18/Sv. 15

HR

Službeni list Europske unije

3


32004D0676


L 310/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA VIJEĆA

od 24. rujna 2004.

o Pravilniku o osoblju Europske obrambene agencije

(2004/676/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Zajedničku akciju Vijeća 2004/551/ZVSP od 12. srpnja 2004. o osnivanju Europske obrambene agencije (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. točku 3.1.,

ODLUČILO JE:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

1.   Ovaj se Pravilnik o osoblju primjenjuje na osoblje koje na temelju ugovora zapošljava Europska obrambena agencija (dalje u tekstu: „član osoblja” i „agencija”).

To osoblje sastoji se od:

privremenog osoblja,

ugovornog osoblja.

2.   Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, tijelo ovlašteno za sklapanje ugovora (dalje u tekstu: „AACC”) određuje se u skladu s odgovarajućim odredbama Zajedničke akcije 2004/551/ZVSP.

3.   Smatra se da svako upućivanje u ovom Pravilniku o osoblju na osobu muškog spola također uključuje pozivanje na osobu ženskog spola i obratno, ako kontekst jasno ne upućuje drukčije.

GLAVA II.

PRIVREMENO OSOBLJE

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 2.

Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, „privremeno osoblje” znači osoblje zaposleno radi privremenog popunjavanja radnog mjesta koje je uvršteno u popis radnih mjesta iz dodatka proračunu agencije.

Članak 3.

Privremeno osoblje ne zapošljava se na dulje od četiri godine, ali njihovo zapošljavanje može biti ograničeno na bilo koji kraći rok. Ugovori im se mogu obnoviti najviše jednom i s maksimalnim trajanjem od dvije godine, ako je mogućnost obnavljanja predviđena izvornim ugovorom te u okvirima predviđenima tim ugovorom. Na kraju tog razdoblja više ih se ne zapošljava kao privremeno osoblje pod tim odredbama.

Članak 4.

Privremeno osoblje ne zapošljava se ni u koje druge svrhe osim svrhe popunjavanja, u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju, praznih radnih mjesta uvrštenih u popis iz dodatka proračunu agencije.

Članak 5.

1.   U primjeni ovog Pravilnika o osoblju zabranjuje se svaka diskriminacija, kao što je diskriminacija na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere, političkog ili drugog nazora, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju izvanbračna zajednica smatra se brakom, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti navedeni u Prilogu V. članku 1. stavku 2. točki (c).

2.   S ciljem osiguravanja u praksi potpune ravnopravnosti između muškaraca i žena u radnom okružju, što predstavlja bitan element koji treba uzeti u obzir prilikom provedbe svih aspekata ovog Pravilnika o osoblju, načelo jednakog postupanja ne sprečava agenciju od provođenja ili donošenja mjera kojima se osiguravaju posebne prednosti kako bi se pripadnicima nedovoljno zastupljenog spola olakšalo bavljenje strukom ili kako bi se spriječio, odnosno nadoknadio, nepovoljan položaj u njihovoj profesionalnoj karijeri.

3.   Agencija nakon savjetovanja s odborom osoblja utvrđuje mjere i djelovanja za promicanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene u područjima obuhvaćenima ovim Pravilnikom o osoblju te donosi odgovarajuće odredbe, posebno kako bi se otklonile de facto nejednakosti kojima se ometaju mogućnosti žena u tim područjima.

4.   Za potrebe stavka 1. ovoga članka, osoba ima invaliditet ako ima tjelesno ili mentalno oštećenje koje je trajno ili bi moglo biti trajno. Oštećenje se utvrđuje u skladu s postupkom utvrđenim člankom 37.

Osoba s invaliditetom ispunjava uvjete određene u članku 36. stavku 2. točki (d) ako nakon provedbe primjerenih prilagodbi može obavljati bitne funkcije posla.

„Primjerene prilagodbe”, u vezi s bitnim funkcijama posla, znači odgovarajuće mjere kojima se, prema potrebi, osobi s invaliditetom omogućuje pristup zaposlenju, obavljanje posla, napredovanje u službi ili sudjelovanje u osposobljavanju, osim ako bi se tim mjerama nerazmjerno opteretio poslodavac.

5.   U slučaju da osobe obuhvaćene ovim Pravilnikom o osoblju koje smatraju da su zakinute zato što gore utvrđeno načelo jednakog postupanja nije primijenjeno na njih, utvrde činjenice na temelju kojih se može pretpostaviti izravna ili neizravna diskriminacija, na agenciji leži teret dokazivanja da načelo jednakog postupanja nije povrijeđeno. Ova se odredba ne primjenjuje u stegovnom postupku.

6.   Poštujući načelo nediskriminacije i načelo proporcionalnosti, svako ograničenje njihove primjene mora se temeljiti na objektivnim i opravdanim razlozima te mora biti usmjereno na opravdane ciljeve od općeg interesa u okviru kadrovske politike.

Članak 6.

1.   Članovi privremenog osoblja u aktivnoj službi imaju pristup mjerama socijalne naravi koje donosi agencija i uslugama koje pruža odbor osoblja. Bivši članovi privremenog osoblja mogu imati pristup ograničenim posebnim mjerama socijalne naravi.

2.   Članovima privremenog osoblja u aktivnoj službi osiguravaju se uvjeti rada u skladu s odgovarajućim zdravstvenim i sigurnosnim standardima koji odgovaraju barem minimalnim zahtjevima koji se primjenjuju u okviru mjera donesenih u tim područjima na temelju Ugovorâ.

Članak 7.

1.   Radna mjesta obuhvaćena ovim Pravilnikom o osoblju razvrstavaju se, u skladu s naravi i značajem poslova povezanih s tim radnim mjestima, u funkcijsku skupinu administratora (dalje u tekstu „AD”) i funkcijsku skupinu asistenata (dalje u tekstu „AST”).

2.   Funkcijska skupina AD sastoji se dvanaest razreda za osoblje koje obavlja administrativne, savjetničke, jezične i znanstvene poslove. Funkcijska skupina AST sastoji se od jedanaest razreda za osoblje koje obavlja izvršne, tehničke i uredske poslove.

3.   Za imenovanje se zahtijeva najmanje

(a)

u funkcijskoj skupini AST:

i.

poslijesrednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom; ili

ii.

srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje tri godine; ili

iii.

ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine;

(b)

u funkcijskoj skupini AD za razrede 5 i 6:

i.

razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju u trajanju od najmanje tri godine potvrđeno diplomom; ili

ii.

ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine;

(c)

u funkcijskoj skupini AD za razrede 7 do 16:

i.

razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju, potvrđeno diplomom ako je redovno trajanje studija četiri godine ili više; ili

ii.

razina obrazovanja koja odgovara završenom sveučilišnom studiju, potvrđeno diplomom i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje godinu dana ako je redovno trajanje studija najmanje tri godine; ili

iii.

ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.

4.   Tablica koja prikazuje vrste radnih mjesta nalazi se u Prilogu VII. Pozivajući se na tu tablicu, agencija nakon savjetovanja s odborom osoblja utvrđuje poslove i ovlasti u vezi sa svakom vrstom radnog mjesta.

Članak 8.

1.   AACC, postupajući isključivo u interesu službe i neovisno o državljanstvu, svakog člana privremenog osoblja raspoređuje ili premješta na radno mjesto u njegovoj funkcijskoj skupini koje odgovara njegovom razredu.

Član privremenog osoblja može podnijeti zahtjev za premještaj unutar agencije.

2.   Člana privremenog osoblja može se privremeno rasporediti na radno mjesto u razredu svoje funkcijske skupine koji je viši od njegovog vlastitog razreda. Od početka četvrtog mjeseca takve privremene preraspodjele član prima naknadu jednaku razlici između primitaka od rada koji odgovaraju njegovom stvarnom razredu i stupnju te primitaka od rada koja bi primao s obzirom na stupanj na koji bi bio razvrstan da je imenovan u razred koji odgovara privremenoj preraspodjeli.

Trajanje privremene preraspodjele ne smije prelaziti godinu dana, osim u slučaju izravne ili neizravne zamjene člana osoblja koji je u interesu službe upućen na drugo radno mjesto, pozvan na služenje vojnog roka ili je odsutan zbog dugotrajnog bolovanja.

Članak 9.

1.   U ugovoru člana privremenog osoblja navodi se razred i stupanj na kojem se član zapošljava.

2.   Kada se član privremenog osoblja rasporedi na radno mjesto koje odgovara višem razredu od onoga u kojem je zaposlen, to se navodi u dodatku priloženom uz ugovor o radu.

POGLAVLJE 2.

Prava i obveze

Članak 10.

1.   Član privremenog osoblja obavlja poslove i ponaša se imajući u vidu isključivo interese agencije; ne smije tražiti ni primati naputke ni od jedne vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan agencije. Dodijeljene poslove obavlja objektivno, nepristrano i u skladu s obvezom odanosti prema agenciji.

2.   Bez dopuštenja AACC-a član osoblja ne smije ni od jedne vlade ili bilo kojeg drugog izvora izvan agencije prihvatiti priznanje, odlikovanje, uslugu, dar ili plaćanje bilo koje vrste, osim za poslove obavljene prije imenovanja, odnosno tijekom posebnog dopusta radi obavljanja vojne ili neke druge nacionalne službe te u vezi s tom službom.

Članak 11.

1.   Član privremenog osoblja pri obavljanju poslova ne smije, osim kako je predviđeno u daljnjem tekstu, obavljati zadaće u kojima ima izravan ili neizravan osobni interes koji bi mogao narušiti njegovu neovisnost, a posebno obiteljske i financijske interese.

2.   Svaki član privremenog osoblja koji pri obavljanju poslova treba obaviti zadaću iz stavka 1. mora o tome odmah obavijestiti AACC. AACC poduzima potrebne mjere i može posebno člana privremenog osoblja osloboditi od odgovornosti u vezi s tom zadaćom.

3.   Član privremenog osoblja ne smije u poduzećima koja podliježu ovlaštenju agencije, ili koja s njom posluju izravno ili neizravno, zadržati ni stjecati udjele čija bi vrsta ili opseg mogli narušiti njegovu neovisnost u obavljanju poslova.

Članak 12.

Član privremenog osoblja suzdržava se od svakog djelovanja ili ponašanja koje bi moglo nepovoljno utjecati na njegov položaj.

Članak 13.

1.   Članovi privremenog osoblja suzdržavaju se od svih oblika psihičkog ili spolnog uznemiravanja.

2.   Agencija se ne smije štetno odnositi prema članu privremenog osoblja koji je žrtva bilo kojeg oblika psihičkog ili spolnog uznemiravanja. Agencija se ne smije štetno odnositi prema članu privremenog osoblja koji je svjedočio o psihičkom ili spolnom uznemiravanju, pod uvjetom da je postupao u dobroj vjeri.

3.   „Psihičko uznemiravanje” znači svako neprimjereno postupanje koje traje tijekom određenog razdoblja, ponavlja se ili je sustavno te se izražava fizičkim ponašanjem, usmenim ili pisanim izjavama, gestama ili drugim namjernim djelovanjem koje može štetiti osobnosti, dostojanstvu, ili fizičkom ili psihičkom integritetu osobe.

4.   „Spolno uznemiravanje” znači postupanje spolne naravi usmjereno prema osobi koja to ne želi kako bi se tu osobu uvrijedilo ili radi stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, uvredljivog ili uznemirujućeg okružja. Spolno uznemirivanje smatra se diskriminacijom na osnovi spola.

Članak 14.

1.   Podložno članku 16., član privremenog osoblja koji se želi baviti plaćenom ili neplaćenom vanjskom djelatnošću ili obavljati posao izvan agencije mora za to najprije dobiti dopuštenje AACC-a. Dopuštenje se uskraćuje ako predmetna djelatnost ili posao člana privremenog osoblja ometaju u obavljanju poslova, ili zbog nespojivosti te djelatnosti ili posla s interesima agencije.

2.   Član privremenog osoblja obavješćuje AACC o svim promjenama u vezi s dopuštenom vanjskom djelatnošću ili poslom koje su nastupile nakon što je član privremenog osoblja zatražio dopuštenje AACC-a prema stavku 1. Dopuštenje se može povući ako djelatnost ili posao više ne ispunjavaju uvjete iz zadnje rečenice stavka 1.

Članak 15.

Ako bračni drug člana privremenog osoblja ima plaćeno zaposlenje, član privremenog osoblja o tome obavješćuje AACC. Ako je narav tog posla nespojiva sa zaposlenjem člana privremenog osoblja i ako se član privremenog osoblja ne može obvezati da će to zaposlenje završiti u određenom roku, AACC nakon savjetovanja s odborom osoblja odlučuje o tome hoće li član privremenog osoblja nastaviti s radom na svojem radnom mjestu ili će biti premješten na drugo radno mjesto.

Članak 16.

1.   Član privremenog osoblja koji se namjerava kandidirati za obavljanje javne dužnosti o tome obavješćuje AACC. Uzimajući u obzir interese službe, AACC odlučuje treba li dotični član privremenog osoblja:

(a)

podnijeti zahtjev za dopust za osobne potrebe;

(b)

podnijeti zahtjev za godišnji odmor:

(c)

dobiti dopuštenje za obavljanje dužnosti u nepunom radnom vremenu; ili

(d)

može nastaviti obavljati dužnosti kao i prije.

2.   Član privremenog osoblja izabran ili imenovan na javnu dužnost o tome odmah obavješćuje AACC. AACC donosi jednu od odluka iz stavka 1. uzimajući u obzir interese službe, značaj javne dužnosti, poslove koji iz nje proizlaze te primitke od rada i naknadu troškova nastalih zbog obavljanja tih poslova. Ako član privremenog osoblja treba podnijeti zahtjev za dopust za osobne potrebe ili mu je dopušteno obavljanje poslova u nepunom radnom vremenu, trajanje takvog dopusta, odnosno rada u nepunom radnom vremenu, odgovara trajanju mandata javne dužnosti.

Članak 17.

Član privremenog osoblja je i nakon odlaska iz službe dužan ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanje ili povlastica.

Članovi privremenog osoblja koji u roku od dvije godine nakon odlaska iz službe namjeravaju započeti obavljati plaćenu ili neplaćenu djelatnost obavješćuju o tome agenciju. Ako je ta djelatnost povezana s poslom koji je član privremenog osoblja obavljao u zadnje tri godine službe i može biti nespojiva sa zakonitim interesima agencije, AACC može, uzimajući u obzir interese službe, zabraniti obavljanje te djelatnosti ili mu je odobriti pod uvjetima koje smatra potrebnima. Agencija nakon savjetovanja s odborom osoblja priopćuje odluku u roku od 30 radnih dana nakon što je o tome obaviještena. Ako se odluka ne priopći do isteka tog roka, to se smatra prešutnim pristankom.

Članak 18.

1.   Član privremenog osoblja suzdržava se od neovlaštenog otkrivanja informacija primljenih u okviru rada, osim ako su te informacije već objavljene ili su dostupne javnosti.

2.   Član privremenog osoblja dužan je pridržavati se ove obveze i nakon odlaska iz službe.

Članak 19.

1.   Član privremenog osoblja ima pravo na slobodu izražavanja, poštujući pritom načela odanosti i nepristranosti.

2.   Ne dovodeći u pitanje članke 12. i 18., član privremenog osoblja koji namjerava samostalno ili s drugim osobama objaviti ili doprinijeti objavljivanju bilo kojeg sadržaja u vezi s radom agencije o tome unaprijed obavješćuje AACC.

Ako AACC može dokazati da bi sadržaj mogao ozbiljno naštetiti zakonitim interesima agencije, AACC dostavlja članu privremenog osoblja svoju odluku u pisanom obliku u roku od 30 radnih dana od primitka informacije. Ako se ta odluka ne dostavi u navedenom roku, smatra se da AACC nema prigovora.

Članak 20.

1.   Sva prava na pisane ili druge radove koje privremeni član osoblja izradi tijekom obavljanja poslova vlasništvo su agencije na čije se ti radovi odnose. Agencija ima pravo zatražiti obvezno ustupanje autorskog prava nad tim radovima.

2.   Svi izumi koje je član privremenog osoblja stvorio tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova neosporno pripadaju agenciji. Agencija može o vlastitom trošku podnijeti prijavu za priznanje patenta i steći ga u svim zemljama. Svaki izum povezan s radom agencije koji je stvorio član privremenog osoblja tijekom prve godine nakon prestanka radnog odnosa smatra se izumom koji je stvoren tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova, osim ako se dokaže drukčije. U slučaju kada su izumi predmet patenta, navodi se ime jednog ili više izumitelja.

3.   Agencija u odgovarajućim slučajevima može članu privremenog osoblja koji je izumitelj patentiranog izuma isplatiti bonus u visini koju odredi agencija.

Članak 21.

Član privremenog osoblja ne smije bez dopuštenja AACC-a ni po kojoj osnovi iznositi u bilo kojem sudskom postupku informacije kojima raspolaže na temelju obavljanja poslova. Dopuštenje se uskraćuje samo ako je to potrebno zbog interesa agencije i ako to uskraćivanje ne povlači za sobom kaznene posljedice za člana privremenog osoblja. Član privremenog osoblja ostaje vezan ovom obvezom nakon napuštanja službe.

Odredbe prvoga stavka ne primjenjuju se na člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja koji svjedoči pred žalbenim vijećem ili stegovnim povjerenstvom u predmetu koji se odnosi na člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja.

Članak 22.

Član privremenog osoblja boravi u mjestu zaposlenja ili na takvoj udaljenosti od njega koja mu omogućuje nesmetano obavljanje poslova. Član privremenog osoblja dostavlja svoju adresu AACC-u i odmah ga obavješćuje o svakoj promjeni adrese.

Članak 23.

Član privremenog osoblja svojim nadređenima pomaže i savjetuje ih neovisno o svom položaju; odgovoran je za obavljanje poslova koji su mu dodijeljeni.

Član privremenog osoblja zadužen za neki odjel službe odgovaran je svojim nadređenima za dodijeljene ovlasti i provedbu uputa koje je dao. Odgovornost njegovih podređenih ni na koji ga način ne oslobađa njegovih odgovornosti.

Članak 24.

1.   Ako primi nalog koji smatra nepropisnim ili smatra da bi primljeni nalog mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće, član privremenog osoblja o tome obavješćuje neposrednog nadređenog koji, ako je obavijest priopćena u pisanom obliku, na nju odgovara u pisanom obliku. Podložno stavku 2., ako neposredni nadređeni potvrdi nalog, a član privremenog osoblja smatra da se tom potvrdom nije primjereno odgovorilo na razloge njegove zabrinutosti, član privremenog osoblja upućuje pitanje u pisanom obliku sljedećem neposrednom nadređenom. Ako potonji u pisanom obliku potvrdi nalog, član privremenog osoblja ga izvršava, osim ako je nalog očigledno nezakonit ili se njime krše mjerodavni sigurnosni standardi.

2.   Ako neposredno nadređeni smatra da se nalog mora provesti odmah, član privremenog osoblja ga provodi, osim ako je nalog izričito nezakonit ili se njime krše mjerodavni sigurnosni standardi. Neposredno nadređeni dužan je na zahtjev člana privremenog osoblja izdati taj nalog u pisanom obliku.

Članak 25.

Od člana privremenog osoblja može se zahtijevati da u cijelosti ili djelomično nadoknadi štetu koju je agencija pretrpjela zbog njegove teške povrede dužnosti tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem poslova.

AACC donosi obrazloženu odluku u skladu sa stegovnim postupkom.

Žalbeno vijeće ima neograničenu nadležnost u rješavanju sporova koji proizlaze iz ove odredbe.

Članak 26.

1.   Svaki član privremenog osoblja koji tijekom obavljanja poslova ili u vezi s obavljanjem tih poslova sazna činjenice zbog kojih se može pretpostaviti postojanje nezakonitih aktivnosti, uključujući prijevaru ili korupciju, koje štete interesima agencije, ili za ponašanje u vezi s obavljanjem poslova koje može predstavljati neispunjavanje obveza članova privremenog osoblja agencije, o tome bez odgode obavješćuje neposrednog nadređenog ili, ako to smatra korisnim, glavnog direktora agencije.

Informacije iz prvoga stavka dostavljaju se u pisanom obliku.

2.   Agencija ne smije štetno postupati prema članu privremenog osoblja koji je dostavio informacije iz stavka 1., uz uvjet da je djelovao opravdano i u dobroj vjeri.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na dokumente, dopise, izvješća, obavijesti ili podatke, neovisno o njihovu obliku, koji su pohranjeni, sastavljeni ili otkriveni tijekom sudskog postupka, bez obzira na to je li taj postupak u tijeku ili je završen.

Članak 27.

1.   Agencija ne smije štetno postupati prema članu privremenog osoblja koji je predsjedniku Vijeća Europske unije ili Europskog parlamenta otkrio informacije kako je utvrđeno člankom 26., ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

član privremenog osoblja opravdano i u dobroj vjeri smatra otkrivene informacije i sve u njima sadržane navode istinitima; i

(b)

član privremenog osoblja je prethodno te informacije otkrio agenciji te čekao da agencija poduzme odgovarajuće mjere u roku koji agencija odredi s obzirom na složenost predmeta. O tom roku člana privremenog osoblja se obavješćuje u roku od 60 dana.

2.   Rok iz stavka 1. ne primjenjuje se ako član privremenog osoblja može dokazati njegovu neprimjerenost s obzirom na sve okolnosti predmeta.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na dokumente, dopise, izvješća, obavijesti ili informacije, neovisno o njihovu obliku, koji su pohranjeni, sastavljeni ili otkriveni članu privremenog osoblja tijekom sudskog postupka, bez obzira na to je li taj postupak u tijeku ili je završen.

Članak 28.

Agencija pomaže svakom članu privremenog osoblja, posebno u postupcima protiv počinitelja prijetnji, uvreda, klevete i širenja klevete te svih vrsta napada usmjerenih na osobu ili imovinu kojima su on ili članovi njegove obitelji izloženi zbog njegovog položaja ili poslova.

Ona u takvim slučajevima članu privremenog osoblja nadoknađuje štetu koju član privremenog osoblja nije uzrokovao namjerno ili teškom nepažnjom i koju ne može nadoknaditi od počinitelja.

Članak 29.

Agencija olakšava daljnje osposobljavanje i usavršavanje za članove privremenog osoblja koje je spojivo s pravilnim funkcioniranjem službe i u skladu je s njezinim interesima.

Takvo osposobljavanje i usavršavanje uzima u obzir za potrebe promaknuća tijekom karijere.

Članak 30.

Članovi privremenog osoblja imaju pravo na udruživanje; posebno mogu biti članovi sindikata ili udruženja osoblja.

Članak 31.

Članovi privremenog osoblja mogu AACC-u podnijeti zahtjeve u vezi s pitanjima obuhvaćenima ovim Pravilnikom o osoblju.

Svaka odluka donesena na temelju ovog Pravilnika o osoblju koja se odnosi na pojedinca, dotičnom se članu privremenog osoblja dostavlja u pisanom obliku. Svaka odluka koja ima negativni učinak na člana privremenog osoblja sadržava obrazloženje.

Posebne odluke u vezi s imenovanjem, stalnim zapošljavanjem, promaknućem, premještajem, utvrđivanjem administrativnog statusa ili prestankom radnog odnosa člana privremenog osoblja objavljuju se u agenciji. Objava je dostupna cjelokupnom osoblju tijekom primjerenog razdoblja.

Članak 32.

Osobni dosje člana privremenog osoblja sadrži:

(a)

sve dokumente koji se odnose na njegov administrativni status i sva izvješća o njegovim sposobnostima, učinkovitosti i ponašanju;

(b)

sve komentare člana privremenog osoblja o tim dokumentima.

Dokumenti se registriraju, numeriraju i pohranjuju serijski; agencija ne smije upotrebljavati dokumente iz točke (a) protiv člana privremenog osoblja niti se na njih pozivati ako mu prije unosa u dosje nisu dostavljeni.

Dostava svakog dokumenta članu privremenog osoblja o nekom dokumentu evidentira se njegovim potpisom ili, ako to nije moguće, obavlja se slanjem preporučenog pisma na zadnju adresu koju je član privremenog osoblja prijavio.

Osobni dosje člana privremenog osoblja ne sadrži podatke o njegovim političkim, sindikalnim, filozofskim ili vjerskim aktivnostima ili nazorima, rasnom ili etničkom podrijetlu ni o spolnoj orijentaciji.

Prethodnim se stavkom, međutim, ne zabranjuje unos u dosje članu privremenog osoblja poznatih administrativnih akata i dokumenata potrebnih radi primjene ovog Pravilnika o osoblju.

Za svakog člana privremenog osoblja vodi se samo jedan osobni dosje.

Član privremenog osoblja ima, čak i nakon napuštanja službe, pravo na uvid u sve dokumente u svojem dosjeu i na izradu preslika.

Osobni dosje je povjerljiv i uvid u njega moguć je samo u uredima administracije ili pomoću sigurnog elektroničkog medija. Prosljeđuje se, međutim, žalbenom vijeću ako se pokrene postupak u vezi s članom privremenog osoblja.

Članak 33.

Članovi privremenog osoblja imaju pravo na uvid u svoju medicinsku dokumentaciju u skladu s uvjetima koje utvrdi agencija.

Članak 34.

Odluku kojom se nalaže naknada štete koju je agencija pretrpjela zbog teške povrede dužnosti, kako je predviđeno člankom 25., donosi AACC nakon razmatranja formalnosti predviđenih u slučajevima otkaza zbog teške povrede dužnosti.

Odluke o pojedinačnim članovima privremenog osoblja objavljuju se kako je predviđeno člankom 31.

Članak 35.

Povlastice i imuniteti koje uživaju članovi privremenog osoblja dodjeljuju im se isključivo u interesu agencije. Članovi privremenog osoblja ne izuzimaju se od ispunjavanja privatnih obveza, odnosno od poštovanja zakona i policijskih propisa koji su na snazi.

U slučaju da su povlastice i imuniteti predmet spora, dotični član privremenog osoblja odmah o tome obavješćuje agenciju.

POGLAVLJE 3.

Uvjeti zapošljavanja

Članak 36.

1.   Zapošljavanje privremenog osoblja provodi se kako bi agencija dobila usluge najsposobnijih, najučinkovitijih i najčasnijih osoba, koje se odabiru na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica koje sudjeluju u agenciji.

Privremeno osoblje odabire se bez razlike s obzirom na rasu, politička, filozofska ili religijska uvjerenja, spol ili spolnu orijentaciju i neovisno o njihovu bračnom statusu ili obiteljskoj situaciji.

2.   Člana privremenog osoblja može se zaposliti samo ako:

(a)

je državljanin jedne od država članica agencije i ako uživa sva građanska prava;

(b)

je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;

(c)

dostavi odgovarajuće potvrde koje dokazuju prikladnost za obavljanje poslova;

(d)

je fizički sposoban obavljati poslove; i

(e)

dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od jezika Europske unije i o zadovoljavajućem poznavanju nekog drugog jezika Unije na razini potrebnoj za obavljanje poslova.

3.   Ako je potrebno, upravljački odbor donosi posebne odredbe o postupcima zapošljavanja privremenog osoblja, u okviru Zajedničke akcije 2004/551/ZVSP.

Članak 37.

Prije zapošljavanja, član privremenog osoblja obavlja liječnički pregled kod službenog liječnika agencije kako bi se potvrdilo da ispunjava uvjete iz članka 36. stavka 2. točke (d).

Ako se na temelju liječničkog pregleda predviđenog prvim podstavkom donese negativno liječničko mišljenje, kandidat može, u roku od 20 dana od primitka obavijesti od agencije, zatražiti da se njegov predmet uputi na razmatranje liječničkom povjerenstvu u sastavu od tri liječnika koje AACC odabere među službenim liječnicima agencije. Liječničko povjerenstvo traži očitovanje liječnika koji je dao prvo negativno mišljenje. Kandidat može liječničkom povjerenstvu dostaviti mišljenje liječnika po vlastitom izboru. U slučaju da liječničko povjerenstvo potvrdi zaključke liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom, kandidat snosi 50 % troškova honorara i dodatnih troškova.

Članak 38.

Od člana privremenog osoblja može se zahtijevati probni rad od najviše šest mjeseci.

Ako član privremenog osoblja tijekom probnog rada zbog bolesti ili nesreće ne može obavljati poslove u trajanju od mjesec dana ili više, AACC mu može produljiti probni rad za isto to razdoblje.

Najkasnije mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti člana privremenog osoblja koji je na probnom radu za obavljanje poslova njegovog radnog mjesta te o njegovom ponašanju i učinkovitosti na radnom mjestu. To se izvješće dostavlja osobi na koju se odnosi i koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Član privremenog osoblja čiji rad nije zadovoljavajući za zapošljavanje na stalno radno mjesto, otpušta se.

Međutim, u iznimnim okolnostima AACC može odobriti nastavak probnog rada za maksimalno šest mjeseci i po mogućnosti preraspodijeliti člana privremenog osoblja u drugi odjel.

Izvješće o članu privremenog osoblja koji je na probnom radu može se sastaviti bilo kada tijekom probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući. To se izvješće dostavlja osobi na koju se odnosi i koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. AACC na temelju toga izvješća može donijeti odluku o otkazu članu privremenog osoblja koji je na probnom radu prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok.

Članak 39.

1.   Član privremenog osoblja zapošljava se na prvom stupnju svojeg razreda.

Radi uzimanja u obzir profesionalnog iskustva, AACC može odobriti dodavanje radnog staža do najviše 24 mjeseca. Za primjenu ovog članka donose se opće provedbene odredbe.

2.   Ako se član privremenog osoblja rasporedi na radno mjesto koje odgovara višem razredu, kako je predviđeno člankom 9. drugim stavkom, razvrstava se na početni stupanj tog razreda. Međutim, članovi privremenog osoblja u razredima od AD 9 do AD 13 koji obavljaju poslove načelnika odjela i imenovani su u viši razred, raspoređuju se na drugi stupanj novog razreda. Isto rješenje primjenjuje se na svakog člana privremenog osoblja koji je nakon promaknuća imenovan direktorom ili glavnim direktorom.

Članak 40.

Sposobnost, učinkovitost i ponašanje u službi svakog člana privremenog osoblja podliježu periodičnom izvješću koje se podnosi najmanje jednom svake dvije godine. Izvršni direktor donosi odredbe kojima se daje pravo na podnošenje žalbe tijekom postupka izvješćivanja, što treba iskoristiti prije podnošenja pravnog lijeka iz članka 167. stavka 2.

Izvješća za članove privremenog osoblja u funkcijskoj skupini AST od razreda 4 naviše mogu sadržavati mišljenje o tome je li on, na temelju uspješnosti u obavljanju poslova, sposoban obavljati poslove administratora.

Izvješće se dostavlja članu privremenog osoblja. On ima pravo dati bilo kakvu primjedbu koju smatra potrebnom.

POGLAVLJE 4.

Radni uvjeti

Odjeljak A

Roditeljski ili obiteljski dopust

Članak 41.

Član privremenog osoblja ima za svako dijete pravo na roditeljski dopust bez primanja osnovne plaće u trajanju od najviše šest mjeseci za svako dijete, a potrebno ga je iskoristiti tijekom prvih dvanaest godina nakon djetetova rođenja ili posvojenja djeteta. Trajanje dopusta može se udvostručiti za samohrane roditelje na temelju općih provedbenih odredaba koje usvoji agencija. Svaki dopust koji se uzima u bilo koje vrijeme može trajati najmanje mjesec dana.

Za vrijeme roditeljskog dopusta član privremenog osoblja je i dalje uključen u sustav socijalne sigurnosti; i dalje ima pravo na stjecanje mirovinskih prava, naknadu za uzdržavano dijete i naknadu za obrazovanje. Član privremenog osoblja zadržava radno mjesto i pravo na napredovanje u viši stupanj ili promaknuće u viši razred. Dopust se može iskoristiti u punom radnom vremenu ili na pola radnog vremena. Ako se roditeljski dopust uzima u obliku dopusta na pola radnog vremena, udvostručuje se najdulje razdoblje utvrđeno prvim stavkom. Član privremenog osoblja za vrijeme roditeljskog dopusta ima pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od 798,77 EUR ili na 50 % tog iznosa ako koristi dopust na pola radnog vremena, ali uz uvjet da tijekom dopusta nema drugo plaćeno zaposlenje. Ukupni trošak doprinosa za sustav socijalne sigurnosti predviđen člancima 67. i 68., izračunan na temelju osnovne plaće člana privremenog osoblja, snosi agencija.

Međutim, u slučaju dopusta na pola radnog vremena ova se odredba primjenjuje samo na razliku između pune osnovne plaće i proporcionalno umanjene osnovne plaće. Doprinosi člana privremenog osoblja za isplaćeni dio osnovne plaće izračunavaju se primjenom postotaka koji bi se primjenjivali i da je zaposlen u punom radnom vremenu.

Za samohrane roditelje iz prvog stavka i za vrijeme prva tri mjeseca roditeljskog dopusta, ako dopust uzima otac tijekom rodiljnog dopusta ili ako ga uzima jedan roditelj neposredno nakon rodiljnog dopusta, tijekom ili nakon dopusta za posvojenje mjesečna naknada iznosi 1 065,02 EUR ili 50 % tog iznosa ako je član privremenog osoblja uzeo dopust na pola radnog vremena. Iznosi navedeni u ovom članku usklađuju se s primicima od rada.

Članak 42.

U slučaju teške bolesti ili teškog invaliditeta bračnog druga člana privremenog osoblja, srodnika u uzlaznoj ili silaznoj liniji, brata ili sestre, član privremenog osoblja ima pravo na obiteljski dopust bez osnovne plaće ako dostavi liječničku potvrdu. Ukupno trajanje takvog dopusta tijekom cjelokupne karijere člana privremenog osoblja ne smije biti dulje od devet mjeseci.

Primjenjuje se članak 41. drugi stavak.

Odjeljak B

Radno vrijeme

Članak 43.

Članovi privremenog osoblja u aktivnoj službi na raspolaganju su agenciji u bilo koje vrijeme. Međutim, redovno tjedno radno vrijeme ne smije biti dulje od 42 sata, pri čemu broj sati u radnom danu određuje AACC. Poštujući to ograničenje, AACC može, nakon savjetovanja s odborom osoblja, odrediti radno vrijeme određenih skupina članova privremenog osoblja zaduženih za određene poslove.

Od člana privremenog osoblja se, međutim, može zahtijevati da zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila bude u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće i izvan redovnog radnog vremena. Agencija donosi detaljna pravila o primjeni ovog stavka nakon savjetovanja s odborom osoblja.

Članak 44.

1.   Član privremenog osoblja može zatražiti odobrenje za rad u nepunom radnom vremenu.

AACC može dati takvo odobrenje ako je to u skladu s interesima službe.

2.   Član privremenog osoblja ima pravo na odobrenje u sljedećim slučajevima:

(a)

za brigu o djetetu mlađem od 9 godina,

(b)

za brigu o djetetu u dobi između 9 i 12 godina, ako smanjenje radnog vremena nije veće od 20 % redovnog radnog vremena,

(c)

radi brige o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluje od teške bolesti ili ima teški invaliditet,

(d)

radi daljnjeg osposobljavanja, ili

(e)

od 55. godina života tijekom zadnjih pet godina prije umirovljenja.

U slučaju kada se zahtjev podnese radi daljnjeg osposobljavanja ili od 55. godine života, AACC može odbiti izdati odobrenje ili odgoditi njegovo stupanje na snagu samo u iznimnim okolnostima i zbog neodgodivih potreba službe.

U slučaju da se pravo koristi radi brige o bračnom drugu, srodniku u uzlaznoj ili silaznoj liniji, bratu ili sestri koji boluje od teške bolesti ili ima teški invaliditet, ili radi daljnjeg osposobljavanja, ukupno trajanje svih razdoblja tijekom cijele karijere člana privremenog osoblja ne smije biti dulje od pet godina.

3.   AACC odgovara na zahtjev člana privremenog osoblja u roku od 60 dana.

4.   Pravila kojima se uređuje rad u nepunom radnom vremenu i postupci za odobrenje utvrđeni su u Prilogu II.

Članak 45.

Član privremenog osoblja može podnijeti zahtjev za rad u nepunom radnom vremenu u obliku dijeljenja poslova radnog mjesta koje AACC smatra prikladnim za tu svrhu. Odobrenje za rad u nepunom radnom vremenu u obliku dijeljenja radnog mjesta nije vremenski ograničeno. AACC ga, međutim, može ukinuti u interesu službe obavještavajući člana privremenog osoblja šest mjeseci unaprijed. AACC može ukinuti odobrenje i na zahtjev dotičnog člana privremenog osoblja i obavještavajući ga o tome najmanje šest mjeseci unaprijed. U tom se slučaju člana privremenog osoblja može premjestiti na drugo radno mjesto.

Primjenjuju se članak 53. i, osim stavka 2. treće rečenice, Prilog II. članak 3. AACC može donijeti detaljna pravila za primjenu ovog članka.

Članak 46.

Od člana privremenog osoblja ne može se zahtijevati prekovremeni rad, osim u hitnim slučajevima ili zbog iznimnog opterećenja poslom; noćni rad, rad nedjeljom ili praznicima može se odobriti samo u skladu s postupkom koji određuje AACC. Ukupno trajanje prekovremenog rada koji se može zahtijevati od člana privremenog osoblja ne smije prelaziti 150 sati tijekom šestomjesečnog razdoblja.

Članovi privremenog osoblja u funkcijskoj skupini AD i funkcijskoj skupini AST od 5 do 11 nemaju pravo na naknadu ili plaću za prekovremeni rad.

Kako je predviđeno Prilogom IV., članovi privremenog osoblja u razredu od AST od 1 do AST 4 imaju pravo na kompenzacijski dopust ili plaću ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski dopust u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljen prekovremeni rad.

Članak 47.

Član privremenog osoblja od kojeg se očekuje da redovito radi noću, subotom, nedjeljom ili praznicima ima pravo na posebnu naknadu za rad u smjenama, koji agencija zahtijeva zbog potreba službe ili sigurnosnih pravila i koji smatra redovnim i trajnim.

AACC određuje kategorije članova privremenog osoblja koji imaju pravo na te naknade i stope te uvjete za njihovo odobravanje.

Redovno radno vrijeme člana privremenog osoblja za rad u smjenama ne smije prijeći ukupni godišnji zbroj sati u redovnom radnom vremenu.

Članak 48.

Član privremenog osoblja ima pravo na posebnu naknadu ako se od njega traži da u skladu s odlukom AACC-a i zbog službenih razloga ili sigurnosnih pravila bude u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće izvan redovnog radnog vremena.

AACC određuje kategorije članova privremenog osoblja koji imaju pravo na te naknade i stope te uvjete za njihovo odobravanje.

Članak 49.

Određenim članovima privremenog osoblja mogu se odobriti posebne naknade kako bi se kompenzirali posebno teški radni uvjeti.

Agencija određuje kategorije korisnika te stope i uvjete za primanje takve posebne naknade.

Odjeljak C

Dopust

Članak 50.

Članovi privremenog osoblja imaju pravo na godišnji odmor od najmanje 24 radna dana i najviše 30 radnih dana za kalendarsku godinu, u skladu s pravilima koje sporazumno donose institucije Zajednice.

Osim godišnjeg odmora, članu privremenog osoblja može se iznimno na zahtjev odobriti poseban dopust. Pravila koja se odnose na taj dopust određena su u Prilogu III.

Članak 51.

Trudnice, osim dopusta predviđenog člankom 50., po podnošenju liječničke potvrde imaju pravo na dodatnih dvadeset tjedana dopusta. Dopust počinje najranije šest tjedana prije očekivanog datuma poroda navedenog u potvrdi i završava najranije 14 tjedana nakon datuma poroda. U slučaju višestrukog poroda, prijevremenog poroda ili rođenja djeteta s teškoćama u razvoju, trajanje dopusta je 24 tjedna. Za potrebe ove odredbe prijevremenim porodom smatra se porod prije navršenog 34. tjedna trudnoće.

Članak 52.

1.   Član privremenog osoblja koji predoči dokaz o nesposobnosti za obavljanje poslova zbog bolesti ili nesreće ima pravo na bolovanje.

Dotični član privremenog osoblja što prije obavješćuje agenciju o nesposobnosti te istodobno navodi svoju trenutačnu adresu. Ako je odsutan više od tri dana, treba predočiti liječničku potvrdu. Potvrda se mora poslati najkasnije petog dana izostanka, što se potvrđuje poštanskim pečatom. Ako to ne učini, izostanak člana privremenog osoblja smatra se neopravdanim, osim ako potvrdu nije poslao zbog razloga koji su izvan njegove kontrole.

Od člana privremenog osoblja može se u svakom trenutku zatražiti da obavi liječnički pregled koji organizira agencija. Ako se pregled ne može obaviti zbog razloga koji se mogu pripisati članu privremenog osoblja, njegov se izostanak smatra neopravdanim od datuma kada se pregled trebao obaviti.

Ako se nalazom pregleda potvrdi da je član privremenog osoblja sposoban obavljati poslove, njegov se izostanak, podložno sljedećem podstavku, smatra neopravdanim od datuma pregleda.

Ako član privremenog osoblja smatra da su zaključci liječničkog pregleda koji je organizirao AACC medicinski neutemeljeni, on ili liječnik koji postupa u njegovo ime mogu u roku od dva dana podnijeti agenciji zahtjev za upućivanje predmeta neovisnom liječniku radi davanja mišljenja.

Agencija odmah prosljeđuje zahtjev drugom liječniku kojeg sporazumno odaberu liječnik člana privremenog osoblja i službeni liječnik agencije. Ako se dogovor o odabiru liječnika ne postigne u roku od pet dana, agencija odabire osobu s popisa neovisnih liječnika koji svake godine za tu potrebu i uz opću suglasnost sastavljaju AACC i odbor osoblja. Član privremenog osoblja može podnijeti prigovor protiv odabira agencije, nakon čega agencija odabire drugu osobu s popisa i taj je odabir konačan.

Mišljenje neovisnog liječnika koje se daje nakon savjetovanja s liječnikom člana privremenog osoblja i službenim liječnikom agencije obvezujuće je. Ako mišljenje neovisnog liječnika potvrdi zaključke pregleda koji organizira agencija, izostanak se smatra neopravdanim od datuma tog pregleda. Ako mišljenje neovisnog liječnika ne potvrdi zaključak tog pregleda, izostanak se za sve potrebe smatra opravdanim.

2.   Ako član privremenog osoblja u razdoblju od 12 mjeseci zbog bolesti u trajanju do tri dana izostane više od ukupno 12 dana, za svaki daljnji izostanak zbog bolesti mora predočiti liječničku potvrdu. Njegov se izostanak smatra neopravdanim od trinaestog dana izostanka zbog bolesti bez liječničke potvrde.

3.   Ne dovodeći u pitanje primjenu pravila o stegovnom postupku, svaki izostanak koji se u skladu sa stavcima 1. i 2. smatra neopravdanim oduzima se prema potrebi od godišnjeg odmora dotičnog člana privremenog osoblja. U slučaju da je član privremenog osoblja iskoristio pravo na godišnji odmor, on gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.

4.   Ako član privremenog osoblja u razdoblju od tri godine ima više od 12 mjeseci bolovanja, AACC može uputiti njegov predmet Odboru za utvrđivanje invalidnosti.

5.   Od člana privremenog osoblja može se zahtijevati da nakon pregleda koji obavi službeni liječnik agencije uzme bolovanje ako njegovo zdravstveno stanje to zahtijeva ili ako član njegovog kućanstva boluje od zarazne bolesti.

U slučaju spora primjenjuje se postupak određen u stavku 1. od petog do sedmog podstavka.

6.   Članovi privremenog osoblja svake godine obavljaju liječnički pregled kod službenog liječnika agencije ili liječnika po vlastitom izboru.

U potonjem slučaju trošak liječnikova honorara snosi agencija do maksimalnog iznosa koji AACC odredi za razdoblje od najdulje tri godine.

Članak 53.

Godišnji odmor člana privremenog osoblja kojem je odobren rad u nepunom radnom vremenu proporcionalno se smanjuje za vrijeme trajanja odobrenja.

Članak 54.

Osim u slučaju bolesti ili nesreće, član privremenog osoblja ne smije izostati s posla bez prethodnog dopuštenja svojeg neposredno nadređenog. Ne dovodeći u pitanje stegovne mjere koje se mogu primjenjivati, svaki utvrđeni neodobreni izostanak oduzima se od godišnjeg odmora dotičnog člana privremenog osoblja. Ako je iskoristio cijeli godišnji odmor, gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.

Ako član privremenog osoblja želi provesti dopust izvan mjesta zaposlenja, treba prethodno zatražiti dopuštenje AACC-a.

Posebni dopust, roditeljski dopust i obiteljski dopust ne smiju biti dulji od trajanja ugovora.

Plaćeno bolovanje predviđeno člankom 52. ne smije, međutim, biti dulje od tri mjeseca ili razdoblja tijekom kojeg je član privremenog osoblja radio ako je to razdoblje dulje. Dopust ne smije biti dulji od trajanja ugovora.

Nakon isteka tih rokova, član privremenog osoblja čiji ugovor još nije istekao upućuje se na neplaćeni dopust, bez obzira na to što i dalje ne može obavljati poslove.

Međutim, ako član privremenog osoblja oboli od profesionalne bolesti ili pretrpi ozljedu prilikom obavljanja poslova, on nastavlja primati punu plaću u razdoblju nesposobnosti za rad sve dok mu se ne prizna pravo na naknadu za invalidnost na temelju članka 76.

Odjeljak D

Praznici

Članak 55.

Agencija sastavlja popis praznika.

Članak 56.

1.   U iznimnim se okolnostima članu privremenog osoblja može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust zbog posebno važnih osobnih razloga. AACC određuje trajanje tog dopusta koje ne prelazi četvrtinu razdoblja koje je član privremenog osoblja već odradio ili:

tri mjeseca ako je radni staž člana privremenog osoblja kraći od četiri godine;

dvanaest mjeseci u svim ostalim slučajevima.

2.   Dopust odobren u skladu s prethodnim stavkom ne uzima se u obzir za potrebe primjene članka 59. devetog stavka.

3.   Tijekom neplaćenog dopusta članu privremenog osoblja suspendiraju se prava iz sustava socijalne sigurnosti predviđenog člankom 67.

Međutim, član privremenog osoblja koji nema plaćeno zaposlenje može, najkasnije mjesec dana nakon početka neplaćenog dopusta započne, zatražiti da i dalje bude osiguran od rizika iz članka 67., pod uvjetom da tijekom dopusta snosi polovinu troškova doprinosa predviđenih tim člankom; doprinosi se izračunavaju na temelju njegove zadnje osnovne plaće.

Nadalje, član privremenog osoblja koji dokaže da ne može steći mirovinska prava u okviru drugog sustava mirovinskog osiguranja, može se prijaviti kako bi stjecao daljnja mirovinska prava tijekom neplaćenog dopusta, pod uvjetom da snosi troškove doprinosa jednake trostrukom iznosu utvrđenom člankom 89.; doprinosi se izračunavaju na temelju osnovne plaće za njegov razred i stupanj.

Članak 57.

Članu privremenog osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka, zamjensko služenje vojnog roka ili na vojnu obuku ili na služenje u oružanim snagama, odobrava se dopust za obavljanje vojne službe; taj dopust ni u kojem slučaju ne smije biti dulji od trajanja ugovora.

Član privremenog osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka ili zamjensko služenje vojnog roka prestaje primati primitke od rada, ali i dalje zadržava pravo napredovanja na viši stupanj na temelju ovog Pravilnika o osoblju. Također zadržava pravo na otpremninu ako nakon dovršetka vojnog roka ili zamjenskog vojnog roka retroaktivno uplati doprinose za mirovinsko osiguranje.

Član privremenog osoblja koji je pozvan na vojnu obuku ili je pozvan služiti u oružanim snagama i dalje prima, tijekom trajanja obuke ili služenja, primitke od rada od kojih se oduzima iznos koji član dobiva za vojnu službu.

POGLAVLJE 5.

Primici od rada i troškovi

Članak 58.

Primici od rada članova privremenog osoblja uključuju osnovnu plaću, obiteljske naknade i ostale naknade.

Članak 59.

1.   Primici od rada članova privremenog osoblja izražavaju se u eurima. Ponderi, odbici, godišnja revizija i usklađivanja utvrđuju se prema pravilima jednakima onima u člancima 63., 64., 65., 65.a i 66.a Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (2), dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju EZ-a” i u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 od 29. veljače 1968. o utvrđivanju uvjeta i postupka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica (3). Odbici navedeni u Pravilniku o osoblju EZ-a idu u korist proračuna agencije, osim doprinosa za osiguranje od bolesti, nesreće i za slučaj nezaposlenosti.

2.   Osnovna plaća određuje se prema istim pravilima koja su navedena u članku 66. Pravilnika o osoblju EZ-a.

3.   Obiteljske naknade uključuju:

(a)

naknadu za kućanstvo;

(b)

naknadu za uzdržavano dijete;

(c)

naknadu za obrazovanje.

4.   Članovi privremenog osoblja koji primaju obiteljske naknade iz ovog članka prijavljuju slične naknade koje primaju iz drugih izvora; naknade isplaćene u skladu s Prilogom V. člancima 1., 2. i 3. umanjuju se za iznos naknada iz drugih izvora.

5.   Naknada za uzdržavano dijete može se udvostručiti posebnom obrazloženom odlukom koju AACC donosi na temelju liječničke dokumentacije kojom se potvrđuje da uzdržavano dijete ima mentalno ili tjelesno oštećenje, zbog čega član privremenog osoblja ima znatne troškove.

6.   Naknade koje na temelju Priloga V. članaka 1., 2. i 3. prima osoba koja nije član privremenog osoblja, isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj ta osoba ima boravište, uzimajući prema potrebi u obzir devizne tečajeve iz članka 63. drugog stavka Pravilnika o osoblju EZ-a. Ako je predmetna zemlja unutar Europske unije, na te se naknade primjenjuje ponder utvrđen za tu zemlju, ili ponder 100 ako je zemlja boravišta izvan Unije.

Za isplatu obiteljskih naknada toj osobi primjenjuju se stavci 4. i 5.

7.   Naknada za život u inozemstvu iznosi 16 % zbroja osnovne plaće, naknade za kućanstvo i naknade za uzdržavano dijete na koje član privremenog osoblja ima pravo. Naknada za život u inozemstvu iznosi najmanje 442,78 EUR mjesečno.

8.   U slučaju smrti člana privremenog osoblja, nadživjeli bračni drug ili uzdržavana djeca imaju pravo na pune primitke od rada pokojnika do kraja trećeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je nastupila smrt.

U slučaju smrti osobe koja ima pravo na naknadu za invalidnost, gornje odredbe se primjenjuju na pokojnikovu naknadu za invalidnost.

9.   Član privremenog osoblja koji je dvije godine bio na istom stupnju u svojem razredu, automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu.

Članak 60.

Isplata obiteljskih naknada i naknade za život u inozemstvu utvrđuje se u skladu s Prilogom V. člancima 1., 2., 3. i 4.

Članak 61.

Podložno člancima od 62. do 65., član privremenog osoblja, u skladu s Prilogom V. člancima od 5. do 16., ima pravo na naknadu troškova koji su nastali zbog preuzimanja dužnosti, premještaja ili odlaska iz službe kao i na naknadu troškova nastalih u obavljanju poslova ili u vezi s njima.

Članak 62.

Član privremenog osoblja zaposlen na određeno vrijeme koje nije kraće od 12 mjeseci, kako je predviđeno Prilogom V. člankom 9., ima pravo na naknadu troškova selidbe.

Članak 63.

1.   Član privremenog osoblja zaposlen na određeno vrijeme koje nije kraće od godinu dana prima naknadu za nastanjenje, kako je predviđeno Prilogom V. člankom 5., koja za očekivano trajanje zaposlenja:

od najmanje godinu dana, ali kraće od dvije godine,

iznosi jednu trećinu

iznosa utvrđenog Prilogom V. člankom 5.

od najmanje dvije godine, ali kraće od tri godine,

iznosi dvije trećine

od tri godine ili više,

iznosi tri trećine

2.   Naknada za preseljenje predviđena Prilogom V. člankom 6. dodjeljuje se članu privremenog osoblja koji je navršio četiri godine staža u službi. Član privremenog osoblja koji je navršio više od godinu dana, a manje od četiri godine staža u službi, prima naknadu za preseljenje razmjerno duljini staža u službi.

3.   Međutim, naknada za nastanjenje predviđena stavkom 1. i naknada za preseljenje predviđena stavkom 2. ne smije biti manja od:

(a)

976,85 EUR za člana privremenog osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo; i

(b)

580,83 EUR za člana privremenog osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su oboje članovi privremenog osoblja imaju pravo na naknadu za nastanjenje ili naknadu za preseljenje, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.

U slučajevima kada je bračni drug člana privremenog osoblja agencije dužnosnik ili drugi službenik Europskih zajednica, ima pravo na naknadu za nastanjenje ili naknadu za preseljenje te prima veću osnovnu plaću, ta se naknada ne isplaćuje članu privremenog osoblja.

Članak 64.

Dnevnica se utvrđuje Prilogom V. člankom 10. Međutim, član privremenog osoblja zaposlen na određeno vrijeme koje je kraće od 12 mjeseci i koji dostavi dokaz da ne može više živjeti u svojem mjestu boravišta, ima pravo na dnevnicu tijekom trajanja ugovora ili najviše godinu dana.

Članak 65.

Prilog V. članak 8. o godišnjoj isplati putnih troškova iz mjesta rada u matično mjesto primjenjuje se samo na članove privremenog osoblja koji su navršili najmanje devet mjeseci rada u službi.

Članak 66.

Plaćanje dospjelih iznosa vrši se kako je predviđeno Prilogom V. člancima 17. i 18.

POGLAVLJE 6.

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Odjeljak A

Zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nesreće, davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Članak 67.

1.   Član privremenog osoblja tijekom zaposlenja, bolovanja i neplaćenog dopusta iz članaka 16. i 56. u skladu s uvjetima koji su u njima određeni ili ako prima naknadu za invalidnost, njegov bračni drug, ako nema pravo na davanja jednake naravi i razine na temelju neke druge pravne odredbe ili propisa, njegova djeca i drugi uzdržavanici u smislu Priloga V. članka 2. i primatelji mirovine za nadživjele osobe imaju zdravstveno osiguranje kojim se, podložno istim pravilima koje institucije Zajednice sporazumno utvrđuju u skladu s člankom 72. Pravilnika o osoblju EZ-a, pokriva do 80 % nastalih troškova. Ta se stopa uvećava na 85 % za sljedeće usluge: savjetovanja i posjete, kirurške zahvate, farmaceutske proizvode, bolničko liječenje, radiologiju, analize, laboratorijska ispitivanja i proteze koje se izdaju na liječnički recept uz iznimku zubnih proteza. Stopa se povećava na 100 % u slučaju tuberkuloze, dječje paralize, raka, mentalnog oboljenja i drugih bolesti koje AACC priznaje kao bolesti slične težine te u slučaju pregleda za rano otkrivanje bolesti i u slučaju poroda. Međutim, naknada u visini od 100 % ne primjenjuje se u slučaju profesionalne bolesti ili nesreće kada se primjenjuje članak 68.

Nevjenčani partner člana privremenog osoblja smatra se u okviru sustava zdravstvenog osiguranja bračnim drugom ako su ispunjena prva tri uvjeta iz Priloga V. članka 1. stavka 2. točke (c).

Trećinu doprinosa potrebnih za to osiguranje plaća član privremenog osoblja, uz uvjet da taj iznos nije veći od 2 % njegove osnovne plaće.

2.   Član privremenog osoblja kojem prestaje radni odnos i koji predoči dokaz o tome da nema plaćeno zaposlenje može, najkasnije mjesec dana nakon mjeseca u kojemu prestaje njegov radni odnos, podnijeti zahtjev da i dalje bude zdravstveno osiguran, kako je predviđeno stavkom 1., u trajanju od najviše šest mjeseci nakon prestanka radnog odnosa. Doprinosi iz stavka 1. izračunavaju se na temelju zadnje osnovne plaće koju je primio član privremenog osoblja, pri čemu on snosi trošak za polovinu doprinosa.

Odlukom koju AACC donosi nakon savjetovanja sa službenim liječnikom agencije, rok od mjesec dana za podnošenje zahtjeva i ograničenje osiguranja na šest mjeseci iz prvog podstavka ne primjenjuju se ako dotična osoba boluje od teške ili dugotrajne bolesti od koje je oboljela prije odlaska iz službe i o kojoj je obavijestila agenciju prije isteka šestomjesečnoga roka iz prvog podstavka, pod uvjetom da dotična osoba obavi liječnički pregled koji organizira agencija.

3.   Ako bivši bračni drug člana privremenog osoblja, dijete koje prestane biti uzdržavanik člana privremenog osoblja ili osoba koja se prestane smatrati uzdržavanim djetetom u smislu Priloga V. članka 2. može predočiti dokaz da nema plaćeno zaposlenje, ta osoba može u svojstvu osobe obuhvaćene osiguranjem člana privremenog osoblja zadržati zdravstveno osiguranje predviđeno stavkom 1. u trajanju od najviše godinu dana, za što se ne ubiru doprinosi. To jednogodišnje razdoblje počinje na datum pravomoćnosti razvoda ili gubitka statusa uzdržavanog djeteta ili osobe koja se smatra uzdržavanim djetetom.

4.   Član privremenog osoblja koji je ostao u službi agencije do 63. godine života ili koji prima naknadu za invalidnost, ima nakon odlaska iz službe pravo na davanja predviđena stavkom 1. Iznos doprinosa izračunava se na temelju iznosa mirovine ili naknade.

Ta davanja primaju i osobe koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe nakon smrti člana privremenog osoblja koji je bio u aktivnoj službi ili je bio u službi agencije do 63. godine života, ili nakon smrti osobe koja je imala pravo na naknadu za invalidnost. Iznos doprinosa izračunava se na temelju iznosa mirovine za nadživjele osobe.

5.   Osobe koje imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe ne primaju davanja iz stavka 1., osim ako podnesu zahtjev za to. Doprinosi se izračunavaju na temelju iznosa mirovine za djecu preminule osobe.

6.   U slučaju osoba koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, doprinosi iz stavaka 4. i 5. ne mogu biti manji od doprinosa izračunanih na temelju osnovne plaće koja odgovara prvom stupnju razreda 1.

7.   Ako su ukupni nenadoknađeni troškovi za razdoblje od dvanaest mjeseci veći od polovine osnovne mjesečne plaće člana privremenog osoblja, AACC odobrava posebnu naknadu, uzimajući u obzir obiteljske okolnosti zainteresirane osobe na način predviđen pravilima iz stavka 1.

8.   Osobe koje imaju pravo na gore navedena davanja prijavljuju sve naknade troškova koje su primile ili koje mogu potraživati za sebe ili osobe pokrivene njihovim osiguranjem u okviru nekog drugog zdravstvenog osiguranja predviđenog zakonom ili drugim propisom.

Ako je ukupni iznos naknade koju bi primile veći od naknada predviđenih stavkom 1., razlika se oduzima od iznosa koji se treba isplatiti na temelju stavka 1., uz iznimku naknada primljenih u okviru privatnog dopunskog sustava zdravstvenog osiguranja kojim se pokriva onaj dio troškova koji se ne nadoknađuje u sustavu zdravstvenog osiguranja agencije.

Članak 68.

1.   Član privremenog osoblja je za vrijeme zaposlenja, bolovanja ili neplaćenog dopusta iz članaka 16. i 56., u skladu s ovdje određenim uvjetima, osiguran od dana stupanja u službu od rizika profesionalnih bolesti i nesreća pod pravilima koja sporazumno donose institucije Zajednice u skladu s člankom 73. Pravilnika o osoblju EZ-a. Član privremenog osoblja doprinosi pokrivanju troškova osiguranja od rizika nastalih izvan radnog mjesta u iznosu do 0,1 % osnovne plaće.

U tim pravilima navode se rizici koji nisu osigurani.

2.   Isplaćuju se sljedeća davanja:

(a)

U slučaju smrti:

 

jednokratna isplata paušalnog iznosa u visini peterostruke osnovne godišnje plaće pokojnika, izračunane na temelju plaća primljenih tijekom dvanaest mjeseci prije nesreće; iznos se isplaćuje osobama navedenim u nastavku:

bračnom drugu ili djeci člana privremenog osoblja u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu člana privremenog osoblja; međutim, iznos koji se isplaćuje supružniku ne smije biti manji od 25 % paušalnog iznosa;

ako nema osoba u prethodno navedenoj kategoriji, ostalim potomcima u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu člana privremenog osoblja;

ako ni u jednoj od prethodno navedenih kategorija nema osoba, srodnicima u uzlaznoj liniji u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu člana privremenog osoblja;

ako ni u jednoj od prethodno navedene tri kategorije nema osoba, agenciji.

(b)

U slučaju potpune trajne invalidnosti:

 

jednokratna isplata članu privremenog osoblja paušalnog iznosa u visini njegove osmerostruke osnovne godišnje plaće, izračunane na temelju plaća primljenih tijekom dvanaest mjeseci prije nesreće.

(c)

U slučaju djelomične trajne invalidnosti:

 

Isplata članu privremenog osoblja dijela iznosa predviđenog točkom (b), izračunanog na temelju ljestvice utvrđene pravilima iz stavka 1.

U skladu s tim pravilima prethodno navedene isplate mogu se zamijeniti rentom.

Prethodno navedena davanja mogu se isplatiti uz davanja predviđena odjeljkom B.

3.   U skladu s pravilima iz stavka 1. pokriveni su i sljedeći troškovi: troškovi za liječenje, lijekove, bolničko liječenje, operativne zahvate, proteze, radiografiju, masažu, ortopedski i klinički troškovi, troškovi prijevoza i slični troškovi koji su nastali zbog nesreće ili profesionalne bolesti.

Naknada se, međutim, isplaćuje samo u slučaju da iznosom isplaćenim članu privremenog osoblja na temelju članka 67. nastali troškovi nisu u potpunosti pokriveni.

Članak 69.

1.   Doprinosi člana privremenog osoblja i agencije sustavu zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće u potpunosti se plaćaju sustavu zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće utvrđenom Pravilnikom o osoblju EZ-a.

2.   Međutim, ako se liječničkim pregledom predviđenim člankom 36. kod službenika utvrdi bolest ili invalidnost, AACC može odlučiti da se troškovi nastali zbog te bolesti ili invalidnosti odbiju od naknade troškova predviđene člankom 67.

Ako član privremenog osoblja dokaže se ne može osigurati u nekom drugom sustavu zdravstvenog osiguranja predviđenom zakonom ili drugim propisima može, na temelju zahtjeva što ga podnese najkasnije mjesec dana nakon isteka ugovora, i dalje biti osiguran u zdravstvenom osiguranju predviđenom člancima 67. i 68. u razdoblju koje ne smije biti dulje od šest mjeseci nakon isteka ugovora. Doprinosi predviđeni člankom 67. stavkom 2. izračunavaju se na temelju njegove zadnje osnovne plaće, a polovinu doprinosa snosi sam član.

3.   Vijeće prema potrebi pregledava i prilagođava stope doprinosa nakon razdoblja od šest godina u svjetlu rizika od bolesti i nesreće za privremeno osoblje agencije.

4.   AACC može, nakon savjetovanja sa službenim liječnikom agencije, odlučiti da se jednomjesečni rok za podnošenje zahtjeva i šestomjesečni rok predviđen stavkom 2. ne primjenjuje ako dotična osoba boluje od teške ili dugotrajne bolesti od koje je oboljela tijekom zaposlenja, o čemu je obavijestila agenciju prije isteka šestomjesečnog roka iz stavka 2., pod uvjetom da dotična osoba obavi liječnički pregled koji organizira agencija.

Članak 70.

1.   Bivši član privremenog osoblja koji je nezaposlen nakon što je prestao radni odnos s agencijom:

koji od agencije ne prima naknadu za invalidnost,

čiji radni odnos nije prestao zbog ostavke ili otkazom ugovora zbog stegovnih razloga,

koji je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi,

i koji ima boravište u nekoj od država članica EU-a,

ima pravo na mjesečnu naknadu za nezaposlene pod ovdje utvrđenim uvjetima.

Ako ima pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu, obvezan je prijaviti to agenciji. U takvim slučajevima iznos tih davanja odbija se od naknade koja se isplaćuje na temelju stavka 3.

2.   Kako bi ostvario pravo na naknadu za nezaposlenost, bivši član privremenog osoblja mora:

(a)

biti na vlastiti zahtjev prijavljen kao osoba koja traži posao pri službi za zapošljavanje države članice EU-a u kojoj ima boravište;

(b)

ispunjavati zakonske obveze te države članice EU-a koje se odnose na osobe koje primaju davanja za nezaposlenost prema njezinom zakonodavstvu;

(c)

svaki mjesec agenciji poslati potvrdu koju izdaje nadležna nacionalna služba za zapošljavanje u kojoj se navodi je li ispunio obveze i uvjete iz točaka (a) i (b).

Agencija može odobriti naknadu ili je nastaviti isplaćivati čak i ako nisu ispunjene obveze prema nacionalnom zakonodavstvu iz točke (b), u slučajevima bolesti, nesreće, majčinstva, invalidnosti ili slične situacije ili ako nadležno nacionalno tijelo odobri izuzeće.

Upravljački odbor donosi odredbe koje smatra potrebnima za primjenu ovog članka.

3.   Naknada za nezaposlenost utvrđuje se na temelju osnovne plaće koju je bivši član privremenog osoblja primao u trenutku prestanka službe.

Naknada iznosi:

(a)

60 % osnovne plaće za prvih 12 mjeseci;

(b)

45 % osnovne plaće od 13. do 24. mjeseca.

Osim tijekom prvih šest mjeseci, kada se primjenjuje u nastavku navedena donja granica, ali ne i gornja granica, tako izračunani iznosi ne smiju biti manji od 1 171,52 EUR niti veći od 2 343,04 EUR. Ta se ograničenja usklađuju prema pravilima određenima člankom 66. Pravilnika o osoblju EZ-a, u skladu s člankom 65. tog pravilnika.

4.   Razdoblje tijekom kojega se naknada za nezaposlenost isplaćuje bivšem članu privremenog osoblja ne smije biti dulje od 24 mjeseca od datuma prestanka radnog odnosa, a ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od jedne trećine navršenog staža u službi. Međutim, ako tijekom toga razdoblja član privremenog osoblja prestane ispunjavati uvjete određene stavcima 1. i 2., isplata naknade za nezaposlenost se obustavlja. Isplata se nastavlja ako prije isteka tog razdoblja bivši član privremenog osoblja ponovno počne ispunjavati navedene uvjete i ako nema pravo na davanje za nezaposlenost u nacionalnom sustavu.

5.   Bivši član privremenog osoblja koji ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo i na obiteljske naknade prema istim pravilima kako su predviđena člankom 67. Pravilnika o osoblju EZ-a. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju naknade za nezaposlenost u skladu s uvjetima utvrđenima Prilogom V. člankom 1.

Dotična osoba obvezna je prijaviti sve naknade iste vrste koje se njoj ili bračnom drugu isplaćuju iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od naknada koje se isplaćuju na temelju ovog članka.

Bivši član privremenog osoblja koji je stekao pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je predviđeno člankom 67., bez obveze uplate doprinosa.

6.   Naknada za nezaposlenost i obiteljske naknade Posebni fond isplaćuje u eurima. Ne primjenjuje se koeficijent ispravka.

7.   Doprinosima članova privremenog osoblja financira se jedna trećina sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Taj doprinos iznosi 0,81 % osnovne plaće dotične osobe nakon što se oduzme redovna naknada od 1 065,02 EUR s tim da se u obzir ne uzimaju koeficijenti ispravka predviđeni člankom 64. Pravilnika o osoblju EZ-a.

Doprinos se svaki mjesec odbija od plaće dotične osobe te se uplaćuje, zajedno s preostale dvije trećine koje financira agencija, u poseban fond za nezaposlenost ustanovljen u skladu s člankom 28.a Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Zajednica, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (dalje u tekstu: „UZOS EZ-a”). Agencija prema potrebi provjerava i prilagođava stopu doprinosa nakon razdoblja od 6 godina u svjetlu rizika nezaposlenosti za privremeno osoblje agencije.

8.   Na naknade za nezaposlenost koje se isplaćuju bivšem članu privremenog osoblja koji je nezaposlen primjenjuje se Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68.

9.   Nacionalne službe nadležne za zapošljavanje i nezaposlenost, postupajući u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, učinkovito surađuju s agencijom kako bi osigurale pravilnu primjenu ovog članka.

10.   Načini primjene ovog članka pobliže se uređuju pravilima utvrđenim uzajamnim dogovorom među institucijama Zajednice, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 2. zadnjeg podstavka.

Članak 71.

1.   Kada se članu privremenog osoblja rodi dijete, osoba koja stvarno skrbi za dijete prima naknadu u iznosu od 198,31 EUR.

Ista naknada isplaćuje se članu privremenog osoblja koji posvoji dijete mlađe od pet godina i koje je uzdržavanik u smislu Priloga V. članka 2. stavka 2.

2.   Ta se naknada isplaćuje i u slučaju prekida trudnoće nakon najmanje sedmog mjeseca.

3.   Primatelj naknade za rođenje djeteta dužan je prijaviti sve naknade slične naravi koje je za isto dijete primio iz drugih izvora; te se naknade oduzimaju od gore navedene naknade. Ako su oboje roditelja članovi privremenog osoblja agencije, naknada se plaća samo jednom.

Članak 72.

U slučaju smrti člana privremenog osoblja, bračnog druga, uzdržavanog djeteta ili drugih uzdržavanika člana privremenog osoblja u smislu Priloga V. članka 2. koje su živjele u kućanstvu člana privremenog osoblja, agencija nadoknađuje troškove povezane s prijevozom tijela iz mjesta rada člana privremenog osoblja u njegovo matično mjesto.

Međutim, u slučaju smrti člana privremenog osoblja za vrijeme službenog putovanja, agencija snosi troškove povezane s prijevozom tijela s mjesta na kojem je smrt nastupila u matično mjesto člana privremenog osoblja.

Članak 73.

Članu privremenog osoblja mogu se za vrijeme trajanja ugovora ili po isteku ugovora osigurati darovi, zajmovi ili predujmovi ako, kao posljedica teške dugotrajne bolesti ili invaliditeta ili nesreće koju je doživio tijekom rada, član privremenog osoblja nije sposoban za rad i dokaže da takva bolest ili nesreća nisu pokriveni drugim sustavom socijalne sigurnosti.

Odjeljak B

Osiguranje za slučaj invalidnosti i smrti

Članak 74.

Privremeno osoblje osigurano je od rizika smrti i invalidnosti tijekom zaposlenja u skladu sa sljedećim odredbama.

Isplate i davanja predviđena u ovom odjeljku suspendiraju se ako se suspendira isplata primitaka od rada koje član osoblja prima za zaposlenje na temelju ovog Pravilnika o osoblju.

Članak 75.

Ako se liječničkim pregledom koji član privremenog osoblja obavi prije stupanja u radni odnos utvrdi bolest ili invalidnost, AACC može u pogledu rizika povezanih s takvom bolešću ili invalidnošću, odlučiti da će član privremenog osoblja steći pravo na zajamčena davanja za invalidnost ili smrt tek pet godina nakon datuma stupanja u službu agencije.

Član privremenog osoblja može Odboru za utvrđivanje invalidnosti koji uspostavlja agencija podnijeti pravni lijek protiv te odluke. Sukladno sporazumu između agencije i Vijeća Europske unije, agencija može koristiti Odbor za utvrđivanje invalidnosti Vijeća.

Članak 76.

1.   Član privremenog osoblja kod kojeg se utvrdi potpuna invalidnost i čije se zaposlenje u agenciji zbog toga mora suspendirati, ima pravo na naknadu za invalidnost tijekom trajanja invalidnosti, a iznos te naknade utvrđuje se kako slijedi.

Ako član privremenog osoblja koji je primatelj naknade za invalidnost navrši 65 godina, primjenjuju se opća pravila o otpremnini. Iznos otpremnine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je službenik bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.

2.   Naknada za invalidnost iznosi 70 % zadnje osnovne plaće člana privremenog osoblja. Ona, međutim, ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života, odnosno osnovne plaće člana privremenog osoblja EZ-a prvog stupnja razreda 1. Na naknadu za invalidnost primjenjuje se uplata doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.

3.   Ako je invalidnost člana privremenog osoblja prouzročena nesrećom koja se dogodila u obavljanju poslova ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % iznosa za minimalne troškove života. U tim slučajevima doprinosi za mirovinsko osiguranje plaćaju se iz proračuna agencije.

4.   Ako član privremenog osoblja namjerno prouzroči invalidnost, AACC može donijeti odluku da ima pravo samo na otpremninu predviđenu člankom 85.

5.   Osobe koje imaju pravo na naknadu za invalidnost imaju pravo i na obiteljske naknade određene u skladu s člankom 59. stavkom 3. U skladu s Prilogom V. naknada za kućanstvo utvrđuje se na temelju primateljeve naknade.

Članak 77.

1.   Invalidnost utvrđuje Odbor za utvrđivanje invalidnosti iz članka 75.

2.   Agencija može zahtijevati redovne preglede primatelja naknade za invalidnost kako bi utvrdila ispunjava li još uvijek uvjete za primanje te naknade. Ako Odbor za utvrđivanje invalidnosti utvrdi da se ti uvjeti više ne ispunjavaju, član privremenog osoblja nastavlja raditi u agenciji pod uvjetom da mu ugovor nije istekao.

Međutim, ako se dotičnu osobu ne može zaposliti u službi agencije, ugovor se može otkazati pod uvjetom da se toj osobi isplati iznos u vrijednosti primitaka od rada koje bi primila tijekom otkaznog roka i, prema potrebi, naknada za otkaz ugovora predviđena člankom 95. Također se primjenjuje članak 85.

Članak 78.

Pravni sljednici preminulog člana privremenog osoblja, kako je određeno u skladu s pravilima jednakim onima iz Priloga VI. poglavlja 3., imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe u skladu s člancima od 79. do 82.

Ako bivši član privremenog osoblja koji prima naknadu za invalidnost umre, pravni sljednici preminulog člana privremenog osoblja, kako je definirano Prilogom VI. poglavljem 3., imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno u tom prilogu.

Ako dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi član privremenog osoblja ili bivši član privremenog osoblja koji prima naknadu za invalidnost, odredbe Priloga VIII. poglavlja 5. i 6. Pravilnika o osoblju EZ-a, koje se odnose na privremene mirovine, analogno se primjenjuju na bračnog druga i priznate uzdržavanike.

Članak 79.

Pravo na isplatu mirovine proizvodi učinke od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt ili, prema potrebi, prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon razdoblja u kojem nadživjeli bračni drug, djeca ili uzdržavanici preminulog počinju primati njegove prihode na temelju članka 59. stavka 8.

Članak 80.

Nadživjeli bračni drug člana privremenog osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe u skladu s Prilogom VI. poglavljem 3. Mirovina ne smije biti manja od 35 % zadnje osnovne mjesečne plaće koju je primao član privremenog osoblja niti manja od osnovne plaće člana privremenog osoblja EZ-a na prvom stupnju razreda 1.

Osoba koja prima mirovinu za nadživjele osobe ima pravo pod uvjetima utvrđenima u Prilogu V. na obiteljske naknade navedene u članku 59. stavku 3. Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete dvostruko je veći od iznosa naknade predviđene člankom 59. stavkom 3. točkom (b).

Članak 81.

Ako član privremenog osoblja ili osoba koja ima pravo na naknadu za invalidnost premine i pritom iza sebe ne ostavi bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, djeca koju je u smislu Priloga V. članka 2. preminuli uzdržavao u trenutku smrti imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s Prilogom VI. člankom 10.

Isto pravo na mirovinu primjenjuje se na djecu koja ispunjavaju prethodno navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog stupanja u brak bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe.

Ako član privremenog osoblja ili osoba koja ima pravo na naknadu za invalidnost premine, a nisu ispunjeni uvjeti navedeni u prvom stavku, djeca koja se smatraju njegovim uzdržavanicima u smislu Priloga V. članka 2. imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s Prilogom VI. člankom 10.; mirovina je, međutim, jednaka polovici mirovine izračunane u skladu s tim člankom.

Mirovina za djecu preminule osobe koju prima osoba koja se smatra uzdržavanim djetetom u smislu Priloga V. članka 2. stavka 4. Pravilniku o osoblju ne smije biti veća od dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete.

Ako je dijete posvojeno, u slučaju smrti biološkog roditelja kojeg je zamijenio posvojitelj ne isplaćuje se mirovina za djecu preminule osobe.

Djeca preminule osobe imaju pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s Prilogom V. člankom 3.

Članak 82.

U slučaju razvoda ili ako više kategorija nadživjelih osoba ima pravo zatražiti mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspodjeljuje na način predviđen Prilogom VI.

Članak 83.

1.   Neovisno o drugim odredbama, posebno onima u pogledu najmanjih iznosa koji se isplaćuju osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ukupni iznos mirovine za nadživjele osobe i obiteljskih naknada umanjen za porez i druga obvezna davanja, koji se isplaćuje udovici i drugim pravnim sljednicima, ne smije biti veći od sljedećih iznosa:

(a)

u slučaju smrti člana privremenog osoblja koji je aktivno zaposlen, na dopustu iz osobnih razloga, dopustu za služenje vojnog roka, roditeljskom ili obiteljskom dopustu, iznos primitaka od rada koji bi član privremenog osoblja primio u istom razredu i na istom stupnju da je još uvijek u službi, uvećan za obiteljske naknade koje bi primio u tom slučaju te umanjen za porez i ostale obvezne doprinose;

(b)

za razdoblje nakon datuma kada bi član privremenog osoblja koji se spominje pod (a) navršio 65 godina, iznos otpremnine na koju bi, da je živ, imao pravo nakon tog datuma na temelju razreda i stupnja na kojem je bio u trenutku smrti, uvećan za sve obiteljske naknade koje bi primio i umanjen za porez i druge obvezne doprinose;

(c)

u slučaju smrti bivšeg člana privremenog osoblja koji je imao pravo na naknadu za invalidnost, iznos mirovine na koju bi imao pravo da je živ, podložno naknadama i odbicima iz točke (b).

2.   Za potrebe stavka 1., ponderi, koji bi mogli utjecati na različite iznose, ne primjenjuju se.

3.   Najviši iznos definiran stavkom 1. točkama od (a) do (c) raspodjeljuje se među osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe razmjerno njihovim pravima, pri čemu se stavak 1. ne primjenjuje.

Na iznose koji se tako raspodjeljuju primjenjuje se članak 84. stavak 1. drugi i treći podstavak.

Članak 84.

1.   Gore predviđene mirovine izračunavaju se na temelju ljestvice plaća koja je na snazi prvog dana mjeseca u kojemu počinje ostvarivanje prava.

Na mirovine se ne primjenjuje koeficijent ispravka.

Mirovine izražene u eurima isplaćuju se u jednoj od valuta iz Priloga VI. članka 29.

2.   Ako se u skladu s člankom 59. prilagođavaju primici od rada, te se prilagodbe primjenjuju i na mirovine.

3.   Odredbe stavaka 1. i 2. analogno se primjenjuju na primatelje naknade za invalidnost.

Odjeljak C

Otpremnina

Članak 85.

Po napuštanju službe član privremenog osoblja ima pravo na isplatu otpremnine ili prijenos aktuarske protuvrijednosti svoje starosne mirovine u skladu s Prilogom VI. člankom 1.

Članak 86.

Ako je član privremenog osoblja iskoristio pravo predviđeno člankom 90., otpremnina mu se razmjerno smanjuje za razdoblje u kojem su iznosi povučeni.

Prvi se stavak ne primjenjuje na člana privremenog osoblja koji je u razdoblju od tri mjeseca nakon što se ovaj Pravilnik o osoblju počeo na njega primjenjivati zatražio dopuštenje da otplati te iznose uvećane za složenu kamatu po godišnjoj stopi od 3,5 %, koja se može revidirati u skladu s člankom 87.

Članak 87.

1.   Stopa za izračun složenih kamata efektivna je stopa iz stavaka 2. i 3. i prema potrebi se revidira prilikom petogodišnje aktuarske procjene.

2.   Kamatne stope koje se pri aktuarskim izračunima uzimaju u obzir temelje se na zabilježenim prosječnim godišnjim kamatnim stopama na dugoročni javni dug država članica EU-a kako ih je objavila Komisija Europskih zajednica. Za izračun odgovarajuće kamatne stope, bez inflacije, potrebne za aktuarske izračune koristi se odgovarajući indeks potrošačkih cijena.

3.   Efektivna godišnja stopa koja se pri aktuarskim izračunima uzima u obzir prosjek je prosječnih realnih kamatnih stopa za dvanaestogodišnje razdoblje koje prethodi tekućoj godini.

Odjeljak D

Financiranje sustava osiguranja od rizika invalidnosti i smrti te sustava mirovinskog osiguranja

Članak 88.

1.   Davanja isplaćena u okviru sustava socijalne sigurnosti predviđenog odjeljcima B i C terete proračun agencije. Države članice koje sudjeluju u agenciji zajednički jamče isplatu tih davanja u skladu s ljestvicom utvrđenom za financiranje tih rashoda.

2.   Plaće i naknade za invalide u svakom slučaju podliježu odbicima doprinosa za socijalno osiguranje predviđenima odjeljkom B.

3.   Financiranje sustava socijalne sigurnosti predviđenog odjeljcima B i C provodi se kako je određeno u članku 89. ovog Pravilnika o osoblju te u Prilogu VI. člancima 21. i 22.

4.   Doprinosi privremenog osoblja i agencije sustavu socijalne sigurnosti predviđenog odjeljcima B i C u cijelosti se uplaćuju u proračun agencije.

Članak 89.

Članovi privremenog osoblja doprinose jednu trećinu troškova financiranja ovog mirovinskog osiguranja. Doprinos iznosi 9,25 % osnovne plaće člana privremenog osoblja, pri čemu se ponderi predviđeni člankom 59. ne uzimaju u obzir. Odbija se mjesečno od plaća članova privremenog osoblja. Doprinos se prilagođava u skladu s pravilima utvrđenim u Prilogu XII. Pravilnika o osoblju EZ-a.

Članak 90.

U skladu s uvjetima koje utvrdi agencija, član privremenog osoblja može zahtijevati da agencija izvrši plaćanja koja se od njega traže kako bi stekao ili zadržao mirovinska prava u matičnoj zemlji. Agencija također može donijeti odluku o plaćanjima koja se traže od člana privremenog osoblja kako bi stekao ili zadržao mirovinska prava u matičnoj zemlji čak i bez zahtjeva tog člana privremenog osoblja. Agencija u tom slučaju mora odgovarajuće opravdati svoju odluku.

Ta plaćanja ne smiju biti dvostruko veća od stope predviđene člankom 89., a financiraju se iz proračuna agencije.

Odjeljak E

Rješavanje zahtjeva privremenog osoblja

Članak 91.

Sustav osiguranja za slučaj invalidnosti ili sustav mirovina za nadživjele osobe određuju se Prilogom VI. člancima od 19. do 23.

Odjeljak F

Isplata davanja

Članak 92.

1.   Isplata davanja vrši se u skladu s člancima 83. i 84. ovog Pravilnika o osoblju i s Prilogom VI. člankom 28.

2.   Svi iznosi koje član privremenog osoblja duguje agenciji na temelju ovog sustava osiguranja na datum isplate davanja odbijaju se od iznosa davanja na koje pravo ima on ili svi koji svoja prava izvode iz njegova prava. Odbitak se može raspodijeliti na više mjeseci.

Odjeljak G

Subrogacija u korist agencije

Članak 93.

1.   Ako je smrt, ozljedu ili bolest osobe obuhvaćene ovim Pravilnikom o osoblju izazvala treća strana, agencija subrogacijom stječe prava žrtve, odnosno njezinih pravnih sljednika, u odnosu na treću stranu u vezi s obvezama koje iz Pravilnika o osoblju proizlaze u slučaju smrti, ozljede ili bolesti, uključujući pravo na pokretanje postupka

2.   Subrogacijom predviđenom stavkom 1. obuhvaćeno je, među ostalim, sljedeće:

primici od rada koja član privremenog osoblja prima tijekom razdoblja privremene nesposobnosti za rad u skladu s člankom 52.,

plaćanja izvršena u skladu s člankom 59. stavkom 8. nakon smrti člana privremenog osoblja ili osobe koja ima pravo na naknadu za invalidnost,

davanja isplaćena u skladu s člancima 67. i 68. i njihovim provedbenim odredbama u vezi s osiguranjem od bolesti i nesreće,

plaćanje troškova za prijevoz tijela, u skladu s člankom 72.,

dodatne obiteljske naknade u skladu s Prilogom V. člankom 59. stavkom 5. i Prilogom V. člankom 2. stavcima 3. i 5. u vezi s uzdržavanim djetetom koje ima tešku bolest, nedostatak ili oštećenje,

naknade za invalidnost koje se isplaćuju u slučaju nesreće ili bolesti koja uzrokuje trajni invaliditet i onemogućuje članu privremenog osoblja obavljanje poslova,

mirovina za nadživjele osobe koja se isplaćuje u slučaju smrti člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja, odnosno smrti bračnog druga člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja s pravom na mirovinu, uz uvjet da bračni drug nije član privremenog osoblja,

mirovina za djecu preminule osobe koja se neovisno o dobi isplaćuje djetetu člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja, u slučaju kada dijete zbog teške bolesti, nedostatka ili oštećenja ne može zarađivati za život nakon smrti osobe koja ga je uzdržavala.

3.   Agencija, međutim, subrogacijom ne stječe prava na naknadu u vezi s posve osobnom štetom, primjerice nematerijalnom štetom, odštetom za pretrpljenu bol, patnju ili gubitak kvalitete života, koja je veća od naknade koja bi se za te kategorije dodijelila u skladu s člankom 68.

4.   Odredbama stavaka 1., 2. i 3. ne ograničuje se pravo agencije na izravno pokretanje postupka.

POGLAVLJE 7.

Povrat preplaćenih iznosa

Članak 94.

Osigurava se povrat svakog preplaćenog iznosa ako je primatelj bio svjestan da za njegovu isplatu nema valjanog razloga, odnosno ako je nepostojanje valjanog razloga bilo toliko očito da je toga morao biti svjestan.

Zahtjev za povrat mora se podnijeti najkasnije pet godina od datuma isplate iznosa. Ako AACC utvrdi da je primatelj namjerno doveo u zabludu administrativno tijelo radi stjecanja predmetnog iznosa, zahtjev za povrat vrijedi i nakon isteka tog roka.

POGLAVLJE 8.

Prestanak radnog odnosa

Članak 95.

Osim u slučaju smrti, radni odnos privremenog osoblja prestaje i:

(a)

na kraju mjeseca u kojem član privremenog osoblja navršava 65 godina života;

(b)

na datum naveden u ugovoru; ili

(c)

na kraju otkaznog roka navedenog u ugovoru, kojim se članu privremenog osoblja ili agenciji omogućuje raniji prekid radnog odnosa. Otkazni rok ne smije biti kraći od mjesec dana po godini staža u službi, s tim da ne smije trajati kraće od mjesec dana ni dulje od tri mjeseca.

Za članove privremenog osoblja čiji su ugovori produljeni otkazni rok je najviše šest mjeseci. Otkazni rok, međutim, ne može započeti za vrijeme rodiljskog dopusta ili bolovanja, pod uvjetom da bolovanje ne traje dulje od tri mjeseca. Štoviše, on se pod gore navedenim uvjetima suspendira za vrijeme rodiljskog dopusta ili bolovanja. Ako agencija otkaže ugovor, član privremenog osoblja ima pravo na naknadu jednaku jednoj trećini njegove osnovne plaće za razdoblje od datuma završetka obavljanja poslova do datuma isteka ugovora; ili

(d)

ako član privremenog osoblja više ne udovoljava uvjetima određenima člankom 36. stavkom 2. točkom (a), uz mogućnost da se odobri izuzeće predviđeno tom odredbom. Ako se izuzeće ne odobri, primjenjuje se otkazni rok iz točke (c).

Članak 96.

Agencija može prekinuti radni odnos bez otkaznog roka:

(a)

za vrijeme ili na kraju probnog rada u skladu s člankom 38.;

(b)

ako član privremenog osoblja ne može nastaviti obavljati poslove nakon završetka plaćenog bolovanja kako je predviđeno člankom 52. U tom slučaju član privremenog osoblja prima naknadu u visini osnovne plaće i obiteljskih naknada za dva dana po mjesecu staža navršenog u službi.

Članak 97.

1.   Nakon provođenja stegovnog postupka predviđenog glavom V., radni odnos člana privremenog osoblja može se prekinuti bez otkaznog roka iz stegovnih razloga ako on namjerno ili iz nepažnje teško povrijedi svoje obveze. AACC donosi obrazloženu odluku nakon što se dotičnom članu privremenog osoblja omogući iznošenje obrane.

Prije nego što mu se prekine radni odnos, član privremenog osoblja može biti suspendiran u skladu s člankom 160.

2.   Ako se radni odnos prekine u skladu sa stavkom 1., AACC može donijeti odluku o:

(a)

ograničavanju otpremnine predviđene člankom 85. na vraćanje doprinosa predviđenog člankom 88., uvećanog za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %;

(b)

uskraćivanju, u cijelosti ili djelomično, naknade za preseljenje predviđene člankom 63. stavkom 2.

Članak 98.

1.   Agencija prekida radni odnos člana privremenog osoblja bez otkaznog roka ako AACC utvrdi:

(a)

da je u trenutku zapošljavanja namjerno dostavio lažne podatke o profesionalnim sposobnostima i iskustvu ili svojoj sposobnosti za ispunjavanje uvjeta iz članka 36. stavka 2., i

(b)

da su dostavljeni lažni podaci bili odlučujući čimbenik u njegovom zapošljavanju.

2.   AACC u takvim slučajevima nakon saslušanja dotičnog člana privremenog osoblja i nakon provođenja stegovnog postupka predviđenog glavom V. utvrđuje da se radni odnos prekida.

Prije nego što mu se prekine radni odnos, član privremenog osoblja može biti suspendiran u skladu s člankom 160.

Primjenjuju se odredbe članka 97. stavka 2.

Članak 99.

Ne dovodeći u pitanje članke 97. i 98., član privremenog osoblja ili bivši član privremenog osoblja koji namjerno ili iz nepažnje ne ispunjava svoje obveze u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju, stegovno je odgovoran u skladu s glavom V. ovog Pravilnika o osoblju.

GLAVA III.

UGOVORNO OSOBLJE

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 100.

Za potrebe ovog Pravilnika o osoblju, „ugovorno osoblje” znači osoblje koje nije raspoređeno na radna mjesta uključena na popis dodan proračunu agencije te je zaposleno na puno ili skraćeno radno vrijeme.

Članak 101.

1.   Ugovorno osoblje financira se iz ukupnih odobrenih proračunskih sredstava agencije predviđenih za tu svrhu.

2.   Upravljački odbor prema potrebi donosi posebne odredbe o zapošljavanju ugovornog osoblja, unutar okvira Zajedničke akcije 2004/551/ZVSP.

3.   Agencija podnosi indikativna godišnja predviđanja o zapošljavanju ugovornog osoblja za svaku funkcijsku skupinu u okviru proračunskog postupka.

Članak 102.

1.   Ugovorno osoblje dijeli se u četiri funkcijske skupine na temelju poslova koje obavlja. Svaka funkcijska skupina dijeli se u razrade i stupnjeve.

2.   Vrste poslova i odgovarajuće funkcijske skupine navedene su u sljedećoj tablici:

Funkcijska skupina

Razredi

Poslovi

IV.

od 13 do 18

Administrativni, savjetnički, jezični i istovjetni tehnički poslovi koji se obavljaju pod nadzorom privremenog osoblja.

III.

od 8 do 12

Izvršni poslovi, izrada akata, računovodstvo i ostali istovjetni tehnički poslovi koji se obavljaju pod nadzorom privremenog osoblja.

II.

od 4 do 7

Uredski i tajnički poslovi, poslovi uredskog poslovanja i ostali istovjetni poslovi koji se obavljaju pod nadzorom privremenog osoblja.

I.

od 1 do 3

Fizički poslovi i poslovi administrativne podrške koji se obavljaju pod nadzorom privremenog osoblja.

3.   Agencija na temelju ove tablice definira ovlasti za svaku vrstu poslova.

4.   Članak 6. analogno se primjenjuje.

POGLAVLJE 2.

Prava i obveze

Članak 103.

Članci od 10. do 34. analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 3.

Uvjeti zapošljavanja

Članak 104.

1.   Ugovorno osoblje bira se na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica koje sudjeluju u agenciji i bez razlike s obzirom na rasno ili etničko podrijetlo, politička, filozofska ili religijska uvjerenja, dob ili invalidnost, spol ili spolnu orijentaciju te bez obzira na njihov bračni status ili obiteljsku situaciju.

2.   Za zapošljavanje člana ugovornog osoblja potrebno je najmanje:

(a)

u funkcijskoj skupini I., uspješno završeno obvezno obrazovanje;

(b)

u funkcijskim skupinama II. i III.:

i.

poslijesrednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom, ili

ii.

srednjoškolsko obrazovanje potvrđeno diplomom koje omogućuje poslijesrednjoškolsko obrazovanje, i odgovarajuće profesionalno iskustvo od najmanje tri godine, ili,

iii.

ako je opravdano interesom službe, profesionalno osposobljavanje ili profesionalno iskustvo istovrijedne razine;

(c)

u funkcijskoj skupini IV.:

i.

razina obrazovanja koje odgovara završenom sveučilišnom studiju u trajanju od najmanje tri godine potvrđeno diplomom, ili

ii.

ako je opravdano u interesom službe, profesionalno osposobljavanje istovrijedne razine.

3.   Član ugovornog osoblja može se zaposliti samo ako:

(a)

je državljanin jedne od država članica koje sudjeluju u agenciji i ako uživa sva građanska prava;

(b)

je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;

(c)

dostavi odgovarajuće potvrde koje dokazuju prikladnost za obavljanje poslova;

(d)

je fizički sposoban obavljati poslove; i

(e)

dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od jezika Europske unije i o zadovoljavajućem poznavanju nekog drugog jezika Europske unije u mjeri potrebnoj za obavljanje poslova.

4.   Ako zaposlenje nije dulje od tri mjeseca, AACC u prvom ugovoru može odustati od zahtjeva da dotična osoba dostavi dokumentaciju kojom dokazuje da ispunjava uvjete iz točaka (a), (b) i (c) stavaka 2. i 3.

5.   Upravljački odbor prema potrebi donosi posebne odredbe o postupcima zapošljavanja ugovornog osoblja u okviru Zajedničke akcije 2004/551/ZVSP.

Članak 105.

Prije nego što se zaposli, član ugovornog osoblja obavlja liječnički pregled kod službenog liječnika agencije, kako bi se potvrdilo da ispunjava uvjete iz članka 104. stavka 3. točke (d).

Članak 37. primjenjuje se analogno.

Članak 106.

1.   Član ugovornog osoblja s kojim se sklapa ugovor u trajanju od najmanje godinu dana ima probni rad tijekom prvih šest mjeseci zaposlenja ako je razvrstan u funkcijsku skupinu I., a tijekom prvih devet mjeseci ako je razvrstan u neku drugu funkcijsku skupinu.

2.   Ako tijekom probnog rada član ugovornog osoblja ne može zbog bolesti ili nesreće obavljati poslove u razdoblju od mjesec dana ili dulje, AACC mu može produljiti trajanje probnog rada za to isto razdoblje.

3.   Najmanje mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti člana ugovornog osoblja za obavljanje poslova njegova radnog mjesta, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti u službi. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Članu ugovornog osoblja čiji rad nije zadovoljavajući da bi opravdao zadržavanje na njegovom radnom mjestu otkazuje se ugovor. Međutim, AACC može u iznimnim okolnostima produljiti probni rad za najviše šest mjeseci i po mogućnosti preraspodijeliti člana ugovornog osoblja u drugu službu.

4.   Izvješće o probnom radu člana ugovornog osoblja može se sastaviti bilo kada tijekom probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Na temelju tog izvješća AACC može donijeti odluku o otkazu članu ugovornog osoblja prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok.

5.   Član ugovornog osoblja kojemu je otkazan ugovor ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za svaki mjesec odrađenog probnog rada.

Članak 107.

Ugovori ugovornog osoblja mogu se sklopiti na određeno vrijeme u trajanju od najmanje tri mjeseca, a najdulje četiri godine. Oni se mogu produljiti samo jednom na određeno vrijeme koje ne smije biti dulje od pet godina. Trajanje prvog ugovora i prvog produljenja mora ukupno iznositi najmanje šest mjeseci za funkcijsku skupinu I., a najmanje devet mjeseci za ostale funkcijske skupine.

Članak 108.

1.   Ugovorno osoblje može se zaposliti samo

i.

u razredima 13, 14, ili 16 za funkcijsku skupinu IV.;

ii.

u razredima 8, 9 ili 10 za funkcijsku skupinu III.;

iii.

u razredima 4 ili 5 za funkcijsku skupinu II.;

iv.

u razredu 1 za funkcijsku skupinu I.

Pri razvrstavanju tog ugovornog osoblja u razrede pojedine funkcijske skupine uzimaju se u obzir kvalifikacije i iskustvo dotičnih osoba. Kako bi se riješile posebne potrebe agencije, također se mogu uzeti u obzir uvjeti na tržištu rada koji prevladavaju u Europskoj uniji. To ugovorno osoblje zapošljava se na prvom stupnju unutar svojeg razreda.

2.   Ako se član ugovornog osoblja premješta na novo radno mjesto unutar iste funkcijske skupine, ne smije se razvrstati u niži razred ni na niži stupanj u odnosu na prijašnje radno mjesto.

Ako se član takvog ugovornog osoblja premješta u višu funkcijsku skupinu, on se razvrstava u razred i na stupanj u kojima su mu primici od rada barem jednaki onima koja je primao na temelju prethodnog ugovora.

Članak 109.

1.   Članak 40. prvi podstavak analogno se primjenjuje na ugovorno osoblje zaposleno na razdoblje od najmanje godinu dana.

2.   Član ugovornog osoblja koji je na istom stupnju u svom razredu bio dvije godine, automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu.

3.   U slučaju ugovornog osoblja, odluku o razvrstavanju u sljedeći viši razred iste funkcijske skupine donosi agencija. Njome se to ugovorno osoblje razvrstava na prvi stupanj sljedećeg višeg razreda. Za potrebe tog napredovanja odabir se provodi isključivo među ugovornim osobljem koje ima ugovor u trajanju od najmanje tri godine i koje ima najmanje dvije godine staža u svom razredu, nakon što se usporede zasluge tog ugovornog osoblja koje ispunjava uvjete za napredovanje u viši razred i razmotre izvješća o tom osoblju. AACC pri usporedbi zasluga posebno uzima u obzir izvješća o članovima ugovornog osoblja, jezike kojima se koristi u obavljanju poslova osim jezika čije je izvrsno poznavanje potvrđeno u skladu s člankom 104. stavkom 3. točkom (e) i, prema potrebi, razinu preuzetih odgovornosti.

4.   Član ugovornog osoblja može se rasporediti u višu funkcijsku skupinu samo ako sudjeluje u općem postupku odabira.

POGLAVLJE 4.

Radni uvjeti

Članak 110.

Članci od 41. do 57. primjenjuju se analogno.

POGLAVLJE 5.

Primici od rada i troškovi

Članak 111.

Članci od 58. do 66. analogno se primjenjuju, podložno izmjenama predviđenima člancima 112. i 113.

Članak 112.

Ljestvica osnovnih plaća određuje se prema ljestvici određenoj u članku 93. UZOS-a EZ-a.

Članak 113.

Neovisno o članku 63. stavku 3., naknada za nastanjenje predviđena stavkom 1. i naknada za preseljenje predviđena stavkom 2. tog članka ne iznose manje od:

734,76 EUR za člana ugovornog osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, i

435,62 EUR za člana ugovornog osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

POGLAVLJE 6.

Odjeljak A

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Članak 114.

Članci od 67. do 69. analogno se primjenjuju. Međutim, članak 67. stavci 4. i 5. ne primjenjuju se na člana ugovornog osoblja koji je ostao u službi agencije do navršene 63. godine života, osim ako je bio zaposlen dulje od 3 godine kao član tog osoblja.

Članak 115.

1.   Bivši član ugovornog osoblja koji je nezaposlen nakon što mu je završio radni odnos u agenciji:

(a)

koji od agencije ne prima naknadu za invalidnost,

(b)

čiji radni odnos nije završio zbog ostavke ili otkaza ugovora zbog stegovnih razloga,

(c)

koji je navršio najmanje šest mjeseci staža u službi,

(d)

koji ima boravište u nekoj od država članica EU-a,

ima pravo na mjesečnu naknadu za nezaposlenost u skladu s uvjetima navedenima u nastavku.

Ako ima pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu, obvezan je prijaviti to agenciji. U takvim slučajevima iznos tih davanja odbija se od naknade koja se isplaćuje na temelju stavka 3.

2.   Kako bi ostvario pravo na naknadu za nezaposlenost, bivši član ugovornog osoblja treba:

(a)

biti na vlastiti zahtjev prijavljen kao osoba koja traži posao pri službi za zapošljavanje države članice EU-a u kojoj ima boravište;

(b)

ispunjavati zakonske obveze te države članice EU-a koje se odnose na osobe koje primaju davanja za nezaposlenost prema njezinom zakonodavstvu;

(c)

svaki mjesec agenciji slati potvrdu koju izdaje nadležna nacionalna služba za zapošljavanje u kojoj se navodi je li ispunio obveze i uvjete iz točaka (a) i (b).

Agencija može odobriti naknadu ili je nastaviti isplaćivati čak i ako nisu ispunjene obveze prema nacionalnom zakonodavstvu iz točke (b), u slučaju bolesti, nesreće, majčinstva, invalidnosti ili slične situacije ili ako nadležno nacionalno tijelo odobri izuzeće.

Upravljački odbor donosi odredbe koje smatra potrebnima za primjenu ovog članka.

3.   Naknada za nezaposlenost određuje se na temelju osnovne plaće koju je bivši član ugovornog osoblja primao u trenutku prestanka službe.

Naknada iznosi:

(a)

60 % osnovne plaće za prvih 12 mjeseci,

(b)

45 % osnovne od 13. do 24. mjeseca,

(c)

30 % osnovne plaće od 25. do 36. mjeseca.

Osim tijekom prvih šest mjeseci, kada se primjenjuje u nastavku navedena granica, ali ne i gornja granica, iznosi koji se tako izračunavaju ne smiju biti manji od 878,64 EUR niti veći od 1 757,28 EUR. Ta se ograničenja usklađuju, kao i ljestvice plaća predviđene člankom 66. Pravilnika o osoblju EZ-a, u skladu s pravilima iz članka 65. tog pravilnika.

4.   Razdoblje u kojem se bivšem članu ugovornog osoblja isplaćuje naknada za nezaposlenost ne smije biti dulje od 36 mjeseca od datuma prestanka radnog odnosa, a ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od jedne trećine navršenog staža u službi. Međutim, ako u tom razdoblju bivši član ugovornog osoblja prestane ispunjavati uvjete utvrđene stavcima 1. i 2., isplata naknade za nezaposlenost se suspendira. Naknada se nastavlja isplaćivati ako prije isteka tog razdoblja bivši član ugovornog osoblja ponovno počne ispunjavati navedene uvjete i ako nema pravo na davanje za nezaposlenost u nacionalnom sustavu.

5.   Bivši član ugovornog osoblja koji ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo i na obiteljske naknade predviđene člankom 67. Pravilnika o osoblju EZ-a. Naknada za kućanstvo izračunava se na temelju naknade za nezaposlenost pod uvjetima određenima Prilogom V. člankom 1. ovog Pravilnika o osoblju.

Član mora prijaviti sve naknade iste vrste koji se njemu ili bračnom drugu isplaćuju iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od naknada koje se isplaćuju na temelju ovog članka.

Bivši član ugovornog osoblja koji je stekao pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je predviđeno člankom 67. Pravilnika o osoblju, bez obveze uplate doprinosa.

6.   Naknada za nezaposlenost i obiteljske naknade posebni fond za nezaposlene isplaćuje u eurima. Ne primjenjuje se koeficijent ispravka.

7.   Doprinosima članova ugovornog osoblja financira se jedna trećina sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Taj doprinos iznosi 0,81 % osnovne plaće dotične osobe nakon što se oduzme redovni odbitak od 798,77 EUR, s tim da se u obzir ne uzimaju koeficijenti ispravka predviđeni člankom 64. Pravilnika o osoblju EZ-a. Doprinos se odbija svaki mjesec od plaće dotične osobe i, zajedno s preostale dvije trećine koje snosi agencija, uplaćuje u poseban fond za nezaposlenost ustanovljen u skladu s člankom 28.a UZOS-a EZ-a. Vijeće prema potrebi provjerava i prilagođava stopu doprinosa nakon šestogodišnjeg razdoblja u svjetlu rizika od nezaposlenosti ugovornog osoblja agencije.

8.   Na naknade za nezaposlenost koji se isplaćuju bivšim članovima ugovornog osoblja koji su nezaposleni, primjenjuje se Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68.

9.   Nacionalne službe nadležne za zapošljavanje i nezaposlenost, postupajući u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, učinkovito surađuju s agencijom kako bi osigurale pravilnu primjenu ovog članka.

10.   Detaljne odredbe donesene na temelju članka 70. stavka 10. primjenjuju se na ovaj članak, ne dovodeći u pitanje stavak 2. treći podstavak ovog članka.

Članak 116.

Članci 71. i 72. analogno se primjenjuju.

Članak 117.

Članu ugovornog osoblja mogu se za vrijeme trajanja ugovora ili po isteku ugovora dati darovi, zajmovi ili predujmovi ako član ugovornog osoblja nije sposoban obavljati poslove zbog teške bolesti od koje je obolio, invalidnosti koja je nastala ili nesreće koju je doživio tijekom zaposlenja i ako dokaže da za slučaj takve bolesti ili nesreće nije osiguran u nekom drugom sustavu socijalne sigurnosti.

Odjeljak B

Osiguranje od rizika invalidnosti i smrti

Članak 118.

Ugovorno je osoblje osigurano od rizika smrti ili invalidnosti tijekom zaposlenja u skladu sa sljedećim odredbama.

Isplate i davanja predviđena ovim odjeljkom suspendiraju se ako se suspendira isplata primitaka od rada koje član tog osoblja prima u skladu s ovim Pravilnikom o osoblju.

Članak 119.

Ako se liječničkim pregledom koji član ugovornog osoblja obavi prije stupanja u radni odnos utvrdi bolest ili invalidnost, AACC može, u pogledu rizika prouzročenih bolešću ili invalidnošću, službeniku priznati pravo na zajamčena davanja za invalidnost ili smrt tek pet godina nakon datuma stupanja u službu agencije.

Član ugovornog osoblja može Odboru za utvrđivanje invalidnosti, predviđenom člankom 75. ovog Pravilnika, podnijeti pravni lijek protiv te odluke.

Članak 120.

1.   Član ugovornog osoblja kod kojeg je utvrđena potpuna invalidnost i čije se zaposlenje u agenciji zbog toga mora suspendirati, ima pravo na naknadu za invalidnost tijekom trajanja invalidnosti, a iznos te naknade utvrđuje se kako slijedi.

Ako primatelj naknade za invalidnost navrši 65 godina, primjenjuju se opća pravila o otpremnini. Iznos otpremnine izračunava se na temelju plaće za razred i stupanj na koji je član ugovornog osoblja bio razvrstan u trenutku nastanka invalidnosti.

2.   Naknada za invalidnost iznosi 70 % zadnje osnovne plaće člana ugovornog osoblja. Međutim, on ne smije biti manji od osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja u funkcijskoj skupini I., razredu 1., stupnju 1. Na naknadu za invalidnost primjenjuje se uplata doprinosa u sustav mirovinskog osiguranja koji se izračunavaju na temelju te naknade.

3.   Ako je invalidnost člana ugovornog osoblja prouzročena nesrećom koja se dogodila u obavljanja poslova ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, naknada za invalidnost ne smije biti manja od 120 % osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja iz funkcijske skupine I., razreda 1. stupnja 1. U tim slučajevima doprinosi za mirovinsko osiguranje financiraju se iz proračuna bivšeg poslodavca.

4.   Ako član ugovornog osoblja namjerno prouzroči invalidnost, AACC može odlučiti da on ima pravo samo na otpremninu predviđenu člankom 128.

5.   Osobe koje imaju pravo na naknadu za invalidnost također imaju pravo na obiteljske naknade predviđene člankom 59. stavkom 3., u skladu s Prilogom V.; naknada za kućanstvo određuje se na temelju primateljeve naknade.

Članak 121.

1.   Invalidnost utvrđuje Odbor za utvrđivanje invalidnosti predviđen člankom 75.

2.   Pravo na naknadu za invalidnost proizvodi učinke na dan koji slijedi nakon dana kada se prekida radni odnos člana ugovornog osoblja na temelju članaka 95. i 96., koji se analogno primjenjuju.

3.   Agencija može zahtijevati redovne preglede primatelja naknade za invalidnost kako bi se utvrdilo ispunjava li još uvijek uvjete za primitak te naknade. Ako Odbor za utvrđivanje invalidnosti utvrdi da ti uvjeti više nisu ispunjeni, član ugovornog osoblja nastavlja raditi u agenciji pod uvjetom da mu nije istekao ugovor.

Međutim, ako se dotičnu osobu ne može zaposliti u službi agencije, ugovor se može otkazati pod uvjetom da se toj osobi isplati iznos u visini primitaka od rada koje bi primila tijekom otkaznog roka i ako je primjenljivo, naknada za otkaz ugovora predviđena člankom 95. Također se primjenjuje članak 128.

Članak 122.

1.   Pravni sljednici preminulog člana ugovornog osoblja, određeni Prilogom VI. poglavljem 3., imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno člancima od 123. do 126.

2.   U slučaju smrti bivšeg člana ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost, pravni sljednici preminulog člana ugovornog osoblja, kako je definirano Prilogom VI. poglavljem 3., imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe kako je predviđeno tim prilogom.

3.   Ako dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi član ugovornog osoblja ili bivši člana ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost, pravila iz Priloga VIII. poglavlja 5. i 6. Pravilnika o osoblju EZ-a, koja se odnose na privremene mirovine, analogno se primjenjuju na bračnog druga i priznate uzdržavanike.

Članak 123.

Pravo na isplatu mirovine proizvodi učinke od prvog dana mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je nastupila smrt ili, prema potrebi, prvog dana mjeseca nakon razdoblja u kojem nadživjeli bračni drug, djeca ili uzdržavanici preminuloga počinju primati njegove prihode u skladu s člankom 59. stavkom 8.

Članak 124.

Nadživjeli bračni drug člana ugovornog osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe u skladu s Prilogom VI. poglavljem 3. Mirovina ne smije biti manja od 35 % zadnje osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja niti manja od osnovne mjesečne plaće člana ugovornog osoblja iz funkcijske skupine I., razreda 1., stupnja 1.

Osoba koja prima mirovinu za nadživjele osobe ima pravo, u skladu s uvjetima utvrđenim Prilogom V., na obiteljske doplatke navedene u članku 59. stavku 3. Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete dvostruko je veći od iznosa naknade predviđene člankom 59. stavkom 3. točkom (b).

Članak 125.

1.   Ako član ugovornog osoblja ili bivši član ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost premine i pritom iza sebe ne ostavi bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, djeca za koju se smatra da ih je član uzdržavao u trenutku smrti imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u skladu s člankom 81. koji se analogno primjenjuje.

2.   Isto pravo na mirovinu primjenjuje se na djecu koja ispunjavaju prethodno navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog braka bračnog druga koji ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe.

3.   Ako član ugovornog osoblja ili bivši član ugovornog osoblja koji prima naknadu za invalidnost premine, a uvjeti iz stavka 1. nisu ispunjeni, analogno se primjenjuju odredbe članka 81. trećeg stavka

4.   Mirovina za djecu preminule osobe koju prima osoba koja se smatra uzdržavanim djetetom u smislu Priloga V. članka 2. stavka 4. ne smije biti veća od dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete. Međutim, pravo na mirovinu prestaje teći ako je prema nacionalnom zakonodavstvu za uzdržavanje odgovorna treća osoba.

5.   Ako je dijete posvojeno, u slučaju smrti biološkog roditelja kojeg je zamijenio posvojitelj ne isplaćuje se mirovina za djecu preminule osobe.

6.   Djeca preminule osobe imaju pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s Prilogom V. člankom 3.

Članak 126.

U slučaju razvoda ili ako više kategorija nadživjelih osoba ima pravo zatražiti mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspodjeljuje kako je predviđeno Prilogom VI. poglavljem 3.

Članak 127.

Članci 83. i 84. analogno se primjenjuju.

Odjeljak C

Otpremnina

Članak 128.

Pri odlasku iz službe član ugovornog osoblja ima pravo na isplatu otpremnine ili prijenos aktuarske protuvrijednosti svojih mirovinskih prava u skladu s Prilogom VI. člankom 1.

Članak 129.

1.   Ako je član ugovornog osoblja iskoristio mogućnost predviđenu člankom 131., otpremnina mu se smanjuje razmjerno razdoblju u kojem su iznosi odbijeni.

2.   Prethodni stavak ne primjenjuje se na člana ugovornog osoblja koji je, u razdoblju od tri mjeseca nakon što se Pravilnik o osoblju počeo na njega primjenjivati, zatražio dopuštenje da otplati te iznose uvećane za složenu kamatu po godišnjoj stopi od 3,5 %, koja se može revidirati u skladu s člankom 87.

Odjeljak D

Financiranje sustava osiguranja od rizika invalidnosti i smrti te sustava mirovinskog osiguranja

Članak 130.

Članci 88. i 89. analogno se primjenjuju.

Članak 131.

U skladu s uvjetima koje utvrdi agencija, član ugovornog osoblja može zahtijevati od agencije da izvrši sva plaćanja koja je on obvezan izvršiti, kako bi stekao ili zadržao mirovinska prava, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, osiguranje za slučaj invalidnosti, životno osiguranje i zdravstveno osiguranje u zemlji u kojoj je zadnje bio uključen u takve sustave. Agencija također može donijeti odluku o plaćanju koja se traže od člana ugovornog osoblja kako bi stekao ili zadržao mirovinska prava u svojoj matičnoj zemlji, čak i bez zahtjeva člana ugovornog osoblja. Agencija u tom slučaju mora odgovarajuće opravdati svoju odluku. U razdoblju u kojem se plaćaju ti doprinosi član ugovornog osoblja nije osiguran u sustavu zdravstvenog osiguranja agencije. Nadalje, u razdoblju u kojem se plaćaju ti doprinosi član ugovornog osoblja nije osiguran u sustavu agencije za životno osiguranje i za invalidnost te ne stječe prava u sustavima agencije za slučaj nezaposlenosti i za mirovinsko osiguranje.

Stvarno razdoblje tih plaćanja za bilo kojeg člana ugovornog osoblja ne smije biti dulje od 6 mjeseci. Međutim, agencija može odlučiti da se to razdoblje produlji na godinu dana. Plaćanja se financiraju iz proračuna agencije. Plaćanja radi stjecanja ili zadržavanja mirovinskih prava ne smiju dvostruko veća od stope predviđene člankom 89.

Odjeljak E

Rješavanje zahtjeva ugovornog osoblja

Članak 132.

Sustav osiguranja za slučaj invalidnosti ili sustav mirovina za nadživjele osobe određuju se Prilogom VI. člancima od 19. do 23.

Odjeljak F

Isplata davanja

Članak 133.

1.   Članci 83. i 84. ovog Pravilnika o osoblju i Prilog VI. članak 29. analogno se primjenjuju.

2.   Svi iznosi koje član ugovornog osoblja duguje agenciji na temelju članstva u ovom sustavu osiguranja na datum isplate davanja odbijaju se od iznosa davanja na koje pravo ima on ili svi koji svoja prava izvode iz njegova prava. Odbitak se može raspodijeliti na više mjeseci.

Odjeljak G

Subrogacija u korist agencije

Članak 134.

Odredbe članka 93. u korist agencije analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 7.

Povrat preplaćenih iznosa

Članak 135.

Odredbe članka 94. analogno se primjenjuju.

POGLAVLJE 8.

Prestanak radnog odnosa

Članak 136.

Na ugovorno osoblje analogno se primjenjuju članci od 95. do 99.

U slučaju stegovnog postupka protiv člana ugovornog osoblja, stegovno povjerenstvo iz članka 142. sastaje se s dva dodatna člana iz iste funkcijske skupine i razreda u koji je razvrstan i dotični član ugovornog osoblja. Ta dva dodatna člana imenuju se u skladu s ad hoc postupkom koji usuglase AACC i odbor osoblja.

GLAVA IV.

ZASTUPANJE OSOBLJA

Članak 137.

1.   Odbor osoblja ustanovljuje se sukladno načinima koje određuje Upravljački odbor.

2.   Odbor osoblja zastupa interese osoblja prema agenciji i održava stalan kontakt između agencije i osoblja. On doprinosi nesmetanom funkcioniranju službe omogućujući osoblju da izražava mišljenje.

Odbor osoblja obavješćuje nadležna tijela agencije o svim poteškoćama od općeg značenja povezanima s tumačenjem i primjenom ovog Pravilnika o osoblju. Savjetovanje s odborom osoblja moguće je o svim poteškoćama te vrste.

Odbor osoblja podnosi nadležnim tijelima agencije prijedloge koji se odnose na organizaciju i funkcioniranje službe te prijedloge za poboljšanje uvjeta rada ili općih životnih uvjeta osoblja.

Odbor osoblja sudjeluje u upravljanju i nadzoru tijela socijalne sigurnosti koja je agencija uspostavila u interesu svojeg osoblja. Odbor može uz suglasnost agencije uspostaviti takve službe za socijalnu sigurnost.

GLAVA V.

STEGOVNI POSTUPAK

Odjeljak A

Opće odredbe

Članak 138.

1.   Član osoblja ili bivši član osoblja koji namjerno ili iz nepažnje povrijedi obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika o osoblju može zbog toga stegovno odgovarati.

2.   Ako AACC raspolaže dokazima o povredi u smislu stavka 1., mogu pokrenuti upravnu istragu kako bi utvrdili je li se takva povreda dogodila.

Članak 139.

1.   Kad god unutarnja istraga otkrije mogućnost osobne upletenosti člana osoblja ili bivšeg člana osoblja, tu se osobu odmah obavješćuje pod uvjetom da to nije štetno za istragu. U svakom slučaju, zaključci u kojima se člana osoblja navodi imenom ne mogu se donijeti po završetku istrage, a da se dotičnom članu osoblja nije pružila mogućnost da iznese primjedbe koje se na njega odnose. U zaključcima se upućuje na te primjedbe.

2.   U slučajevima u kojima se za potrebe istrage zahtijeva apsolutna tajnost i za koje su potrebni istražni postupci koji potpadaju pod nadležnost nacionalnih sudskih tijela, ispunjavanje obveze pozivanja člana osoblja da iznese svoje primjedbe može se odgoditi uz suglasnost AACC-a. U tim slučajevima, stegovni postupak ne može se pokrenuti dok se članu osoblja nije pružila mogućnost da iznese svoje primjedbe.

3.   Ako se nakon interne istrage ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv člana osoblja, predmetna se istraga zaključuje bez poduzimanja daljnjih mjera u skladu s odlukom voditelja agencije, koji o tome u pisanom obliku obavješćuje člana osoblja. Član osoblja može zatražiti da se ta odluka unese u njegov osobni dosje.

4.   AACC obavješćuje dotičnu osobu o završetku istrage i dostavlja joj zaključke izvješća o istrazi te, na zahtjev i podložno zaštiti zakonitih interesa trećih stranaka, sve dokumente izravno povezane s optužbama koje su protiv nje iznesene.

Članak 140.

Na temelju izvješća o istrazi, nakon što je obavijestilo dotičnog člana osoblja o svim dokazima u dosjeima i nakon njegovog saslušanja, AACC može:

(a)

odlučiti da se ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv člana osoblja i u tom ga se slučaju o tome obavješćuje u pisanom obliku; ili

(b)

odlučiti da se, čak i ako se obveze nisu ispunile ili se čini da se nisu ispunile, ne poduzima nikakva stegovna mjera te da se, po potrebi, članu osoblja uputi upozorenje; ili

(c)

u slučaju neispunjenja obveza u smislu članka 138.:

i.

odlučiti pokrenuti stegovni postupak predviđen odjeljkom D ove glave, ili

ii.

odlučiti pokrenuti stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom.

Članak 141.

Od člana osoblja kojega se iz objektivnih razloga ne može saslušati u skladu s odredbama ove glave može se zatražiti da u pisanom obliku iznese svoje primjedbe ili ga može predstavljati osoba po njegovom izboru.

Odjeljak B

Stegovno povjerenstvo

Članak 142.

1.   Agencija uspostavlja stegovno povjerenstvo. Stegovno povjerenstvo uključuje najmanje jednog člana, koji može biti njegov predsjednik, izabranog među osobljem Vijeća Europske unije.

2.   Disciplinsko vijeće sastoji se od predsjednika i četiriju punopravnih članova, koje mogu zamijeniti zamjenici, od kojih je najmanje jedan član iste funkcijske skupine kao član osoblja na kojeg se odnosi stegovni postupak.

Članak 143.

1.   AACC i odbor osoblja iz članka 137. istodobno imenuju po dva člana i dva zamjenika.

2.   Predsjednika i zamjenika predsjednika imenuje AACC.

3.   Predsjednik, članovi i zamjenici imenuju se na razdoblje od tri godine. Međutim, agencija može za članove i zamjenike predvidjeti kraće razdoblje s time da ne smije trajati kraće od godinu dana.

4.   Dotični član osoblja ima pravo odbiti jednog člana stegovnog povjerenstva u roku od pet dana od njegova osnivanja. Agencija također ima pravo odbiti jednog člana stegovnog povjerenstva.

Članovi stegovnog povjerenstva mogu u istom roku zatražiti da ih se zbog opravdanih razloga oslobodi od dužnosti te se moraju povući ako postoji sukob interesa.

Članak 144.

Stegovnom povjerenstvu pomaže tajnik kojega imenuje AACC.

Članak 145.

1.   Predsjednik i članovi stegovnog povjerenstva u potpunosti su neovisni u obavljanju poslova.

2.   Vijećanje i postupci povjerenstva odvijaju se u tajnosti.

Odjeljak C

Stegovne mjere

Članak 146.

1.   AACC može izreći sljedeće sankcije:

(a)

pisano upozorenje;

(b)

ukor;

(c)

odgodu napredovanja na viši stupanj u razdoblju između jednog i 23 mjeseca;

(d)

nazadovanje na niži stupanj;

(e)

privremeni prelazak u niži razred u razdoblju između 15 dana i godinu dana;

(f)

prelazak u niži razred u istoj funkcijskoj skupini;

(g)

razvrstavanje u nižu funkcijsku skupinu, s prelaskom u niži razred ili bez njega;

(h)

udaljavanje s radnog mjesta i, prema potrebi, uskraćivanje na određeno vrijeme dijela iznosa naknade za invalidnost; učinak ove mjere ne odnosi se na uzdržavanike člana osoblja. Međutim, u slučaju tog smanjenja prihod bivšeg člana osoblja ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života koji odgovara osnovnoj plaći člana osoblja na prvom stupnju razreda 1., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.

2.   Ako član osoblja prima naknadu za invalidnost, AACC može odlučiti uskratiti na određeno razdoblje dio iznosa naknade za invalidnost za određeno razdoblje; učinci ove mjere ne odnose se na uzdržavanike člana osoblja. Međutim, dohodak bivšeg člana osoblja ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života koji odgovara osnovnoj plaći člana osoblja na prvom stupnju razreda 1., zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju.

3.   Za jedan slučaj povrede dužnosti izriče se samo jedna stegovna sankcija.

Članak 147.

Težina propisanih stegovnih sankcija razmjerna je težini povrede dužnosti. Kako bi se utvrdila težina povrede dužnosti i donijela odluka o stegovnoj sankciji koju treba izreći, posebno se uzimaju u obzir:

(a)

priroda povrede dužnosti i okolnosti u kojima je nastupila,

(b)

u kojoj mjeri povreda dužnosti negativno utječe na integritet, ugled ili interese agencije,

(c)

u kojoj mjeri povreda dužnosti uključuje namjerne radnje ili nepažnju,

(d)

motivi za povredu dužnosti člana osoblja,

(e)

razred i radni staž člana osoblja,

(f)

stupanj osobne odgovornosti člana osoblja,

(g)

razina poslova i odgovornosti člana osoblja,

(h)

uključuje li povreda dužnosti ponavljane radnje ili ponašanje,

(i)

ponašanje člana osoblja tijekom njegove karijere.

Odjeljak D

Stegovni postupak bez sudjelovanja stegovnog povjerenstva

Članak 148.

AACC može donijeti odluku o sankciji u obliku pisanog upozorenja ili ukora bez savjetovanja s povjerenstvom. Prije nego što donese takvu odluku, AACC saslušava dotičnog člana osoblja.

Odjeljak E

Stegovni postupak pred stegovnim povjerenstvom

Članak 149.

1.   AACC povjerenstvu podnosi izvješće u kojem jasno iznosi činjenice u vezi s pritužbom i, prema potrebi, okolnosti pod kojima su nastale, uključujući sve otegotne i olakotne okolnosti.

2.   Izvješće se dostavlja dotičnom članu osoblja i predsjedniku povjerenstva, koji o tome obavješćuje članove povjerenstva.

Članak 150.

1.   Po primitku izvješća dotični član osoblja ima pravo pristupiti cjelokupnom osobnom dosjeu i izraditi preslike svih dokumenata koji se odnose na postupak, uključujući oslobađajuće dokaze.

2.   Za pripremu obrane dotični član osoblja ima najmanje 15 dana od dana primitka izvješća kojim se pokreće stegovni postupak.

3.   Dotičnom članu osoblja može pomagati osoba po vlastitom izboru.

Članak 151.

1.   Ako u prisutnosti predsjednika povjerenstva dotični član osoblja prizna povredu dužnosti i bezrezervno prihvati izvješće iz članka 148. ovog Pravilnika o osoblju, AACC može slučaj povući s povjerenstva u skladu s načelom proporcionalnosti između prirode povrede dužnosti i moguće sankcije. Ako se slučaj povuče s povjerenstva, predsjednik iznosi mišljenje o mogućoj sankciji.

2.   U okviru ovog postupka AACC može, odstupajući od članka 148., izreći neku od sankcija predviđenih člankom 146. stavkom 1. točkama od (a) do (d).

3.   Prije nego što prizna povredu dužnosti, dotičnog člana osoblja obavješćuje se o mogućim posljedicama takvog priznanja.

Članak 152.

Predsjednik prije prvog sastanka povjerenstva zadužuje jednog od članova da pripremi opće izvješće o predmetu sastanka i o tome obavješćuje ostale članove.

Članak 153.

1.   Povjerenstvo saslušava dotičnog člana osoblja, koji se na saslušanju može očitovati u usmenom ili pisanom obliku, osobno ili putem svojeg predstavnika. On može pozvati svjedoke.

2.   Agenciju pred povjerenstvom zastupa član osoblja kojeg je za to zadužio AACC i koji ima jednaka prava kao i dotični član osoblja.

Članak 154.

1.   Ako povjerenstvo smatra da nema dovoljno jasne informacije o činjenicama u vezi s pritužbom ili okolnostima pod kojima su nastale, ono naređuje provedbu istrage u kojoj svaka strana može iznijeti svoje navode i odgovoriti na navode druge strane.

2.   U ime povjerenstva istragu provodi predsjednik ili član povjerenstva. Za potrebe istrage povjerenstvo može zatražiti sve dokumente povezane s dotičnim predmetom. Agencija sve te zahtjeve ispunjava u roku koji je povjerenstvo može postaviti. Ako se taj zahtjev uputi članu osoblja, bilježi se svako njegovo odbijanje ispunjenja tog zahtjeva.

Članak 155.

Nakon razmatranja podnesenih dokumenata i uzimajući u obzir sve pisane ili usmene izjave i rezultate svih provedenih istraga, povjerenstvo većinom glasova donosi obrazloženo mišljenje o tome jesu li utvrđene činjenice u vezi s pritužbom i o mogućim sankcijama koje iz njih proizlaze. To mišljenje potpisuju svi članovi povjerenstva. Svaki član može uz mišljenje priložiti različiti stav. Povjerenstvo to mišljenje dostavlja AACC-u i dotičnom članu osoblja u roku od dva mjeseca od datuma primitka izvješća AACC-a, pod uvjetom da je taj rok razmjeran stupnju složenosti slučaja. Ako je istraga provedena na inicijativu povjerenstva, taj rok iznosi četiri mjeseca, pod uvjetom da je razmjeran stupnju složenosti slučaja.

Članak 156.

1.   Predsjednik povjerenstva ne glasa o predmetima pred povjerenstvom, osim pitanja vezanih uz postupak ili u slučaju izjednačenog broja glasova.

2.   Predsjednik osigurava provedbu odluka povjerenstva i obavješćuje svakog člana povjerenstva o svim informacijama i dokumentima u vezi s predmetom.

Članak 157.

Tajnik sastavlja zapisnik sa sastanaka stegovnog povjerenstva. Svjedoci potpisuju zapisnik o svom svjedočenju.

Članak 158.

1.   Ako se kao posljedica stegovnog postupka izrekne jedna od sankcija predviđenih člankom 146., troškove koji tijekom njegova trajanja nastanu na inicijativu dotičnog člana osoblja, a posebno honorare isplaćene osobi odabranoj da članu osoblja pomaže ili ga brani, snosi sam član osoblja.

2.   Međutim, u iznimnim slučajevima u kojima bi taj teret bio nepravedan prema članu osoblja, AACC može odlučiti drukčije.

Članak 159.

1.   Nakon saslušanja člana osoblja i u roku od dva mjeseca od primitka mišljenja povjerenstva, AACC donosi odluku kako je predviđeno člancima 146. i 147. Odluka se mora obrazložiti.

2.   Ako AACC odluči zaključiti slučaj bez izricanja stegovne sankcije, o tome bez odgode u pisanom obliku obavješćuje dotičnog člana osoblja. Dotični član osoblja može zatražiti da se ta odluka unese u njegov osobni dosje.

Odjeljak F

Suspenzija

Članak 160.

1.   Ako AACC člana osoblja optuži za tešku povredu dužnosti zbog neispunjavanja profesionalnih obveza ili kršenja zakona, ono osobu optuženu za tu povredu dužnosti može odmah suspendirati na određeno ili neodređeno razdoblje.

2.   AACC donosi ovu odluku nakon saslušanja zainteresiranog člana osoblja, osim u iznimnim okolnostima.

Članak 161.

1.   U odluci o suspenziji člana privremenog osoblja navodi se hoće li on za vrijeme suspenzije i dalje primati pune primitke od rada ili će mu se uskratiti jedan njihov dio. Iznos koji se isplaćuje članu privremenog osoblja, zajedno sa svim obiteljskim naknadama koje se isplaćuju, ne smije ni u kojim okolnostima biti manji od iznosa za minimalne troškove života koji odgovara osnovnoj plaći člana privremenog osoblja u prvom stupnju razreda 1.

2.   Konačna odluka o položaju suspendiranog člana privremenog osoblja mora se donijeti u roku od šest mjeseci od datuma kada suspenzija počne proizvoditi pravne učinke. Ako se u roku od šest mjeseci ta odluka ne donese, dotični član privremenog osoblja ima pravo ponovno primati pune primitke od rada, podložno stavku 3.

3.   Dio primitaka od rada može se nastaviti uskraćivati i nakon isteka roka od šest mjeseci iz stavka 2. ako se protiv dotičnog člana privremenog osoblja za isto djelo vodi kazneni postupak i zbog toga mu je postupka oduzeta sloboda. U tom slučaju član privremenog osoblja ne prima punu plaću dok nadležni sud ne naloži njegovo puštanje na slobodu.

4.   Iznosi uskraćeni u skladu sa stavkom 1. članu privremenog osoblja se vraćaju ako se konačnom odlukom izrekne stegovna sankcija koja nije teža od pisanog upozorenja, ukora ili odgode napredovanja na viši stupanj ili ako se stegovna sankcija ne izrekne; u potonjem slučaju ti se iznosi vraćaju uz složene kamate prema stopi definiranoj člankom 87.

Odjeljak G

Usporedni kazneni progon

Članak 162.

Ako se član osoblja za ista djela kazneno goni, konačna odluka donosi se tek nakon pravomoćne presude suda pred kojim se taj predmet nalazi.

Odjeljak H

Završne odredbe

Članak 163.

Član osoblja kojemu je izrečena stegovna sankcija osim sankcije udaljavanja s radnog mjesta može nakon tri godine, u slučaju pisanog upozorenja ili ukora, ili nakon šest godina, u slučaju druge sankcije, podnijeti zahtjev za brisanje svake naznake te mjere iz osobnog dosjea. O odobravanju tog zahtjeva odluku donosi AACC.

Članak 164.

Ako se otkriju nove činjenice s priloženim odgovarajućim dokazima, AACC može ponovno pokrenuti stegovni postupak na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dotičnog člana osoblja.

Članak 165.

Ako se ne može dokazati utemeljenost optužbi protiv člana osoblja u skladu s člankom 159., član osoblja ima pravo zahtijevati da mu se šteta koju je pretrpio nadoknadi primjernom objavom odluke AACC-a.

Članak 166.

Upravljački odbor donosi provedbene odredbe za ove postupke.

GLAVA VI.

PRAVNI LIJEKOVI

Članak 167.

1.   Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može AACC-u podnijeti zahtjev za donošenje odluke koja se na nju odnosi. AACC je o svojoj obrazloženoj odluci dužno obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva. Izostanak odgovora na taj zahtjev u navedenom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se zahtjev odbija, protiv koje se može podnijeti žalba u skladu sa sljedećim stavkom.

2.   Svaka osoba na koju se primjenjuje ovaj Pravilnik o osoblju može AACC-u podnijeti žalbu protiv akta kojim je oštećena, ako je navedeno tijelo donijelo odluku ili nije poduzelo mjeru koju propisuje ovaj Pravilnik o osoblju. Žalba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:

na datum objave akta ako je riječ o mjeri opće naravi;

na datum priopćenja odluke dotičnoj osobi, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma kada je osoba primila obavijest ako se mjera na nju odnosi; ako je, međutim, akt koji se odnosi na dotičnu osobu takav da istodobno šteti drugoj osobi, rok u odnosu na tu drugu osobu počinje teći na datum kada ta osoba primi obavijest o aktu, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma objave;

na datum isteka roka propisanog za odgovor u slučaju da se žalba odnosi na implicitnu odluku kojom se zahtjev odbija kako je predviđeno stavkom 1.

AACC je o svojoj obrazloženoj odluci dužno obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja žalbe. Izostanak odgovora na žalbu u tom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se žalba odbija, protiv koje se može podnijeti pravni lijek u skladu s člankom 169.

GLAVA VII.

ŽALBENO VIJEĆE

Članak 168.

1.   Žalbeno vijeće osnovano je kako bi imalo nadležnost u svim sporovima između agencije i svake osobe na koju se primjenjuje Pravilnik o osoblju.

2.   Žalbeno vijeće sastoji se od četiri suca, koje na razdoblje od šest godina imenuje Vijeće Europske unije među kandidatima koje predlože države članice nakon savjetovanja sa Sudom Europskih zajednica. Međutim, za prvo žalbeno vijeće imenuju se dva suca na tri godine i dva suca na šest godina. Ako žalbeno vijeće ne donese većinsku odluku, predsjednik ima odlučujući glas.

3.   Suci biraju predsjednika žalbenog vijeća među svojim članovima na rok od tri godine. On može biti ponovno izabran.

4.   Svake tri godine provodi se djelomična zamjena sudaca. Umirovljeni suci mogu se ponovno imenovati.

5.   Suci žalbenoga vijeća neovisni su. Ne obvezuju ih upute.

6.   Suci ne smiju obavljati druge funkcije u agenciji za vrijeme svojeg mandata.

7.   Žalbeno vijeće imenuje tajnika i donosi njegova pravila poslovanja.

Članak 169.

1.   Pravni lijek žalbenom vijeću može se podnijeti samo ako je:

AACC-u prethodno podnesena žalba na temelju članka 167. stavka 2. u roku propisanom tim člankom, i

žalba odbijena izričitom ili implicitnom odlukom.

2.   Pravni lijekovi iz stavka 1. podnose se u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:

na datum obavijesti o odluci donesenoj po žalbi;

na datum isteka propisanog roka za odgovor ako se pravni lijek podnosi protiv implicitne odluke kojom se odbija žalba podnesena u skladu s člankom 167. stavkom 2.; međutim, ako je žalba odbijena izričitom odlukom nakon što je već odbijena implicitnom odlukom, ali prije isteka roka za podnošenje pravnog lijeka, rok za podnošenje pravnog lijeka počinje teći iznova.

3.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, dotična osoba može nakon podnošenja žalbe AACC-u na temelju članka 167. stavka 2. odmah podnijeti pravni lijek žalbenom vijeću, pod uvjetom da se uz taj pravni lijek podnese prijedlog za odgodu izvršenja osporavanog akta ili prijedlog za donošenje privremenih mjera. U tom se slučaju glavni postupak pred žalbenim vijećem suspendira do donošenja izričite ili implicitne odluke kojom se žalba odbija.

4.   U okviru ograničenja i uvjeta određenih pravilnikom stranke mogu koristiti pomoć osobe po vlastitom izboru.

5.   Žalbeno vijeće donosi svoj pravilnik, koji zahtijeva odobrenje Vijeća Europske unije u suglasnosti sa Sudom Europskih zajednica. Žalbeno vijeće može izmijeniti pravilnik. Izmjene zahtijevaju odobrenje Vijeća u suglasnosti sa Sudom.

6.   Poslovnik Prvostupanjskoga suda Europskih zajednica primjenjuje se mutatis mutandis do stupanja na snagu pravilnika žalbenoga vijeća.

7.   Žalbeno vijeće odlučuje o troškovima slučaja. Podložno posebnim odredbama poslovnika, neuspješnoj strani nalaže se plaćanje troškova ako žalbeno vijeće donese takvu odluku.

GLAVA VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 170.

1.   Odredbe ovog Pravilnika o osoblju o pravima i obvezama (članci od 10. do 34. i 103.), uvjetima zapošljavanja (članci od 36., s iznimkom stavka 2. točke (a), do 40. i članci od 104. do 109., s iznimkom članka 104. stavka 3. točke (a)), uvjetima rada (članci od 41. do 57. i članak 110.), prestanku radnog odnosa (članci od 95. do 99. i članak 136.) i stegovnom postupku (članci od 138. do 166.) može u potrebnoj mjeri izmijeniti upravljački odbor agencije, postupajući u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 1.10 i člankom 11. stavkom 3. točkom 3.1. Zajedničke akcije 2004/551/ZVSP. Svi takvi prijedlozi izmjena prosljeđuju se Vijeću. Te se izmjene smatraju odobrenima ako Vijeće u roku od dva mjeseca i kvalificiranom većinom ne donese odluku o njihovoj promjeni.

2.   Izmjene ostalih odredaba ovog Pravilnika o osoblju, posebno onih o primicima od rada, naknadama i naknadama za socijalnu sigurnost, donosi Vijeće jednoglasno na prijedlog upravljačkog odbora.

Članak 171.

U roku od tri godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika o osoblju ili po stupanju na snagu Ugovora o Ustavu za Europu, ovisno o tomu što se dogodi prvo, Vijeće Europske unije ocjenjuje te mijenja ovaj Pravilnik o osoblju ili, prema potrebi, donosi odluku o njegovom isteku.

Članak 172.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. rujna 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

L. J. BRINKHORST


(1)  SL L 245, 17.7.2004., str. 17.

(2)  SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (SL L 124, 27.4.2004., str. 1.).

(3)  SL L 56, 4.3.1968., str. 8. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1750/2002 (SL L 264, 2.10.2002., str. 15.).


PRILOG I.

STATUT ČLANOVA ŽALBENOG VIJEĆA

Članak 1.

Članovi žalbenoga vijeća biraju se među osobama čija se neovisnost ne dovodi u pitanje i koje su priznati pravni stručnjaci, posebno u području prava i obveza državne službe. Izborom sudaca mora se uvažavati geografska i demografska raznolikost država članica koje sudjeluju u agenciji, kao i raznolikost njihovih pravnih sustava.

Članak 2.

Osim običnog isteka mandata ili smrti, dužnosti članova žalbenog vijeća prestaju ostavkom. Kada član žalbenoga vijeća podnosi ostavku, ona se u pisanom obliku upućuje predsjedniku žalbenog vijeća koji je prosljeđuje voditelju agencije. Nakon te obavijesti mjesto u žalbenom vijeću postaje slobodno.

Članak 3.

Član žalbenoga vijeća koji treba zamijeniti člana čiji mandat nije istekao imenuje se za preostalo vrijeme mandata svojeg prethodnika.

Članak 4.

Kad preuzimaju dužnosti, članovi žalbenoga vijeća javno svečano prisežu da će obavljati svoje dužnosti nepristrano i savjesno te da će čuvati tajnost svojih vijećanja.

Članak 5.

Članovi žalbenoga vijeća uživaju imunitet od sudskih postupaka u odnosu na radnje koje poduzmu u službenom svojstvu. Nastavljaju uživati imunitet nakon prestanka mandata.

Članak 6.

Vijeće Europske unije kvalificiranom većinom određuje prihode članova žalbenog vijeća.


PRILOG II.

RAD U NEPUNOM RADNOM VREMENU

Članak 1.

Zahtjev za odobrenje rada u nepunom radnom vremenu član osoblja podnosi svojem neposredno nadređenom članu privremenog osoblja najmanje dva mjeseca prije zatraženog datuma početka rada, osim u valjano opravdanim hitnim slučajevima.

Odobrenje se može dati za razdoblje od najmanje mjesec dana i najviše tri godine, ne dovodeći u pitanje slučajeve iz članka 16. i članka 44. stavka 2. točke (e) Pravilnika o osoblju.

Odobrenje se može produljiti pod istim uvjetima. Zahtjeve za produljenje dotični član osoblja podnosi najmanje dva mjeseca prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano. Rad u nepunom radnom vremenu ne smije ukupno iznositi manje od polovine redovnog radnog vremena.

Osim u valjano opravdanim slučajevima, rad u nepunom radnom vremenu počinje prvog dana u mjesecu.

Članak 2.

AACC može na zahtjev dotičnog člana osoblja ukinuti odobrenje prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano. Datum ukidanja mora biti najkasnije dva mjeseca nakon datuma koji je predložio član osoblja ili najkasnije četiri mjeseca nakon tog datuma ako je rad u nepunom radnom vremenu odobren na razdoblje dulje od godinu dana.

AACC može u iznimnim slučajevima i u interesu službe ukinuti odobrenje prije isteka razdoblja za koje je odobrenje dano, uz rok najave od dva mjeseca.

Članak 3.

U razdoblju za koje mu je odobren rad u nepunom radnom vremenu, član osoblja ima pravo na postotak svojih primitaka od rada koji odgovara postotku odrađenog redovnog radnog vremena. Međutim, taj se postotak ne primjenjuje na naknadu za uzdržavano dijete, osnovni iznos naknade za kućanstvo ili naknade za obrazovanje.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje izračunavaju se na temelju osnovne plaće koja se isplaćuje članu osoblja koji radi u punom radnom vremenu. Doprinosi za mirovinsko osiguranje izračunavaju se na temelju osnovne plaće koju prima član osoblja koji radi u nepunom radnom vremenu. Član osoblja može također zatražiti da mu se doprinosi za mirovinsko osiguranje izračunavaju na temelju osnovne plaće koja se isplaćuje članu osoblja koji radi u punom radnom vremenu, u skladu s člankom 89. Pravilnika o osoblju. Za potrebe Priloga VI. članka 1., stečena se mirovinska prava izračunavaju razmjerno postotku uplaćenih doprinosa.

U razdoblju tijekom kojeg radi u nepunom radnom vremenu član osoblja ne smije raditi prekovremeno ili obavljati plaćenu djelatnost, osim djelatnosti u skladu s člankom 16. Pravilnika o osoblju.

Članak 4.

AACC može odreditit detaljna pravila za primjenu ovih odredaba.


PRILOG III.

DOPUST

Odjeljak 1.

Godišnji odmor

Članak 1.

U godini u kojoj član osoblja stupi u službu ili je napusti, on ima pravo na dva radna dana godišnjeg odmora za svaki puni mjesec staža u službi, na dva radna dana za nepuni mjesec u kojem je radio više od petnaest dana i na jedan radni dan za nepuni mjesec u kojem je radio petnaest dana ili manje.

Članak 2.

Godišnji odmor može se koristiti odjednom ili u dijelovima u skladu sa željama člana osoblja i zahtjevima službe. Međutim, mora se barem jedanput koristiti u trajanju od dva uzastopna tjedna. Članu osoblja koji stupa u službu godišnji odmor može se odobriti tek nakon dovršetka tromjesečne službe; u iznimnim slučajevima i zbog valjano opravdanih razloga, godišnji odmor može se odobriti i ranije.

Članak 3.

Ako se član osoblja za vrijeme godišnjeg odmora razboli i ako zbog te bolesti ne bi mogao obavljati poslove i da nije na godišnjem odmoru, godišnji odmor mu se produljuje za vrijeme provedeno na bolovanju za što mora dostaviti liječničku potvrdu.

Članak 4.

Ako član osoblja, zbog razloga koji nisu povezani sa zahtjevima službe, ne iskoristi godišnji odmor u cijelosti prije kraja tekuće kalendarske godine, u sljedeću kalendarsku godinu smije prenijeti dvanaest dana godišnjeg odmora.

Ako član osoblja u trenutku odlaska iz službe nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplaćuje mu se naknada u iznosu od jedne tridesetine njegovih mjesečnih primitaka od rada u trenutku odlaska iz službe za svaki dan godišnjeg odmora na koji ima pravo.

Ako je član osoblja u trenutku odlaska iz službe iskoristio veći broj dana godišnjeg odmora od onoga na koji je imao pravo do tog datuma, od plaće mu se odbija iznos koji se izračunava na način utvrđen na način predviđen drugim podstavkom.

Članak 5.

Ako se od člana osoblja koji je na godišnjem odmoru zatraži da se zbog službenih razloga vrati na posao ili ako mu se odobreni godišnji odmor ukine, nadoknađuju mu se svi nastali troškovi, pod uvjetom da dostavi odgovarajuće dokaze, te mu se ponovno dodjeljuje vrijeme za putovanje.

Odjeljak 2.

Poseban dopust

Članak 6.

Uz godišnji odmor, članu osoblja se na zahtjev može odobriti poseban dopust. Poseban dopust odobrava se u sljedećim slučajevima:

vjenčanje člana osoblja: četiri dana;

promjena boravišta člana osoblja: do dva dana;

teška bolest bračnog druga: do tri dana;

smrt bračnog druga: četiri dana;

teška bolest srodnika u uzlaznoj liniji: do dva dana;

smrt srodnika u uzlaznoj liniji: dva dana;

vjenčanje djeteta: dva dana;

rođenje djeteta: 10 dana koji se moraju iskoristiti tijekom četrnaest tjedana nakon rođenja;

smrt supruge za vrijeme rodiljnog dopusta: broj dana koji odgovara preostalom rodiljnom dopustu; ako preminula supruga nije član osoblja, preostali rodiljni dopust određuje se analognom primjenom odredaba članka 51. Pravilnika;

teška bolest djeteta: do dva dana;

vrlo teška bolest djeteta uz priloženu potvrdu liječnika, ili hospitalizacija djeteta u dobi do 12 godina: do pet dana;

smrt djeteta: četiri dana;

posvojenje djeteta: 20 tjedana, koji se u slučaju posvojenja djeteta s invalidnošću produljuje na 24 tjedna.

Za svako posvojeno dijete član osoblja ima pravo na samo jedno razdoblje posebnog dopusta, koje se može podijeliti između posvojitelja ako su oboje članovi osoblja. Poseban dopust odobrava se samo ako bračni drug člana osoblja obavlja plaćenu djelatnost barem u nepunom radnom vremenu. Ako bračni drug nije zaposlen u agenciji i ima pravo na sličan dopust, odgovarajući broj dana oduzima se od dopusta na koji član osoblja ima pravo.

AACC može, prema potrebi, odobriti dodatan poseban dopust u slučajevima u kojima nacionalno zakonodavstvo države u kojoj se provodi postupak posvojenja, a u kojoj se ne nalazi mjesto rada člana osoblja posvojitelja, da jedan ili oba posvojitelja tamo borave.

Ako član osoblja nema pravo na puni poseban dopust od 20 ili 24 tjedna na temelju prve rečenice ove alineje, odobrava mu se poseban dopust od 10 dana; taj se dodatni poseban dopust odobrava samo jednom za svako posvojeno dijete.

Agencija također može odobriti poseban dopust u slučaju daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja, u okviru ograničenja utvrđenih programom daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja koji sastavlja agencija u skladu s člankom 29. Pravilnika o osoblju.

Za potrebe ovog članka nevjenčani partner člana osoblja smatra se bračnim drugom ako su ispunjena prva tri uvjeta iz Priloga V. članka 1. stavka 2. točke (c).

Odjeljak 3.

Vrijeme za putovanje

Članak 7.

Trajanju godišnjeg odmora predviđenom odjeljkom 1. dodaje se vrijeme za putovanje na temelju udaljenosti željeznicom između mjesta dopusta i mjesta rada izračunava na sljedeći način:

50 do 250 km: jedan dan za povratno putovanje,

251 do 600 km: dva dana za povratno putovanje,

601 do 900 km: tri dana za povratno putovanje,

901 do 1 400 km: četiri dana za povratno putovanje,

1 401 do 2 000 km: pet dana za povratno putovanje,

više od 2 000 km: šest dana za povratno putovanje.

Za potrebe ovog članka, mjesto dopusta je matično mjesto kada je riječ o godišnjem odmoru.

Prethodne odredbe primjenjuju se na članove osoblja čije je mjesto rada na državnom području država članica EU-a. Ako je mjesto rada izvan tog područja, vrijeme za putovanje utvrđuje se posebnom odlukom, pri čemu se u obzir uzimaju posebne potrebe.

Ako je poseban dopust odobren na temelju odjeljka 2., vrijeme za putovanje utvrđuje se posebnom odlukom, pri čemu se u obzir uzimaju posebne potrebe.


PRILOG IV.

KOMPENZACIJSKI DOPUST I NAKNADA ZA PREKOVREMENI RAD

Članak 1.

U okviru ograničenja utvrđenih člankom 47. Pravilnika o osoblju, za prekovremeni rad član osoblja u razredu AST 1 do AST 4 ima pravo na kompenzacijski dopust ili na naknadu kako slijedi:

(a)

Za svaki sat prekovremenog rada, član osoblja ima pravo na jedan i pol sat kompenzacijskog dopusta; ako se prekovremeni sat odrađuje u razdoblju između 22 sata i 7 sati, nedjeljom ili praznikom, član osoblja ima pravo na kompenzacijski dopust u trajanju od dva sata; prilikom odobravanja kompenzacijskog dopusta u obzir se uzimaju zahtjevi službe i želje dotičnog člana osoblja.

(b)

Ako zbog zahtjeva službe član osoblja ne može iskoristiti kompenzacijski dopust u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je radio prekovremeno, AACC odobrava naknadu za rad za nenadoknađene sate prekovremenog rada prema stopi od 0,56 % osnovne mjesečne plaće za svaki prekovremeni sat na temelju točke (a).

(c)

Kompenzacijski dopust ili naknada za jedan sat prekovremenog rada odobravaju se ako je prekovremeni rad iznosio više od trideset minuta.

Članak 2.

Ako je član osoblja na službenom putovanju, vrijeme koje mu je potrebno za dolazak na mjesto službenog putovanja ne smatra se prekovremenim radom za potrebe ovog Priloga. Za sate prekovremenog rada koje je član osoblja odradio na mjestu službenog putovanja, AACC može mu odobriti kompenzacijski dopust ili naknadu.

Članak 3.

Neovisno o člancima 1. i 2., naknada za sate prekovremenog rada koje odrade određene skupine članova osoblja razreda od AST 1 do AST 4, koji rade u posebnim uvjetima, može se isplatiti u obliku fiksne naknade čiji iznos i uvjete koje je za nju potrebno ispuniti određuje AACC nakon savjetovanja s odborom osoblja.


PRILOG V.

PRIMICI OD RADA I NAKNADA TROŠKOVA

Odjeljak 1.

Obiteljske naknade

Članak 1.

1.   Osnovni je iznos naknade za kućanstvo 149,39 EUR, uvećan za 2 % osnovne plaće člana osoblja.

2.   Pravo na naknadu za kućanstvo ima:

(a)

član osoblja koji je u braku;

(b)

član osoblja koji je udovac, razveden, zakonski razdvojen ili nije u braku i ima jedno ili više uzdržavane djece u smislu članka 2. stavaka 2. i 3.;

(c)

član osoblja koji živi u registriranoj izvanbračnoj zajednici, pod uvjetom da:

i.

par dostavi dokument čiju valjanost priznaje država članica EU-a ili nadležno tijelo države članice EU-a, kojim se potvrđuje njihov status izvanbračnih partnera,

ii.

ni jedan od partnera nije u braku ni u drugoj izvanbračnoj zajednici,

iii.

partneri nisu u srodstvu ni na jedan od sljedećih načina: roditelj, dijete, djed/baka, unuk/a, brat, sestra, stric/ujak/tetak, strina/ujna/tetka, nećak, nećakinja, zet, snaha;

iv.

par nema pravo na zakonito sklapanje braka u državi članici EU-a; za potrebe ove točke smatra se da par ima pravo na zakonito sklapanje braka samo ako partneri ispunjavaju sve uvjete propisane zakonodavstvom države članice EU-a koja takvom paru dopušta sklapanje braka.

(d)

član osoblja koji, iako ne ispunjava uvjete utvrđene točkama (a), (b) i (c), stvarno uzdržava obitelj, o čemu AACC na temelju popratne dokumentacije donosi posebnu obrazloženu odluku.

3.   Ako bračni drug člana osoblja ima plaćeno zaposlenje s godišnjim prihodom koji prije odbitka poreza premašuje osnovnu godišnju plaću člana osoblja na drugom stupnju razreda 3, a ponderirana su po stopi koja vrijedi za državu u kojoj bračni drug člana osoblja obavlja rad, član osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo prima tu naknadu samo ako je AACC o tome donio posebnu odluku. Član osoblja, međutim, ima pravo na naknadu ako supružnici imaju jedno ili više uzdržavane djece.

4.   U slučajevima kada oba bračna druga koji su zaposleni u službi agencije imaju na temelju stavaka 1., 2. i 3. pravo na naknadu za kućanstvo, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.

5.   Ako član osoblja ima pravo na naknadu za kućanstvo samo na temelju stavka 2. točke (b), dok je skrbništvo nad svom uzdržavanom djecom člana osoblja, u smislu članka 2. stavaka 2. i 3., na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela dodijeljeno osobi koja nije član osoblja, naknada za kućanstvo isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana osoblja. Kada je riječ o punoljetnoj uzdržavanoj djeci, ovaj se uvjet smatra ispunjenim ako im je uobičajeno boravište kod drugog roditelja.

Međutim, ako za djecu člana osoblja skrbi više različitih osoba, naknada za kućanstvo dijeli se između njih prema broju djece za koju skrbe.

Ako osoba koja na temelju gore navedenih odredaba ima pravo na naknadu za kućanstvo koja joj se isplaćuje u ime člana osoblja, ima pravo na istu naknadu i na temelju vlastitog statusa člana osoblja, ta osoba prima samo veću od tih dviju naknada.

Članak 2.

1.   Član osoblja koji ima jedno ili više uzdržavane djece, u skladu sa stavcima 2. i 3., prima mjesečnu naknadu od 326,44 EUR za svako uzdržavano dijete.

2.   „Uzdržavano dijete” znači zakonito, biološko ili posvojeno dijete člana osoblja ili njegovog bračnog druga, koje član osoblja uzdržava.

Isto se primjenjuje na dijete za koje je podnesen zahtjev za posvojenje te je postupak posvojenja pokrenut.

Svako dijete koje je član osoblja dužan uzdržavati na temelju sudske odluke koja se temelji na zakonodavstvu država članica EU-a o zaštiti maloljetnika smatra se uzdržavanim djetetom.

3.   Naknada se odobrava:

(a)

automatski za djecu mlađu od osamnaest godina;

(b)

na zahtjev člana osoblja i uz predočenje popratne dokumentacije, za djecu u dobi od osamnaest do dvadeset i šest godina koja se obrazuju ili strukovno osposobljavaju.

4.   Svaka osoba koju je član osoblja zakonski obvezan uzdržavati i čije uzdržavanje podrazumijeva visoke troškove može se iznimno smatrati uzdržavanim djetetom na temelju posebne obrazložene odluke koju AACC donosi na temelju popratne dokumentacije.

5.   Plaćanje naknade za dijete koje se zbog teške bolesti ili invalidnosti ne može samostalno uzdržavati nastavlja se za vrijeme trajanja bolesti ili invalidnosti, neovisno o dobi.

6.   Za svako uzdržavano dijete u smislu ovog članka isplaćuje se samo jedna naknada za uzdržavano dijete.

7.   Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom u smislu stavaka 2. i 3. na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za uzdržavano dijete isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana osoblja.

Članak 3.

1.   Podložno uvjetima utvrđenima općim provedbenim odredbama, član osoblja prima naknadu za obrazovanje u visini stvarnih troškova obrazovanja do najvećeg mjesečnog iznosa od 221,50 EUR za svako uzdržavano dijete u smislu članka 2. stavka 2. ovog Priloga, koje ima najmanje pet godina i redovno pohađa osnovnu ili srednju školu za koje se plaća školarina ili visokoškolsku ustanovu. Uvjet pohađanja škole za koju se plaća školarinu ne primjenjuje se na naknadu troškova prijevoza do škole.

Pravo na ovu naknadu počinje teći od prvog dana u mjesecu u kojem je dijete krenulo u osnovnu školu i prestaje teći na kraju mjeseca u kojem dijete navršava dvadeset šest godina.

Iznos isplaćene naknade ne smije biti veći od dvostrukog najvećeg iznosa predviđenog prvim podstavkom:

za člana osoblja čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km:

od Europske škole ili

od obrazovne ustanove u kojoj se program izvodi na njegovom jeziku, a koju dijete pohađa zbog nužnih pedagoških razloga, valjano potkrijepljenih dokazima;

za člana osoblja čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km od visokoškolske ustanove u državi čiji je državljanin ili u kojoj se program izvodi na njegovom jeziku, pod uvjetom da dijete stvarno pohađa visokoškolsku ustanovu udaljenu najmanje 50 km od mjesta rada i da član osoblja ima pravo na naknadu za život u inozemstvu; potonji se uvjet ne primjenjuje ako ne postoji takva ustanova u državi čiji je član osoblja državljanin ili ako dijete pohađa visokoškolsku ustanovu u državi u kojoj se ne nalazi mjesto rada člana osoblja;

u uvjetima iz prethodne dvije alineje, za osobe koje imaju pravo na naknadu koje nisu u aktivnoj službi, pri čemu se u obzir uzima mjesto boravišta umjesto mjesta rada.

Uvjet pohađanja škole za koju se plaća školarina ne primjenjuje se na plaćanja na temelju trećeg podstavka.

Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom, za koje se isplaćuje naknada za obrazovanje, na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za obrazovanje isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana privremenog osoblja. U tom se slučaju udaljenost od najmanje 50 km koja se spominje u trećem podstavku izračunava u odnosu na mjesto boravišta osobe koja ima skrbništvo nad djetetom.

2.   Za svako uzdržavano dijete u smislu članka 2. stavka 2. koje ima manje od pet godina ili još uvijek ne pohađa redovno osnovnu ili srednju školu, iznos ove naknade je mjesečno 79,74 EUR. Primjenjuje se stavak 1. zadnji podstavak prva rečenica.

Odjeljak 2.

Naknada za život u inozemstvu

Članak 4.

1.   Na naknadu za život u inozemstvu koja iznosi 16 % ukupnog iznosa osnovne plaće, naknade za kućanstvo i naknade za uzdržavano dijete, koje se isplaćuju članu osoblja imenovanom na stalno radno mjesto imaju pravo:

(a)

članovi osoblja:

koji nisu i nisu nikada bili državljani države na čijem se državnom području nalazi njihovo mjesto rada, i

koji u razdoblju od pet godina koje je završilo šest mjeseci prije njihova stupanja u službu nisu imali uobičajeno boravište niti su svoju glavnu djelatnost obavljali na europskom području te države. Za potrebe ove odredbe, okolnosti koje proizlaze iz rada za drugu državu ili međunarodnu organizaciju ne uzimaju se obzir;

(b)

članovi osoblja koji jesu ili su bili državljani države na čijem se državnom području nalazi njihovo mjesto rada, ali koji su tijekom deset godina koje završavaju na datum njihova stupanja u službu imali uobičajeno boravište izvan europskog područja te države zbog razloga koji nisu povezani s radom u nekoj drugoj državnoj službi ili međunarodnoj organizaciji.

Naknada za život u inozemstvu mjesečno iznosi najmanje 442,78 EUR.

2.   Član osoblja koji nije i nije nikada bio državljanin države na čijem je području zaposlen i koji ne ispunjava uvjete određene stavkom 1. ima pravo na naknadu za boravak u stranoj državi koji iznosi jednu četvrtinu naknade za život u inozemstvu.

3.   Za potrebe stavaka 1. i 2. prema članu osoblja koji je sklapanjem braka automatski stekao državljanstvo države na čijem je području zaposlen i koji se tog državljanstva ne može odreći postupa se na isti način kao i prema članu osoblja na kojeg se odnosi stavak 1. točka (a) prva alineja.

Odjeljak 3.

Naknada troškova

A.   NAKNADA ZA NASTANJENJE

Članak 5.

1.   Naknada za nastanjenje, koja je jednaka iznosu dviju osnovnih mjesečnih plaća u slučaju člana osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo i iznosu jedne osnovne mjesečne plaće u drugim slučajevima, isplaćuje se članu privremenog osoblja imenovanom na stalno radno mjesto koji dostavi dokaz da je morao promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 22. Pravilnika o osoblju.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su oboje članovi osoblja imaju pravo na naknadu za nastanjenje, ta se naknada isplaćuje samo onome od njih čija je osnovna plaća veća.

Naknada za nastanjenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na mjesto rada člana osoblja.

2.   Naknada za nastanjenje u istom iznosu isplaćuje se svakom članu osoblja koji je premješten na novo mjesto rada te je stoga obvezan promijeniti mjesto boravišta kako bi udovoljio zahtjevima članka 22. ovog Pravilnika o osoblju.

3.   Naknada za nastanjenje izračunava se na temelju bračnog statusa člana osoblja i plaće na datum njegovog imenovanja na stalno radno mjesto ili na datum njegovog premještaja na novo mjesto rada.

Naknada za nastanjenje isplaćuje se po predočenju dokumentacije kojom član osoblja, dokazuje da se zajedno sa svojom obitelji, ako ima pravo na naknada za kućanstvo, nastanio u mjestu rada.

4.   Član osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo i koji se sa svojom obitelji ne nastani u mjestu rada, prima samo polovinu naknade na koju bi inače imao pravo; druga polovina isplaćuje mu se nakon što se njegova obitelj nastani u njegovu mjestu rada, pod uvjetom da se to dogodi u rokovima određenima člankom 9. stavkom 3. Ako se član osoblja premjesti u mjesto gdje njegova obitelj ima stalno boravište prije nego se njegova obitelj nastani u njegovu mjestu rada, on nema pravo na naknadu za nastanjenje.

5.   Član osoblja imenovan na stalno radno mjesto koji je primio naknadu za nastanjenje i koji u roku od dvije godine od datuma stupanja u službu dobrovoljno napusti službu u agenciji, mora prilikom odlaska iz službe vratiti dio naknade, razmjerno onom dijelu spomenutog dvogodišnjeg razdoblja koji neće provesti u službi.

6.   Član osoblja koji primi naknadu za nastanjenje mora prijaviti naknade slične naravi koje prima iz drugih izvora; naknada isplaćena u skladu s ovim člankom umanjuje se za iznos naknada iz drugih izvora.

B.   NAKNADA ZA PRESELJENJE

Članak 6.

1.   Član osoblja imenovan na stalno radno mjesto koji dostavi dokaz o promjeni boravišta ima prilikom odlaska iz službe pravo na naknadu za preseljenje u iznosu od dvije osnovne mjesečne plaće ako je riječ o članu osoblja s pravom na naknadu za kućanstvo ili u iznosu od jedne osnovne mjesečne plaće u ostalim slučajevima, pod uvjetom da je navršio četiri godine staža u službi i da ne primi sličnu naknadu na novom radnom mjestu. U slučajevima kada oba bračna druga koji su članovi osoblja imaju pravo na naknadu za preseljenje, ta se naknada isplaćuje samo onome čija je osnovna plaća veća.

Za potrebe izračuna staža u službi, u obzir se uzimaju godine provedene u aktivnoj službi, dopust za služenje vojnog roka i roditeljski ili obiteljski dopust.

Naknada za preseljenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na zadnje mjesto rada člana osoblja.

2.   U slučaju smrti člana osoblja imenovanog na stalno radno mjesto, naknada za preseljenje isplaćuje se nadživjelom bračnom drugu ili, ako ga nema, uzdržavanicima u smislu članka 2., čak i ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovog članka koji se odnosi na trajanje staža u službi.

3.   Naknada za ponovno naseljavanje izračunava se na temelju bračnog statusa člana osoblja i plaće na dan prestanka službe.

4.   Naknada za preseljenje isplaćuje se po predočenju dokaza da su član osoblja i njegova obitelj, ili, u slučaju smrti člana osoblja samo njegova obitelj, preselili u mjesto koje je udaljeno najmanje 70 km od mjesta rada člana osoblja.

Član osoblja ili obitelj preminulog člana osoblja moraju se preseliti u roku od tri godine od datuma njegova odlaska iz službe.

Ovaj se rok ne primjenjuje ako pravni sljednici člana privremenog osoblja dokažu da nisu bili upoznati s gore navedenim odredbama.

C.   PUTNI TROŠKOVI

Članak 7.

1.   Član osoblja ima pravo na naknadu putnih troškova za sebe, bračnog druga i uzdržavanike koji stvarno žive u njegovom kućanstvu:

(a)

pri stupanju u službu, od mjesta zapošljavanja do mjesta rada;

(b)

pri odlasku iz službe u smislu članka 95. ovog Pravilnika o osoblju, od mjesta rada do matičnog mjesta kako je definirano u stavku 3. ovog članka;

(c)

prilikom svakog premještaja pri kojem član osoblja mijenja mjesto rada.

U slučaju smrti člana osoblja, udovica i uzdržavanici imaju pravo na naknadu putnih troškova pod istim uvjetima.

Putni troškovi također uključuju troškove rezervacije sjedala, prijevoza prtljage i, prema potrebi, nužnog hotelskog smještaja.

2.   Osnova za izračun nadoknade je cijena putovanja vlakom u prvim razredom najkraćim i najekonomičnijim uobičajenim putem od mjesta rada do mjesta zapošljavanja ili matičnog mjesta.

Ako je put iz prvoga podstavka duži od 500 km te ako uobičajeni put uključuje putovanje morem, dotični član osoblja po predočenju putnih karata ima pravo na naknadu troškova putovanja avionom u poslovnom ili jednakovrijednom razredu. Ako se koriste prijevozna sredstva koja nisu prethodno navedena, iznos naknade izračunava se na temelju cijene putovanja vlakom u koju nisu uključena spavaća kola. Ako izračun na toj osnovi nije moguć, uvjete naknade određuje AACC posebnom odlukom.

3.   Matično mjesto člana osoblja određuje se prilikom stupanja u službu, uzimajući u obzir mjesto zapošljavanja ili mjesto od osobnog interesa. Tako utvrđeno matično mjesto može se izmijeniti posebnom odlukom AACC-a dok je član osoblja u službi ili nakon što je napusti. Međutim, dok je u službi, takva se odluka donosi samo iznimno i po predočenju odgovarajuće popratne dokumentacije.

Ta izmjena, međutim, ne znači da član osoblja za mjesto od osobnog interesa može odabrati mjesto izvan državnog područja država članica EU-a ili izvan zemalja i područja navedenih u Prilogu II. Ugovora o osnivanju Europske zajednice.

Članak 8.

1.   Članovima osoblja se svake kalendarske godine isplaćuje iznos jednak trošku putovanja iz mjesta rada do matičnog mjesta, kako je definirano člankom 7. za sebe i, ako imaju pravo na naknadu za kućanstvo, taj se iznos isplaćuje i za bračnog druga i uzdržavanike u smislu članka 2.

Ako su oba bračna druga članovi osoblja agencije, svatko od njih ima pravo na paušalnu naknadu putnih troškova za sebe i uzdržavanike, u skladu s prethodno navedenim odredbama; naknada se za svakog uzdržavanika isplaćuje samo jednom. Iznos te naknade za uzdržavanu djecu određuje se na zahtjev jednog od bračnih drugova na temelju matičnog mjesta jednog od njih.

Ako član osoblja sklopi brak u tekućoj godini te time stekne pravo na naknadu za kućanstvo, putni troškovi za bračnog druga izračunavaju se razmjerno vremenu proteklom od datuma sklapanja braka do kraja tekuće godine.

Ako se nakon datuma isplate predmetnih iznosa zbog izmijenjene obiteljske situacije člana osoblja njegova osnova za obračun promijeni, član osoblja nije obvezan vratiti iznose koji su mu isplaćeni.

Putni troškovi za djecu u dobi od dvije do deset godina obračunavaju se na temelju polovine iznosa naknade za kilometražu i polovine iznosa paušalnog dodatka, pri čemu se za potrebe obračuna smatra da su djeca navršila dvije odnosno deset godina 1. siječnja tekuće godine.

2.   Isplata paušalne naknade temelji se na naknadi prema kilometru udaljenosti između mjesta rada člana osoblja i mjesta zapošljavanja ili matičnog mjesta; ta se udaljenost izračunava na način utvrđen člankom 7. stavkom 2. prvim podstavkom.

Naknada za kilometražu iznosi:

 

0 EUR po kilometru od 0 do 200 km

 

0,3320 EUR po kilometru od 201 do 1 000 km

 

0,5533 EUR po kilometru od 1 001 do 2 000 km

 

0,3320 EUR po kilometru od 2 001 do 3 000 km

 

0,1106 EUR po kilometru od 3 001 do 4 000 km

 

0,0532 EUR po kilometru od 4 001 do 10 000 km

 

0 EUR po kilometru preko 10 000 km.

Prethodno navedenoj naknadi za kilometražu dodaje se paušalni dodatak u iznosu od:

 

166 EUR ako udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta iznosi od 725 km do 1 450 km,

 

331,99 EUR ako je udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta veća od 1 450 km.

Prethodno navedena naknada za kilometražu i paušalni dodaci usklađuju se svake godine u jednakom omjeru kao i primici od rada.

3.   Član osoblja čija radni odnos u službi prestaje u tekućoj kalendarskoj godini iz bilo kojeg razloga osim smrti ili koji je na dopustu iz osobnih razloga tijekom jednog dijela godine, a u aktivnoj je službi agencije proveo manje od devet mjeseci tekuće godine, ima pravo samo na dio iznosa predviđenog stavkom 1., koji se izračunava razmjerno vremenu provedenom u aktivnoj službi.

4.   Prethodne odredbe primjenjuju se na članove osoblja čije je mjesto rada na državnom području država članica EU-a. Članovi osoblja čije je mjesto rada izvan državnog područja država članica EU-a imaju jednom u svakoj kalendarskoj godini pravo na naknadu putnih troškova do svojeg matičnog mjesta ili na naknadu putnih troškova do drugog mjesta ako oni nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta, a ako imaju pravo na naknadu za kućanstvo, to se pravo primjenjuje i na bračnog druga i ostale uzdržavanike u smislu članka 2. Međutim, ako bračni drug i osobe iz članka 2. stavka 2. ne žive s članom osoblja u mjestu rada, oni jedanput u svakoj kalendarskoj godini imaju pravo na naknadu putnih troškova od matičnog mjesta do mjesta rada ili do drugog mjesta, ako putni troškovi nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta.

Ti se putni troškovi nadoknađuju u obliku paušalne naknade temeljene na cijeni putovanja avionom u razredu neposredno višem od ekonomskog razreda.

D.   TROŠKOVI SELIDBE

Članak 9.

1.   Troškovi nastali zbog preseljenja namještaja i osobnih stvari, uključujući troškove osiguranja od uobičajenih rizika (lom, krađa, požar), nadoknađuju se članu osoblja koji je obvezan promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 22. Pravilnika o osoblju i kojemu ti troškovi nisu nadoknađeni iz nekog drugog izvora. Iznos naknade ne smije biti veći od unaprijed odobrene ponude. Odgovarajućim odjelima agencije dostavljaju se najmanje dvije ponude koje mogu odabrati drugo poduzeće koje pruža usluge selidbe ako smatraju da su iznosi ponuda previsoki. U potonjem slučaju, član osoblja ima pravo na naknadu troškova u iznosu prema ponudi tog poduzeća.

2.   Prilikom prestanka radnog odnosa ili smrti člana osoblja nadoknađuju se troškovi nastali zbog preseljenja od mjesta rada do matičnog mjesta člana osoblja.

Ako preminuli član osoblja nije bio u braku, pravo na naknadu troškova imaju njegovi pravni sljednici.

3.   Član osoblja koji je imenovan na stalno radno mjesto mora obaviti preseljenje u roku od godinu dana od završetka probnog rada.

Nakon prestanka radnog odnosa član osoblja mora obaviti preseljenje u roku od tri godine, kako je predviđeno člankom 6. stavkom 4. drugim podstavkom.

Troškovi preseljenja nastali nakon isteka prethodno utvrđenih rokova nadoknađuju se samo u iznimnim slučajevima u skladu s posebnom odlukom AACC-a.

E.   DNEVNICE

Članak 10.

1.   Ako član osoblja dostavi dokaz da mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 22. Pravilnika o osoblju, tijekom razdoblja predviđenog stavkom 2. ovog članka ima pravo na sljedeći iznos dnevnice po kalendarskom danu:

 

Za člana osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo: 34,31 EUR.

 

Za član osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo: 27,67 EUR.

Gornja se ljestvica revidira prilikom svake revizije plaća u skladu s člankom 59. Pravilnika o osoblju.

2.   Isplata dnevnica odobrava se za sljedeća razdoblja:

(a)

u slučaju člana osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo: 120 dana;

(b)

u slučaju člana osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo: 180 dana ili, ako je član osoblja na probnom radu, za vrijeme trajanja probnog rada produljeno za mjesec dana.

U slučajevima kada oba bračna druga koji su članovi osoblja imaju pravo na osnovnu dnevnicu, razdoblje za koje se ona dodjeljuje, kako je utvrđeno točkom (b), primjenjuje se na onoga od njih čija je osnovna plaća veća. Na drugu osobu primjenjuje se razdoblje određeno točkom (a).

Isplata dnevnica se ni u kojem slučaju ne odobrava za razdoblje nakon datuma preseljenja koje član osoblja obavlja kako bi ispunio zahtjeve iz članka 22. Pravilnika o osoblju.

F.   TROŠKOVI SLUŽBENOG PUTOVANJA

Članak 11.

1.   Član osoblja koji je na službenom putovanju s odgovarajućim putnim nalogom ima pravo na naknadu putnih troškova i dnevnicu u skladu sa sljedećim odredbama.

2.   Na putnom nalogu navodi se predviđeno trajanje službenog putovanja, na temelju čega se izračunava predujam u odnosu na dnevnice na koje član osoblja ima pravo. Osim ako se ne donese posebna odluka, predujam se ne isplaćuje ako se predviđa da će službeno putovanje trajati manje od dvadeset i četiri sata te ako je valuta države u koju član osoblja putuje jednaka valuti koja se koristi u njegovu mjestu rada.

3.   Osim u posebnim slučajevima koji se određuju posebnom odlukom i posebno ako se član osoblja koji je na godišnjem odmoru pozove da se vrati na posao, iznos naknade troškova službenog putovanja ograničen je na cijenu najekonomičnijeg putovanja između mjesta rada i mjesta službenog putovanja, zbog čega član osoblja koji je na službenom putovanju ne mora znatno produljiti svoj boravak.

Članak 12.

1.   Putovanje vlakom

Putni troškovi za službena putovanja vlakom nadoknađuju se po predočenju popratne dokumentacije na temelju cijene putovanja prvim razredom te najkraćim putem između mjesta rada i mjesta službenog putovanja.

2.   Putovanje avionom

Članovima osoblja odobrava se putovanje avionom ako povratno putovanje vlakom iznosi najmanje 800 kilometara.

3.   Putovanje brodom

AACC u svakom pojedinom slučaju i na temelju dužine i cijene putovanja odobrava razred u kojem član osoblja može putovati i dodatke za kabinu koji mu se mogu nadoknaditi.

4.   Putovanje automobilom

Putni troškovi nadoknađuju se u obliku paušalnog iznosa koji se temelji na cijeni putovanja vlakom, u skladu s točkom 1.; drugi se dodaci ne nadoknađuju.

Međutim, ako član osoblja ide na službeno putovanje u posebnim okolnostima i ako bi mu korištenje javnog prijevoza prouzročilo očite neugodnosti, AACC može članu osoblja umjesto prethodno navedene naknade putnih troškova odobriti naknadu po prijeđenom kilometru.

Članak 13.

1.   Iznos dnevnice za službena putovanja je paušalni iznos koji pokriva sve troškove nastale tijekom službenog putovanja: doručka i dvaju glavnih obroka te dodatne troškove, uključujući lokalni prijevoz. Troškovi smještaja, uključujući, lokalne poreze, nadoknađuju se do najvećeg iznosa koji se utvrđuje za svaku zemlju, po predočenju popratne dokumentacije.

2.

(a)

Ljestvica za države članice Europske unije je sljedeća:

(u eurima)

Odredište

Dnevnica

Gornja granica za troškove hotelskog smještaja

Belgija

84,06

117,08

Češka

55,00

175,00

Danska

91,70

148,07

Njemačka

74,14

97,03

Estonija

70,00

120,00

Grčka

66,04

99,63

Španjolska

68,89

126,57

Francuska

72,58

97,27

Irska

80,94

139,32

Italija

60,34

114,33

Cipar

50,00

110,00

Latvija

85,00

165,00

Litva

80,00

170,00

Luksemburg

82,00

106,92

Mađarska

50,00

165,00

Malta

60,00

115,00

Nizozemska

78,26

131,76

Austrija

74,47

128,58

Poljska

60,00

210,00

Portugal

68,91

124,89

Slovenija

60,00

110,00

Slovačka

50,00

125,00

Finska

92,34

140,98

Švedska

92,91

141,77

Ujedinjena Kraljevina

86,89

149,03

Član osoblja koji je na službenom putovanju mora prijaviti svaki obrok ili smještaj koji mu je platila ili troškove koje mu je nadoknadila jedna od institucija Zajednice, državna uprava ili vanjsko tijelo. U tom se slučaju odbija odgovarajući iznos.

(b)

AACC utvrđuje i periodički usklađuje ljestvicu za službena putovanja u zemlje izvan europskog područja država članica EU-a.

3.   Iznose utvrđene stavkom 2. točkom (a) revidiraju se svake dvije godine na temelju revizije koja se provodi sukladno Prilogu VII. članku 13. stavku 3. Pravilnika o osoblju EZ-a.

Članak 14.

Agencija donosi detaljna pravila za primjenu članaka 11., 12. i 13.

G.   FIKSNA NADOKNADA TROŠKOVA

Članak 15.

1.   Članovima osoblja koji zbog dužnosti imaju redovne troškove reprezentacije AACC može odobriti fiksnu naknadu troškova i odrediti njezin iznos.

U posebnim slučajevima AACC može odlučiti i da agencija također snosi dio troškova smještaja dotičnog člana osoblja.

2.   U slučaju člana osoblja koji zbog posebnih uputa koje je dobio povremeno ima troškove reprezentacije u službene svrhe, iznos naknade za troškove reprezentacije utvrđuje se za svaki slučaj posebno na temelju popratne dokumentacije i u skladu s uvjetima koje određuje AACC.

Članak 16.

Na temelju odluke AACC-a, više rukovodeće osoblje (glavni direktor ili njegov ekvivalent u razredu AD16 ili AD15 i direktori ili njihovi ekvivalenti u razredu AD15 ili AD14) koje nema na raspolaganju službeni automobil, ima pravo na fiksnu naknadu koja ne smije biti veća od 892,42 EUR godišnje za pokrivanje troškova redovnog prijevoza unutar mjesta rada.

Obrazloženom odlukom AACC-a naknada se može odobriti članu osoblja koji zbog obavljanja poslova mora stalno putovati i kojem je u tu svrhu odobreno korištenje njegova osobnog automobila.

Odjeljak 4.

Isplata dospjelih iznosa

Članak 17.

1.   Primici od rada članovima osoblja isplaćuju se petnaesti dan u mjesecu za tekući mjesec. Iznos plaće zaokružuje se na najbliži viši cent.

2.   Ako se primici od rada ne isplaćuju za cijeli mjesec, iznos se dijeli na tridesetine, s tim da

(a)

ako je stvarni broj dana koji se trebaju platiti 15 ili manje, broj tridesetina jednak je stvarnom broju dana koji se trebaju platiti;

(b)

ako je stvarni broj dana koji se trebaju platiti veći od 15, broj tridesetina jednak je razlici između stvarnog broja dana koji se ne trebaju platiti i 30;

3.   Ako pravo na obiteljske naknade i naknadu za život u inozemstvu počinje teći nakon datuma stupanja u službu, član osoblja ih prima od prvog dana u mjesecu u kojemu to pravo počinje teći. Nakon prestanka tog prava član osoblja prima naknade do zadnjeg dana mjeseca u kojem mu je to pravo prestalo.

Članak 18.

1.   Plaćanja se svakom članu osoblja izvršavaju u mjestu rada i u valuti države u kojoj radi.

2.   U skladu s uvjetima predviđenima pravilima koja sporazumno utvrđuju institucije Zajednice u skladu s Prilogom VII. člankom 17. stavkom 2. Pravilnika o osoblju EZ-a, član osoblja može putem agencije može dio svojih primitaka od rada redovno prenositi u drugu državu članicu EU-a.

Na temelju prve rečenice ovog stavka mogu se pojedinačno ili skupno prenositi sljedeći iznosi:

(a)

za djecu koja se školuju u drugoj državi članici EU-a, maksimalni iznos po uzdržavanom djetetu jednak je iznosu naknade za obrazovanje koji se stvarno primi za to dijete;

(b)

po predočenju valjane popratne dokumentacije, redovne isplate svim drugim osobama koje imaju boravište u predmetnoj državi članici EU-a te za koje je član osoblja dostavio dokaz o obvezama skrbi o njima koja proizlazi iz odluke suda ili nadležnog upravnog tijela.

Iznosi prenesenih novčanih sredstava iz točke (b) ne smiju biti veći 5 % osnovne plaće člana osoblja.

3.   Prijenosi novčanih sredstava predviđeni stavkom 2. ovog članka obavljaju se prema deviznom tečaju iz drugog stavka članka 63. Pravilnika o osoblju EZ-a. Preneseni iznosi množe se s koeficijentom kojim se izražava razlika između koeficijenta ispravka za državu u koju se sredstva prenose, kako je definirano Prilogom XI. člankom 3. stavkom 5. točkom (b) Pravilnika o osoblju EZ-a, i koeficijenta ispravka koji se primjenjuje na primitke od rada člana osoblja iz Priloga XI. članka 3. stavka 5. točke (a) Pravilnika o osoblju EZ-a.

4.   Osim prijenosa iz stavaka od 1. do 3., član osoblja može zatražiti redovni prijenos sredstava u drugu državu članicu EU-a po mjesečnom deviznom tečaju, bez primjene koeficijenta. Taj iznos ne smije prijeći 25 % osnovne plaće člana osoblja.


PRILOG VI.

OTPREMNINA I MIROVINA

POGLAVLJE 1.

Otpremnina

Članak 1.

1.   Član osoblja čiji radni odnos prestaje, ali ne zbog smrti ili invalidnosti, pri odlasku iz službe ima pravo na sljedeće:

(a)

ako je navršio manje od godinu dana staža u službi, ima pravo na isplatu otpremnine koja je jednaka trostrukoj vrijednosti iznosa odbijenog od njegove osnovne plaće za doprinose za mirovinsko osiguranje nakon što se odbiju svi iznosi koji su mu isplaćeni na temelju članaka 90. i 131. Pravilnika o osoblju;

(b)

u drugim slučajevima:

ima pravo na to da se aktuarska protuvrijednost njegovih mirovinskih prava, ažurirana za stvarni datum prijenosa, u agenciji prenese u mirovinski fond uprave ili organizacije ili u mirovinski fond u okviru kojega ostvaruje mirovinska prava na temelju aktivnosti kojom se bavio u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe,

ili

na to da aktuarska protuvrijednost tih davanja uplati u privatno mirovinsko osiguranje ili mirovinski fond po vlastitom izboru, pod uvjetom da predmetno osiguravajuće društvo ili fond jamče sljedeće:

i.

glavnica neće biti isplaćena;

ii.

mjesečni dohodak počet će se isplaćivati najranije kad član privremenog osoblja navrši 60. godinu života, a najkasnije kad navrši 65. godinu života;

iii.

odredbe na temelju kojih se pravnim sljednicima nakon smrti člana privremenog osoblja isplaćuje mirovina za nadživjele osobe;

iv.

prijenos sredstava u drugo osiguravajuće društvo ili u drugi fond odobrava se samo ako taj fond ispunjava uvjete utvrđene u točkama i., ii. i iii.

2.   Ako je članu osoblja radni odnos prestao zbog udaljavanja s radnog mjesta, otpremnina koja se isplaćuje ili, ovisno o slučaju, aktuarska protuvrijednost koja se prenosi utvrđuju se na temelju odluke donesene u skladu s člankom 146. Pravilnika o osoblju.

POGLAVLJE 2.

Naknada za invalidnost

Članak 2.

1.   Podložno odredbama članka 75. Pravilnika o osoblju, član osoblja koji ima manje od 65 godina i za kojeg Odbor za utvrđivanje invalidnosti u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja u kojem stječe mirovinska prava utvrdi da ima potpunu trajnu invalidnost zbog koje ne može obavljati poslove koji odgovaraju radnom mjestu u njegovu karijernom razredu, te koji zbog toga mora prestati raditi u službi u agenciji, ima pravo na naknadu za invalidnosti predviđenu člankom 76. Pravilnika o osoblju za čitavo vrijeme trajanja te nesposobnosti.

2.   Osobe koje primaju naknadu za invalidnost ne smiju obavljati plaćenu djelatnost bez prethodnog odobrenja AACC-a. Svaki dohodak od plaćene djelatnosti koji zajedno s naknadom za invalidnost prelazi iznos zadnjih ukupnih primitaka od rada koju je primao u aktivnoj službi, a koja se određuje na temelju ljestvice plaća koja je na snazi od prvog dana u mjesecu u kojemu se naknada treba isplatiti, odbija se od naknade za invalidnost.

Primatelj naknade dužan je na zahtjev dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njega može zatražiti te obavijestiti agenciju o svakom čimbeniku koji može utjecati na njegovo pravo na naknadu.

Članak 3.

Agencija može od bivšeg člana osoblja koji prima naknadu za invalidnosti i još nije navršio 63. godinu života, zahtijevati da odlazi na redovne liječničke preglede kako bi se utvrdilo ispunjava li još uvijek uvjete za isplatu naknade.

POGLAVLJE 3.

Mirovina za nadživjele osobe

Članak 4.

Ako član osoblja umre dok je u aktivnom zaposlenju, na dopustu iz osobnih razloga, dopustu za služenje vojnog roka, roditeljskom ili obiteljskom dopustu, nadživjeli bračni drug ima pravo, pod uvjetom da je par bio u braku najmanje godinu dana u trenutku njegove smrti i podložno odredbama članka 75. Pravilnika o osoblju i članka 11. ovog Priloga, na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % starosne mirovine koju je član osoblja stekao u trenutku smrti.

Trajanje bračne zajednice ne uzima se u obzir ako član osoblja iz predmetnog ili prethodnog braka ima jedno dijete ili više njih, pod uvjetom da nadživjeli bračni drug uzdržava ili da je uzdržavao tu djecu, ili ako je član osoblja preminuo zbog fizičke invalidnosti ili bolesti koja je nastala tijekom obavljanja dužnosti ili je posljedica nesreće.

Članak 5.

Ako je bivši član osoblja primao naknadu za invalidnost, nadživjeli bračni drug ima pravo, podložno odredbama članka 8., pod uvjetom da je par bio u braku prije nego što je član privremenog osoblja stekao pravo na naknadu, na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % naknade za invalidnost koju je bračni drug primao u trenutku smrti.

Najmanja mirovina za nadživjele osobe iznosi 35 % zadnje osnovne plaće; iznos mirovine za nadživjele osobe ni u kojem slučaju ne smije prijeći iznos naknade za invalidnost koju je bračni drug primao u trenutku smrti.

Članak 6.

Za potrebe članaka 4. i 5., trajanje braka ne uzima se u obzir ako je brak, iako sklopljen nakon prestanka radnog odnosa člana osoblja, trajao najmanje pet godina.

Članak 7.

1.   Mirovina za dijete preminule osobe, predviđena člankom 81. prvim, drugim i trećim stavkom Pravilnika o osoblju, za prvo dijete preminule osobe iznosi osam desetina mirovine za nadživjele osobe na koju bi nadživjeli bračni drug člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji je primao naknadu za invalidnost imao pravo, pri čemu se smanjenja utvrđena člankom 10. ovog Priloga ne primjenjuju.

Nije manja od egzistencijalnog minimuma, podložno odredbama članka 8.

2.   Mirovina se za svako sljedeće uzdržavano dijete nakon prvog uvećava za iznos jednak dvostrukom iznosu naknade za uzdržavano dijete.

Dijete preminule osobe ima pravo na naknadu za obrazovanje u skladu s Prilogom V. člankom 3.

3.   Ukupni iznos mirovine i naknade izračunan na taj način dijeli se na jednake dijelove među djecom preminule osobe koja na njega imaju pravo.

Članak 8.

Ako preminuli član osoblja iza sebe ostavi nadživjelog bračnog druga i djecu iz prethodnog braka ili druge osobe koje su njegovi pravni sljednici, ukupan iznos mirovine, izračunan kao iznos na koji pravo ima nadživjeli bračni drug koji uzdržava sve te osobe, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.

Ako preminuli član osoblja iza sebe ostavi djecu iz različitih brakova, ukupan iznos mirovine, izračunan kao da su sva djeca iz istoga braka, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.

Za potrebe izračuna te raspodjele djeca iz prethodnog braka bilo kojeg od bračnih drugova koja su priznata kao uzdržavanici u smislu Priloga V. članka 2. uključuju se u kategoriju djece iz braka s članom osoblja ili bivšim članom osoblja koji prima naknadu za invalidnost.

U slučaju predviđenom drugim stavkom ovog članka, srodnici u uzlaznoj liniji koji su priznati kao uzdržavanici u skladu s Prilogom V. člankom 2., smatraju se uzdržavanom djecom te su, za potrebe izračuna raspodjele, uključeni u kategoriju potomaka.

Članak 9.

Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe počinje proizvoditi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je preminuo član osoblja ili bivši član osoblja koji prima naknadu za invalidnost. Međutim, kada je riječ o isplati predviđenoj člankom 59. stavkom 8. Pravilnika o osoblju u slučaju smrti člana osoblja ili osobe koja ima pravo na mirovinu, pravo na isplatu proizvodi učinke od prvog dana četvrtog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt.

Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe prestaje teći na kraju kalendarskog mjeseca u kojem primatelj mirovine premine ili prestane ispunjavati uvjete za isplatu mirovine. Isto tako prestaje teći i pravo na mirovinu za djecu preminule osobe ako se primatelja više ne smatra uzdržavanim djetetom u smislu Priloga V. članka 2.

Članak 10.

Ako je dobna razlika u godinama između preminulog člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji prima naknadu za invalidnost i nadživjelog bračnog druga umanjena za vrijeme trajanja braka veća od 10 godina, mirovina za nadživjele osobe izračunana u skladu s prethodnim odredbama podliježe smanjenju po punoj godini dobne razlike u visini od:

1 % za godine od 10 do 20;

2 % za godine od 20 do uključujući 24;

3 % za godine od 25 do uključujući 29;

4 % za godine od 30 do uključujući 34;

5 % za godine od 35 naviše.

Članak 11.

Pravo nadživjelog bračnog druga na mirovinu za nadživjele osobe prestaje teći sklapanjem novog braka. Nadživjeli bračni drug ima pravo na to da mu se glavnica u visini dvostrukog godišnjeg iznosa mirovine za nadživjele osobe isplati odmah, pod uvjetom da se ne primjenjuje članak 81. drugi stavak ovog Pravilnika o osoblju.

Članak 12.

Razvedeni bračni drug člana privremenog osoblja ili bivšeg člana privremenog osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, kako je definirano u ovom poglavlju, pod uvjetom da u slučaju smrti bivšeg bračnog druga može dokazati da ima pravo na uzdržavanje na temelju sudske odluke ili službeno registriranog sporazuma između bivših bračnih drugova.

Međutim, mirovina za nadživjele osobe ne smije prelaziti iznos za uzdržavanje koji se isplaćuje u trenutku smrti bivšeg bračnog druga, s tim da se iznos usklađuje u skladu s postupkom utvrđenim člankom 84. Pravilnika o osoblju.

Pravo razvedenog bračnog druga prestaje teći ako on uđe u novi brak prije smrti bivšeg bračnog druga. Članak 11. primjenjuje se u slučaju ponovnog vjenčanja nakon smrti bivšeg supružnika.

Članak 13.

Ako preminuli član osoblja ostavi iza sebe više razvedenih bračnih drugova s pravom na mirovinu za nadživjele osobe ili pak jednog razvedenog bračnog druga ili više njih i nadživjelog bračnog druga koji imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspoređuje razmjerno trajanju svakog braka. Primjenjuju se odredbe članka 12. drugog i trećeg stavka.

Ako jedna od osoba s pravom na mirovinu premine ili se odrekne prava na svoj dio, taj se dio pribraja dijelovima ostalih primatelja, osim ako je riječ o pravima djece preminule osobe, na temelju članka 81. drugog stavka Pravilnika o osoblju.

Na mirovine raspodijeljene u skladu s ovim člankom pojedinačno se primjenjuju smanjenja s obzirom na dobnu razliku, kako je predviđeno člankom 10.

Članak 14.

Ako razvedeni bračni drug na temelju članka 19. ovog Priloga izgubi pravo na mirovinu, nadživjeli bračni drug ima pravo na cijeli iznos mirovine, pod uvjetom da se ne primjenjuje članak 81. drugi stavak Pravilnika o osoblju.

POGLAVLJE 4.

Privremene mirovine

Članak 15.

Bračni drug ili priznati uzdržavanici člana osoblja u aktivnom zaposlenju, na dopustu iz osobnih razloga, dopustu za služenje vojnog roka, roditeljskom ili obiteljskom dopustu za kojeg dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi, mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju imaju pravo na temelju ovog Priloga.

Članak 16.

Bračni drug ili priznati uzdržavanici bivšeg člana osoblja koji prima naknadu za invalidnost za kojeg dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi mogu privremeno primati mirovinu za nadživjele osobe na koju bi imali pravo na temelju ovog Priloga.

Članak 17.

Odredbe članka 16. primjenjuju se na priznate uzdržavanike osobe koja prima mirovinu za nadživjele osobe ili na nju ima pravo i za koju dulje od godinu dana nije poznato gdje se nalazi.

Članak 18.

Privremene mirovine na temelju članaka 15., 16. i 17. postaju konačne mirovine ako je smrt člana osoblja službeno potvrđena ili je on zakonski proglašen nestalim, pod pretpostavkom da je preminuo.

POGLAVLJE 5.

Povećanja mirovine za uzdržavanu djecu

Članak 19.

Na primatelje privremene mirovine primjenjuju se odredbe članka 80. drugog stavka Pravilnika o osoblju.

Članci 80. i 81. Pravilnika o osoblju primjenjuju se i na djecu rođenu manje od 300 dana nakon smrti člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji prima naknadu za invalidnost.

Članak 20.

Ako prima mirovinu za nadživjele osobe ili naknadu za invalidnost ili privremenu mirovinu, umirovljenik nema pravo na naknadu za život u inozemstvu.

POGLAVLJE 6.

Financiranje mirovinskog sustava

Članak 21.

Od plaća i naknada za invalidnost u svim se slučajevima odbija doprinos za mirovinsko osiguranje predviđen člancima od 74. do 87. Pravilnika o osoblju.

Članak 22.

Članovi osoblja na dopustu iz osobne potrebe koji nastave stjecati daljnja mirovinska prava u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 56. stavkom 3. Pravilnika o osoblju nastavljaju uplaćivati doprinos iz članka 21. ovog Priloga koji se obračunava na temelju plaće koja odgovara njegovu stupnju i razredu.

Sva davanja na koja može imati pravo taj član osoblja ili osobe koje svoja prava izvode iz njegova prava u okviru ovog mirovinskog sustava izračunavaju se na osnovi prethodno spomenute plaće.

Članak 23.

Doprinosi koji su pravilno uplaćeni ne vraćaju se. Pravo na mirovinu ne ostvaruje se na temelju pogrešno uplaćenih doprinosa; oni se vraćaju bez kamata na zahtjev dotičnog člana osoblja ili osoba koje svoje prava izvode iz njegova prava.

POGLAVLJE 7.

Izračun mirovine

Članak 24.

Za izračun iznosa mirovine za nadživjele osobe ili naknade za invalidnost nadležna je agencija. Članu osoblja ili osobama koje svoja prava izvode iz njegova prava imaju prava iza njega dostavlja se detaljni izvještaj o izračunu zajedno s odlukom o dodjeli mirovine.

Naknada za invalidnost ne isplaćuje se istodobno s plaćom koja se isplaćuje iz općeg proračuna agencije. Oni se, isto tako, ne mogu isplaćivati istodobno s primicima od rada koje prima na radnom mjestu u jednoj od institucija ili agencija Zajednice.

Članak 25.

U slučaju pogreške ili propusta, iznos mirovine može se u svakom trenutku izračunati iznova.

Ako je pravo na mirovinu dodijeljeno u suprotnosti s odredbama Pravilnika o osoblju ili ovog Priloga, mirovina se može izmijeniti ili ukinuti.

Članak 26.

Ako pravni sljednici preminulog člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji je primao naknadu za invalidnost ne podnesu zahtjev za mirovinu ili naknadu u roku od godinu dana od datuma njegove smrti, oni gube to pravo, osim u slučajevima u kojima se utvrdi viša sila.

Članak 27.

Bivši član osoblja ili njegovi pravni sljednici koji imaju pravo na davanja u ovom mirovinskom sustavu obvezni su dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njih zatraži te agenciju obavijestiti o činjenicama koje mogu utjecati na njihovo pravo.

Članak 28.

Ako se članu osoblja djelomično ili u potpunosti uskrate mirovinska prava na temelju članka 146. Pravilnika o osoblju, on ima pravo zatražiti naknadu uplaćenih mirovinskih doprinosa razmjerno iznosu za koji mu je mirovina umanjena.

POGLAVLJE 8.

Isplata davanja

Članak 29.

Davanja iz mirovinskog osiguranja isplaćuju se mjesečno, unatrag.

Ta davanja isplaćuje agencija.

Za umirovljenike s boravištem u Europskoj uniji davanja se uplaćuju u eurima na račun koji ima u banci u državi članici EU-a u kojoj imaju boravište.

Za umirovljenike s boravištem izvan Europske unije mirovine se isplaćuju u eurima na račun koji ima u banci u zemlji boravišta. Mirovina se iznimno može uplatiti u eurima na račun koji umirovljenik ima u banci u zemlji u kojoj agencija ima sjedište, ili u stranoj valuti na račun koji umirovljenik ima u banci u zemlji boravišta, preračunano po najnovijem deviznom tečaju koji se upotrebljava za izvršavanje proračuna agencije.

Ovaj se članak analogno primjenjuje na primatelje naknade za invalidnost.


PRILOG VII.

VRSTE RADNIH MJESTA U SVAKOJ FUNKCIJSKOJ SKUPINI, KAKO JE PREDVIĐENO ČLANKOM 7. STAVKOM 3.

Funkcijska skupina AD

Funkcijska skupina AST

glavni direktor

AD 16

 

 

glavni direktor/direktor

AD 15

 

 

Administrator koji, na primjer, radi kao:

Direktor/načelnik odjela/savjetnik/jezični stručnjak; ekonomski stručnjak; pravni stručnjak; medicinski stručnjak; znanstveni stručnjak; stručnjak u području istraživanja; financijski stručnjak, stručnjak za reviziju

AD 14

 

 

Administrator koji, na primjer, radi kao:

načelnik odjela/savjetnik/jezični stručnjak; ekonomski stručnjak; pravni stručnjak; medicinski stručnjak; znanstveni stručnjak; stručnjak u području istraživanja; financijski stručnjak, stručnjak za reviziju

AD 13

 

 

Administrator koji, na primjer, radi kao:

načelnik odjela/glavni pismeni prevoditelj, glavni ekonomist; glavni pravnik; glavni liječnik; glavni znanstvenik; glavni istraživač; glavni financijski službenik, glavni revizor

AD 12

 

 

Administrator koji, na primjer, radi kao:

načelnik odjela/glavni pismeni prevoditelj, glavni ekonomist; glavni pravnik; glavni liječnik; glavni znanstvenik; glavni istraživač; glavni financijski službenik, glavni revizor

AD 11

AST 11

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Osobni asistent (o.a.); uredski službenik; tehnički službenik; informatički službenik

Administrator koji, na primjer, radi kao:

načelnik odjela/viši pismeni prevoditelj; viši ekonomist; viši pravnik; viši liječnik; viši znanstvenik; viši istraživač; viši financijski službenik, viši revizor

AD 10

AST 10

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Osobni asistent (o.a.); uredski službenik; tehnički službenik; informatički službenik

Administrator koji, na primjer, radi kao:

načelnik odjela/viši pismeni prevoditelj; viši ekonomist; viši pravnik; viši liječnik; viši znanstvenik; viši istraživač; viši financijski službenik, viši revizor

AD 9

AST 9

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Osobni asistent (o.a.); uredski službenik; tehnički službenik; informatički službenik

Administrator koji, na primjer, radi kao:

Pismeni prevoditelj; ekonomist; pravnik; liječnik; znanstvenik; istraživač; financijski službenik, revizor

AD 8

AST 8

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Viši administrativni službenik; viši dokumentarist; viši tehničar; viši informatičar

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Pismeni prevoditelj; ekonomist; pravnik; liječnik; znanstvenik; istraživač; financijski službenik, revizor

AD 7

AST 7

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Administrativni službenik; viši dokumentarist; viši tehničar; viši informatičar

Administrator koji, na primjer, radi kao:

Niži pismeni prevoditelj; niži ekonomist; niži pravnik; niži liječnik; niži znanstvenik; niži istraživač; niži financijski službenik

AD 6

AST 6

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Administrativni službenik; dokumentarist; tehničar; informatičar

Administrator koji, na primjer, radi kao:

Niži pismeni prevoditelj; niži ekonomist; niži pravnik; niži liječnik; niži znanstvenik; niži istraživač; niži financijski službenik

AD 5

AST 5

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Administrativni službenik; dokumentarist; tehničar; informatičar

 

 

AST 4

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Niži administrativni službenik; niži dokumentarist; niži tehničar, niži informatičar

 

 

AST 3

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Niži administrativni službenik; niži dokumentarist; niži tehničar, niži informatičar

 

 

AST 2

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Službenik za arhiviranje; pomoćni tehničar; pomoćni informatičar

 

 

AST 1

Asistent koji, na primjer, radi kao:

Činovnik za predaju dokumenata; tehnički pomoćnik; pomoćnik informatičar