o izmjeni Priloga III. Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na praćenje transmisivnih spongiformnih encefalopatija u ovaca i koza

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (1), a posebno njezin članak 23.,

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 999/2001 izmjenjuje se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

„PRILOG III.

SUSTAV PRAĆENJA

POGLAVLJE A

I. PRAĆENJE U GOVEDA

1. Općenito

Praćenje u goveda provodi se u skladu s laboratorijskim metodama određenim u Prilogu X. poglavlju C točki 3.(1)(b).

2. Praćenje u životinja zaklanih za prehranu ljudi

2.1.

Sva goveda starija od 24 mjeseca:

—	koja se podvrgnu ‚posebnom prisilnom klanju’ prema definiciji iz članka 20. točke (n) Direktive Vijeća 64/433/EEZ (1), ili

—	koja su zaklana u skladu s Prilogom I. poglavljem VI. točkom 28.(c) Direktive 64/433/EEZ, osim životinja koje ne pokazuju kliničke znakove bolesti, koje su zaklane u okviru provedbe iskorjenjivanja bolesti,

moraju se testirati na GSE.

2.2.

Sva goveda starija od 30 mjeseci:

—	podvrgnuta normalnom klanju za prehranu ljudi, ili

—	zaklana u okviru provedbe iskorjenjivanja bolesti u skladu s Prilogom I. poglavljem VI. točkom 28.(c) Direktive 64/433/EEZ, ali koja ne pokazuju znakove bolesti,

moraju se testirati na GSE.

2.3.	Odstupajući od točke 2.2., u odnosu na goveda oteljena, uzgojena i zaklana na njezinom državnom području, Švedska može odlučiti o ispitivanju samo slučajno odabranog uzorka. Taj uzorak mora obuhvatiti najmanje 10 000 životinja godišnje.

3. Praćenje u životinja koje nisu zaklane za prehranu ljudi

3.1.

Sva goveda starija od 24 mjeseca koja su uginula ili usmrćena, ali nisu:

—	usmrćena radi uništavanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 716/96 (2),

—	usmrćena u okviru epidemije, kao što je epidemija slinavke i šapa,

—	zaklana za prehranu ljudi,

moraju se testirati na GSE.

3.2.

Države članice mogu odlučiti o odstupanju od odredaba točke 3.1. u udaljenim područjima s malom gustoćom životinja, gdje sakupljanje uginulih životinja nije organizirano. Države članice koje primjenjuju takvo odstupanje moraju o tome obavijestiti Komisiju i dostaviti joj listu područja na koja se odstupanje odnosi. To odstupanje ne smije obuhvaćati više od 10 % populacije goveda u državi članici.

4. Praćenje u životinja koje su kupljene radi uništavanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 716/96

4.1.	Sve životinje koje su podvrgnute prisilnom klanju ili je ante mortem pregledom utvrđeno da su bolesne, moraju se testirati na GSE.

4.2.	Sve životinje starije od 42 mjeseca, rođene nakon 1. kolovoza 1996., moraju se testirati na GSE.

4.3.	Slučajni uzorak koji obuhvaća najmanje 10 000 životinja godišnje, koje nisu obuhvaćene točkama 4.1. ili 4.2., mora se testirati na GSE.

5. Praćenje u drugih životinja

Pored testiranja navedenog u gornjim točkama 2. do 4., države članice mogu dobrovoljno odlučiti o testiranju drugih goveda na svom državnom području, posebno ako te životinje potječu iz zemalja s domaćim slučajem GSE-a, hranjene su potencijalno kontaminiranom hranom ili ako potječu od ženki zaraženih GSE-om.

6. Mjere nakon testiranja

6.1.	Ako je životinja zaklana za prehranu ljudi odabrana za testiranje na GSE, označivanje zdravstvene ispravnosti na trupu te životinje, kako je predviđeno u poglavlju XI. Priloga I. Direktivi 64/433/EEZ, ne provodi se prije dobivanja negativnog rezultata na brzi test.

6.2.	Države članice mogu odstupiti od odredaba iz točke 6.1. u slučajevima kad je u klaonici uspostavljen službeni sustav koji osigurava da ni jedan dio pregledane životinje koja nosi oznaku zdravstvene ispravnosti neće izaći iz klaonice dok se ne dobije negativan rezultat na brzi test.

6.3.	Svi dijelovi tijela životinje koja se testira na GSE, uključujući kožu, moraju se zadržati pod službenom kontrolom dok se ne dobije negativan rezultat na brzi test, osim ako su uništene u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

6.4.	Svi dijelovi tijela životinje za koju se utvrdi da je pozitivna na brzi test, uključujući kožu, moraju se uništiti u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1774/2002, osim materijala koji se zadržava zajedno s evidencijama predviđenim poglavljem B odjeljkom III.

6.5.

U slučajevima kad se za životinju koja je zaklana za prehranu ljudi utvrdi da je pozitivna na brzi test, najmanje trup koji na istoj liniji klanja neposredno prethodi trupu pozitivnom na test i dva trupa koja neposredno slijede iza njega moraju se uništiti u skladu s točkom 6.4., zajedno s trupom pozitivnim na test.

6.6.	Države članice mogu odstupiti od odredaba iz točke 6.5. u slučajevima kad se u klaonici primjenjuje sustav koji sprečava kontaminaciju među trupovima.

II. PRAĆENJE U OVACA I KOZA

1. Općenito

Praćenje u ovaca i koza provodi se u skladu s laboratorijskim metodama određenim u Prilogu X. poglavlju C točki 3.2.(b).

2. Praćenje u ovaca zaklanih za prehranu ljudi

Države članice u kojima je populacija odraslih ženki ili mladih ženki ovaca koje se pripuštaju veća od 750 000 životinja, moraju godišnje testirati uzorak od najmanje 10 000 ovaca koje se kolju za ljudsku prehranu (4). Životinje moraju biti starije od 18 mjeseci ili imati više od dva stalna sjekutića koja su izbila iz desni. Uzorkovanje mora biti reprezentativno za svaku regiju i sezonu. Odabir uzoraka mora biti isplaniran s ciljem da se izbjegne prevelika zastupljenost bilo koje skupine s obzirom na podrijetlo, dob, pasminu, vrstu proizvodnje ili bilo koje drugo obilježje. Dob životinja procjenjuje se na temelju zubala, očitih znakova zrelosti ili drugih pouzdanih informacija. Gdje je to moguće, višestruko se uzorkovanje u istom stadu treba izbjegavati.

3. Praćenje u životinja koje nisu zaklane za prehranu ljudi

Ovce i koze koje su starije od 18 mjeseci ili imaju više od dva stalna sjekutića koja su izbila iz desni i koje su uginule ili usmrćene, ali koje nisu:

—	usmrćene u sklopu akcije iskorjenjivanja bolesti,

—	zaklane za prehranu ljudi,

moraju se testirati u skladu s veličinama uzoraka navedenim u tablici A odnosno tablici B. Uzorkovanje mora biti reprezentativno za svaku regiju i sezonu. Odabir uzoraka mora biti isplaniran s ciljem da se izbjegne prevelika zastupljenost bilo koje skupine s obzirom na podrijetlo, dob, pasminu, vrstu proizvodnje ili bilo koje drugo obilježje. Dob životinja procjenjuje se na temelju zubala, očitih znakova zrelosti ili drugih pouzdanih informacija. Gdje je to moguće, višestruko se uzorkovanje u istom stadu treba izbjegavati. Države članice moraju osigurati primjenu sustava kojim se provjerava, na ciljanoj ili nekoj drugoj osnovi, da se ne izbjegava uzorkovanje životinja.

Države članice mogu po vlastitoj odluci isključiti iz uzorkovanja udaljene krajeve s malom gustoćom naseljenosti životinja, gdje sakupljanje uginulih životinja nije organizirano. Države članice koje primjenjuju takvo odstupanje moraju o tome obavijestiti Komisiju i dostaviti joj listu područja u kojima se to provodi. To odstupanje ne smije obuhvaćati više od 10 % populacije ovaca i koza u državi članici.

Tablica A

Populacija odraslih i mladih ženki ovaca koje se pripuštaju	Minimalni broj uzoraka mrtvih ovaca (5)
> 750 000	10 000
100 000 – 750 000	1 500
40 000 – 100 000	500
< 40 000	100

Tablica B

Populacija koza koje su se već kozile i parile	Minimalni broj uzoraka mrtvih koza (6)
> 750 000	5 000
250 000 – 750 000	1 500
40 000 – 250 000	500
< 40 000	50

4. Praćenje u zaraženim stadima

Od 1. listopada 2003. životinje starije od 12 mjeseci ili one koje imaju više od dva stalna sjekutića koja su izbila iz desni, koje su usmrćene u skladu s odredbama Priloga VII. točke 2.(b)(i) ili (ii) ili točke 2.(c), moraju se testirati na temelju jednostavnog slučajnog odabira uzoraka, u skladu s brojem uzoraka navedenim u tablici.

Broj životinja starijih od 12 mjeseci izlučenih iz stada	Minimalan broj uzoraka (7)
70 ili manje	Sve životinje koje ispunjavaju uvjete
80	68
90	73
100	78
120	86
140	92
160	97
180	101
200	105
250	112
300	117
350	121
400	124
450	127
500 ili više	150

5. Praćenje u drugih životinja

Osim programa praćenja navedenih u točkama 2., 3. i 4., države članice mogu dobrovoljno provoditi praćenje u drugih životinja, posebno:

—	životinja koje se koriste za proizvodnju mlijeka,

—	životinja koje potječu iz zemalja s domaćim slučajem transmisivnih spongiformnih encefalopatija,

—	životinja koje su jele potencijalno kontaminiranu hranu za životinje,

—	životinja koje su rođene ili koje potječu od ženki zaraženih TSE-om.

6. Mjere nakon testiranja ovaca i koza

6.1.	Kad se životinja koja je zaklana za prehranu ljudi odabere za testiranje na TSE, oznaka zdravstvene ispravnosti predviđena u poglavlju XI. Priloga I. Direktivi 64/433/EEZ ne smije se staviti na trup te životinje dok se ne dobije negativan rezultat na brzi test.

6.2.	Države članice mogu odstupiti od odredaba iz točke 6.1. u slučajevima kad se u klaonici primjenjuje službeni sustav koji osigurava da ni jedan dio pregledane životinje koja nosi oznaku zdravstvene ispravnosti neće izaći iz klaonice dok se ne dobije negativan rezultat na brzi test.

6.3.	Svi dijelovi tijela testirane životinje, uključujući kožu, moraju se zadržati pod službenom kontrolom dok se ne dobije negativan rezultat na brzi test, ako se ne unište u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1774/2002.

6.4.	Svi dijelovi tijela životinje za koju se utvrdi da je pozitivna na brzi test, uključujući kožu, moraju se uništiti u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1774/2002, osim materijala koji se zadržava u sklopu evidencija propisanih u poglavlju B odjeljku III.

7. Određivanje genotipa

7.1.

Genotip proteina priona određuje se za svaki pozitivni slučaj TSE-a u ovaca. Slučajevi TSE-a otkriveni u otpornih genotipova (ovce genotipa koji kodira alanin na oba alela na kodonu 136, arginin na oba alela na kodonu 154 i arginin na oba alela na kodonu 171) moraju se odmah prijaviti Komisiji. Gdje je to moguće, takvi se slučajevi podvrgavaju tipizaciji soja. Ako tipizacija soja u takvih slučajeva nije moguća, stado iz kojeg predmetna životinja potječe i sva ostala stada u kojima je ona bila moraju se podvrgnuti pojačanom praćenju s ciljem otkrivanja drugih slučajeva TSE-a radi tipizacije soja.

7.2.

Osim određivanja genotipa životinja prema odredbama točke 7.1., mora se odrediti i genotip proteina priona uzorka ovaca. U slučaju država članica čija populacija ovaca obuhvaća više od 750 000 odraslih životinja, ovaj se uzorak mora sastojati od najmanje 600 životinja. U slučaju drugih država članica ovaj se uzorak mora sastojati od najmanje 100 životinja. Uzorci se mogu odabrati među životinjama koje se kolju za prehranu ljudi, životinjama koje uginu na farmi ili među živim životinjama. Uzorkovanje treba biti reprezentativno za cijelu populaciju ovaca.

III. PRAĆENJE U DRUGIH VRSTA ŽIVOTINJA

Države članice mogu, pored goveda, ovaca i koza, dobrovoljno nadzirati u pogledu TSE-a i druge vrste životinja.

POGLAVLJE B

I. PODACI KOJE DRŽAVE ČLANICE TREBAJU NAVESTI U SVOM IZVJEŠTAJU

1.	Broj sumnjivih slučajeva po vrstama životinja, na koje se primjenjuju ograničenja kretanja u skladu s člankom 12. stavkom 1.

2.	Broj sumnjivih slučajeva po vrstama životinja, koji su podvrgnuti laboratorijskim pretragama u skladu s člankom 12. stavkom 2., i rezultat pretrage.

3.	Broj ovčjih i kozjih stada gdje su sumnjivi slučajevi prijavljeni i istraženi u skladu s člankom 12. stavcima 1. i 2.

4.	Procijenjena veličina svake podpopulacije iz poglavlja A odjeljka I. točaka 3. i 4.

5.	Broj testiranih ovaca iz svake podpopulacije koja se navodi u poglavlju A odjeljku I. točkama 2. do 5., metoda odabira uzoraka i rezultati testova.

6.	Procijenjena veličina podpopulacija spomenutih u poglavlju A odjeljku II. točkama 2. i 3., koje su odabrane za uzorkovanje.

7.	Broj ovaca i koza i broj stada testiranih unutar svake podpopulacije iz poglavlja A odjeljka II. točaka 2. do 5., metoda odabira uzoraka i rezultati testova.

Broj, dobna i geografska proširenost pozitivnih slučajeva GSE-a i grebeža. Zemlja podrijetla pozitivnih slučajeva GSE-a i grebeža, ako to nije ista zemlja iz koje je stigla prijava. Broj i geografska proširenost stada koja su pozitivna na grebež. Za svaki pozitivni slučaj GSE-a treba navesti godinu i, po mogućnosti, mjesec rođenja životinje.

9.	Pozitivni slučajevi TSE-a koji su potvrđeni u drugih životinja osim goveda, ovaca i koza.

10.	Genotip i, gdje je to moguće, pasmina svake uzorkovane životinje unutar svake podpopulacije spomenute u poglavlju A odjeljku II. točkama 7.1. i 7.2.

II. PODACI KOJE KOMISIJA TREBA NAVESTI U SVOM SAŽETKU

Sažetak mora biti napravljen u tabelarnom obliku i obuhvaćati barem podatke koji su navedeni u odjeljku I., za svaku državu članicu.

III. EVIDENCIJE

Nadležno tijelo mora sedam godina čuvati evidenciju o:

—	broju i vrstama životinja stavljenih pod ograničenje kretanja, kako je navedeno u članku 12. stavku 1.,

—	broju i rezultatima kliničkih i epidemioloških ispitivanja, kako je navedeno u članku 12. stavku 1.,

—	broju i rezultatima laboratorijskih pretraga, kako je navedeno u članku 12. stavku 2.,

—	broju, identitetu i podrijetlu životinja uzorkovanih u okviru programa praćenja, kako je navedeno u poglavlju A i, gdje je to moguće, informacije o dobi, pasmini i anamnezi,

—	genotip proteina priona u slučajeva ovaca pozitivnih na TSE.

2.	Laboratorij koji obavlja testiranja mora sedam godina čuvati sve evidencije o testiranju, posebno laboratorijske dnevnike i, kada je to primjereno, parafinske blokove i fotografije obojenih preparata moždanog tkiva (Western blot testova).”

(4) Veličina uzorka izračunata je tako da se kod zaklanih životinja otkrije raširenost od 0,03 % s 95 %-tnom sigurnošću. Taj se uzorak ograničava na države članice koje imaju veliku populaciju ovaca.

(5) Broj uzoraka određen je tako da se uzme u obzir veličina populacije ovaca u pojedinim državama članicama s namjerom da se utvrde ostvarivi ciljevi. Uzorci od 10 000, 1 500, 500 i 100 životinja omogućit će otkrivanje prevalencije od 0,03 %, 0,2 %, 0,6 %, odnosno 3 %, s 95 %-tnom pouzdanošću.

(6) Broj uzoraka određen je tako da se uzme u obzir veličina populacije koza u pojedinim državama članicama s namjerom da se utvrde ostvarivi ciljevi. Uzorci od 5 000, 1 500, 500 i 50 životinja omogućit će otkrivanje prevalencije od 0,06 %, 0,2 %, 0,6 %, odnosno 6 %, s 95 %-tnom pouzdanošću. U slučajevima kad država članica ima problema s prikupljanjem dovoljnog broja mrtvih koza da bi postigla za nju određenu veličinu uzorka, ona po vlastitom izboru može zamijeniti taj uzorak testiranjem koza starijih od 18 mjeseci koje se kolju za prehranu ljudi, tako da su tri koze zaklane za prehranu ljudi uzorkovane umjesto jedne mrtve koze.

(7) Broj uzoraka računa se tako da se s 95 %-tnom pouzdanošću obuhvati najmanje jedna pozitivna životinja ako je bolest u testiranoj populaciji prisutna u prevalenciji od najmanje 2 %.