11/Sv. 057

HR

Službeni list Europske unije

102

L 228/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.08.2002.

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 358/2002 (2) („Privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog pribora za cijevi („TPF”), od željeza ili čelika koji potpada pod oznake KN ex 7307 93 11, ex 7307 93 19, ex 7307 99 30 i ex 7307 99 90, podrijetlom iz Češke, Malezije, Rusije, Republike Koreje i Slovačke.

(2)

Podsjeća se da je razdoblje ispitnog postupka o dampingu i šteti obuhvatilo razdoblje od 1. travnja 2000. do 31. ožujka 2001. („RI”). Ispitivanje kretanja bitnih za analizu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 1996. do 31. ožujka 2001. („razmatrano razdoblje”).

(3)

Nastavno na uvođenje privremenih antidampinških pristojba na uvoz određenog pribora za cijevi podrijetlom iz Češke, Malezije, Rusije, Republike Koreje i Slovačke, neke su zainteresirane strane podnijele pisane primjedbe. Strankama koje su to zatražile također je dana mogućnost da budu usmeno saslušane.

(4)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za konačne nalaze.

(5)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojba i konačnu naplatu iznosa osiguranih putem privremenih pristojba. Također im je dan rok za iznošenje prigovora nakon objave.

(6)

Usmene i pisane primjedbe koje su podnijele stranke uzete su u obzir i, ako je bilo potrebno, privremeni nalazi su sukladno tome izmijenjeni.

(7)

U nedostatku primjedaba, potvrđuju se opis i definicija istovjetnog proizvoda kako su navedeni u uvodnim izjavama od (9) do (12) Privremene uredbe.

(8)

U nedostatku primjedaba, potvrđuje se opća metodologija za utvrđivanje dampinških marža kako je navedena u uvodnim izjavama od (15) do (28) Privremene uredbe

(9)

U nedostatku primjedaba, potvrđuju se određivanje uobičajene vrijednosti, izvozne cijene i usporedbe za Češku, Maleziju, Republiku Koreju, Slovačku i određivanje statusa tržišnog gospodarstva i analogne zemlje za Rusiju, kako je opisano u uvodnim izjavama od (29) do (60) Privremene uredbe.

(10)

Potvrđuju se konačne dampinške marže, izražene kao postotak CIF uvozne cijene na granici Zajednice, kako slijedi:

(11)

U nedostatku primjedaba, potvrđuju se privremeni nalazi vezano uz određivanje industrije Zajednice kako su opisani u uvodnim izjavama (61) i (62) Privremene uredbe.

(12)

U nedostatku novih informacija, potvrđuju se privremeni nalazi vezano uz potrošnju Zajednice kako je opisano u uvodnim izjavama (63) i (64) Privremene uredbe.

(13)

Privremenom uredbom je zaključeno da uvoze podrijetlom iz dotičnih zemalja treba procijeniti kumulativno jer su zadovoljeni kriteriji utvrđeni u članku 4. stavku 4. Osnovne uredbe. Zaista, dampinške marže utvrđene za sve dotične zemlje bile su više od de minimis, obujam izvoza nije bio zanemariv a kumulativna procjena smatrana je primjerenom s obzirom na uvjete tržišnog natjecanja među uvozima kao i među uvozom i istovjetnim proizvodom Zajednice. Ti slični uvjeti tržišnog natjecanja dokazani su činjenicom da su uvezeni TPF-i i oni iz industrije Zajednice istovjetni i da su distribuirani putem istih trgovačkih kanala pod sličnim trgovinskim uvjetima. Osim toga, svi obujmi uvoza bili su značajni i rezultirali su značajnim tržišnim udjelima koji su se povećali između 1996. i RI-a, i obavljani su po cijenama koje su značajno snižavale cijene industrije Zajednice i tako dovele do pada cijena industrije Zajednice.

(14)

U nedostatku primjedaba u ovim rubrikama. potvrđuju se privremeni nalazi kako su opisani u uvodnim izjavama od (65) do (67) Privremene uredbe.

(15)

Jedan je slovački proizvođač izvoznik doveo u pitanje metodologiju koju je Komisija koristila za izračun marža snižavanja cijena. To se osobito odnosi na metodu takozvanog „nultog položaja” kojom se pozitivne marže za modele koji pretjerano snižavaju cijene ne uzimaju u obzir. Taj se argument temelji na zaključcima prizivnog tijela WTO-a (Svjetska trgovinska organizacija) u postupku o posteljnom rublju (3), kojim je, na temelju činjenica u dotičnom slučaju, utvrđeno da praksa nultog položaja prilikom utvrđivanja postojanja dampinških marža, koje su u tom slučaju utvrđene usporedbom ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom kako ju je utvrdila Komisija, nije u skladu s člankom 2.4.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu.

(16)

U skladu s tim treba napomenuti da je prizivno tijelo WTO-a u svakom slučaju isključivo ispitalo praksu nultog položaja kada je korištena za utvrđivanje postojanja dampinških marži. Osim toga Sporazum WTO-a o antidampingu ne navodi nikakve metodološke zahtjeve za izračun snižavanja cijena.

(17)

U svakom slučaju, u sadašnjem slučaju, s obzirom na vrlo malo modela za koje nije utvrđeno snižavanje cijena, primjena metodologije „nultog položaja” ne dovodi do značajno različitih rezultata, razlike između primjene nultog položaja ili iznosa manjeg od 1 %. Drugim riječima, marže snižavanja bi ostale značajne čak i kad se ne bi primijenio nulti položaj. Stoga se ta tvrdnja morala odbaciti.

(18)

Industrija Zajednice je tvrdila da ne treba izvršiti prilagodbu za razinu trgovine kako bi se utvrdila marža snižavanja cijene. Zaista, i proizvođači izvoznici i industrija Zajednice opskrbljuju iste kategorije kupaca i stoga djeluju na istoj razini trgovine. Nadalje se tvrdilo da je posljedično tome opravdana samo prilagodba kojom se pokriva trošak carinjenja.

(19)

Daljnjom se analizom raspoloživih informacija utvrdilo da i industrija Zajednice i proizvođači izvoznici općenito opskrbljuju isti tip kupaca u Zajednici, odnosno trgovce na veliko. To je također potkrijepila činjenica da su tri nepovezana uvoznika koji surađuju u ispitnom postupku i koji se bave trgovinom na veliko, opskrbljivali i industrija Zajednice i proizvođači izvoznici iz dotičnih zemalja. Argument je stoga prihvaćen a marže snižavanja cijene su sukladno tome revidirane. Revidirana prilagodba bila je ograničena na iznos koji isključivo pokriva troškove carinjenja, na temelju informacija koje su pružili nepovezani uvoznici koji surađuju u ispitnom postupku.

(20)

Industrija Zajednice dalje je ispitala razinu marže snižavanja cijene izračunanu za jednog od slovačkih proizvođača izvoznika. Tvrdilo se da ova razina snižavanja nije u skladu s prosječnom razinom cijene navedenom u statistikama međunarodne trgovine kao ni s podacima o tržištu.

(21)

Izračuni marža snižavanja cijena su u skladu s tim revidirani te je ustanovljena pogreška u pisanju u izračunu izvozne cijene koja je korištena za utvrđivanje marže snižavanja cijene proizvođača izvoznika. Marža je stoga revidirana.

(22)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, konačne revidirane ponderirane prosječne marže snižavanja cijene određene za svaku zemlju, izražene kao postotak cijena industrije Zajednice, iznose:

(23)

Podsjeća se da je uvođenje mjera protiv Kine, Hrvatske i Tajlanda imalo pozitivan učinak na gospodarsko stanje industrije Zajednice. Većina pokazatelja štete pokazala je pozitivan razvoj između 1996. i 1998 godine. Proizvodnja, iskorištenost kapaciteta i obujam prodaje su porasli, što je rezultiralo dobitkom tržišnih udjela i porastom zaposlenosti. Pokazatelji profitabilnosti kao što su dobiti/gubitci kao postotak prometa, povrat ulaganja i novčani tok također su se razvijali povoljno. Međutim, nakon 1998., gospodarsko stanje industrije Zajednice se općenito pogoršalo: dok je proizvodnja ostala relativno stabilna, a iskorištenost kapaciteta, zaposlenost i plaće su se blago povećali, glavni pokazatelji kao što su obujam prodaje i tržišni udjeli su se smanjili kao i profitabilnost, povrat ulaganja, novčani tok i cijene. Na temelju prethodno navedenoga kao i nalaza vezano uz proizvodnost, ulaganja, rast i opseg dampinga, zaključeno je, u privremenoj fazi, da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu.

(24)

U nedostatku primjedaba, potvrđuju se činjenice i brojke kako se navode u uvodnim izjavama od (72) do (87) Privremene uredbe.

(25)

U nedostatku daljnjih primjedaba o nalazima osim onih koje su gore navedeni, potvrđuje se doneseni zaključak kako je naveden u uvodnoj izjavi (88) Privremene uredbe.

(26)

U nedostatku primjedaba o uzročnosti, potvrđuju se nalazi i doneseni zaključak kako su navedeni u uvodnim izjavama od (89) do (97) Privremene uredbe.

(27)

U nedostatku primjedaba o interesu Zajednice, potvrđuju se nalazi i doneseni zaključak kako je navedeno u uvodnim izjavama od (98) do (111) Privremene uredbe.

(28)

Na temelju metodologije objašnjene u uvodnim izjavama (112) do (115) Privremene uredbe, razina uklanjanja štete izračunana je za potrebe utvrđivanja razine mjera koje se konačno uvode.

(29)

Jedan proizvođač izvoznik doveo je u pitanje razinu profitne marže od 5 % koja je korištena za potrebe utvrđivanja cijene industrije Zajednice koja nije štetna, tvrdeći da je previsoka. Također je tvrdio da ta razina marže profita nije dostatno objašnjena u objavljenom dokumentu.

(30)

Što se tiče prve tvrdnje, podsjeća se da, s obzirom na negativan učinak na profitabilnost industrije Zajednice uzrokovan utjecajem smanjenja cijene zbog dampinškog uvoza, kako se navodi u uvodnoj izjavi (71) Privremene uredbe, izračun cijene koja nije štetna temelji se na razini dobiti koju je industrija Zajednice razumno mogla postići da nije postojao štetni damping. Kako je objašnjeno i uvodnoj izjavi (114) Privremene uredbe, marža profita od 5 % smatrana je razumnom budući da ta razina dobiti odgovara stvarnoj razini dobiti koju bi industrija Zajednice mogla ostvariti u 1997. na tržištu Zajednice bez dampinškog uvoza. Zaista, u to se vrijeme na snazi bile mjere su za Kinu, Hrvatsku i Tajland a tržišni udio iz tih zemalja bio je još uvijek relativno nizak. Osim toga, smatralo se da bi ova marža profita omogućila industriji Zajednice potrebna ulaganja. Što se tiče druge tvrdnje, treba napomenuti da je Komisija u objavljenom dokumentu dovoljno detaljno objasnila na temelju čega je izračunala razinu marže profita korištenu za cijenu koja nije štetna, kako je također objašnjeno u uvodnoj izjavi (114) Privremene uredbe. Tvrdnje stoga treba odbaciti.

(31)

K tome, ista razina profita također je korištena za uspostavu marže štete u postupku u vezi s gore spomenutim zemljama i nema razloga vjerovati da su se u međuvremenu okolnosti značajnije promijenile.

(32)

Uporaba profitne marže od 5 % prometa za izračun cijene koja nije štetna se stoga potvrđuje.

(33)

Na temelju prethodno navedenog, potvrđuje se metodologija korištena za utvrđivanje razine uklanjanja štete kako je opisano u uvodnim izjavama od (112) do (115) Privremene uredbe.

(34)

Kako je prethodno spomenuto vezano uz marže snižavanja cijene, marže štete su revidirane i izmijenjene za jednog proizvođača izvoznika u Slovačkoj.

(35)

S obzirom na prethodno navedeno i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, uvodi se konačna antidampinška pristojba za Češku, Maleziju, Rusiju, Republiku Koreju i Slovačku. Ta se pristojba uvodi na razini utvrđenih dampinških marži, osim za Republiku Koreju, gdje je utvrđeno da je marža štete niža od dampinške marže.

(36)

Na osnovi gore navedenoga, konačne pristojbe su kako slijedi:

(37)

S obzirom na opseg utvrđene dampinške marže i s obzirom na razinu štete nanesene industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se iznosi osigurani putem privremene antidampinške pristojbe, uvedene Privremenom uredbom, konačno naplate po stopi konačno uvedene pristojbe. Kada su konačne pristojbe više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi osigurani na razini privremenih pristojbi

(38)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena stopa antidampinške pristojbe za pojedino trgovačko društvo (npr. nastavno na promjenu naziva subjekta ili otvaranja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) treba se odmah uputiti Komisiji (4) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjeni aktivnosti trgovačkog društva vezano uz proizvodnju, domaću i izvoznu prodaju vezano uz tu promjenu naziva ili promjenu u proizvodnim i prodajnim subjektima. Komisija će, prema potrebi, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, sukladno tome izmijeniti Uredbu, ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja imaju korist od individualnih stopa pristojbe.

(39)

Podsjeća se da je jedan proizvođač izvoznik u Slovačkoj ponudio preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Preuzimanje obveze u vezi cijene je prihvaćeno u Privremenoj uredbi.

(40)

Nastavno na uvođenje antidampinških mjera, jedan je proizvođač izvoznik u Češkoj ponudio preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Time je pristao prodavati dotični proizvod na razinama ili iznad razina cijena koje uklanjaju štetne učinke dampinga. Trgovačko društvo će također pružati Komisiji redovite i detaljne informacije o svom izvozu u Zajednicu, što znači da će Komisija moći učinkovito pratiti preuzetu obvezu. Osim toga, struktura prodaje ovog proizvođača izvoznika je takva da Komisija smatra kako je rizik od izbjegavanja dogovorene preuzete obveze ograničen.

(41)

Kako bi se dalje omogućilo Komisiji da učinkovito pridržava li se trgovačkog društva preuzetih obveza, kada se nadležnom carinskom tijelu predoči zahtjev za puštanje u slobodan promet, izuzeće od antidampinške pristojbe bit će uvjetovano predočavanjem trgovačkog računa koji sadrži barem elemente navedene u Prilogu. Ova je razina podataka također potrebna kako bi se nadležnim carinskim tijelima omogućilo da mogu vrlo precizno utvrditi da pošiljke odgovaraju trgovačkim ispravama. Kada takav trgovački račun nije predočen ili kada on ne odgovara proizvodu predočenom carini, umjesto toga će trebati platiti odgovarajuću stopu antidampinške pristojbe.

(42)

Obzirom na to, Komisija smatra ponudu o preuzimanju obveze prihvatljivom a dotično je trgovačko društvo obaviješteno o bitnim činjenicama, razmatranjima i obvezama na temelju kojih se prihvaćeno preuzimanje obveze.

(43)

Trebalo bi napomenuti da u slučaju kršenja ili povlačenja iz obveze ili sumnje u njezino kršenje, može biti uvedena antidampinška pristojba sukladno članku 8. stavcima 9. i 10. Osnovne uredbe.

(44)

Gore navedeno preuzimanje obveze prihvaćeno je Odlukom Komisije 2002/675/EZ (5),

(a)

se trgovački račun koji sadrži barem elemente navedene u Prilogu predoči nadležnom carinskom tijelu države članice nakon predočenja deklaracije za puštanje u slobodan promet; i

(b)

deklarirana roba i predočena carini jasno odgovara opisu na trgovačkom računu.

1.

Naslov „POPRATNI TRGOVAČKI RAČUN ZA ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”.

2.

Naziv trgovačkog društva spomenut u članku 2. stavku 1. koje izdaje trgovački račun.

3.

Broj trgovačkog računa.

4.

Datum izdavanja trgovačkog računa.

5.

Dodatna oznaka TARIC pod kojom se roba s trgovačkog računa prijavljuje na carini na granici Zajednice.

6.

Točan opis robe, uključujući:

7.

Opis uvjeta prodaje, uključujući:

8.

Ime poduzeća koje je uvoznik i kojemu je poduzeće direktno Izdalo račun.

9.

Ime službenika trovačkog društva koji je izdao trgovački račun te sljedeća potpisana izjava:

„Ja dolje potpisani potvrđujem da se prodaja za izravan izvoz robe od strane [naziv trgovačkog društva] u Europsku zajednicu, obuhvaćena ovim računom provodi u okviru i pod uvjetima obveze koju je preuzelo [naziv trgovačkog društva] i koju je prihvatila Europska komisija Uredbom (EZ) br. 358/2002 i/ili Odlukom 2002/675/EZ. Potvrđujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.”