11/Sv. 128

HR

Službeni list Europske unije

21

L 259/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 540/2002 (2) (dalje u tekstu Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika koje potpadaju pod oznake KN ex 7306 30 51, ex 7306 30 59, ex 7306 30 71 i ex 7306 30 78 (TARIC oznake 7306305110, 7306305910, 7306307110, 7306307120, 7306307810 i 7306307820), podrijetlom iz Češke Republike, Poljske, Tajlanda, Turske i Ukrajine.

(2)

Nastavno na objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere, nekoliko zainteresiranih strana pisanim je putem iznijelo stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile dana je mogućnost da budu saslušane.

(3)

Službe Komisije nastavile su prikupljati i provjeravati sve podatke koje su smatrale potrebnima za konačne nalaze.

(4)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza i nelegiranog čelika podrijetlom iz Češke, Poljske, Tajlanda, Turske i Ukrajine, i konačna naplata iznosa osiguranih putem privremene pristojbe. Također im je dan rok za iznošenje prigovora nakon objave bitnih činjenica i razmatranja.

(5)

Usmene i pisane primjedbe koje su podnijele zainteresirane stranke su razmotrene i, kada je to bilo primjereno, nalazi su izmijenjeni na odgovarajući način.

(6)

Budući da nisu zaprimljene nikakve primjedbe nakon objave privremenih nalaza o dotičnom proizvodu i istovjetnom proizvodu, privremeni nalazi kako su opisani u uvodnim izjavama od 12. do 15. Privremene uredbe, ovime se potvrđuju.

(7)

U nedostatku bilo kakve nove tvrdnje o dampingu privremeni nalazi kako su opisani u uvodnim izjavama od 37. do 43. za Poljsku i od 60. do 85. za Ukrajinu Privremene uredbe, ovime se potvrđuju.

(8)

Jedan češki proizvođač izvoznik, Železarny Veseli, odgovorio je na privremene nalaze Komisije tvrdeći da se u Češkoj navodno primjenjuju viši standardi tehničkog ispitivanja za tipove cijevi koje se prodaju na domaćem tržištu nego za one koje se izvoze na tržište Zajednice. Napominje se da je prigovor prijavljen u uznapredovaloj fazi ispitnog postupka i da ga se zato nije moglo provjeriti tijekom terenskog posjeta radi provjere u prostorijama izvoznika. K tome, češki proizvođač izvoznik nije priložio nikakve dokaze koji bi potkrijepili njegovu tvrdnju. Štoviše, u svom odgovoru na upitnik Komisije trgovačko društvo je navelo, protivno njegovoj sadašnjoj tvrdnji, da su češki i inozemni standardi za dotični proizvod usporedivi i da usporedba cijena ne zahtjeva prilagodbu u tom smislu. Također, drugi podaci dobiveni tijekom ispitnog postupka u vezi s prodajom dotičnog proizvoda na češkom tržištu nisu uputili na to da postoje opravdane razlike u tehničkim standardima. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(9)

Ovime se potvrđuje privremena razina dampinga za ovog proizvođača.

(10)

Za drugog češkog proizvođača izvoznika, Jakl Karvina, iznesena je potkrijepljena tvrdnja u vezi s razlikama u fizičkim značajkama tipa cijevi odabranog za uobičajenu vrijednost i tipa prodanog za izvoz u Zajednicu.

(11)

Ta se tvrdnja smatrala opravdanom, a sukladno tome konačna dampinška marža ponovno je izračunata na 28,3 %.

(12)

Što se tiče Turske, tri trgovačka društva su zatražila manje ispravke vezano uz dnevne stope tečaja i kamatne stope i to je prihvaćeno u slučaju kada je bilo opravdano.

(13)

Po primitku konačnih nalaza o izračunu, trgovačka društva su tvrdila da je dampinška marža trebala biti utvrđena na temelju usporedbe ponderiranih prosječnih uobičajenih vrijednosti s ponderiranim prosjekom svih izvoznih transakcija u Zajednicu uz obrazloženje da se izvoz nije značajnije razlikovao među kupcima, regijama ni vremenskim razdobljima. Damping nije bio „ciljani damping” tijekom vremena od strane ovih trgovačkih društava, već situacija stvorena devaluacijom turske lire u veljači 2001., odnosno sredinom razdoblja ispitnog postupka (RI). Navodi ovih trgovačkih društava su provjereni i utvrđeno je da razlike u cijenama zapravo nisu bile značajne. Posljedično tome, osnova za izračun promijenjena je prema prethodno spomenutoj metodi. To je dovelo do smanjenja dampinških marža za dotična trgovačkih društava.

(14)

Konačne dampinške marže za trgovačka poduzeća koja su surađivala i koja su uključena u uzorak su:

(15)

Ovaj je postupak doveo do revidirane ponderirane prosječne dampinške marže od 5,2 % za sljedeća trgovačka društva koja surađuju a nisu uključena u uzorak:

(16)

Razina suradnje s Turskom bila je visoka a preostala dampinška marža određena je na istoj razini kao i najviša razina marže za trgovačko društvo koje je surađivalo, odnosno 6,0 %.

(17)

Terenski ispitni postupak proveden je nakon objave Privremene uredbe u prostorijama Saha Thai Steel Pipe Co. Ltd, jedinog tajlandskog proizvođača izvoznika koji je surađivao. Taj je tajlandski proizvođač početno odgovorio na upitnik ali nije mogao pravodobno prihvatiti terensku provjeru.

(18)

Vezano uz uobičajenu vrijednost, opća metodologija određena u uvodnim izjavama od 17. do 24. Privremene uredbe za sve dotične zemlje tržišnog gospodarstva, primijenjena je za ovog jedinog tajlandskog proizvođača koji surađuje.

(19)

Sljedeće opisuje samo rezultate koji se tiču tog trgovačkog društva.

(20)

Uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju domaće prodaje za one tipove dotičnog proizvoda koji su bili izravno usporedivi s tipovima cijevi izvezenih u Zajednicu. Samo u onim slučajevima u kojima nije bilo prodaje usporedivih tipova cijevi na domaćem tržištu izračunana je uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. U tom smislu iskorišteni su trošak proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje i opći, prodajni i administrativni troškovi trgovačkog društva i dobit.

(21)

Postupci i metodologije primijenjeni za procjenu izvozne cijene proizvoda podrijetlom iz Tajlanda bili su isti kao i oni objašnjeni u uvodnoj izjavi 25. Privremene uredbe, odnosno izvozna prodaja obavljena izravno nezavisnom kupcu u Zajednici utvrđeni u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(22)

U skladu s metodologijama opisanima u uvodnoj izjavi 27. Privremene uredbe, prilagodbe su izvršene za prijevoz, dodatne troškove (bankovne naknade), osiguranje i kreditne troškove, za razlike u fizičkim značajkama i za povrat carine.

(23)

U skladu s metodologijama opisanima u uvodnoj izjavi 27. Privremene uredbe uspoređene su uobičajena vrijednost i izvozna cijena na temelju pojedinačnog ponderiranog prosjeka i ta je metoda pokazala postojanje dampinga za samo jednog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(24)

Konačna dampinška marža izražena kao postotak CIF uvozne cijene na granici Zajednice za ovo trgovačko društvo je:

(25)

Što se tiče utvrđivanja preostale pristojbe, budući da je razina suradnje s Tajlandom bila vrlo niska, metodologija opisana u uvodnim izjavama 28. i 48. Privremene uredbe ovime se potvrđuje. Preostala dampinška marža izražena kao postotak CIF uvozne cijene na granici Zajednice iznosi 37,6 %.

(26)

U nedostatku bilo kakve nove tvrdnje o proizvodnji Zajednice i definiciji industrije Zajednice privremeni nalazi kako su opisani u uvodnim izjavama od 83. do 85. Privremene uredbe ovime se potvrđuju.

(27)

Budući da nije zaprimljen nikakav komentar nakon objave privremenih nalaza o potrošnji Zajednice privremeni rezultati kako su opisani u uvodnim izjavama od 86. do 88. Privremene uredbe ovime se potvrđuju.

(28)

Tvrdilo se da u skladu s prethodnom praksom (3) uvoz iz Češke ne bi trebao biti kumuliran s uvozom podrijetlom iz drugih dotičnih zemalja budući da se razvoj uvoznih cijena Češke tijekom razmatranog razdoblja razlikovao od razvoja uočenog kod drugih dotičnih zemlja. Kao drugo, tvrdilo se da češki uvoz ne snižava cijene industrije Zajednice i da ne konkurira uvozu iz drugih zemalja nad kojima se provodi ispitni postupak jer je, za razliku od tog uvoza, namijenjen za Njemačku.

(29)

Treba napomenuti da u navedenim slučajevima različita kretanja uvoza i cijena sami po sebi nisu bili presudni već samo jedan element koji je razmotren. Zaključci o kumuliranju ili dekumuliranju temelje se na nizu drugih čimbenika. Važni su uvjeti navedeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe (dampinška marža viša od de minimis, nezanemariva količina uvoza i isti uvjeti natjecanja između uvezenih proizvoda i uvjeti tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda i istovjetnog proizvoda Zajednice).

(30)

Prvo, treba napomenuti da je dampinška marža češkog uvoza bila iznad de minimis.

(31)

Kao drugo, iako se uvoz podrijetlom iz Češke stalno smanjivao od 1998., obujam uvoza tijekom RI-a nije bio zanemariv. Povrh toga, treba napomenuti da, iako su se prema Eurostatu prosječne cijene uvoza podrijetlom iz Češke stalno povećavale od 1999., utvrđeno je da značajno snižavaju cijene industrije Zajednice u RI-u, kao i uvoz podrijetlom iz drugih zemalja nad kojima se provodi ispitni postupak. S obzirom na to treba napomenuti da, budući da unutar dotičnog proizvoda postoje različiti modeli s različitim cijenama, izračuni su provedeni za usporedive modele dotičnog proizvoda na istoj razini trgovine kako bi u potpunosti odrazili ponašanje dotičnih zemalja u vezi s cijenama.

(32)

Treće, suprotno prijedlogu čeških izvoznika, kumulacija je primjerena u svjetlu uvjeta tržišnog natjecanja. S tim u vezi treba napomenuti da je uvoz iz Češke međusobno zamjenjiv s drugim uvozom i s prodajom industrije Zajednice. Prodaje se u Zajednici kroz usporedive prodajne kanale. Utvrđeno je da industrija Zajednice kao i izvoznici smješteni u svim zemljama nad kojima se provodi ispitni postupak svi djelomično prodaju Njemačkoj. Osim toga statistika Eurostata pokazuje da su trgovinski tokovi između država članica važni, što pokazuje da se trgovina odvija na razini Zajednice. Nisu utvrđeni nikakvi drugi pokazatelji da češka prodaja dotičnog proizvoda ne konkurira prodaji podrijetlom iz drugih zemalja nad kojima se provodi ispitni postupak i prodaji industrije Zajednice. Prema tome, nema pokazatelja o regionalizaciji tržišta.

(33)

Češki izvoznici također su bili protiv kumuliranja na temelju navodne raščlanjenosti tržišta. Tvrdilo se da je navodna raščlanjenost tržišta Zajednice dokazana na temelju kršenja europskih propisa o tržišnom natjecanju od strane dvaju trgovačkih društava koja čine industriju Zajednice. Ta dva trgovačka društva u prošlosti su sklopila nezakonit sporazum o raspodjeli tržišta, iako za proizvod koji nije dotični proizvod.

(34)

Međutim sama činjenica da su ta dva trgovačka društva prekršila propise o tržišnom natjecanju prije RI-a za proizvod koji nije dotični proizvod, u nedostatku bilo kakvog drugog pokazatelja takvog ponašanja tijekom RI-a u vezi s dotičnim proizvodom, ne može se smatrati dokazom raščlanjenosti tržišta u sadašnjem postupku. Tijekom sadašnjeg ispitnog postupka nisu utvrđeni dokazi koji bi pokazali da je takav sporazum na snazi za dotični proizvod za bilo koje trgovačko društvo koje čini industriju Zajednice. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(35)

Neki su izvoznici ponovili zahtjev da se uvoz podrijetlom iz Češke dekumulira jer ne uzrokuje štetu niti ikakvu prijetnju industriji Zajednice jer je obujam tog uvoza ispod gornje granice kvote uvedene Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1968/93 (4). Češki izvoznici također su bili u korist dekumulacije ukazavši na povećanje izvoza Zajednice u Češku tijekom razmatranog razdoblja. Treba napomenuti da je kvota uvedena Uredbom (EEZ) br. 1968/93 bila na snazi do kraja 1995. i da je u sadašnjem ispitnom postupku razdoblje razmatrano za analizu štete od 1997. do RI-a. Nadalje, razina izvoza Zajednice u Češku kao takva ne potkrepljuje tvrdnju da češki izvoz treba dekumulirati. Podnesak se stoga odbacuje.

(36)

Tvrdilo se da, budući da Češka podliježe nadzoru izvoza u sklopu dvostruke provjere uspostavljene Uredbom Vijeća (EZ) br. 87/98 (5), trebalo bi ju isključiti iz sadašnjeg antidampinškog postupka. Međutim nadzorni sustav je uspostavljen samo kako bi se pratio češki uvoz. Sama činjenica da on postoji ne govori ni u korist ni protiv kumuliranja. U skladu s time ona ne može podržavati zahtjev za dekumulacijom. Stoga se taj prigovor odbacuje.

(37)

Neki su izvoznici ponovili svoju tvrdnju da posluju u različitim uvjetima tržišnog natjecanja ili zato jer je njihova prodaja u Zajednicu obavljana preko povezanog trgovačkog društva za razliku od prodaje drugih proizvođača izvoznika ili jer su poslovali bez neposrednog pristupa sirovinama i posljedično imali dulje vrijeme dostave.

(38)

Ispitni postupak je pokazao da je prodaja tih izvoznika dotičnog proizvoda u Zajednicu uglavnom obavljana kroz prodajne kanale usporedive i s onima koje koriste izvoznici i s onima industrije Zajednice (tj. trgovaca). U svakom slučaju uvjeti tržišnog natjecanja u smislu članka 3. stavka 4. Osnovne uredbe uspostavljeni su na razini države i nisu ispitani za svakog pojedinog izvoznika. Stoga su ti podnesci odbačeni.

(39)

Također se tvrdilo da uvozi iz Ukrajine ne bi trebali biti kumulirani s uvozom podrijetlom iz drugih dotičnih zemalja s obzirom na malen obujam dotičnog uvoza.

(40)

S tim u vezi naglašava se da, čak i ako je tržišni udio Ukrajine bio niži od onog koji su imale druge zemlje nad kojima se provodi ispitni postupak, on se ne može smatrati zanemarivim kako je definirano u članku 5. stavku 7. Osnovne uredbe i članku 5. stavku 8. Sporazuma o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. Osim toga, zadovoljeni su svi drugi uvjeti za kumulaciju utvrđeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe.

(41)

S obzirom na gore navedeno, budući da nije bilo nikakvih novih činjenica koje bi pokazale da uvjeti za kumulaciju za dotične zemlje nisu zadovoljeni, ovime se potvrđuju privremeni nalazi u vezi s kumulativnom procjenom učinaka dotičnog uvoza, kako je opisano u uvodnim izjavama od 89. do 97. Privremene uredbe.

(42)

U nedostatku bilo kakve nove tvrdnje, ovime se potvrđuju privremeni nalazi koji se odnose na obujam, tržišni udio i razvoj cijena uvoza podrijetlom iz dotičnih zemalja, kako je opisano u uvodnim izjavama od 98. do 104. Privremene uredbe.

(43)

Treba napomenuti da je nakon objave Privremene uredbe utvrđeno da dva dodatna turska trgovačka društva nisu vršila damping. Ako bi se isključio uvoz tih dvaju proizvođača izvoznika, povećanje obujma dampinškog uvoza bi ostalo značajno, kako je prikazano u tablici ispod, naime radi se o povećanju od 20 %. Tržišni udio preostalog dampinškog uvoza povećao se za 5,9 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja. Dampinški uvoz još uvijek je predstavljao više od 24 % tržišta Zajednice tijekom RI-a.

(44)

U vezi s uvozom podrijetlom iz Turske, potvrđuje se da je utvrđena razina snižavanja u prosjeku bila 14,0 %. Utvrđeno je da ako se uvoz proizvođača izvoznika za koje je utvrđeno da ne vrše damping isključi, to ne bi značajno promijenilo razinu snižavanja.

(45)

Što se tiče uvoza podrijetlom iz Češke tvrdilo se da usporedba čeških izvoznih cijena bilo kako su prikazane u statistici Eurostata ili u nekim pojedinačno odabranim slučajevima, s cijenama industrije Zajednice, ne bi pokazala snižavanje. Stoga je zatraženo da se sukladno tome revidira izračun snižavanja.

(46)

Prema uobičajenoj praksi, kako bi se izračunalo srezivanje cijena, uspoređene su provjerene prosječne cijene industrije Zajednice i prosječne cijene izvoznika za cijelo razdoblje RI-a na temelju pojedinačnih tipova proizvoda i na istoj razini trgovine. Ta usporedba nije pokazala snižavanje cijena i sukladno tome taj je prigovor morao biti odbačen.

(47)

Tvrdilo se da, budući da statistika Eurostata pokazuje niže cijene u Njemačkoj nego u drugim državama članicama, izračun snižavanja se provodi usporedbom cijena proizvođača izvoznika i cijena koje naplaćuje industrija Zajednice u svakoj državi članici.

(48)

S obzirom na to treba napomenuti da se Zajednica smatra jedinstvenim tržištem u smislu antidampinških ispitnih postupaka i uobičajena je praksa da se, kako bi se u potpunosti odrazila razina snižavanja, snižavanje izračunava uspoređujući cijene svakog proizvođača izvoznika s prosječnim cijenama industrije Zajednice kao cjeline. Osim toga, treba napomenuti da se prodaja dotičnog proizvoda uglavnom obavlja putem trgovaca koji zatim prodaju svojim kupcima koji mogu biti smješteni u bilo kojem dijelu tržišta Zajednice. To potvrđuje statistika Eurostata, koja pokazuje značajnu razinu trgovine unutar Zajednice.

(49)

Tajlandski proizvođač koji je surađivao tvrdio je da kako bi se omogućila usporedba dotičnog proizvoda na istoj razini trgovine kao proizvod industrije Zajednice, treba izvršiti prilagodbu od 10 % na CIF vrijednost uvezene robe kako bi odrazila opće, prodajne i administrativne troškove i dobit uvoznika.

(50)

Treba napomenuti da su cijene dotičnog uvezenog proizvoda porasle za 10 EUR po toni kako bi odrazile troškove koji nastaju za uvoznike nakon uvoza. Industrija Zajednice kao i izvoznici većinom prodaju jednakim tipovima kupaca, odnosno trgovcima uvoznicima koji zatim prodaju proizvod korisnicima. Prema tome, ako se povećaju cijene izvoznika kako je zatraženo, one će stvarno predstavljati cijene na različitoj razini prodaje od cijena industrije Zajednice. Osim toga nisu priloženi nikakvi dokazi koji bi podržali zahtjev. Zahtjev se stoga odbacuje.

(51)

U nedostatku bilo kakvog novog elementa vezano uz metodologiju korištenu za izračun snižavanja i uzimajući u obzir ispravak pogrešaka u pisanju, dotični proizvodi podrijetlom iz dotičnih zemalja prodavani su u Zajednicu u RI-u po cijenama koje u prosjeku snižavaju cijene industrije Zajednice, izraženo u postocima potonje, kako slijedi: Češka 14,8 %, Poljska 14,5 %, Tajland 21,4 %, Turska 14,0 % i Ukrajina 33, 0 %.

(52)

U nedostatku bilo kakvih novih informacija koje utječu na nalaze o stanju Zajednice, ovime se potvrđuju privremeni nalazi kako su opisani u uvodnim izjavama od 107. do 139. Privremene uredbe.

(53)

U nedostatku bilo kakvih novih informacija o stanju industrije Zajednice privremeni nalazi o šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice kako su opisani u uvodnim izjavama od 140. do 142. Privremene uredbe ovime se potvrđuju, uz iznimku prosječne razine snižavanja navedene u uvodnoj izjavi 140. koja je revidirana na 16,6 %.

(54)

Nijedna zainteresirana strana nije iznijela nove argumente ili dokaze o uzročnosti. Osim toga utjecaji na štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice zbog učinka trgovinskih zaštitnih mjera koje su uvele treće zemlje i zbog uvoza podrijetlom iz drugih trećih zemalja dalje su ispitani.

(55)

U vezi s trgovinskim zaštitnim mjerama koje su uvele treće zemlje, utvrđeno je da, čak i da je razina ukupnog izvoza industrije Zajednice ostala stabilna na razini iz 1997., smanjenje proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta industrije Zajednice između 1997. i RI-a bi bez obzira na to ostalo značajno. To je zbog toga što izvoz igra manju ulogu u usporedbi s ukupnom prodajom. Dok je izvoz u sve zemlje (tj. ne samo u one koje su uvele zaštitne trgovinske mjere) opao između 1997. i RI-a, to je bilo samo s oko 9,5 % ukupne prodaje Zajednice u 1997. na oko 8 % u RI-u. U skladu s time, učinak zaštitnih trgovinskih mjera koje su uvele treće zemlje bio je zanemariv. Osim toga, stabilan izvoz ne bi promijenio padajuće kretanje profitabilnosti.

(56)

U vezi s uvozom podrijetlom iz Rumunjske i Mađarske i uvozom koji nije dampinški podrijetlom iz Turske, dokazano je da su se u smislu obujma oni kumulativno smanjili za 25 % između 1997. i RI-a. Ovo negativno kretanje slično je onome uočenom za prodaju industrije Zajednice nepovezanim kupcima koja se smanjila za 17 %. Također je suprotno povećanju dampinškog uvoza podrijetlom iz pet zemalja nad kojima se provodio ispitni postupak za 20 %. Zaključno, padajuće kretanje obujma tog uvoza i niskih tržišnih udjela potvrđuje da taj uvoz ne mijenja nalaze o uzročnosti.

(57)

U svjetlu gore navedenoga nalazi Privremene uredbe kako su opisani u uvodnim izjavama od 143. do 168. ovime se potvrđuju.

(58)

Nastavno na uvođenje privremenih mjera jedine primjedbe zaprimljene o interesima Zajednice poslala je industrija Zajednice koje su podržale privremene zaključke Komisije da uvođenje bilo koje antidampinške mjere vrlo vjerojatno neće uzrokovati značajno povećanje troškova korisnika niti ozbiljnije utjecati na njihovu situaciju. Treba napomenuti da je glavni korisnik dotičnog proizvoda građevinska industrija i da je za te korisnike trošak postavljanja, ugradbe i održavanje cjevovoda, povezan s troškom radne snage, puno značajniji od troška samih cijevi. Osim toga, sam trošak ugrađenog sustava cijevi je vrlo malen dio ukupnog troška građevinskih radova.

(59)

Također treba napomenuti da, budući da dotični proizvod na tržištu uglavnom prodaju trgovci, cijene koje u stvarnosti plaćaju krajnji korisnici ovise o cjenovnoj politici trgovaca.

(60)

S obzirom na gore navedeno i u nedostatku bilo kakvih novih informacija o analizi aspekata interesa Zajednice u ovom slučaju, a posebno u nedostatku suradnje s korisnicima ili njihovih reakcija, privremeni nalazi kako su opisani u uvodnim izjavama od 169. do 196. Privremene uredbe ovime se potvrđuju.

(61)

Tvrdilo se da sadašnji antidampinški postupak treba prekinuti kako bi se izbjegla viša razina zaštite od one koja se smatrala potrebnom jer je dotični proizvod uključen u područje primjene zaštitnog ispitnog postupka pokrenutog 28. ožujka 2002. (6)

(62)

Dotični proizvod je zaista obuhvaćenu područjem primjene zaštitnog ispitnog postupka. Međutim, treba napomenuti da ne podliježe privremenim zaštitnim mjerama. Ako Komisija predloži usvajanje konačnih zaštitnih mjera u vezi s ovim proizvodom ona će također razmotriti da li bi kombinacija različitih tipova mjera mogla dovesti do više razine zaštite od one koja je potrebna i da li bi antidampinška pristojba trebala u skladu s time biti izmijenjena. Zainteresiranim stranama bit će dana mogućnost da iznesu komentare o ovom pitanju.

(63)

Neki izvoznici su tvrdili da metodologija korištena u privremenoj fazi za utvrđivanje neštetnih cijena vodi k umjetno napuhanim cijenama. Stoga je zatraženo da se metodologija revidira.

(64)

Metodologija korištena u privremenoj fazi za utvrđivanje neštetnih cijena po modelu i po razini trgovine uključivala je sljedeće:

U konačnoj fazi metodologija je revidirana i neštetne cijene po modelu i po razini trgovine izračunate su kako slijedi:

(65)

Također treba napomenuti da korištenje profita industrije Zajednice na osnovi ponderiranog prosjeka kako je učinjeno u konačnoj fazi u potpunosti odražava stanje industrije Zajednice u smislu cijena, profitabilnosti i dotičnih količina.

(66)

Također se tvrdilo da je revidirana metodologija kod nekih modela dovela do razlika između troška proizvodnje i neštetnih cijena. U tom smislu treba napomenuti da, kako se neštetne cijene temelje na stvarnim cijenama industrije Zajednice, one također odražavaju stanje na tržištu za svaki model. Posljedično, ova metodologija omogućava primjerenu usporedbu cijena.

(67)

Nadalje, ispravak pogrešaka u pisanju ili pogrešaka napravljenih u kontekstu izračuna snižavanja cijena također je primijenjen za izračun marže štete.

(68)

S obzirom da je u konačnoj fazi surađivalo samo jedno tajlandsko trgovačko društvo i s obzirom na nisku razinu suradnje s Tajlandom, kako se ne bi dodijelio bonus za nesuradnju u skladu s člankom 18. stavkom 6. Osnovne uredbe, preostala marža štete za Tajland utvrđena je na temelju podataka Eurostata.

(69)

Revidirane marže uklanjanja štete bile su kako slijedi:

(70)

Tvrdilo se da mjere ne smiju premašiti razliku između ciljane profitne marže i dobiti koju je industrija Zajednice ostvarila tijekom RI-a. Ciljana profitna marža od 5 % prometa koju industrija Zajednice može očekivati da će ostvariti u nedostatku štetnog damping utvrđena je u uvodnoj izjavi 199. Privremene uredbe.

(71)

Treba napomenuti da su pristojbe uvedene za svako trgovačko društvo koje surađuje i svaku zemlju nad kojom se provodi ispitni postupak poštujući pravilo o nižoj pristojbi. Također treba napomenuti da metodologija korištena za određivanje neštetnih cijena za industriju Zajednice odražava ciljanu dobit od 5 % ali to je razlika između stvarne razine cijena koje naplaćuju izvoznici i neštetnih cijena industrije Zajednice koja određuje razinu utvrđene štete. Zahtjev se stoga odbacuje.

(72)

U svjetlu prije spomenutog, smatra se da, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, konačnu antidampinšku pristojbu treba uvesti za uvoz podrijetlom iz Češke, Poljske, Tajlanda, Turske i Ukrajine na razini utvrđenih dampinških marža ili na razini utvrđenih marža štete, ako su one niže.

(73)

Na temelju gore navedenog, predložene stope konačne pristojbe izražene kao postotak CIF cijene granica Zajednice, neocarinjene, su kako slijedi:

(74)

Stope antidampinške pristojbe za pojedina trgovačka društva određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza sadašnjeg ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u vezi s tim trgovačkim društvima. Te stope pristojbe (za razliku od pristojbe primjenjive na „sva druga trgovačka društva” na razini države) su stoga isključivo primjenjive na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje i koje su proizvela ta trgovačka društva, a time i određene pravne osobe. Uvezeni proizvodi koje je proizvelo bilo koje drugo trgovačko društvo koje nije posebno spomenuto u operativnom dijelu ove Uredbe svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji jesu posebno spomenuti, ne mogu imati korist od tih stopa i podliježu stopi pristojbe primjenjive na „sva druga trgovačka društva”.

(75)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nastavno na osnivanje novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) treba se odmah uputiti Komisiji (7) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o svakoj promjeni aktivnosti trgovačkog društva povezanoj s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom, povezano s npr. promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Komisija će, prema potrebi, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, izmijeniti Uredbu ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja imaju korist od pojedinačnih stopa pristojbe.

(76)

Nakon uvođenja privremenih mjera, nekoliko proizvođača izvoznika, naime Jakl Karvina i Železarny Veseli u Češkoj, Saha Thai u Tajlandu i Borusan Birlesik Boru Fabrikalari/Mannesmann Boru Endustrisi u Turskoj, ponudilo je preuzimanje obveza u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(77)

U tom smislu Komisija je napomenula da:

(78)

Osim toga, neki proizvođači koji su ponudili preuzimanje obveza u vezi cijene izvoze razne proizvode od čelika kao što su zavarene cijevi, strukturne cijevi, cijevi od karbonskog čelika, kvadratne cijevi, trokutne cijevi itd. koji samo djelomično podliježu antidampinškom ispitnom postupku. Rizik kompenzacije u cijenama za različite proizvode izvezene istim kupcima je stoga visok. Općenito je industrija Zajednice također tvrdila da preuzimanje obveza a time i najniže cijene jasno ne bi predstavljalo primjerene mjere s obzirom na dotični proizvod iz istih razloga. U svjetlu prethodno navedenoga, te ponude preuzimanja obveze u vezi cijene bile su odbačene.

(79)

S obzirom na visinu utvrđene dampinške marže i u svjetlu razine štete nanesene industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se iznosi osigurani putem privremene antidampinške pristojbe, uvedeni Privremenom uredbom naplate po stopi konačno uvedene pristojbe,

European Commission

Directorate-General Trade

Directorate B

B-1049 Brussels.