31998R1687

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1687/98

od 20. srpnja 1998.

o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 1749/96 u vezi s područjem prikupljanja podataka za robu i usluge u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (1), a posebno članak 4. i članak 5. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (2),

budući da se na temelju članka 5. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 2494/95 od svake države članice zahtijeva izrada harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) počevši s indeksom za siječanj 1997.; budući da zahtjev da se izrađuju HIPC-i ni u kojem slučaju ne dovodi u pitanje pravo država članica da objavljuju svoje nacionalne, neharmonizirane indekse inflacije kojima se mogu koristiti za potrebe svoje nacionalne politike;

budući da je u Uredbi Komisije (EZ) br. 1749/96 od 9. rujna 1996. o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (3), utvrđeno početno područje prikupljanja podataka za HIPC-e, koje se ograničava na onu robu i usluge koje su obuhvaćene svim ili većinom nacionalnih indeksa potrošačkih cijena (IPC); budući da su za cijene koje se uzimaju za HIPC-e, a posebno za postupanje prema subvencijama, popustima i povrat novca, potrebne harmonizirane definicije; budući da još treba pobliže odrediti geografsko i demografsko područje prikupljanja podataka za HIPC-e;

budući da se člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95 zahtijeva da se HIPC-i temelje na cijenama robe i usluga koje su dostupne za kupnju na gospodarskom području države članice u smislu neposrednog zadovoljavanja potrošačkih potreba; budući da cijene koje potrošač stvarno ne plati za takve kupovine, te prigodne cijene ili plaćanje kamata, nisu prikladne za međunarodno uspoređivanje inflacije potrošačkih cijena;

budući da je poznato da promjene u povratima novca ne moraju utjecati na mjeru inflacije u proširenom kontekstu, no one ipak čine ključni dio inflacijskog procesa koji utječe na potrošače, te stoga treba biti naveden u HIPC-u;

budući da Odbor za statistički program (OSP) nije dostavio mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjednik; budući da u tom slučaju, prema postupku predviđenom u članku 14. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 2494/95, Komisija mora bez odlaganja dostaviti Vijeću prijedlog u vezi s mjerama koje treba poduzeti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1749/96 mijenja se kako slijedi:

Članak 2.

Uzimajući u obzir stavove odbora koji je osnovan Odlukom 89/382/EEZ, Euratom (5), Komisija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe sastaviti izvještaj i podnijeti ga Vijeću. U izvještaju treba dati procjenu djelovanja propisa ove Uredbe, a posebno koncepta krajnjih novčanih izdataka za potrošnju kućanstava u odnosu na relevantne alternativne koncepte. Nastavno na taj izvještaj Komisija može, prema potrebi, predložiti Vijeću prikladne inicijative za promjenu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu 20. dan nakon dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

(1)  SL L 257, 27.10.1995., str. 1.

(2)  Mišljenje doneseno 14. srpnja 1998. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL L 229, 10.9.1996., str. 3.

(4)  SL L 310, 13.11.1996., str. 1.”

(5)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

PRILOG I.a

Područje prikupljanja podataka za HIPC uključuje sljedeće kategorije COICOP/HIPC:

(1)  Odnosi se na praksu koja proizlazi iz nacionalnih indeksa potrošačkih cijena.

(2)  Odnosi se na sve najamnine koje stanari stvarno plaćaju, tj. najamnine koje stanar plaća najmodavcu bez obzira na socijalnu potporu koju stanar dobiva od državnih vlasti (uključujući plaćanja koja u korist stanara odlaze izravno najmodavcu); vidi također Prilog I.b br. 12.b.

(3)  Time se ne zahvaća opće područje stanovanja u stanovima u vlasništvu stanara.

(4)  Odnosi se na izdatke koje stanari ili stanari—vlasnici potroše na materijale i usluge za manje radove održavanja ili popravka; prema odluci o postupanju prema stanovanju u stanovima u vlasništvu stanara, područje ove kategorije možda će trebati prošiti kako bi obuhvaćalo i troškove većih opremanja, održavanja i popravaka stambene zgrade, kao i nadogradnje i preuređenja stana, koje obično ne plaća stanar; vidi također Prilog I.b brojeve 4. i 15.

(5)  Odnosi se na izdatke prema potrošnji.

(6)  Odnosi se na troškove za posebne usluge u vezi sa stanom, koji se mogu pojedinačno odrediti, bez obzira plaćaju li potrošači prema potrošnji, tj. bez plaćanja usluga koje se financiraju iz sredstava općeg oporezivanja; vidi također Prilog I.b brojeve 9. i 29.

(7)  Odnosi se na robe za očuvanje zdravlja koje su izvan sustava zdravstvene sigurnosti.

(8)  Potpuna pokrivenost odnosi se na onaj dio izdataka za robe i usluge za očuvanje zdravlja (osim bolničkih i ambulantnih usluga) koje plaća potrošač, a koje ne nadoknađuje država, socijalna sigurnost ili NPUSK; vidi Prilog I.b br. 12. točku a i metodološke detalje uvrštavanja, kako je navedeno u skladu s postupkom predviđenim u članku 14. Uredbe Vijeća (EZ) 2494/95.

(9)  Metodološki detalji i rokovi uvrštavanja bit će navedeni u skladu s postupkom predviđenim u članku 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95.

(10)  Obuhvaćene su vozačke dozvole, tehnički pregled vozila, članarine u auto-moto udruženjima, mostarine, naknade za tunele, trajekte i autoceste; nisu obuhvaćene dozvole za vlasništvo ili korištenje vozila; vidi također Prilog I.b brojeve 9. i 18. i 19. točku b.

(11)  Odnosi se na putničke karte koje se izdaju za dva ili više načina prijevoza, kad se među njima izdaci ne mogu pojedinačno rasporediti.

(12)  Obuhvaćene su članarine ili pretplate u sportskim klubovima i fitnes centrima; također su obuhvaćena plaćanja za dozvole za lov i ribolov, ako se vlada koristi izdavanjem dozvola u svrhu organizacije regulatorne funkcije; vidi također Prilog I.b brojeve 9. i 19. točku b.

(13)  Obuhvaćene su ulaznice u muzeje, članarine u knjižnicama, pristojbe za radijske i televizijske pretplate; vidi također Prilog I.b brojeve 9. i 10.

(14)  Obuhvaćene su robe i usluge za potrebe obrazovanja samo ako ih u cijelosti plaćaju potrošači.

(15)  Potpuna pokrivenost odnosi se na onaj dio troškova za robe i usluge obrazovanja koje plaća potrošač, a koje ne nadoknađuje država, socijalna sigurnost ili NPUSK; vidi također Prilog I.b br. 12. točku a i metodološke detalje uvrštavanja kako je navedeno u skladu s postupkom predviđenim u članku 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95.

(16)  Odnosi se na informatičke tečajeve, tečajeve jezika, daktilografske tečajeve i ostale slične tečajeve koje potrošač u potpunosti sam plaća.

(17)  Odnosi se na jaslice, dječje vrtiće i igraonice koji nisu obavezan dio obrazovnog sustava; obuhvaćeni su samo oni izdaci koje plaća potrošač i koje ne nadoknađuje država, socijalna sigurnost ili NPUSK; vidi također Prilog I.b br. 12. točku a; ostale stavke unutar koda 12.3.1. kao što su domovi umirovljenika, škole za osobe s posebnim potrebama, usluge čišćenja kućanstva i službe dostave hrane podliježu istom režimu kao što je opisano u bilješki 18.

(18)  Odnosi se na naknadu za uslugu osiguranja stvari u kućanstvu.

(19)  Odnosi se na sve naknade za usluge koje stanari—vlasnici i najmoprimci plaćaju za sve vrste osiguranja koja se obično naplaćuju od stanara protiv šteta od vatre, krađe, šteta od vode, itd.; vidi također Prilog I.b brojeve 7., 8. i 24. Temeljem odredbi odluke o stanovanju u stanovima u vlasništvu stanara, područje ove kategorije možda će trebati prošiti kako bi obuhvaćalo i naknade za usluge koje plaćaju stanari—vlasnici za različite vrste osiguranja za stanove, koje obično plaćaju vlasnici stanova.

(20)  Odnosi se na naknade za usluge za privatna zdravstvena osiguranja i protiv nezgoda; vidi također Prilog I.b brojeve 7., 8. i 24. i metodološke detalje uvrštavanja kategorije „06. Zdravlje” kako je navedeno u skladu s postupkom predviđenim u članku 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95.

(21)  Metodološki detalji i vremenski rokovi uvrštavanja bit će određeni u skladu s postupkom predviđenim u članku 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95. Primjena se može predvidjeti za raniji datum.

(22)  Odnosi se na naknade za uslugu za osiguranje u vezi s opremom za prijevoz osoba.

(23)  Odnosi se na naknade za usluge u vezi s opremom za prijevoz osoba, osiguranje putovanja i prtljage; vidi također Prilog I.b brojeve 7., 8. i 24.

(24)  Odnosi se na naknade za usluge za osiguranje, poput osiguranja od građanskopravne odgovornosti za nezgodu ili štetu trećim osobama ili njihovoj imovini, koja nije uzrokovana korištenjem osobnih prijevoznih sredstava; vidi također Prilog I.b brojeve 7., 8. i 24.

(25)  Odnosi se na troškove bankarskih usluga koji nisu izraženi kao dio transakcijske vrijednosti.

(26)  Odnosi se financijske usluge uključujući i bankarske usluge; nisu obuhvaćene naknade za usluge privatnih ili državnih mirovinskih fondova koji su jedna vrsta životnog osiguranja, ali su ograničeni na posebne skupine osoba, kao ni plaćanje kamata; vidi također Prilog I.b brojeve 21. i 23.

(27)  Uključuje pristojbe za izdavanje putovnica, izvadaka iz matice rođenih, vjenčanih listova i smrtovnica, kao i članarine u strukovnim udruženjima, ukoliko ih se može smatrati plaćanjem za primljene usluge; vidi također Prilog I.b brojeve 9. i 19.

PRILOG I.b

A.   DEFINICIJA IZDATAKA ZA KRAJNJU MONETARNU POTROŠNJU KUĆANSTAVA

1.   Sektor kućanstava obuhvaća pojedince ili skupine pojedinaca (kako je definirano u ESA 2.76.a i 2.76.b), a može obuhvaćati i institucionalna kućanstva (kako je definirano u ESA 2.76.b).

2.   Rezidentno kućanstvo ima težište gospodarskog interesa na gospodarskom području države članice, koje može, ali ne mora, uključivati teritorijalne ili izvanteritorijalne enklave (kako je definirano u ESA 2.04 do 2.07).

3.   Novčana transakcija je gospodarski tok, odnosno interakcija između institucionalnih jedinica na temelju međusobnog sporazuma, kada jedinice koje sudjeluju izvršavaju ili primaju plaćanja, preuzimaju financijske obveze ili primaju sredstva, koji su izraženi u jedinicama valute. Prema sporazumu, zbrinjavanje otpada iz kućanstava smatra se međusobno dogovorenom interakcijom. Transakcije u kojima ne dolazi do razmjene gotovine, aktive ili pasive izraženih u jedinicama valute su nenovčane transakcije. Transakcije unutar jedne jedinice su u pravilu nenovčane transakcije. Do nenovčanih transakcija između više institucionalnih jedinica dolazi kod transakcija u proizvodima (razmjene proizvoda), transakcija raspodjele (naknada u naravi, prijenosi u naravi, itd.) i ostalih transakcija (razmjena neproizvodnih nefinancijskih dobara).

4.   Obuhvaća stavke koje se ne smatraju neposrednom potrošnjom, poput materijala za manje popravke i unutrašnje uređenje stanova, kad takve radove obično izvode sami stanari kao i vlasnici stanova, te materijale za popravke i održavanja trajnih potrošnih dobara, uključujući i vozila.

5.   Obuhvaća stavke koje se ne smatraju stvaranjem kapitala, posebno trajna potrošna dobra, koje se koriste kroz nekoliko obračunskih razdoblja; u to su uključeni prijenosi vlasništva nekih trajnih potrošnih dobara s poduzeća na kućanstvo.

6.   Obuhvaća izravno naplaćene financijske usluge.

7.   Obuhvaća usluge neživotnog osiguranja iznosom implicitne naknade za uslugu.

8.   Obuhvaća sve troškove tražbina iz neživotnog osiguranja, uključujući plaćanja koja osiguravajuća društva izvršavaju izravno automehaničarskim radionicama, bolnicama, liječnicima, itd. To znači da je puna cijena koju kućanstva ili osiguravajuća društva plaćaju automehaničarskim radionicama, bolnicama, liječnicima itd., obuhvaćena HIPC-om.

Tražbine iz neživotnog osiguranja su iznosi koje su osiguravajuća društva obavezna platiti kao namirenje za ozljede ili štete koje su pretrpjele osobe ili roba. To su tekući prijenosi osiguravajućih društava na kućanstva koja ih primaju, te zato ulaze u raspoloživ dohodak kućanstva. Svi troškovi koji zbog toga nastaju, npr. plaćanja automehaničarskim radionicama, bolnicama ili liječnicima, podrazumijevaju se kao troškovi koje su načinila kućanstva, a ne osiguravajuća društva. Nije važno jesu li kućanstva stvarno načinila troškove prije nego su tražbine podmirene, što potom izgleda kao naknade socijalne sigurnosti, ili jesu li osiguravajuća društva izvršila plaćanja izravno automehaničarskim radionicama, bolnicama, itd. U posljednjem slučaju, društva se smatraju samo posrednicima koji djeluju u ime kućanstava koja se i dalje tretiraju kao oni koji su načinili trošak.

9.   Obuhvaća plaćanja koja kućanstva izvršavaju za licence, dozvole itd. koja se smatraju kupovinom usluga. Ako država koristi izdavanje dozvola za organizaciju regulatorne funkcije, kao primjerice provjeru stručnosti ili kvalifikacija pojedine osobe, izvršena plaćanja se podrazumijevaju kao kupovina usluga od države i cijene se uvrštavaju u HIPC, no ako se dozvole izdaju automatski po naplati određenog iznosa, takva plaćanja se podrazumijevaju kao izravni porez, a ne cijena. Vozačke ili pilotske dozvole, televizijske ili radijske pristojbe, dozvole za oružje, ulaznice za muzeje i članarine za knjižnice, naknade za odvoz smeća itd. podrazumijevaju se u većini slučajeva kao kupovina usluga koje pruža država, dok se dozvole za korištenje vozila, čamaca i zrakoplova podrazumijevaju u većini slučajeva kao porez.

10.   Obuhvaća kupovinu proizvoda po gospodarski zanemarivim cijenama, npr. ulaznice u muzej.

11.   Ne obuhvaća dohodak u naravi budući da to nije novčana transakcija (iako je prema ESA 3.76.b uključen u krajnji trošak potrošnje).

13.   Nisu obuhvaćene ni usluge korištenja stambenih objekata u vlasništvu stanara, jer to nisu novčane transakcije (iako su prema ESA 3.76.a uključene u krajnji izdatak za potrošnju).

14.   Nije obuhvaćena kupovina stambenih objekata i stavke koje se podrazumijevaju kao nabava neproizvedenih materijalnih dobara, posebno kupovina zemljišta.

15.   Nisu obuhvaćeni troškovi koje stanar—vlasnik preuzima za uređenje, održavanje i popravak stambenog objekta, koje obično ne snose stanari.

16.   Nisu obuhvaćeni troškovi za dragocjenosti.

17.   Nisu obuhvaćeni troškovi kućanstava kao vlasnika poduzeća bez pravne osobnosti učinjeni u poslovne svrhe.

18.   Nisu obuhvaćeni obvezni porezi na dohodak i imovinu koji su na snazi, nenadoknađena plaćanja, u gotovini ili naravi, koja redovito državni sektor i ostatak svijeta razrezuje na dohodak i imovinu institucionalnih jedinica, kao i neki redoviti porezi koji se ne razrezuju ni prema dohotku niti prema imovini. Ostali tekući porezi, uključuju sva ona plaćanja koja izvršavaju kućanstva za dozvole koje se smatraju porezima, primjerice za dozvole za vlasništvo ili korištenje vozila, čamaca ili zrakoplova itd.

20.   Nisu obuhvaćeni dobrovoljni prilozi u gotovini ili naravi kućanstava karitativnim i humanitarnim organizacijama.

21.   Nisu obuhvaćena plaćanja iz dohotka od imovine, uključujući kamate. Dohodak od imovine je dohodak koji vlasnik financijskih sredstava ili materijalnih neproizvedenih sredstava dobiva zauzvrat zato što stavlja na raspolaganje novčana sredstva ili materijalna neproizvedena sredstva drugoj institucionalnoj jedinici. Prema uvjetima financijskih instrumenata koje su međusobno dogovorili, kamata je iznos koji je dužnik obavezan platiti vjerovniku u određenom vremenskom razdoblju, a da se iznos neisplaćene glavnice ne smanjuje.

22.   Nisu obuhvaćeni obvezni ili dobrovoljni socijalni doprinosi, kao stvarni socijalni doprinosi poslodavaca fondovima socijalne sigurnosti, osiguravajućim društvima ili samostalnim kao i nesamostalnim mirovinskim fondovima koji upravljaju sustavima socijalnog osiguranja kako bi osigurali prava iz socijalne sigurnosti za svoje zaposlenike, ili socijalna davanja zaposlenika koja se plaćaju socijalnoj sigurnosti, privatno financiranim programima ili programima bez osiguranih sredstava.

23.   Nisu obuhvaćene usluge iz životnog osiguranja i umirovljeničkih fondova (iako su prema ESA 3.76.f i g takve usluge uključene u krajnje izdatke za potrošnju u iznosu implicitne naknade za uslugu).

24.   Nisu obuhvaćene neto neživotne premije osiguranja. Te su premije plative prema policama koje su sklopile institucionalne jedinice. Police koje su sklopila pojedina kućanstva su one koje su sklopljene na njihovu inicijativu i za njihovu korist, neovisno od njihovih poslodavaca ili države, i izvan sustava socijalnog osiguranja. Neto premije neživotnog osiguranja sastoje se od stvarnih premija koje plaćaju korisnici polica kako bi imali pokriće osiguranjem za vrijeme obračunskog razdoblja (zarađene premije) i dopunskim premijama koje su plative iz dohotka od imovine koje se pripisuje korisniku police osiguranja nakon oduzimanja naknade za usluge pojedinih osiguravajućih društava. (NB: te naknade za usluge su obuhvaćene u krajnjem novčanom trošku potrošnje kućanstva). Neto premije neživotnog osiguranja su iznosi koji omogućavaju pokriće rizika raznih događaja i nezgoda kojih je posljedica šteta na robi ili imovini, ili ozljeda osoba koje su uzrokovane prirodnim ili ljudskim faktorima npr. vatra, poplave, prometne nezgode, sudari, potonuća, krađa, nasilje, nezgode, bolest, ili protiv financijskih gubitaka zbog okolnosti kao što su bolest, nezaposlenost, nezgode itd.

25.   Nisu obuhvaćeni tekući prijenosi između kućanstava, a oni se sastoje od svih tekućih prijenosa u gotovini ili u naravi, koje rezidentna kućanstva uplaćuju drugim rezidentnim ili nerezidentnim kućanstvima ili ih od njih primaju.

26.   Nisu obuhvaćene novčane kazne i penali. Njih institucionalnim jedinicama izriču sudovi ili kvazi—sudska tijela i podrazumijevaju se kao obvezni tekući prijenosi. Također nisu obuhvaćene novčane kazne i penali koje izriču porezne uprave zbog izbjegavanja ili kašnjenja u plaćanju poreza, a koje se obično ne može razlikovati od samih poreza.

27.   Nisu obuhvaćene lutrije i igre na sreću; ni plaćanja naknada za usluge jedinicama koje organiziraju lutrije i igre na sreću, niti preostali tekući prijenosi koji se isplaćuju dobitnicima (iako su prema ESA 4.135 naknade za uslugu uključene u krajnje izdatke za potrošnju).

B.   DEFINICIJA CIJENE

28.   Nabavna cijena je cijena proizvoda koju kupac pri kupovini stvarno plaća, uključujući sve poreze, umanjeno za subvencije za proizvod; poslije odbitka popusta na količinu ili sezonskih sniženja cijena od standardnih cijena ili naknada; isključujući kamate ili naknade za usluge koje su zaračunate prema kreditnim uvjetima; isključujući sve dodatne pristojbe koje treba platiti zbog nepridržavanja rokova plaćanja, koji su određeni u vrijeme kupovine.

29.   Roba i usluge za osobnu potrošnju („osobna roba i usluge”) kućanstvo nabavlja i koristi za zadovoljenje potreba i želja članova tog kućanstva. Osobna roba i usluge imaju sljedeće karakteristike:

Svi krajnji izdaci za potrošnju kućanstva su pojedinačni. Prema dogovoru, sva roba i usluge koje pružaju NPUSK-ovi smatraju se pojedinačnom potrošnjom.

Prema dogovoru, ukupni krajnji izdaci za potrošnju države na obrazovanje, zdravstvo, socijalnu sigurnost i skrb, sport i rekreaciju, kao i kulturu smatraju se izdatkom za pojedinačnu potrošnju, osim ako se radi o izdacima za opću upravu, regulaciju i istraživanja itd. Osim toga, izdaci za osiguranje stanovanja, prikupljanja kućnog otpada, pogon prometnog sustava također se ubrajaju u pojedinačnu potrošnju. Izdaci za zajedničku potrošnju su ostali krajnji izdaci za potrošnju države. Oni se sastoje od izdataka za upravu i regulaciju društva, osiguranje sigurnosti i obrane, održavanje zakona i reda, istraživanja i razvoj, kao i izdataka za infrastrukturu i gospodarski razvoj.