03/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

136

L 086/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.04.2002.

(1)

U skladu s člankom 9. Uredbe (EEZ) br. 2081/92, austrijska vlada zatražila je u vezi s nazivom „Marchfeldspargel”, upisanim kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla prema Uredbi Komisije (EZ) br. 1263/96 (3) o dopunama Priloga Uredbi (EZ) br. 1107/96 od 12. lipnja 1996. o registraciji oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti u skladu s postupkom utvrđenim člankom 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2081/92 (4) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1778/2001 (5), izmjenu opisa proizvoda i dodatak brojnih sorti šparoga.

(2)

U skladu s člankom 9. Uredbe (EEZ) br. 2081/92, španjolska vlada zatražila je u vezi s nazivom „Baena”, upisanim kao zaštićena oznaka izvornosti prema Uredbi (EZ) br. 1107/96, izmjenu definicije zemljopisnog područja, posebno dodavanje sela, „Castro del Río” te izmjenu opisa proizvoda.

(3)

U skladu s člankom 9. Uredbe (EEZ) br. 2081/92, danska vlada zatražila je u vezi s nazivom „Lammefjordsgulerod”, upisanim kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla prema Uredbi Komisije (EZ) br. 2400/96 od 17. prosinca 1996. o upisu određenih naziva u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla predviđenih Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2081/92 (6), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 245/2002 (7), izmjenu definicije zemljopisnog područja, posebno dodavanje tri mala područja „Sidinge Fjord, Klintsø i Svinninge Vejle” te izmjenu dokaza izvornosti i poveznice.

(4)

Nakon razmatranja ova tri zahtjeva za izmjenama, utvrđeno je da predmetne izmjene nisu malog značaja.

(5)

U skladu s postupkom predviđenim člankom 9. Uredbe (EEZ) br. 2081/92 i s obzirom da izmjene nisu malog značaja, postupak iz članka 6. primjenjuje se na odgovarajući način.

(6)

Odlučeno je da je izmjena u ova tri slučaja u skladu s Uredbom (EEZ) br. 2081/92. Komisiji nije dostavljen nikakav prigovor u smislu članka 7. Uredbe s obzirom na navedene nazive nakon njihove objave u Službenom listu Europskih zajednica  (8)

(7)

Slijedom toga, ove se izmjene trebaju unijeti i objaviti u Službenom listu Europskih zajednica,

—

točka 5.: „Opis svojstava”:

umjesto:„Bijele i ljubičaste šparoge ne smiju biti duže od 21 cm, ljubičasto-zelene i zelene šparoge ne smiju biti duže od 25 cm”,

treba stajati:„Bijele i ljubičaste šparoge ne smiju biti duže od 22 cm, ljubičasto-zelene i zelene šparoge ne smiju biti duže od 25 cm”;

—

točka 5.: „Opis sirovine”:

Dodaju se sljedeće sorte:

njemačke: „Eposs, Ravel, Ramos”

francuske: „Viola”

sorte Sjedinjenih Američkih Država: „Mary Washington”;

—

točka 5.: „Opis karakteristika kojima se proizvod razlikuje od usporedivih proizvoda”:

Rečenice: „Bijele i ljubičaste šparoge ne smiju biti duže od 21 cm. Usporedivi proizvodi su 22 cm dužine” trebaju se izbrisati.

—

U stavku „Opis”,

umjesto:„Ulja ovog naziva sljedećeg su tipa:

Boja ovih ulja u rasponu je od zlatnožute do tamnozelene. Ona imaju i sljedeće tehničke karakteristike:

treba stajati:„Ulja ovog naziva sljedećeg su tipa:

Ova dva tipa djevičanskog ulja mogu imati boju u rasponu od zelenkastožute do zlatnožute.

Ona trebaju imati i sljedeće tehničke karakteristike:

—

U stavku „Zemljopisno područje”:

tamo gdje stoji: „Baena, Luque, Doña Mencía, Nueva Carteya i Zuheros.”,

dodati: „Castro del Río.”

—

Zemljopisno područje:

umjesto:„Mrkva Lammefjords dolazi sa pondera Lammefjord, koji je fizički ograničen Ringkanalom i branom Audebo. Lammefjord se nalazi u Odsherredu na Zelandu u Danskoj”,

treba stajati:„Mrkva Lammefjord dolazi sa poldera Lammefjord, koji je fizički ograničen Ringkanalom i branom Audebo. Lammefjord se nalazi u Odsherredu na Zelandu u Danskoj. Svinnige Vejle je dio isušenog Lammefjorda na najunutrašnjijem dijelu fjorda. Područje je isušeno prije Lammefjorda, prvenstveno radi toga što je bilo usko i plitko. Sidinge Fjord je također zemlja oduzeta moru u Isefjordu, smještenom sjeverno od Lammefjorda. Klintsø je najsjevernije područje. Ono je izvorno bilo fjord, ali mu je ušće blokirano prirodnim nakupinama mulja. To je područje okruženo i odvodnim kanalima.”

—

Dokaz o podrijetlu:

umjesto:„Mrkve Lammefjord moraju se oprati i pakirati u ovlaštenim objektima za pranje na Lammefjordu, gdje se drže i prethodni dokazi podrijetla. Jedan od uvjeta koji se nameće ovlaštenom objektu za pranje jest da se vodi dokumentacija o zaprimanju mrkvi s mjesta na kojima se uzgajaju i da postoji jasna fizička odjela mrkvi Lammefjord od bilo kojih drugih mrkvi. IP nadzor Plantedirektorata dopunski je nadzor tih uvjeta.”

treba stajati:„Mrkve Lammefjord moraju se oprati i pakirati u ovlaštenim objektima za pranje na Lammefjordu, gdje se drže i prethodni dokazi podrijetla. Jedan od uvjeta koji se nameće ovlaštenom objektu za pranje jest da se vodi dokumentacija o zaprimanju mrkvi sa mjesta na kojima se uzgajaju i da se jamči jasna fizička odjela mrkvi Lammefjord od bilo kojih drugih mrkvi uzgajanih na normalnom pješčanom tlu van imenovanog područja. IP nadzor Plantedirektorata dopunski je nadzor tih uvjeta.”

—

Poveznica:

umjesto:„Oduzimanje zemlje moru za polder Lammefjorda započeto je 1873. Ono je stvorilo izuzetno dobro poljoprivredno zemljište, s obzirom da je prethodno dno fjorda bilo uglavnom muljevito i stoga vrlo bogato nutrijentima. Nutrijenti su nastali od uvenulih i uginulih biljaka i životinja koji su na morsko dno padali tisućama godina i pretvarali se u mulj (na nekim mjestima dubok više od 20 metara). Mulj je sadržavao i čestice pijeska i gline. Velika područja Lammefjorda uglavnom su bez kamenja, a velika količina starih ljuštura dagnji i kamenica daje prirodno visok sadržaj kalcija.

Bivša obalna zona ima pjeskovito tlo; pijesak je ispoliran te je mekši i zaobljeniji nego klasična pjeskovita tla. Svi gore navedeni uvjeti od značaja su za uzgoj mrkve Lammefjord.”,

treba stajati:„Prvo isušeno područje u Lammefjordu bilo je Sidinge Fjord. Potom je isušen Svinnige Vejle i otimanje zemlje moru najvećeg područja, Lammefjorda, započeto je 1873. Posljednje isušeno područje bilo je Klintsø. Ono je stvorilo izuzetno dobro poljoprivredno zemljište, s obzirom da je prethodno dno fjorda bilo uglavnom muljevito i stoga vrlo bogato nutrijentima. Nutrijenti su nastali od uvenulih i uginulih biljaka i životinja koji su na morsko dno padali tisućama godina i pretvarali se u mulj (na nekim mjestima dubok više od 20 metara). Mulj je sadržavao i čestice pijeska i gline. Velika područja Lammefjorda uglavnom su bez kamenja, a velika količina starih ljuštura dagnji i kamenica daje prirodno visok sadržaj kalcija.

Bivša obalna zona ima pjeskovito tlo; pijesak je ispoliran te je mekši i zaobljeniji nego klasična pjeskovita tla, što znači da mrkve nemaju nikakvih pukotina prilikom branja. Stoga je izbjegnuta mutna siva boja koja je karakteristična za mrkve iz normalnog pjeskovitog tla. Svi gore navedeni uvjeti od značaja su za uzgoj mrkve Lammefjord.”