11/Sv. 036

HR

Službeni list Europske unije

293

L 295/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.09.2004.

(1)

Komisija je 19. svibnja 2004. Uredbom (EZ) br. 1009/2004 (2) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Zajednicu određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(2)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere, nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su iznijele svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje.

(3)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za konačne nalaze.

(4)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Također im je dano razdoblje unutar kojega su mogle iznijeti svoja stajališta nakon objave bitnih činjenica i razmatranja.

(5)

Pisane i usmene primjedbe zainteresiranih stranaka razmotrene su i, prema potrebi, nalazi su na odgovarajući način promijenjeni.

(6)

Budući da u vezi s dotičnim proizvodom i istovjetnim proizvodom nisu primljene nikakve nove primjedbe, potvrđuju se uvodne izjave 11. do 15. Privremene uredbe.

(7)

Dva proizvođača izvoznika koji surađuju ponovno su iznijeli tvrdnju o tome da bi trebalo odobriti prilagodbu povrata pristojbe na uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) „Uvozne naknade i posredni porezi” ili člankom 2. stavkom 10. točkom (k) „Ostali čimbenici” Osnovne uredbe, radi koristi koje se dobivaju prema Programu prava za povrat carinskih pristojbi (DEPB) na temelju povrata nakon izvoza. U skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) tvrdili su da bi se barem iznos kredita DEPB-a korišten za uvoz sirovina i potrošen u postupku proizvodnje izvezenog proizvoda trebao odobriti kao dodatak.

(8)

S obzirom na to, treba napomenuti da se nije mogla odobriti prilagodba cijena, jer kako je objašnjeno uvodnoj izjavi 25. Privremene uredbe, ispitni postupak pokazao je da se ne može utvrditi izravna poveznica između odobrenih kredita DEPB-a i kupljenih sirovina, budući da se krediti mogu koristiti za plaćanje carina na svu uvezenu robu, uz izuzetak osnovnih sredstava i robe koja podliježe uvoznim ograničenjima ili zabranama. Nadalje, i u slučaju kada su se krediti koristili za uvoz sirovina potrebnih za proizvodnju grafitnih elektroda, proizvođači izvoznici nisu mogli dokazati da su te sirovine korištena za proizvodnju izvezenog proizvoda. Osim toga, korist od DEPB-a unesena je kao prihod, a ne kao negativna stavka u računovodstvenom sustavu troškova trgovačkih društava. Stoga, na temelju računovodstvenih evidencija trgovačkih društava, nije postojala poveznica između cijene izvezene robe i primljenog prihoda DEPB-a. Završno, nisu dostavljeni nikakvi novi argumenti koji bi opravdali primjenu članka 2. stavka 10. točke (k) Osnovne uredbe. Stoga se te tvrdnje ne mogu prihvatiti i potvrđuju se nalazi navedeni u uvodnim izjavama 25. i 26. Privremene uredbe.

(9)

Oba proizvođača izvoznika koji surađuju također su ponovili svoje tvrdnje u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) podtočkom ii. Osnovne uredbe u vezi s razlikama u razinama trgovine. Međutim nisu izneseni nikakvi novi argumenti. Stoga se potvrđuju nalazi iz uvodnih izjava 27. do 28. Privremene uredbe.

(10)

Proizvođači izvoznici koji surađuju osporili su devizne tečajeve korištene za izračun izvoznih cijena. Tvrdili su da bi se trebali koristiti devizni tečajevi koji prevladavaju na datum plaćanja umjesto onih po datumu fakture. Nadalje, tvrdili su da bi umjesto korištenja mjesečnih prosječnih deviznih tečajeva u mjesecu izdavanja fakture, bilo točnije koristiti stvaran dnevni devizni tečaj.

(11)

U vezi s tim treba napomenuti da je stalna praksa Komisije koristiti devizne tečajeve za datum izdavanja računa, jer određivanje cijene uzima u obzir devizne tečajeve u trenutku izdavanja računa. Zahtjev za korištenje deviznog tečaja koji prevladava na datum plaćanja stoga je odbijen. Međutim, dogovoreno je korištenje trenutnih deviznih tečajeva koji prevladavaju na datum računa umjesto prosječnih mjesečnih deviznih tečajeva za taj datum. S obzirom na navedeno, na odgovarajući način izmijenjeni su izračuni dampinga.

(12)

Nakon što je predmet ispitan, pronađena je administrativna pogreška u dostavljenim mjesečnim prosječnim deviznim tečajevima. Budući da su ti devizni tečajevi zamijenjeni dnevnim deviznim tečajevima, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11., smatra se da je ta pogreška ispravljena.

(13)

Nakon prilagodbi cijena u odnosu na korištene devizne tečajeve, kao što je opisano u uvodnim izjavama 10. do 12., konačno određeni iznos dampinga, izražen u postotku neto cijene CIF-a franko granica Zajednice, je kako slijedi:

(14)

U nedostatku bilo kakvih bitno novih podataka ili argumenata u tom pogledu, potvrđuju se uvodne izjave 32. do 35. Privremene uredbe.

(15)

Nakon privremene objave, indijski izvoznici upozorili su na neslaganje u iznosu nelojalnoga snižavanja cijena između jedne određene vrste dotičnog proizvoda i sličnih vrsta. Ta je tvrdnja primjereno ispitana te je utvrđeno da je to razilaženje posljedica pogreške u prijavi izvještaja o knjiženju na račun i popusta određenog proizvođača iz Zajednice. Tvrdnja je stoga prihvaćena te je na odgovarajući način ispravljen iznos nelojalnog snižavanja cijena za tu određenu vrstu kao i, prema potrebi, ostale vrste dotičnog proizvoda.

(16)

Nadalje je utvrđeno da je nekoliko prodajnih transakcija industrije Zajednice, koje su se uporabile za izračun nelojalnoga snižavanja cijena, dvostruko uračunato. S obzirom na to, dvostruko uračunate transakcije trebalo je poništiti i na odgovarajući način promijeniti izračune nelojalnog snižavanja cijena. Međutim, do tog dvostrukog računanja nije došlo pri utvrđivanju iznosa koji su se uporabili za procjenu pokazatelja štete. Stoga nije bilo potrebno promijeniti pokazatelje štete.

(17)

Kao rezultat toga, usporedba je pokazala da su tijekom RRIP-a cijene dotičnog proizvoda podrijetlom iz Indije koji se prodavao u Zajednici nelojalno snižavale cijene industrije Zajednice za između 3 % i 11 %.

(18)

U nedostatku bilo kakvih bitno novih podataka ili argumenata u tom pogledu, potvrđuju se uvodne izjave 36. do 72. Privremene uredbe, uz iznimku uvodne izjave 42. (vidjeti gornje uvodne izjave 15. do 17.).

(19)

Indijski izvoznici ponovili su argument da se utvrđivanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza i štete koju je osjetila industrija Zajednice temeljilo na podacima koji su bili nepouzdani budući da je do početka 1998. postojao kartel. Međutim, indijski izvoznici nisu dostavili nikakve nove podatke u roku predviđenom za iznošenje primjedaba u tom pogledu.

(20)

Nekoliko zainteresiranih stranaka dostavile su primjedbe o tome da bi Komisija trebala pokrenuti ovaj postupak i protiv uvoza istovjetnog proizvoda iz Japana. U trenutku pokretanja trenutačnog postupka, Komisija nije imala na raspolaganju dostatni dokaz o štetnom dampingu da bi mogla opravdati pokretanje postupka protiv uvoza podrijetlom iz Japana u skladu sa zahtjevima iz članka 5. Osnovne uredbe. Podaci koje su dostavile određene stranke nakon pokretanja postupka ne predstavljaju takav dostatni dokaz, bilo da se uzmu u obzir zasebno ili zajedno s ostalim podacima dostupnim Zajednici u trenutku ispitnog postupka, budući da iz istih ne proizlazi nikakav dokaz o štetnom dampingu. Na primjer, dokaz koji su dostavile gore navedene stranke sadržavao je isključivo podatke o prosječnim domaćim i izvoznim cijenama japanskih grafitnih elektroda, a da pritom nije bilo naznaka ispunjavaju li dotične grafitne elektrode parametre koji definiraju dotični proizvod, kao što je utvrđeno u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe. U svakom slučaju, činjenica da uvoz podrijetlom iz Japana ne podliježe postupku, ni na koji način ne mijenja zaključke ispitnog postupka u vezi s postojanjem uzročno-posljedične veze.

(21)

U nedostatku bilo kakvih bitno novih podataka ili argumenata, potvrđuju se uvodne izjave 73. do 93. Privremene uredbe.

(22)

Udruženje koje predstavlja korisnike i korisničko trgovačko društvo ponovili su svoju glavnu bojazan da bi uvođenje bili kakvih mjera, isključivanjem indijskih dobavljača s tržišta Zajednice, smanjilo ukupnu razinu natjecanja na tržištu ovog određenog proizvoda u Zajednici te bi neizbježno dovelo do rasta cijena. Međutim, kako je procijenjeno u uvodnoj izjavi 103. Privremene uredbe, vjerojatno je da bi utjecaj bilo kakvog povećanja cijena istovjetnog proizvoda na krajnje kupce bio minimalan. Nadalje se podsjeća da svrha svih antidampinških mjera ni u kojem slučaju nije spriječiti pristup u Zajednicu proizvodima iz Indije, već ponovno uspostaviti ravnopravne tržišne uvjete narušene nepoštenim trgovinskim postupcima. Konačno, smatra se da razina mjera nije takva da bi isključila indijske proizvođače s tržišta Zajednice.

(23)

U nedostatku bilo kakvih bitno novih podataka ili argumenata u tom pogledu, potvrđuju se uvodne izjave 94. do 107. Privremene uredbe.

(24)

Nakon objave privremenih nalaza, nekoliko zainteresiranih stranaka tvrdilo je da je razina dobiti od 9,4 %, za koju je smatrano da predstavlja financijski položaj industrije Zajednice u odsustvu štetnoga dampinga iz Indije, previsoka. Tvrdilo se da je uobičajena praksa odrediti omjer dobiti u iznosu od 5 % za sektore potrošne robe kao što su čelik, tekstil i osnovne kemikalije. Iste stranke su nadalje tvrdile da u potpunosti treba objaviti metodologiju kojom se došlo to tog iznosa.

(25)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 110. Privremene uredbe, dobit od 9,4 % bila je rezultat razumne procjene na temelju nekoliko elemenata, kao što su i. dobit koju je industrija Zajednice ostvarila 1999. kada je tržišni udio dampinškog uvoza bio najniži; ii. tadašnji tržišni uvjeti; i iii. proizvodnja prema bazi podataka financijskih izvještaja trgovačkog društva. U vezi s tom bazom podataka, ona se sastoji od podataka iz financijskih izvještaja trgovačkog društva, koje najprije prikupe nacionalne središnje banke najvećih industrijaliziranih država, tj. većine država članica Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Japana, a zatim ih Europski odbor Središnjih ureda bilančnih podataka i Europska komisija zbrajaju po sektorima. Baza podataka ažurirana je između privremene i konačne odluke. Analiza ažuriranih podataka koji se odnose na države članice EU-a kao i Sjedinjene Američke Države te Japan, pokazala je da je 2002., što je posljednja godina dostupna u bazi podataka, prosječna dobit, prije izvanrednih stavki, za trgovačka društva iz najbližeg dostupnog poslovnog sektora iznosila 7,5 %.

(26)

Međutim, nadalje se smatra da se, prilikom određivanja dobiti koja se mogla ostvariti bez dampinga, primjereno trebaju uzeti u obzir svi kvalitativni i kvantitativni elementi koji su u tu svrhu bitni. Posebno, kako je učinjeno u uvodnoj izjavi 110. Privremene uredbe, primjereno su se ispitale razine dobiti industrije Zajednice kada je tržišni udio dampinškog uvoza bio najniži (tj. 1999.) kao i svi drugi uzroci i okolnosti koji su mogli utjecati na reprezentativnost potonjeg razdoblja. Konačno, napominje se da dotični proizvod ima zahtjevne primjene i treba točno zadovoljavati određene parametre, posebno u smislu električnog otpora. To ima za nužnu posljedicu visoko kapitalno intenzivan proizvodni proces i nezanemarive troškove istraživanja i razvoja. Činjenica da je samo ograničeni broj proizvođača u svijetu savladalo tu tehnologiju, daljnji je pokazatelj da se taj proizvod sasvim sigurno ne može smatrati osnovnom potrošnom robom.

(27)

Uzimajući u obzir sve te okolnosti i elemente, konačno se zaključuje da iznos profita, za koji se opravdano može pretpostaviti da predstavlja financijski položaj industrije Zajednice bez štetnog dampinga iz Indije, treba odrediti na razini od 8 % za potrebe izračuna iznosa štete.

(28)

Kao rezultat gore navedenoga i nalaza o nelojalnom snižavanju cijena (vidjeti gornje uvodne izjave 15. do 17.) te uzimajući u obzir reviziju deviznih tečajeva (vidjeti gornju uvodnu izjavu 11.) iznosi štete revidirani su kako slijedi:

(29)

S obzirom na zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Zajednice, te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini utvrđenog iznosa dampinga, ali ne smije biti veća od gore izračunatog iznosa štete.

(30)

Korekcija iznosa dampinga i štete nije imala utjecaja na primjenu pravila niže pristojbe. Stoga se potvrđuje upotrijebljena metodologija za utvrđivanje stopa antidampinške pristojbe, uzimajući u obzir istovremeno uvođenje kompenzacijskih pristojba na uvoz istog proizvoda iz Indije, kao što je opisano u uvodnim izjavama 114. i 115. Privremene uredbe. Stoga će konačne pristojbe biti kako slijedi:

(31)

S obzirom na visinu utvrđenih iznosa dampinga za proizvođače izvoznike u Indiji i s obzirom na štetu koja je nanesena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom koja je uvedena privremenom Uredbom u visini iznosa uvedenih konačnih carina. Budući da su konačne carine niže od privremenih pristojba, oslobađaju se privremeno osigurani iznosi koji premašuju konačnu stopu antidampinških pristojba.

(32)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje tih trgovačkih društava utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka. Te stope carina (za razliku od carine koja se primjenjuje na razini cijele zemlje na „sve ostale”) primjenjuju se tako isključivo na uvoz proizvoda koji su podrijetlom iz dotične zemlje i koje proizvode ta trgovačka društva odnosno navedeni konkretni pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvodi bilo koje drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu se okoristiti tim stopama i podliježu carinskoj stopi koja se primjenjuje na „sve ostale”.

(33)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena ovih stopa antidampinških pristojba za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog tijela) upućuje se bez odlaganja Komisiji sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, npr. takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne carine,