obzirom na to da su prosječne izvozne cijene u države izvan Europske zajednice tijekom razdoblja ispitnog postupka bile znatno niže od cijena koje su prevladavale na tržištu Zajednice, moglo bi se očekivati da bi se, su slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage, dodatna proizvodnja ili prodaja, koja se trenutačno izvozi u države izvan Europske zajednice, preusmjerila u značajnim količinama na tržište Zajednice.

(48)

Ispitni je postupak pokazao da se izvoz podrijetlom iz NRK-a još uvijek obavlja po dampinškim cijenama. Stoga je, u nedostatku suprotnih pokazatelja, vjerojatno da bi se damping nastavio u budućnosti. Osim toga, utvrđeno je da bi se obujam uvoza po dampinškim cijenama, koji je trenutačno na niskoj razini, vjerojatno značajno povećao u slučaju isteka mjera.

(49)

Proizvođač izvoznik iz NRK-a koji je surađivao u ispitnom postupku, Xinanchem, iskazao je interes za preuzimanje obveze. Međutim, podsjeća se da Xinanchem nije ispunio uvjete za odobrenje primjene individualnog tretmana budući da je postojao sustav nadzora cijena koji je država povjerila CCCMC-u. Osim toga, zbog niske razine suradnje proizvođača izvoznika u NRK, Komisija nije mogla uzeti u daljnje razmatranje ponudu o preuzimanju obveze od strane trgovačkog društva Xinanchem radi velike opasnosti od izbjegavanja takvog preuzimanja obveze. O tome je proizvođač izvoznik koji je surađivao u ispitnom postupku obaviješten. Nakon toga Komisija nije od Xinanchema primila nikakvu stvarnu ponudu preuzimanja obveze.

(50)

Četiri proizvođača Zajednice koja su surađivala u ispitnom postupku predstavljali su 100 % proizvodnje glifosata u Zajednici tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga oni čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(51)

Za potrebe ove revizije, kao i u izvornom ispitnom postupku, smatra se da industrija Zajednice obuhvaća samo stvarne proizvođače glifosata, tj. one proizvođače koji proizvode glifosat od potrebnih sirovina za razliku od prerađivača koji samo prerađuju jedan oblik glifosata u drugi. Jedan je kineski proizvođač izvoznik tvrdio da se prerađivači tj. trgovačka društva koja kupuju glifosat u obliku kiseline ili soli i prerađuju ga u prerađevinu glifosata, također trebaju smatrati proizvođačima Zajednice. Međutim, proizvod na koji se odnosi ova revizija je glifosat u svim svojim različitim oblicima, a jasno je da prerađivač – po definiciji – samo prerađuje jedan postojeći oblik glifosata u drugi oblik. Zato se ne prihvaća pretpostavka da je prerađivač stvarno proizvođač glifosata. Pored toga je razlika između proizvođača i uvoznika/prerađivača u skladu s pristupom iz izvornog ispitnog postupka.

(52)

Što se tiče jednog proizvođača bilo je potrebno provjeriti može li ga se definirati kao proizvođača Zajednice zbog organizacijske strukture skupine poduzeća koje je on dio. Utvrđeno je da je ovaj proizvođač u potpunosti integriran u jedinstveni gospodarski subjekt koji se sastoji od velikog broja trgovačkih društava i djeluje na sljedeći način: središnjica skupine, smještena izvan Zajednice, kupuje sirovine. Društvo kći u Zajednici (dotični proizvođač), u dogovoru sa središnjicom skupine, proizvodi za pristojbu glifosatnu kiselinu koja ostaje u vlasništvu središnjice skupine. Nakon toga, središnjica prodaje glifosatnu kiselinu drugom društvu kćeri u Zajednici koje ga prerađuje u sol i prerađevinu. Prerađevina se zatim prodaje mreži povezanih distributera u Zajednici unutar skupine koja ih konačno prodaje nezavisnim kupcima. Ispitni je postupak pokazao da je glifosat koji proizvodi ovo trgovačko društvo podrijetlom iz Zajednice te da se proizvodnja, tehnološka i kapitalna ulaganja u proizvodnju i prodaju obavljaju unutar Zajednice. Temeljem navedenoga, ovaj proizvođač je proizvođač Zajednice u smislu članka 5. stavka 4. i članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(53)

Proizvođač Zajednice i udruženje koje predstavlja distributere i korisnike tvrdili su da jedno trgovačko društvo, koje se smatralo proizvođačem Zajednice, zapravo ne proizvodi glifosatnu kiselinu u Zajednici, već da samo uvozi kiselinu ili sol iz treće države i prerađuje je u Zajednici. Ispitni je postupak pokazao da premda trgovačko društvo zaista uvozi određene količine prerađenog glifosata iz trećih država, ipak je većina proizvoda koje prodaje u Zajednici proizvedena od glifosatne kiseline koju to trgovačko društvo samo proizvodi u Zajednici. Stoga se to trgovačko društvo smatralo proizvođačem Zajednice te je tvrdnja odbačena.

(54)

Ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Zajednice uključivalo je procjenu svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su imali utjecaj na stanje industrije od 1999. godine do razdoblja ispitnog postupka.

(55)

Općenito, brojke o obujmu glifosata uključuju sve oblike glifosata, osim ako nije drukčije navedeno. Za usporedbu, obujam je preračunat na temelju 95 % sadržaja glifosatne kiseline. Brojke o prodaji industrije Zajednice uključuju samo prodaju glifosata proizvedenog u Zajednici, a ne uključuju prodaju uvezenoga glifosata koji su neki proizvođači Zajednice naknadno preprodali.

(56)

Tržište glifosata u Zajednici na kojem prodaje industrija Zajednice obuhvaća, kako potražnju za prerađevinom koja je pripremljena za uporabu kao herbicid, tako i potražnju uvoznika/prerađivača za glifosatom u obliku soli ili kiseline za daljnju preradu u prerađevinu koja se zatim može prodati u Zajednici ili izvesti. Potražnju za oba ova oblika može zadovoljiti sama industrija Zajednice ili uvoz iz trećih država. Potrošnja Zajednice stoga je procijenjena na temelju prodaje distributerima/korisnicima i uvoznicima/prerađivačima. Izračunata je na temelju ukupnog obujma proizvodnje industrije Zajednice i prilagođena s obzirom na promjene u zalihama, te na temelju ukupnog uvoza prema podacima Eurostata i dodatnim podacima industrije Zajednice o određenom obujmu koji je imao poseban carinski tretman, umanjen za obujam izvoza koji je prijavila industrija Zajednice.

(57)

Na temelju navedenoga, utvrđeno je da je potrošnja Zajednice u razdoblju od 1999. do 2002. neprekidno rasla za 41 %. To odražava povećanu prihvatljivost i uporabu glifosata kao neselektivnog herbicida. Podaci, izraženi u tonama, su sljedeći:

Tablica 1.

Potrošnja

(58)

Obujam uvoza dotičnog proizvoda utvrđen je na temelju statističkih podataka Eurostata i dodatnih podataka industrije Zajednice o određenom obujmu koji je imao poseban carinski tretman. Kako bi se zaštitila povjerljivost ovih podataka, brojke su izražene u obliku indeksa. Ukupan obujam glifosata podrijetlom iz NRK-a, uvezen u ispitnom razdoblju, manji je za 50 % od količine uvezene tijekom ispitnog razdoblja u izvornom ispitnom postupku (12 mjeseci do kraja kolovoza 1995.) Kako se potrošnja povećavala, tako se udio uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a na tržištu još značajnije smanjivao tijekom istog razdoblja. S 11 % tijekom ispitnog razdoblja izvornog ispitnog postupka smanjio se na ispod 3 % na početku razdoblja analize i na manje od 2 % u 2001. godini. Međutim, nakon toga se povećao tijekom razdoblja ispitnog postupka ali je i dalje ostao ispod 2 %. Prema objašnjenju u uvodnoj odredbi 46., više od 90 % nedavnog uvoza podrijetlom iz NRK-a obavljeno je u okviru režima unutarnje proizvodnje, što pokazuje da se većina glifosata uvezenog iz NRK-a stvarno ponovno izvozi, čime se potvrđuje činjenica da ga je zbog uvedenih mjera teško prodati u Zajednici. Tijekom razdoblja analize, uvoz podrijetlom iz NRK-a u okviru režima unutarnje proizvodnje stalno je rastao na štetu uvoza za koji su plaćene pristojbe, s ukupno oko 60 % 1999. godine, na više od 90 % u ispitnom razdoblju. Tržišni udio izvoznika iz NRK-a se očito smanjio zbog mjera na snazi, ali su ti izvoznici i dalje jasno prisutni na tržištu Zajednice. Razvoj uvoza podrijetlom iz NRK-a i tržišni udio NRK-a tijekom razdoblja analize prikazani su u sljedećoj tablici u obliku indeksa, a kao temelj je uzeta 1999. godina.

Tablica 2.

Uvoz podrijetlom iz NRK-a

(59)

Budući da je uvoz prerađevine glifosata podrijetlom iz NRK-a u Zajednicu bio zanemariv te da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije bilo uvoza glifosatne soli, razvoj cijena je utvrđen samo na temelju cijena glifosatne kiseline. Ti se podaci temelje na brojkama Eurostata. Cijene uvoza prije antidampinške pristojbe za 95 % glifosatnu kiselinu podrijetlom iz NRK-a izražene u EUR/kg neprekidno su se snižavale s EUR 3,50 u 1999. godini na EUR 2,80 u razdoblju ispitnog postupka, što predstavlja ukupni pad od 20 %. Detaljni podaci su prikazani u sljedećoj tablici.

Tablica 3.

Cijene NRK

(60)

Iz razloga navedenog u uvodnoj odredbi 59., procjena sniženja cijena također je napravljena korištenjem samo cijena glifosatne kiseline. Budući da je uvezena kiselina podrijetlom iz NRK-a u obliku 95 % kiseline te da je proizvođači Zajednice na tržište Zajednice prodaju u obliku 84 % mokrog kolača, cijene glifosata u obliku mokrog kolača preračunate su na temelju sadržaja 95 % kiseline kako bi se omogućila ispravna usporedba. To je moguće budući da je u suštini jedina razlika između dvaju proizvoda veći sadržaj vode u mokrom kolaču. Osim toga, cijena kineskog glifosata utemeljena je na podacima koje je proizvođač izvoznik, koji je surađivao u ispitnom postupku, dostavio tijekom ispitnog postupka. Na temelju cijena na granici Zajednice, koje uključuju carinske pristojbe ali ne antidampinške pristojbe, u razdoblju ispitnog postupka došlo je do sniženja cijena od 20 % do 30 %, što pokazuje da bi bez antidampinških mjera cijene na tržištu Zajednice bile izložene pritisku za sniženjem cijena zbog niskih cijena glifosata iz NRK-a. S obzirom na razinu postojećih antidampinških pristojba (48 %) cijena glifosata podrijetlom iz NRK-a s plaćenim pristojbama premašivala je prodajne cijene Zajednice za 10 % do 20 %. Međutim, potrebno je napomenuti da je bila utvrđena marža sniženja cijena veća od 80 % za prodaju glifosata podrijetlom iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka na temelju neplaćene carine, kako je obrazloženo u uvodnim odredbama 119. i 120.

(61)

Kako je navedeno u uvodnoj odredbi 71. ove Uredbe, jedan je proizvođač Zajednice uvezao značajne količine prerađenog glifosata od povezanih trgovačkih društava iz trećih zemalja. Ovaj se uvoz odnosi na nestandardnu prerađevinu visoke vrijednosti. I uvozne i preprodajne cijene značajno su više od cijena glavnih prerađevina koje industrija Zajednice proizvodi i prodaje u Zajednici. Stoga taj uvoz nije pridonio sniženju cijena na tržištu Zajednice.

(62)

Dolje navedeni podaci o uvozu uključuju glifosat uvezen u okviru unutarnje proizvodnje, a isključuju glifosat koji je proizvođač Zajednice uvezao od povezanih trgovačkih društava iz trećih zemalja.

Tablica 4.

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja i tržišni udio Istovrijedno

(63)

U svrhu smislene usporedbe cijena uvoza glifosata iz trećih zemalja, ova je usporedba rađena na temelju glifosatne kiseline koja je činila više od 90 % uvoza glifosata u razdoblju ispitnog postupka.

(64)

Uvoz glifosata od strane trgovačkih društava koja nisu povezana s proizvođačima Zajednice neznatno je smanjen sa 3 912 tona u 1999. godini na 3 127 tona u razdoblju ispitnog postupka. Jedini značajni uvoz iz drugih država osim iz NRK-a tijekom ispitnog razdoblja, osim proizvoda koje proizvođači Zajednice uvoze od povezanih trgovačkih društava izvan Zajednice, bio je iz Tajvana (vidjeti gornju tablicu). Nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera, Uredbom Vijeća (EZ) br. 163/2002 proširena je pristojba na uvoz dotičnog proizvoda iz Malezije ili iz Tajvana (bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz Malezije ili iz Tajvana), osim proizvoda koje proizvodi jedno od imenovanih trgovačkih društava u svakoj od ovih dviju država. Uvoz iz Malezije značajno je smanjen nakon proširenja mjera te tijekom razdoblja ispitnog postupka nije bio značajan.

(65)

Što se tiče Tajvana, uvoz je smanjen tijekom 2001. godine kada je ispitni postupak protiv izbjegavanja mjera bio u tijeku, ali se ponovno povećao tijekom razdoblja ispitnog postupka na razinu od otprilike 4 % potrošnje Zajednice. Premda je uvoz iz Tajvana i dalje razmjerno visok, mora se uzeti u obzir da ne podliježe sav izvoz iz Tajvana proširenim pristojbama koje su bile rezultat revizije protiv izbjegavanja mjera. Također treba uzeti u obzir da su cijene uvoza iz Tajvana tijekom razdoblja analize bile 10 % do 20 % više od uvoza podrijetlom iz NRK-a, pri čemu se ne uzimaju u obzir antidampinške pristojbe na uvoz podrijetlom iz NRK-a, kao ni činjenica da tajvanske cijene nisu utjecale na sniženje cijena industrije Zajednice u razdoblju ispitnog postupka. Uvoz iz svih ostalih država obavlja se po cijenama vrlo sličnim cijenama industrije Zajednice.

(66)

Da bi se smisleno procijenili neki pokazatelji štete, bilo je potrebno isključiti podatke o proizvođaču iz navedene uvodne odredbe 52. u onim slučajevima u kojima bi na te podatke mogla utjecati trgovačka društva koje spadaju u skupinu, ali su smještena izvan Zajednice. Budući da na profitabilnost europskoga poslovanja tog trgovačkog društva utječu rezultati koje postiže cijeli lanac nabave, uključujući i sjedište tog trgovačkog društva izvan Zajednice, smatralo se primjerenim isključiti podatke tog trgovačkog društva iz analize pokazatelja u odjeljcima (f) profitabilnost i (h) novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala, kao i iz analize o „povratu od ulaganja” u odjeljku (g) Ulaganja i povrat od ulaganja. K tome, kako je ovo trgovačko društvo nastalo spajanjem dvaju prethodno nezavisnih poslovnih subjekata, ono nije moglo dostaviti podatke o prodajnim cijenama i zaposlenosti za cijelo razdoblje analize. Stoga je, također, bilo potrebno iz analize kretanja u odjeljcima (e) Prodajne cijene i troškovi i (i) Zaposlenost, proizvodnost i plaće isključiti dostupne podatke. S obzirom da je ta tvrtka proizvodnjom dotičnog proizvoda činila samo 15 % do 25 % proizvodnje Zajednice, nalazi navedeni dalje u tekstu smatraju se reprezentativnim.

(67)

Proizvodnja glifosata u industriji Zajednice povećala se s 48 334 tone u 1999. godini na najvišu vrijednost od 54 575 tona u 2000. godini, a zatim se smanjila na 50 448 tona u razdoblju ispitnog postupka. To predstavlja ukupno povećanje od 4 % u razdoblju analize.

(68)

Proizvodni kapacitet povećao se s oko 63 000 tona u 1999. na skoro 70 000 tona u razdoblju ispitnog postupka, što predstavlja povećanje od 11 %. Povećanje kapaciteta tijekom 2000. i 2001. godine rezultat je dodatnih proizvodnih postrojenja koja su puštena u rad, kao i stalnih poboljšanja proizvodnog postupka.

(69)

Iskorištenost kapaciteta je najprije porasla sa 77 % na 83 % u 2000., pa se zatim tijekom 2001. smanjila na 72 % u razdoblju ispitnog postupka, što predstavlja ukupni pad od pet postotnih bodova u usporedbi s 1999. godinom. Gospodarski učinak smanjene iskorištenosti kapaciteta je ispitan te je utvrđeno da nema značajnijeg utjecaja na profitabilnost.

(70)

Na smanjivanje iskorištenosti kapaciteta, u svjetlu povećanja prodaje dotičnog proizvoda u Zajednici, negativno utječe širenje izvozne prodaje industrije Zajednice u treće zemlje. Tijekom razdoblja analize, izvozna prodaja industrije Zajednice stalno se smanjivala s 58 % njene svjetske prodaje u 1999. godini na 38 % svjetske prodaje u razdoblju ispitnog postupka.

(71)

Smanjenje proizvodnje jednog proizvođača Zajednice, koji je odlučio radije uvoziti određene glifosatne proizvode od povezanih trgovačkih društava u trećim zemljama nego ih proizvoditi u Zajednici, utjecalo je na brojke o proizvodnji i iskorištenosti kapaciteta u 2001. i 2002. godini. Dotični proizvodi su novo razvijeni oblici koji zahtijevaju dodatnu proizvodnu opremu koja trenutačno u Zajednici nije dostupna. Pogoršanje tih pokazatelja štete za 2001. i 2002. godinu potrebno je razmatrati u svjetlu razvoja navedenog u uvodnoj odredbi 61. Detaljniji podaci su prikazani u sljedećoj tablici.

Tablica 5.

Proizvodnja

(72)

Zalihe glifosata povećale su se u razdoblju analize s 9 149 tone u 1999. na 14 554 tone u razdoblju ispitnog postupka, što predstavlja povećanje od 59 %. Glavno gomilanje zaliha dogodilo se 2001. i 2002.godine. Ono odražava napore proizvođača Zajednice da održe visoku iskorištenost kapaciteta kako bi pokrili fiksne troškove svojih tvornica, dok istodobno tržište nije moglo apsorbirati te količine. Detaljni su podaci prikazani u sljedećoj tablici.

Tablica 6.

Zalihe

(73)

Stranka iz NRK-a je tvrdila da se gomilanje zaliha industrije Zajednice ne može pripisati učinku uvoza iz NRK-a, već da je to povezano sa smanjenom prodajom industrije Zajednice na izvoznim tržištima. S tim u vezi potrebno je napomenuti da je konkurencija glifosata iz NRK-a, koji je uvezen u okviru unutarnje proizvodnje a zatim izvezen, također pridonijela smanjenoj prodaji industrije Zajednice na izvoznom tržištu.

(74)

Prodaja glifosata industrije Zajednice na tržištu Zajednice postojano se povećavala tijekom razdoblja analize s 19 945 tona u 1999. na 29 607 tona u razdoblju ispitnog postupka, što predstavlja ukupni porast od 48 %. Slično tome, industrija Zajednice je povećala svoj udio na tržištu sa 80 % u 1999. godini na 85 % u razdoblju ispitnog postupka da bi tijekom 2001. taj udio dosegao 89 %. Na smanjenje tržišnog udjela od 2001. do 2002. godine utjecao je uvoz glifosata iz trećih zemalja kojega je obavio proizvođač Zajednice, kako je bilo navedeno u uvodnoj odredbi 71.

Tablica 7.

Prodaja

(75)

Cijene su uspoređene za prerađene proizvode budući da je to oblik glifosata koji krajnji potrošač koristi kao herbicid. Osim toga, prerađeni glifosat čini većinu prodaje glifosata, kako s obzirom na vrijednost tako i s obzirom na obujam. Kako bi se osigurala primjerena usporedba cijena i s obzirom da na tržištu postoje raznoliki tipovi prerađevina glifosata čije se cijene mogu znatno razlikovati s obzirom na koncentraciju proizvoda i tip uporabljene površinski aktivne tvari, službe Komisije odabrale su najuobičajeniji oblik, standardnu prerađevinu koja sadržava 360 g glifosata po litri. Taj takozvani „standardni pripravak 360” je po obujmu u razdoblju analize činio oko 40 % prodaje glifosata industrije Zajednice u Zajednici, a budući da mu je sada istekao patent, on je sada tipični pripravak koji se ili uvozi iz NRK-a ili se proizvodi od uvozne kiseline ili soli podrijetlom iz NRK-a.

(76)

Osim toga, za ovu se usporedbu posebno razmatrala prerađevina glifosata koju proizvodi industrija Zajednice a koja sadržava posebne površinski aktivne tvari koje proizvod čine manje opasnim. Prodaja ovog neopasnog pripravka koji također sadržava 360 g glifosata po litri, predstavljala je po obujmu oko 20 % prodaje glifosata industrije Zajednice u Zajednici tijekom razdoblja analize. Glifosatna je kiselina po obujmu uobičajeno predstavljala oko 18 % ukupne prodaje glifosata industrije Zajednice u Zajednici tijekom razdoblja analize, dok su ostalo predstavljali glifosatna sol i druge nestandardne prerađevine s različitim sadržajem glifosata po litri i/ili s posebnim površinski aktivnim tvarima za poboljšanje djelotvornosti ili razvrstavanja s obzirom na opasnost.

(77)

Glifosatna kiselina je glavni element u trošku proizvodnje prerađevine glifosata. U standardnom pripravku 360 predstavlja oko 55 % ukupnog troška proizvodnje i oko 45 % u neopasnom pripravku 360.

(78)

Prodajne cijene po kilogramu standardne prerađevine 360 istovrijedna 95 % kiselini (istovrijedno 2,64 litre prerađenog proizvoda) neprestano su padale s EUR 9,23 u 1999. na EUR 7,28 u 2002. godini, što predstavlja ukupni pad od 21 %. Troškovi proizvodnje također su postojano padali s EUR 10,37 u 1999. godini na EUR 8,14 u razdoblju ispitnog postupka, što predstavlja ukupno smanjenje od 21 %. Ovaj je proizvod tijekom razdoblja analize bio neprofitabilan premda je razlika između troškova proizvodnje i prodajne cijene tijekom ovog razdoblja ostala razmjerno stabilna.

Tablica 8.

Standardna prerađevina 360

(79)

Prodajna cijena za neopasnu prerađevinu glifosata koja sadržava 360 g po litri, izražena po kilogramu istovrijedna 95 % kiselini (što odgovara 2,64 litre prerađevine) od 1999. do 2002. ukupno je smanjena za 12 %. Troškovi proizvodnje također su padali od 1999. do 2001.godine, ali su ponovno porasli u razdoblju ispitnog postupka, tako da je ukupni pad bio 22 %. Porast troškova proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka rezultat je smanjene iskorištenosti kapaciteta. Profitabilnost ovog proizvoda je porasla tijekom razdoblja analize.

Tablica 9.

Neopasna prerađevina 360

(80)

Donja tablica prikazuje kombinirani ponderirani prosjek prodajne cijene i troška proizvodnje za sve oblike glifosata, tj. sol, kiselinu i sve tipove prerađevina. Prodajne cijene i troškovi proizvodnje naizgled su porasli u 2001. Razlog tomu je promjena mješavine proizvoda koji se prodavao na tržištu Zajednice, tj. industrija Zajednice prodala je manje kiselinskih ili solnih proizvoda niske vrijednosti na tržištu Zajednice.

Tablica 10.

Svi proizvodi

(81)

Ukupna profitabilnost industrije Zajednice u vezi s glifosatom smanjena je od 4,2 % u 1999. na -2,6 % u razdoblju ispitnog postupka. Ova profitabilnost se odnosi na sve oblike glifosata koje je industrija Zajednice prodala u Zajednici. Kao što je navedeno u uvodnoj odredbi 71., u ovaj izračun nije uključen glifosat koji je uvezen i preprodan.

(82)

Stranka iz NRK-a je tvrdila da bi u procjenu ukupne profitabilnosti trebalo uključiti i proizvod koji je bio uvezen i preprodan. S tim u vezi, ovi su proizvodi pravilno isključeni budući da ne doprinose profitabilnosti industrije Zajednice u vezi s proizvodnjom i prodajom u Zajednici. Tvrdnja je stoga odbačena.

(83)

Na ukupnu profitabilnost također je negativno utjecala mješavina proizvoda koju je industrija Zajednice prodavala na tržištu Zajednice. Industrija Zajednice planirala se odmaknuti od „standardnog” pripravka glifosata, koji se prodavao uz gubitak zbog pritiska jeftinog uvoza, uglavnom iz NRK-a i iz Tajvana, te se okrenuti k složenijim proizvodima veće vrijednosti, kao što su neopasni pripravci. Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka prodaja ovih proizvoda veće vrijednosti, koji su se proizvodili u Zajednici, smanjila se zbog slabije potražnje za ovakvim proizvodima, što se negativno odrazilo na ukupnu profitabilnost. Podaci o profitabilnosti navedeni su u tablici 11.

(84)

Glifosat na tržištu Zajednice prodaju također uvoznici/prerađivači. Ova prodaja skoro isključivo standardnog pripravka glifosata 360, koji je najbolje prodavani proizvod industrije Zajednice, izravno konkurira prodaji istog proizvoda industrije Zajednice. Dotični glifosat se nabavlja ili kao kiselina ili sol prvenstveno od proizvođača Zajednice, ali se također uvozi iz trećih zemalja. Premda prodaja industrije Zajednice radi zadovoljavanja potražnje za ovim standardnim pripravkom nije donosila dobit, ipak ga industrija Zajednice treba nastaviti isporučivati budući da ova prodaja pridonosi pokrivanju fiksnih troškova tako što održava iskorištenost kapaciteta.

Tablica 11.

Profitabilnost

(85)

Ulaganja u poslovanje u vezi s glifosatom su nakon 1999. godine naglo pala između 15 % i 18 % ulaganja 1999.godine. Treba napomenuti da je većina ulaganja u povećanje kapaciteta u 2001. nastala u godinama koje su prethodile 1999. godini. Za ostatak razdoblja analize nisu planirana ili izvršena nikakva značajna ulaganja. Detaljni podaci navedeni su u sljedećoj tablici.

Tablica 12.

Ulaganja

(86)

Novčani tok industrije Zajednice se između 1999. godine i razdoblja ispitnog postupka pogoršao kako u apsolutnoj vrijednosti tako i izražen kao postotak prometa. To se smanjenje slaže s pogoršanjem ukupne profitabilnosti tijekom razdoblja analize.

Tablica 13.

Novčani tok

(87)

Kapital se prikuplja ili na burzi ili unutar tvrtke. Ulaganja, a u nekim slučajevima i potrošena sredstva za istraživanje i razvoj, posljednjih su godina bila ograničena zbog smanjene profitabilnosti od prodaje glifosata. Nedostatak značajnih ulaganja od 2000. godine potvrđuju brojke navedene u uvodnoj odredbi 85.

(88)

Proizvođač Zajednice naveden u uvodnoj odredbi 52. nije mogao dati usporedive podatke za cijelo razdoblje analize zbog razloga obrazloženog u uvodnoj odredbi 66., pa je stoga trebalo isključiti dostupne informacije za ovo trgovačko društvo kako bi se dosljedno ispitalo kretanje.

(89)

Zaposlenost je tijekom razdoblja analize smanjena s 1 017 zaposlenika u 1999. godini na 808 zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka, što predstavlja pad zaposlenosti od 20 %. To odražava smanjenje proizvodnje u 2001. i 2002. godini, ali i činjenicu da se produktivnost, koja je mjerena na temelju proizvodnje po radniku, općenito povećala. U 2002. godini produktivnost je smanjena, uglavnom zbog smanjenja iskorištenosti kapaciteta kako je navedeno u uvodnoj odredbi 71. Povećanje troškova nadnica po radniku rezultat je kolektivnog pregovaranja na razini industrije.

(90)

Stranka iz NRK-a je tvrdila da je smanjenje zaposlenosti posljedica povećane učinkovitosti, a ne štete. Međutim, pad zaposlenosti je u velikoj mjeri posljedica smanjene proizvodnje industrije Zajednice, premda se priznaje da je povećana učinkovitost također imala utjecaja, kao što je navedeno u uvodnoj odredbi 89.

Tablica 14.

Zaposlenost

(91)

Glede učinka veličine dampinške marže na položaj industrije Zajednice u ispitnom razdoblju (29,9 %), treba napomenuti da, premda je marža manja od one u izvornom ispitnom postupku (38,2 %), ona je još uvijek visoka. Položaj industrije Zajednice najprije se poboljšao u određenoj mjeri nakon uvođenja izvornih mjera, ali se nije u potpunosti oporavio. Treba napomenuti da je damping dodatno porastao na 62 % kako je utvrđeno tijekom antiapsorpcijskog ispitnog postupka spomenutog u uvodnoj odredbi 1. Povećani damping i izbjegavanje mjera preko Malezije i Tajvana, koje je nakon toga slijedilo, kako je utvrđeno ispitnim postupkom protiv izbjegavanja mjera spomenutih u uvodnoj odredbi 1., zasigurno je pridonio padu cijena u Zajednici i smanjenju profitabilnosti industrije Zajednice. Ako se uvoz iz NRK-a nastavi na povećanoj razini, utjecaj dampinga utvrđenog u ispitnom postupku na industriju Zajednice bio bi značajan.

(92)

Dvije stranke iz NRK-a su tvrdile da mjere nisu bile učinkovite te da bi ih trebalo ukinuti budući da se gospodarski položaj industrije Zajednice nije značajno popravio tijekom razdoblja u kojem su bile na snazi. S tim u vezi treba napomenuti da je učinkovitost mjera bila umanjena stalnim pritiskom na cijene povezanim sa smanjenjem cijena uvoza podrijetlom iz NRK-a. Osim toga, treba podsjetiti da je do apsorpcije i izbjegavanja mjera došlo nakon uvođenja mjera, kako je navedeno u uvodnoj odredbi 1. i 45., što je također ograničilo učinkovitost mjera. S obzirom na ove čimbenike, ne prihvaća se tvrdnja da bi mjere trebalo ukinuti.

(93)

Nakon uvođenja antidampinških mjera protiv uvoza podrijetlom iz NRK-a, gospodarski se položaj industrije Zajednice poboljšao u smislu produktivnosti, proizvodnje, proizvodnih kapaciteta, prodaje i tržišnog udjela. To se, pored postojanja mjera, mora promatrati u kontekstu povećanja potrošnje glifosata u Zajednici. Međutim, prodajne su se cijene stalno snižavale što je dovelo do stalnog pogoršavanja profitabilnosti i u konačnici do gubitaka u razdoblju ispitnog postupka. To je štetno utjecalo na novčani tok, uz istodobno povećanje zaliha i smanjenje zaposlenosti. Osim toga, od 2000. godine nije bilo značajnih novih ulaganja.

(94)

Stranka iz NRK-a je tvrdila da je slab položaj industrije Zajednice posljedica prekomjernih proizvodnih kapaciteta i smanjene izvozne prodaje. Ova je tvrdnja odbačena s obzirom na razloge iznesene u uvodnim odredbama 69. i 73. Stoga se smatra da je gospodarski položaj industrije Zajednice i dalje slab.

(95)

NRK je od uvođenja mjera nastavila prodavati glifosat Zajednici po dampinškim cijenama. Premda je količina koja ulazi na tržište Zajednice smanjena (inter alia, kao rezultat mjera), izvoznici iz NRK-a i dalje su jasno prisutni na tržištu. Osim toga, prodajom uglavnom u okviru unutarnje proizvodnje, oni ipak i dalje vrše određeni pritisak na cijene u Zajednici. Trenutačno imaju slobodne proizvodne kapacitete koji iznose oko 40 % potrošnje Zajednice, a osim toga, kad bi se mjere ukinule, mogli bi preusmjeriti postojeći izvoz u značajnim količinama s jeftinijih tržišta u trećim zemljama na tržište Zajednice, kao što je navedeno u uvodnim odredbama 41. i 47. To bi im omogućilo da na tržište Zajednice isporučuju povećane količine po cijenama koje bi prouzročile značajno sniženje cijena i pad cijena u Zajednici ako isteknu mjere na snazi. Cijene uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a također bi utjecale na sniženje izvoznih cijena ostalih trećih zemalja, na primjer, za Tajvan bi to bilo za 10 % do 20 %.

(96)

Stranka iz NRK-a je tvrdila da mala količina uvoza glifosata iz NRK-a ne bi trebala utjecati na cijene na tržištu Zajednice te da je pad cijena u Zajednici posljedica snižavanja troškova proizvodnje industrije Zajednice. Ova je tvrdnja odbačena jer je utvrđeno da je glifosat tržišni proizvod pa i prisutnost razmjerno malih količina po niskim cijenama na tržištu Zajednice utječe na tržišne cijene. To se posebno odnosi na standardnu prerađevinu koja predstavlja oko 40 % prodaje industrije Zajednice na tržištu i kojoj izravno konkurira uvoz iz NRK-a. Unatoč nastojanjima industrije Zajednice da smanji troškove, njena je profitabilnost za standardnu prerađevinu ostala negativna u cijelom razdoblju analize kao posljedica smanjivanja cijena.

(97)

Druga stranka iz NRK-a je smatrala da uvoz u okviru unutarnje proizvodnje ne bi trebalo uzeti u obzir pri procjeni štete budući da se ne prodaje na tržištu Zajednice. S tim u vezi treba napomenuti da uvoz glifosatne soli i kiseline u okviru unutarnje proizvodnje izravno konkurira istim proizvodima industrije Zajednice u potražnji uvoznika/prerađivača za opskrbu njihovih izvoznih tržišta. Stoga je ispravno da se te količine uzmu u obzir pri procjeni štete. Osim toga, premda se uvoz u okviru unutarnje proizvodnje ne prodaje u Zajednici, učinak cijena toga uvoza osjeća se na tržištu preko djelovanja uvoznika/prerađivača koji nastoje pribaviti proizvode kako bi zadovoljili industriju Zajednice i izvoznu potražnju po najkonkurentnijim dostupnim cijenama. Stoga su cijene uvoza u okviru unutarnje proizvodnje pridonijele pritisku na cijene što je dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije Zajednice na tržištu Zajednice i njenom daljnjem slabom gospodarskom položaju. Tvrdnja se stoga ne prihvaća.

(98)

Kako je navedeno u uvodnoj odredbi 93., industrija Zajednice je trenutačno u slabom položaju, posebno što se tiče profitabilnosti koja se stalno smanjivala od uvođenja dotičnih mjera, do situacije u kojoj je industrija trpjela gubitke tijekom razdoblja ispitnog postupka te imala negativan novčani tok. S obzirom na sve navedeno vjerojatno je da bi, ako bi industrija Zajednice bila izložena povećanom obujmu uvoza podrijetlom iz NRK-a po dampinškim cijenama, posljedica bila pogoršanje njenog već oslabljenog financijskog položaja i gubitak tržišnog udjela. Na temelju toga, zaključuje se da bi, ako bi mjere istekle, došlo do nastavka štete industriji Zajednice.

(99)

Komisija je ispitala bi li bilo u interesu Zajednice zadržati antidampinške mjere za glifosat. Utvrđeno je da postoji vjerojatnost nastavka štetnog dampinga. Ispitnim se postupkom također razmatralo postoje li ikakvi pretežući interesi protiv zadržavanja mjera te su također u obzir uzeti prijašnji učinci pristojbi na različite interese koji su posrijedi.

(100)

Potrebno je podsjetiti da se u izvornom ispitnom postupku usvajanje mjera nije smatralo suprotno interesu Zajednice. Budući da se ovdje radi o reviziji ispitnog postupka nakon isteka mjera, također je ispitan utjecaj postojećih mjera, posebno na korisnike, potrošače i uvoznike/prerađivače.

(101)

Glifosat podrijetlom iz NRK-a još se uvijek nudi po CIF vrijednosti ispod trenutačnih prodajnih cijena proizvođača Zajednice. Stoga bi istek mjera doveo ili do toga da glifosat podrijetlom iz NRK-a dobije udio na tržištu Zajednice na štetu proizvođača Zajednice, ili bi industrija Zajednice morala dodatno sniziti svoje već snižene prodajne cijene kako bi zadržala udio na tržištu i iskorištenost kapaciteta. U oba bi scenarija industrija Zajednice pretrpjela gubitke zbog isteka mjera.

(102)

Proizvođači Zajednice su tvrdili da je NRK ili apsorbirala mjere ili ih izbjegavala tijekom većeg dijela razdoblja analize, te su stoga mjere imale ograničeni popravni učinak. Apsorpcija i izbjegavanje mjera preko Malezije i Tajvana potvrđeni su i obrađivani u reviziji ispitnog postupka navedenoj u uvodnoj odredbi 1.

(103)

Javilo se nekoliko dobavljača sirovina i usluga i navelo da očekuju smanjenu proizvodnju Zajednice ako mjere prestanu važiti, a time i smanjenu potražnju za svojim sirovinama i uslugama.

(104)

S obzirom na navedeno, smatra se da bi se položaj industrije Zajednice pogoršao povećanim uvozom iz NRK-a po dampinškim cijenama, jer bi to prouzročilo financijske gubitke, ako ne bi postojale antidampinške mjere za uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a. Premda je uvoz iz NRK-a opao tijekom analiziranog razdoblja, treba naglasiti da se glifosat može smatrati tržišnim proizvodom. U ovim okolnostima, čak i mali uvoz po dampinškim cijenama može prouzročiti štetu industriji Zajednice. Industrija Zajednice je povećala proizvodnju, obujam prodaje i tržišni udio tijekom analiziranog razdoblja, ali na štetu dobiti. Osnovna opstojnost industrije bila bi ugrožena ako ne bi bilo mjera koje bi uklonile štetni damping.

(105)

Budući da je većina glifosata podrijetlom iz NRK-a u Zajednicu uvezena u obliku kiseline ili soli te da se preprodaje u obliku prerađevine, ovim je postupkom obuhvaćena i industrija prerade. Neki od ovih uvoznika su naveli da bi, premda trenutačno uvoze samo male količine glifosata iz NRK-a, ponovno počeli uvoziti iz NRK-a ako ne bi bilo antidampinških mjera.

(106)

Jedan je uvoznik/prerađivač u potpunosti surađivao s Komisijom. Predao je podnesak u kojem je iznio svoj stav protiv mjera budući da bi bilo koje povećanje cijene osnovne sirovine smanjilo njegovu maržu profita od prerađenog glifosata. Nekoliko prerađivača koji trenutačno ne uvoze glifosatnu kiselinu podrijetlom iz NRK-a zbog postojećih mjera, navelo je da bi počeli ponovno nabavljati proizvod iz NRK-a ako bi mjere istekle. Budući da je je utvrđeno da većina uvoznika/prerađivača posluje i s drugim proizvodima pored glifosata, smatra se da bi, čak i ako bi učinak mjere bio ograničavanje smanjenja cijena glifosatne kiseline, učinak mjera na ukupno poslovanje ovih društava bio ograničen.

(107)

Uvoznici/prerađivači očekuju da bi ukidanje mjera dovelo do sniženja cijena njihova glifosata na tržištu Zajednice, što bi im omogućilo da prošire svoj tržišni udio na štetu proizvođača Zajednice. Međutim, financijska korist od toga bi bila ograničena budući da bi uvoznik/prerađivača morao proslijediti većinu koristi od smanjenja troškova svojim kupcima zbog konkurencije drugih prerađivača, koji također uvoze glifosat s podrijetlom iz NRK-a. Osim toga, uvoznici/prerađivači ne bi smjeli imati koristi od dampinga jer on stvara neravnotežu u odnosu na druge konkurente, tj. industriju Zajednice.

(108)

Zbog gore navedenih razloga, smatra se da bi koristi koje bi dobila industrija Zajednice radi zadržavanja mjera nadmašile bilo koje manje značajne negativne učinke koji bi mogli nastati za dotične uvoznike/prerađivače.

(109)

Komisija je zaprimila podnesak od udruženja koje predstavlja distributere i korisnike kemijskih proizvoda za poljoprivredu u EU. Ovo je udruženje navelo nekoliko iskaza o ponašanju proizvođača Zajednice na tržištu Zajednice na štetu neovisnih distributera kemijskih proizvoda za poljoprivredu.

(110)

Ovo udruženje i jedan uvoznik/prerađivač tvrdili su da je tržište Zajednice regulatornim preprekama jako zaštićeno od uvoza, i to Direktivom Vijeća 91/414/EZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju proizvoda za zaštitu bilja u promet (8), te stoga nije potrebno da mjere ostanu na snazi. Ovu je tvrdnju udruženje ponovilo nakon objave nalaza. Treba napomenuti da se ova Direktiva ne odnosi na zaštitu trgovine, već prije na zaštitu okoliša. Udruženje je ipak tvrdilo da je pribavljanje podataka potrebnih za evidenciju glifosata skupo i dugotrajno te da odvraća uvoznike/prerađivače od uvoza glifosata iz trećih zemalja. Međutim, čini se da u praksi to nije ozbiljno ograničenje budući da je nekoliko uvoznika/prerađivača uspjelo pribaviti evidenciju prema Direktivi 91/414/EZ. Pored toga, uvoznik/prerađivač koji je sudjelovao u ispitnom postupku naveo je da bi uvozio glifosat podrijetlom iz NRK-a ako bi mjere bile ukinute. Stoga se smatra da Direktiva 91/414/EZ ne zatvara tržište Zajednice uvozu glifosata iz NRK-a.

(111)

Udruženje je dalje tvrdilo da se niske cijene „generičkih” standardnih prerađevina koje proizvode prerađivači na temelju kiseline ili soli određenog proizvođača Zajednice, nadoknađuju visokim cijenama istovrijednih proizvoda s nazivom „robne marke” koje prodaje isti proizvođač. Tvrdilo se da bi ove niske cijene „generičkih” proizvoda sprečavale ulaz ostalih proizvoda, uključujući uvoz glifosata podrijetlom iz NRK-a, na tržište Zajednice. Iako je potvrđeno da prerađivači kupuju kiselinu i/ili sol od proizvođača Zajednice po niskim cijenama, ne bi se moglo reći da je proizvođač Zajednice mogao postići visoke cijene za svoje prerađevine. Prema uvodnoj odredbi 75., proizvođači Zajednice, uključujući i dotičnog proizvođača, prodavali su svoje standardne prerađevine (koje su proizvodi s nazivom robne marke) uz gubitak tijekom razdoblja analize, što tvrdnju da bi mogli postići visoke cijene za svoje proizvode s nazivom „robne marke” čini neprihvatljivom.

(112)

Udruženje je također tvrdilo da dva proizvođača Zajednice rade u kartelu u Zajednici jer se čini da jedan od njih ograničava svoj tržišni udio u Zajednici, iako bi oni mogli opskrbljivati mnogo veći dio tržišta Zajednice. S tim u vezi treba napomenuti da se to iz dokaza koji su priloženi tvrdnji nije moglo zaključiti budući da su drugi čimbenici pored postojanja kartela mogli objasniti navodno ograničavanje tržišnog udjela od proizvođača Zajednice. Najprije se mora istaknuti da se tržišni udio ne samo dotičnog proizvođača, već i drugih proizvođača, nije značajno mijenjao tijekom razdoblja analize. Drugo, na izvoznim tržištima moglo se prodavati po višim cijenama pa se i činjenica da trgovačko društvo u Zajednici nije prodavalo više nego izvan nje mogla objasniti i drugim čimbenicima kao što su, na primjer, napori samog trgovačkog društva da postigne maksimalan povrat na izvoznim tržištima koja su bila profitabilnija od tržišta Zajednice. Nadalje, proizvodnja industrije Zajednice je značajno veća od potrošnje u Zajednici te je, stoga, od gospodarske važnosti za sve proizvođače Zajednice da izvoze glifosat u treće zemlje kako bi postigli veću iskorištenost kapaciteta i tako u potpunosti pokrili svoje fiksne troškove. U vezi s tim, trenutačno nema dovoljno dokaza o postojanju kartela koji bi na štetu potrošača svjesno ograničavao količine koje se isporučuju na tržište Zajednice. Konačno, pitanje postojanja ili nepostojanja bilo kojega kartela pitanje je kojim bi se trebao baviti antimonopolski ispitni postupak. Međutim, Komisija do danas o ovom predmetu nije pokrenula nikakav antimonopolski postupak.

(113)

S druge strane, nije bilo nikakvih naznaka o mogućim negativnim učincima nastavka antidampinških mjera u odnosu na distributere glifosata.

(114)

Potrošači ovog proizvoda većinom su poljoprivrednici. Smanjenje cijene glifosata imalo bi minimalan učinak na njihovu profitabilnost budući da ona predstavlja razmjerno neznatnu stavku u ukupnim troškovima uzgoja poljoprivrednih kultura. Utvrđeno je da bi istek mjera doveo do povećanja marže dobiti poljoprivrednika od približno 0,1 %.

(115)

Zbog gore spomenutih razloga, smatra se da bi koristi koje bi dobila industrija Zajednice od nastavka mjera premašili bilo koje manje značajne negativne posljedice koje bi mogle nastati za dotične distributere i potrošače.

(116)

Ako isteknu postojeće mjere, očekuje se da bi industrija Zajednice pretrpjela značajne gubitke zbog pada cijena na tržištu Zajednice, što bi ili dovelo do gubitka tržišnog udjela zbog povećanog uvoza podrijetlom iz NRK-a ili daljnjeg snižavanja njenih prodajnih cijena ako industrija Zajednice pokuša zadržati svoj tržišni udio. Uvoznici/prerađivači mogli bi imati koristi od povećanoga tržišnog udjela zbog jeftinije dobave glifosata podrijetlom iz NRK-a, ali bi, u usporedbi s gubicima koje bi imala industrija Zajednice, gospodarski učinak za uvoznike/prerađivače bio neznatan jer bi od nižih cijena koristi imali njihovi kupci. Nije bilo nikakvih naznaka o mogućim negativnim učincima nastavljanja antidampinških mjera za distributere glifosata. Premda bi korisnici mogli imati manju korist od nižih cijena u slučaju da se mjere ukinu, to ne bi imalo značajni učinak na njihovu dobit ili, zbog toga, na njihovu djelatnost.

(117)

Nakon procjene interesa različitih uključenih stranaka, Komisija zaključuje da u interesu Zajednice nema nikakvih razloga koji bi bili protiv nastavka mjera.

(118)

Referentni tip proizvoda za određivanje stope pristojbe bio je glifosatna kiselina jer je to zajednička osnova za sve oblike glifosata koji izvozi NRK a proizvodi Zajednica. Utvrđeno je da kiselina predstavlja 55 % proizvodnih troškova istovrijedne količine standardnog pripravka 360. Osim toga, kiselina je u razdoblju ispitnog postupka predstavljala više od 90 % obujma uvoza iz NRK-a. Stoga se smatra da bi pristojba, utvrđena na temelju podataka o glifosatnoj kiselini, bila reprezentativna za sve različite oblike glifosata koji se uvozi iz NRK-a.

(119)

Da bi se izračunalo povećanje cijene koje je potrebno za uklanjanje štetnih učinaka dampinga, smatralo se primjerenim usporediti cijene dampinškog uvoza s troškovima proizvodnje glifosatne kiseline u industriji Zajednice, uvećanima za iznos dostatan za postizanje razumne razine dobiti. Komisija je zauzela stav da stopa dobiti od 5 % predstavlja razumnu dobit budući da je glifosatna kiselina tržišni proizvod koji se teoretski prodaje u rasutom stanju posrednicima, koji snose dodatne troškove prerade prije prodaje krajnjim korisnicima na tržištu, što je već uzeto u obzir u izvornom ispitnom postupku.

(120)

Na temelju navedenoga, ponderirani prosjek izvoznih cijena za ovaj tip proizvoda u razdoblju ispitnog postupka, na razini CIF granica Zajednice, uspoređen je s ponderiranim prosjekom ukupnih proizvodnih troškova proizvođača Zajednice, kojima je dodana stopa dobiti od 5 %. Ova je usporedba pokazala maržu sniženja cijene od 80 %.

(121)

Budući da je marža štete viša od utvrđene dampinške marže, antidampinške pristojbe trebaju se temeljiti na dampinškoj marži sukladno odredbama članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe.

(122)

S obzirom na gore utvrđene nalaze, smatra se primjerenim da se antidampinške pristojbe uvedene izvornim mjerama utvrde na dolje spomenutu razinu:

(123)

Uredbom (EZ) br. 163/2002 antidampinška pristojba na snazi za glifosat proširena je na uvoz glifosata koji se isporučuje iz Malezije i iz Tajvana, bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz Maleziji ili iz Tajvana. Kao posljedica činjenice da antidampinška pristojba, izračunata u ovoj reviziji, zamjenjuje pristojbu na snazi, antidampinška pristojba koja će se primjenjivati na uvoz predmetnog proizvoda iz navedene uvodne odredbe 122., treba se proširiti na uvoz glifosata koji se isporučuje iz Malezije ili iz Tajvana, bez obzira na to ima li ili nema deklarirano podrijetlo iz Malezije ili iz Tajvana. Dva proizvođača izvoznika koja su izuzeta od mjera prema Uredbi (EZ) br. 163/2002 također bi trebalo izuzeti od mjera koje se uvode ovom Uredbom.

(124)

U skladu s člankom 20. Osnovne antidampinške uredbe, sve su zainteresirane stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo predložiti snižavanje razine postojećih mjera. Također im je dan rok za ulaganje prigovora nakon objave nalaza. Primljene primjedbe uzete su obzir.

(125)

S obzirom na gore navedeno i na temelju nalaza revizije ispitnog postupka, antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 368/98 treba sniziti na 29,9 %, izraženo kao postotak neto cijene franko granica Zajednice, neocarinjeno,