31997R0894

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 894/97

od 29. travnja 1997.

o utvrđivanju određenih tehničkih mjera za očuvanje ribolovnih resursa

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicija područja

Regija 1

Sve vode koje leže sjeverno i zapadno od crte koja počinje u točki što leži na 48° sjeverne zemljopisne širine i 18° zapadne zemljopisne dužine i koja se odatle proteže ravno na sjever do 60° sjeverne zemljopisne širine, potom ravno na istok do 5° zapadne zemljopisne dužine, potom ravno na sjever do 60°30′ sjeverne zemljopisne širine, potom ravno na istok do 4° zapadne zemljopisne dužine, potom ravno na sjever do 64° sjeverne zemljopisne širine, potom ravno na istok do obale Norveške.

Regija 2

Sve vode koje leže sjeverno od 48° sjeverne zemljopisne širine, ali ne uključujući vode u Regiji 1 i ICES-ovim područjima IIIb, IIIc i IIId.

Regija 3

Sve vode koje odgovaraju ICES-ovim potpodručjima VIII i IX.

Regija 4

Sve vode koje odgovaraju ICES-ovom potpodručju X.

Regija 5

Sve vode u onom dijelu srednjoistočnog Atlantika koji obuhvaća područja 34.1.1, 34.1.2 i 34.1.3 te potpodručje 34.2.0 ribolovne zone 34 regije FAO-CECAF, ne uključujući vode oko Kanarskih otoka koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Španjolske.

Regija 6

Sve vode pred obalom francuskog departmana Gvajana.

Regija 7

Sve vode pred obalom francuskih departmana Martinik i Gvadalupa.

Regija 8

Sve vode pred obalom francuskog departmana Reunion.

2.   Zemljopisna područja koja su u ovoj Uredbi označena slovima „NAFO”„ICES” i „FAO” su ona koja su utvrdili Organizacija za ribarstvo na sjeverozapadnom Atlantiku (Northwest Atlantic Fisheries Organization), Međunarodni savjet za istraživanje mora (International Council for the Exploration of the Sea), odnosno Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and Agricultural Organization of the United Nations). Ta su područja opisana, podložno svim naknadnim izmjenama, u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3179/78 od 28. prosinca 1978. o zaključivanju Konvencije o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu na sjeverozapadnom Atlantiku (6) i u priopćenjima Komisije br. 85/C 335/02 (7) i br. 85/C 347/05 (8).

3.   Regije iz stavka 1. mogu se podijeliti na zemljopisna područja u skladu s postupkom iz članka 18., posebno na temelju definicija uz njegovog stavka 2.

4.   Neovisno o stavku 2., za potrebe ove Uredbe, Kattegat je na sjeveru ograničen crtom koja se proteže od svjetionika Skagen do svjetionika u Tistlarni te odatle do najbliže točke na švedskoj obali, a na jugu crtom koja se proteže od Hasenore Heada do Gniben Pointa, od Korshagea do Spodsbjerga te od Gilbjerg Heada do Kullena.

Skagerrak je na zapadu ograničen crtom koja se proteže od svjetionika Hanstholm do svjetionika Lindesnes, a na jugu crtom koja se proteže od svjetionika Skagen do svjetionika u Tistlarni te odatle do najbliže točke na švedskoj obali.

5.   Neovisno o stavku 2., za potrebe ove Uredbe, Sjeverno more obuhvaća ICES-ovo potpodručje IV, susjedni dio ICES-ovog područja IIa koje leži južno od 64° sjeverne zemljopisne širine te onaj dio ICES-ovog područja IIIa koje nije obuhvaćeno definicijom Skagerraka iz stavka 4.

GLAVA I.

MREŽE I UVJETI NJIHOVE UPORABE

Članak 2.

Najmanja veličina oka mrežnog tega

1.   U svakoj regiji ili zemljopisnom području iz Priloga I. te, prema potrebi, o razdoblju i snazi motora, zabranjeno je upotrebljavati povlačnu mrežu (koću), dansku potegaču ili sličnu mrežu na vuču, ako veličina oka na onom dijelu mreže koji ima najmanja oka nije jednaka ili veća od jedne od veličina oka navedenih u tom Prilogu, u daljenjem tekstu „referentna najmanja veličina oka mrežnog tega”, te ako ulov koji je ostvaren tom mrežom i koji je zadržan na plovilu ne uključuje:

Usprkos prvoj točki, najmanji postotak ciljnih vrsta može se dobiti zbrajanjem količina svih ulovljenih ciljnih vrsta, uz uvjet:

U smislu ove Uredbe, ciljne vrste su one vrste za koje je u Prilogu II. utvrđena najmanja dopuštena lovna veličina, odnosno one vrste koje su za dotičnu regiju označene zvjezdicom u tom Prilogu.

Odredbe ovog stavka ne dovode u pitanje posebne odredbe utvrđene u stavcima 2. do 9.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na dredže. Međutim, pri ribolovu dredžama zabranjeno je zadržati na plovilu ili iskrcati više od 10 % zaštićenih vrsta.

3.   Postotak iz Priloga I. izračunava se kao udio u masi svih riba, rakova i mekušaca koji se nalaze na plovilu nakon sortiranja ili pri iskrcaju, uzimajući u obzir i sve pretovarene količine.

Usprkos prvoj točki, pri ribolovu hujica pomoću mreža čija su oka mrežnog tega manja od 16 mm, postotak se može izmjeriti prije sortiranja. Ova se odredba ne primjenjuje u Skagerraku i Kattegatu.

Postoci se mogu izračunati na temelju jednog ili više reprezentativnih uzoraka. Pravila uzorkovanja mogu se sastaviti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18.

4.   Sortiranje se obavlja odmah po izvlačenju mreža. Ulovi zaštićenih vrsta koji premašuju postotke utvrđene u Prilogu I. moraju se odmah vratiti u more.

5.   Ako se tijekom istog izlaska na more ulovi ostvare pomoću različitih mreža s različitim veličinama oka mrežnog tega, odnosno u različitim regijama, zemljopisnim područjima ili pod dodatnim različitim uvjetima (kao što su različita vremenska razdoblja), te ako ti različiti uvjeti ribolova podrazumijevaju promjenu referentnih najmanjih veličina oka mrežnog tega (i njima odgovarajućih postotaka) iz Priloga I., postoci se izračunavaju za svaki dio ulova ostvarenog pod različitim uvjetima.

Smatra se da su svi ulovi ostvareni mrežom s najmanjim okama koja se nalazi na plovilu, osim ako očevidnik, koji se vodi u skladu s člankom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. kojom se uspostavlja sustav nadzora primjenjiv na zajedničku ribarstvenu politiku (9), te u skladu s pravilima utvrđenim pri provedbi toga članka, ne pokazuje drukčije.

6.   Ulovi se ocjenjuju kao živa masa.

U smislu ove Uredbe, ekvivalent mase cijelih škampa dobije se tako da se težina repova škampa pomnoži s tri.

7.   Mreže kod kojih su oka mrežnog tega manja od oka mreže koja se upotrebljava u skladu sa stavkom 1. ne smiju se držati na plovilu ako nisu pravilno privezane i složene tako da ih nije moguće odmah i lako upotrijebiti. Posebna pravila o slaganju ribolovnog alata mogu se sastavljati u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18.

8.   Snaga motora je ukupna najveća neprekinuta snaga koja se može postići na zamašnjaku svakog motora i koja se mehaničkim, električnim, hidrauličnim ili drugim sredstvima može upotrijebiti za pogon plovila. Međutim, ako je u motor ugrađen reduktor, snaga se mjeri na izlaznoj prirubnici reduktora.

Ne računaju se nikakvi odbici s obzirom na pomoćne strojeve koje pokreće motor.

Snaga motora se izražava u kilovatima (kW).

Neprekinuta snaga motora određuje se u skladu sa zahtjevima koje je donijela Međunarodna organzacija za normizaciju u svojoj međunarodnoj normi ISO 3046/1, drugo izdanje, listopad 1981.

Izmjene koje su potrebne da se zahtjevi iz četvrte točke prilagode tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18.

9.   Zbranjeno je držati na plovilu ili upotrebljavati sve povlačne mreže (koće), danske potegače ili slične mreže na vuču kod kojih najmanja veličina oka mrežnog tega iznosi 90 mm ili više i koje imaju više od 100 oka na opsegu vreće sensu stricto, ne računajući spojeve i rubove.

Svaka povlačna mreža (koća), danska potegača ili slična mreža na vuču kod koje veličina oka mrežnog tega iznosi 100 mm ili više može se, u gornjem dijelu vreće, opremiti mrežnim tegom (plohom ili oknom) s kvadratnim okom koji se pričvršćuje na spojeve ili rubove i čija oka iznose 90 mm ili više.

„Mrežni teg s kvadratnim okom” je mrežni teg koji je namješten tako da su dva AB smjera oka koji čine plohu takva da je jedan usporedan, a drugi okomit na uzdužnu os vreće sensu stricto. AB smjer je smjer koji je usporedan s pravocrtnim nizom stranica oka od kojih svaka pripada susjednom oku.

Podrobna pravila za primjenu ovog stavka, uključujući mjerenje veličine oka mrežnog tega, donijet će se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18. najkasnije do 31. prosinca 1997.

Članak 3.

Određivanje veličine oka mrežnog tega

Tehnička pravila za određivanje veličine oka mrežnog tega sastavljaju se u skladu s postupkom iz članka 18.

Članak 4.

Dodaci mrežama

Ne smije se upotrebljavati nijedna naprava kojom se oka mrežnog tega u bilo kojem dijelu ribarske mreže začepljuju ili na neki drugi način učinkovito smanjuju.

Ova odredba ne isključuje uporabu određenih naprava čiji popis i tehničke opise treba donijeti u skladu s postupkom iz članka 18.

GLAVA II.

NAJMANJA DOPUŠTENA LOVNA VELIČINA RIBA, RAKOVA I MEKUŠACA

Članak 5.

1.   Riba, rak ili mekušac je ispod dopuštene lovne veličine ako su njegove dimenzije manje od najmanjih dimenzija koje su u Prilogu II. ili Prilogu III. utvrđene za odgovarajuću vrstu i regiju, ili za određeno zemljopisno područje, ako je ono utvrđeno. Ako je predviđeno više od jedne metode mjerenja najmanje veličine, smatrat će se da riba, rak ili mekušac ima najmanju dopuštenu lovnu veličinu ako je barem jedna izmjerena dimenzija veća od odgovarajuće najmanje dimenzije.

3.   Nedorasle ribe, rakovi i školjkaši ne smiju se zadržavati na plovilu, prekrcavati, iskrcavati, prenositi, skladištiti, prodavati, izlagati ili nuditi na prodaju, već se moraju odmah vratiti u more.

Međutim, ova se odredba ne primjenjuje na:

Postotak nedoraslih riba, rakova i mekušaca izračunava se u skladu s člankom 2, stavkom 3. do 6.

4.   Zabranjeno je iskrcati repove ili kliješta odvojena od tijela hlapova ulovljenih u regijama ili zemljopisnim područjima iz Priloga III. za koja je navedena najmanja dopuštena lovna veličina tih vrsta.

Smiju se iskrcati samo cijele kapice (Pecten spp).

5.   Najmanja dopuštena lovna veličina za vrste koje su u prilozima II. ili III. označene zvjezdicom donosi se u skladu s postupkom predviđenim u članku 18.

GLAVA III.

ZABRANA RIBOLOVA

Članak 6.

Losos i morska pastrva

1.   Na plovilu se ne smiju zadržati i ne smiju se prekrcavati, iskrcavati, prevoziti, skladištiti, prodavati te izlagati ili nuditi na prodaju, već se moraju odmah vratiti u more lososi i morske pastrve ako su ulovljene:

2.   U Skagerraku i Kattegatu je zabranjen lov lososa i morske pastrve izvan pojasa od 4 milje od polaznih crta.

Članak 7.

Atlantski sleđ

1.   Zabranjen je ribolov atlantskih sleđeva svake godine od 15. kolovoza do 30. rujna na zemljopisnom području omeđenom crtom koja spaja sljedeće točke:

2.   Zabranjeno je držati na plovilu količinu sleđeva koja premašuje 5 % ukupne mase riba, rakova i mekušaca koji se nalaze na plovilu i koji su ulovljeni u tom području tijekom razdoblja utvrđenog u stavku 1. Postotak se izračunava u skladu s člankom 2, stavkom 3. to 6.

3.   Zabranjen je ribolov atlantskih sleđeva u razdoblju od 1. srpnja do 31. listopada unutar područja omeđenog sljedećim koordinatama:

4.   Zabranjen je ribolov atlantskih sleđeva u zoni koja se proteže od 6 do 12 milja od istočne obale Ujedinjene Kraljevine, mjereno od polaznih crta između 54°10′ i 54°45′ sjeverne zemljopisne širine u razdoblju od 15. kolovoza do 30. rujna, te između 55°30′ i 55°45′ sjeverne zemljopisne širine u razdoblju od 15. kolovoza do 15. rujna.

5.   Zabranjen je ribolov atlantskih sleđeva tijekom cijele godine u Irskom moru (ICES-ovo područje VIIa), na morskom području između zapadnih obala Škotske, Engleske i Walesa te crte koja se proteže 12 milja od polaznih crta tih obala, omeđenom na jugu točkom na 53° 20′ sjeverne zemljopisne širine i na sjeverozapadu crtom koja spaja Mull of Galloway (Škotska) i Point of Ayre (Isle of Man).

6.   Zabranjen je ribolov atlantskih sleđeva u razdoblju od 21. rujna do 31. prosinca u dijelovima Irskog mora (ICES-ovo područje VIIa) koja su omeđena sljedećim koordinatama:

Zabranjen je ribolov atlantskih sleđeva tijekom cijele godine u Logan Bayu, području koje obuhvaća vode istočno od crte koja spaja Mull of Logan, što se nalazi na 54° 44′ sjeverne zemljopisne širine i 4° 59′ zapadne zemljopisne dužine, i Laggantalluch Head, koji se nalazi na 54° 41′ sjeverne zemljopisne širine i 4° 58′ zapadne zemljopisne dužine.

7.   Neovisno o stavku 6., plovila čija duljina ne prelazi 12,2 metara i čije se matične luke nalaze na istočnoj obali Irske i Sjeverne Irske između 53° 00′ i 55° 00′ sjeverne zemljopisne širine, smiju loviti atlantske sleđeve u zabranjenom području koje je opisano u stavku 6, točki (b). Jedina dopuštena metoda ribolova je ribolov lebdećim (plovućim) mrežama kod kojih veličina oka mrežnog tega iznosi najmanje 54 milimetra.

8.   Zabranjen je ribolov atlantskih sleđeva od 1. siječnja do 30. travnja na morskom području koje se nalazi sjeveroistočno od crte što spaja Mull of Kintyre i Corsewall Point.

9.   Područja i vremenska razdoblja opisana u ovom članku mogu se mijenjati u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18.

Članak 8.

Papaline

1.   U Skagerraku i Kattegatu je tijekom cijele godine zabranjen lov papalina pomoću povlačne mreže (koće) kod koje su oka mrežnog tega manja od 32 mm.

2.   Zabranjen je lov papalina:

Članak 9.

Skuše

1.   Zabranjeno je držati na plovilu skuše ulovljene na zemljopisnom području omeđenom sljedećim koordinatama:

osim ako težina skuša ne prelazi 15 % mase ukupnih količina skuša i drugih vrsta koje se nalaze na plovilu i koji su ulovljeni na tom području.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na:

3.   Smatra se da su sve skuše koje se nalaze na plovilu ulovljene unutar područja predviđenog u stavku 1, osim onih za koje je, prema postupku opisanom u sljedećim točkama, dana izjava da su se nalazile na plovilu prije njegovog ulaska u to područje.

Kapetan plovila koji namjerava ući u to područje u svrhu ribarenja, a na čijem se plovilu nalaze skuše, mora najranije 36 sati i najkasnije 24 sata prije ulaska u to područje obavijestiti nadzorno tijelo države članice u čijoj zoni namjerava ribariti o predviđenom vremenu i mjestu ulaska u to područje.

Pri ulasku u to područje, on mora obavijestiti nadležno nadzorno tijelo o količinama skuša koje se nalaze na plovilu i koje su upisane u očevidnik. Od zapovjednika se može zahtijevati da u svrhu provjere predoči svoj očevidnik i lovine koje se nalaze na plovilu, i to u vrijeme i na mjestu koje odredi nadležno nadzorno tijelo. Provjera se mora obaviti najkasnije šest sati nakon što nadzorno tijelo primi poruku kojom se obavješćuje o količinama skuša koje se nalaze na plovilu, a mjesto provjere mora biti što bliže točki ulaska u to područje.

Kapetan ribarskog plovila koji namjerava ući u područje u svrhu prekrcavanja skuša na svoje plovilo mora najranije 36 sati i najkasnije 24 sata prije početka prekrcavanja obavijestiti nadzorno tijelo države članice u čijoj će se zoni obaviti prekrcaj o predviđenom vremenu i mjestu prekrcaja. Odmah po završetku prekrcaja, kapetan plovila mora obavijestiti nadležno nadzorno tijelo o količinama skuša koje su prekrcane na to plovilo.

Nadležna nadzorna tijela su:

Nijedna odredba ovog stavka ne može se tumačiti tako da znači da je na plovilu koje plovi pod zastavom države članice ili koje je registrirano u državi članici koja nema kvotu za skuše iz stoka na ovom području, ili čija je kvota iscrpljena, dopušteno držati skuše, osim ako se radi o skušama koje su prilov ulovljen sa šnjurima ili srdelama i čija količina ne prelazi 10 % ukupne mase skuša, šnjura i srdela na plovilu, osim ako kapetan može dokazati da su skuše ulovljene iz drugog stoka.

GLAVA IV.

OGRANIČENJA U SVEZI S ODREĐENIM VRSTAMA RIBOLOVA

Članak 10.

Ograničenja u vezi s uporabom određenih tipova plovila i ribolovnog alata pri ribolovu određenih vrsta tijekom određenih razdoblja i na određenim zemljopisnim područjima

1.   Zabranjeno je upotrebljavati okružujuće mreže plivarice:

Pri ribolovu pomoću okružujućih mreža plivarica, na plovilu je zabranjeno imati:

Postotak se računa u skladu s člankom 2. stavcima 3. do 6.

4.   U pojasu od 12 milja od obala Ujedinjene Kraljevine i Irske, računajući od polaznih crta od kojih se mjere teritorijalne vode, plovilima je zabranjena uporaba povlačnih mreža (koća) s gredom.

Međutim, ribolov povlačnim mrežama (koćama) s gredom u navedenom području mogu obavljati plovila koja spadaju u bilo koju od sljedećih kategorija:

Međutim, zabranjena je uporaba povlačnih mreža (koća) s gredom kod kojih je ukupna duljina greda, mjerena kao zbroj duljina svih pojedinačnih greda, veća od devet metara, osim kad se ribolov obavlja ribolovnim alatom koji je namijenjen i koji se upotrebljava za lov kozica pljeskulja (Crangon spp.) ili crvenih kozica (Pandalus montagui).

5.   Ribarskim plovilima koja ne ispunjavaju uvjete za uvrštenje u popise koji se sastavljaju u skladu sa stavcima 3. i 4. zabranjeno je obavljanje ribolovnih djelatnosti koje su navedene u tim stavcima.

6.   Podrobna pravila za provedbu stavaka 3. i 4, uključujući pravila za sastavljanje popisa iz stavka 3., sastavljaju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18.

7.   Snaga motora se određuje prema članku 2. stavku 8.

8.   Datum početka djelovanja je datum na koji je prvi put izdana službena svjedodžba o sigurnosti.

Ako nije izdana službena svjedodžba o sigurnosti, datum početka djelovanja je datum prvog upisa u službeni registar ribarskih plovila.

Međutim, ako se radi o ribarskim plovilima koja su počela djelovati prije 14. listopada 1986., datum početka djelovanja je datum prvog upisa u službeni registar ribarskih plovila.

9.   Od 1. srpnja do 15. rujna, u vodama koje se nalaze unutar pojasa od tri milje od polaznih crta u Skagerraku i Kattegatu, zabranjuje se uporaba povlačnih mreža (koća) kod kojih je oko mrežnog tega manje od 32 mm.

Međutim, pri koćarenju u tim vodama tijekom tog razdoblja:

10.   Zabranjeno je loviti inćune pelagijskim povlačnim mrežama (koćama) u ICES-ovom području VIIc.

11.   U zonama o kojima se govori u ovome članku i u kojima je zabranjena uporaba povlačnih mreža (koća), povlačnih mreža (koća) s gredom, danskih potegača ili sličnih mreža na vuču, zabranjeno je i držanje na plovilu takvih mreža, ako nisu pravilno privezane i složene u skladu s člankom 2. stavkom 7.

12.   Zabranjena je uporaba eksploziva, otrovnih ili omamljujućih tvari te pušaka u svrhu ribolova. Međutim, dopuštena je uporaba topova za harpune za lov tunja i psine goleme.

Zabranjena je uporaba električne struje u Skagerraku i Kattegatu za lov ribe osim tunja i psine goleme.

13.   Duljina plovila je duljina preko svega koja se definira kao pravocrtna udaljenost između kranje prednje točke pramca i krajnje stražnje točke krme.

Pramac uključuje nepropusni trup, kaštel, pramčanu statvu i prednju linicu, ako je postavljena, ali ne uključuje kosnike i zaštitnu ogradu.

Krma uključuje nepropusni trup, krmeno zrcalo, krmicu, rampu za povlačnu mrežu (koću) i linicu, ali ne uključuje zaštitnu ogradu, krmene kosnike, pogonske strojeve, kormila i kormilarske uređaje, ronilačke ljestve i platforme.

Duljina preko svega mjeri se u metrima s točnošću na dvije decimale.

14.   Duljina povlačnih mreža (koća) s gredom mjeri se između njenih krajnjih točaka, uključujući i sve njene dodatke.

16.   Na plovilima koja rabe okružujuće mreže plivarice ili ribolovni alat na vuču s veličinom oka mrežnog tega koja je iznimno dopuštena za lov skuše, atlantskog seđa i šnjura zabranjeno je držati opremu za automatsko sortiranje.

Usprkos prethodnoj točki, na brodovima hladnjačama je dopušteno držati opremu za automatsko sortiranje, uz uvjet da je njezina jedina funkcija trgovačka kategorizacija cjelokupnog ulova ribe namijenjenog zamrzavanju. Oprema za automatsko sortiranje mora biti postavljena tako da se sortirani ulov može odmah zamrznuti za prodaju i da se ne može lako vratiti u more.

17.   Pri lovu tuna ili drugih vrsta ribe zabranjeno je okruživati jata ili skupine morskih sisavaca okružujućim mrežama plivaricama.

Usprkos članku 1. stavku 1., ovaj se stavak primjenjuje na sva plovila koja plove pod zastavom države članice ili su registrirana u državi članici, u svim vodama koje su suverenitetom ili jurisdikcijom država članica, kao i izvan tih voda.

18.   Zabranjeno je loviti skuše, papaline i atlantske sleđeve povlačnim mrežama (koćama) i okružujućim mrežama plivaricama u razdoblju od ponoći u subotu do ponoći u nedjelju u Skagerraku te u razdoblju od ponoći u petak do ponoći u nedjelju u Kattegatu.

19.   Okružujuće mreže plivarice ne smiju se upotrebljavati za lov tropskih vrsta tunja (prugavca, velikookog i dugoperajnog) u vodama koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Portugala u ICES-ovom području X sjeverno od 36° 30′ sjeverne zemljopisne širine ili u CECAF-ovim područjima sjeverno od 31° sjeverne zemljopisne širine i istočno od 17° 30′ zapadne zemljopisne dužine.

Članak 11.

Ograničenja u vezi s uporabom lebdećih (plovućih) mreža

1.   Svim je plovilima zabranjeno držati odnosno upotrebljavati za ribolov jednu ili više lebdećih (plovućih) mreža čija je pojedinačna ili ukupna duljina veća od 2,5 kilometara.

2.   Ako je mreža dulja od jednog kilometra, ona mora tijekom ribolova iz stavka 1, ostati privezana za plovilo. Međutim, u obalnom pojasu od 12 milja plovilo se smije odvojiti od mreže, uz uvjet da je drži pod stalnim nadzorom.

3.   Usprkos članku 1. stavku 1. ovaj se članak primjenjuje, isključujući Baltičko more, Belt i Sound, u svim vodama koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom država članica te, izvan tih voda, na sva ribarska plovila koja plove pod zastavom države članice ili su registrirana u državi članici.

Članak 12.

Svim je plovilima zabranjeno upotrebljavati lebdeće (plovuće) mreže za lov tunja u vodama koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Španjolske ili Portugala u ICES-ovim potpodručjima VIII, IX i X ili, usprkos članku 1., u vodama koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Španjolske u CECAF-ovim područjima oko Kanarskih otoka.

Članak 13.

Prerada

Na ribarskom plovilu je zabranjeno na bilo kakav način fizički ili kemijski prerađivati ribu u svrhu proizvodnje ribljeg brašna, ribljeg ulja ili sličnih proizvoda. Ova se zabrana ne primjenjuje na preradu otpadaka.

Članak 14.

Znanstvena istraživanja

Ova se Uredba ne primjenjuje na ribarske djelatnosti koje se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenih ispitivanja koja se provode uz dopuštenje i pod nadzorom dotične države članice ili država članica te o kojima su unaprijed obaviješteni Komisija i država članica odnosno države članice u čijim se vodama obavljaju istraživanja.

Ribe, rakovi i mekušci koji su ulovljeni u svrhe navedene u prvoj točki smiju se prodavati, skladištiti, izlagati ili nuditi na prodaju uz uvjet:

Članak 15.

Umjetno poribljavanje i premještanje

Ova se Uredba ne primjenjuje na ribolovne djelatnosti koje se obavljaju tijekom umjetnog poribljavanja ili premještanja riba, rakova ili mekušaca.

Ribe, rakovi i mekušci koji su ulovljeni u svrhe iz prve točke mogu se prodavati za prehranu ljudi jedino ako su zadovoljeni ostali zahtjevi ove Uredbe.

GLAVA V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

1.   Ako je zbog očuvanja stokova ribe, rakova ili mekušaca potrebno odmah djelovati, Komisija može, pored ove Uredbe ili odstupajući od nje, donijeti sve potrebne mjere u skladu s postupkom iz članka 18.

2.   Ako je očuvanje određenih vrsta ili lovišta ozbiljno ugroženo, i ako bi svako odgađanje djelovanja dovelo do štete koju bi bilo teško popraviti, obalna država može poduzeti odgovarajuće nediskriminirajuće mjere zaštite u vezi s vodama pod njezinom jurisdikcijom.

3.   Čim se donesu mjere iz stavka 2. o njima se, zajedno s memorandumom s pojašnjenjima, mora obavijestiti Komisija i ostale države članice.

4.   U roku od 10 radnih dana od primitka takve obavijesti, Komisija potvrđuje mjere iz stavka 2. odnosno zahtijeva da se one stave izvan snage ili izmijene. O odluci Komisije odmah se obavješćuju države članice.

5.   U roku od 10 radnih dana od primitka obavijesti iz stavka 4, države članice mogu odluku Komisije uputiti Vijeću na razmatranje.

6.   Vijeće može, u roku od jednog mjeseca, kvalificiranom većinom donijeti drugačiju odluku.

Članak 17.

1.   Države članice mogu donositi mjere u svrhu zaštite i gospodarenja stokovima:

uz uvjet da se te mjere primjenjuju isključivo na ribare dotične države članice te da su u skladu s pravom Zajednice i zajedničkom ribarstvenom politikom.

2.   Komisija se mora obavijestiti o svim planovima za uvođenje ili izmjenu nacionalnih tehničkih mjera, i to tako da joj se ostavi dovoljno vremena da dostavi svoje primjedbe.

Ako u roku od jednog mjeseca od primitka takve obavijesti Komisija to od nje zatraži, dotična država članica mora obustaviti donošenje planiranih mjera dok ne isteknu tri mjeseca od navedene obavijesti, tako da u tom roku Komisija može donijeti odluku o tome jesu li dotične mjere u skladu s odredbama stavka 1.

Ako u svojoj odluci, koja se šalje svim državama članicama, Komisija utvrdi da planirana mjera nije u skladu s odredbama stavka 1, dotična država članica ne smije takvu mjeru staviti na snagu bez potrebnih izmjena.

Dotična država članica mora odmah obavijestiti ostale države članice i Komisiju o donesenim mjerama, nakon što ih je, prema potrebi, na odgovarajući način izmijenila.

3.   Ako se to od njih zatraži, države članice moraju Komisiji dostaviti sve potrebne podatke kako bi se na temelju njih moglo ocijeniti jesu li njihove nacionalne tehničke mjere u skladu s odredbama stavka 1.

4.   Na inicijativu Komisije ili na zahtjev bilo koje države članice, može se, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18., donijeti odluka o tome je li nacionalna tehnička mjera koju primjenjuje neka država članica u skladu sa stavkom 1. Ako se donosi takva odluka, primjenjuju se mutatis mutandis treća i četvrta točka stavka 2.

5.   O mjerama vezanima uz ribolov s obale dotična država članica obavješćuje Komisiju isključivo u informativne svrhe.

Članak 18.

Detaljna pravila za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18. Uredbe (EEZ) br. 3760/92.

Članak 19.

Ovim se stavlja izvan snage Uredba (EEZ) br. 3094/86.

Upućivanja na navedenu Uredbu smatrat će se upućivanjima na ovu Uredbu te će se tumačiti u skladu s pregledom suodnosa koji je naveden u dijelu A Priloga VII.

Članak 20.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Međutim, odredbe članka 2. stavka 10. te priloga V. i VI. stupaju na snagu 31. prosinca 1997.

(1)  SL C 362, 2. 12. 1996., str. 318.

(2)  SL C 30, 30. 1. 1997., str. 93.

(3)  SL L 288, 11. 10. 1986., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3071/95 (SL L 329, 30. 12. 1995., str. 14.).

(4)  SL L 38, 10. 2. 1982., str. 1.

(5)  SL L 389, 31. 12. 1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(6)  SL L 378, 30. 12. 1978., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 654/81 (SL L 69, 14. 3. 1981., str. 1.).

(7)  SL C 335, 24. 12. 1985., str. 2.

(8)  SL C 347, 31. 12. 1985., str. 14.

(9)  SL L 261, 20. 10. 1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2870/95 (SL L 301, 14. 12. 1995., str. 1.).

(10)  SL L 388, 31. 12. 1992., str. 1.Uredba kako je zadnje izmijenjna Uredbom (EEZ) br. 3318/94 (SL L 350, 31. prosinca 1994., str. 15.).

PRILOG I.

(1)  Gornja polovica vreće povlačne mreže (koće) može se sastojati od dijela (plohe ili okna) mrežnog tega s kvadratnim okom veličine 90 mm ili više koji je pričvršćen za rubove ili spojeve.

(2)  Zabranjeno je držati na plovilu povlačnu mrežu (koću) ili mrežni teg čija su oka manja od oka mreže koja se rabi za ribolov.

(3)  Južno od crte koja se proteže prema zapadu od istočne obale Sound of Jura na 56° 00′ sjeverne zemljopisne širine.

(4)  Ugotica pučinka nije dopuštena ciljna vrsta na području koje je na sjeveru omeđeno 52° 30′ sjeverne zemljopisne širine, a na istoku 7° 00′ zapadne zemljopisne dužine.

(5)  Podrazumijeva se da je ribolovno područje za norvešku ugoticu dio Sjevernog mora koji je pod suverenitetom ili jurisdikcijom države članice i koji je na jugu omeđen crtom koja počinje na istočnoj obali Škotske u točki na 56° sjeverne zemljopisne širine te koja se odatle proteže do 2° istočne zemljopisne dužine, potom na sjever do 58° sjeverne zemljopisne širine, odatle na zapad do 0° 30′ zapadne zemljopisne dužine, odatle na sjever do 59° 15′ sjeverne zemljopisne širine, odatle na istok do 1° istočne zemljopisne dužine, potom na sjever do 60° sjeverne zemljopisne širine, potom na zapad do podnevnika 0° 00′, odatle na sjever do 60° 30′ sjeverne zemljopisne širine, potom na zapad do obale Šetlandskih otoka, te od 60° sjeverne zemljopisne širine na zapadnoj obali Šetlandskih otoka do 3° zapadne zemljopisne dužine, odatle na jug do 58° 30′ sjeverne zemljopisne širine i na kraju na zapad do obale Škotske.

(6)  Selektivne povlačne mreže (koće) moraju imati gornju vreću s okom veličine najmanje 65 mm i donju vreću s okom veličine najmanje 50 mm, koje su odvojene vodoravnom plohom mrežnog tega.

(7)  25 % između 1. siječnja i 31. ožujka

(8)  Zaljev Cadiz se definira kao područje unutar ICES-ovog područja IXa, istočno od crte koja se proteže ravno na jug od točke na 7° 52′ zapadne zemljopisne dužine na južnoj obali Portugala.

(9)  Smatra se da su svi ulovi ostvareni onim mrežama na plovilu koje imaju najmanja oka mrežnog tega. Raspodjela ulovljenih i na plovilu zadržanih vrsta, nakon sortiranja ili tijekom njihovog prijevoza ili iskrcaja, mora biti u skladu s odredbama koje se odnose na odgovarajuću najmanju veličinu oka mrežnog tega. U slučaju plovila koja zajedno podižu mrežu, sastav ulova na svakom od tih plovila mora odgovarati mrežama plovila koje ima mreže s najmanjim okama mrežnog tega.

(10)  Na plovilu je zabranjeno držati povlačne mreže (koće) ili mrežni teg čija su oka manja od 90 mm.

(11)  Postotak pišmolja izračunava se na temelju zbirnog ulova: pišmolj + bakalarka + crni bakalar + bakalar.

PRILOG II.

Najmanja dopuštena lovna veličina vrste iz članka 2. stavka 1. i članka 5.

(1)  Osim u Sjevernom moru, gdje najmanja dopuštena lovna veličina iznosi 27 cm.

(2)  Osim u Sjevernom moru, gdje najmanja dopuštena lovna veličina iznosi 23 cm.

(3)  Veličina će se odrediti (vidjeti članak 2. stavak 1.).

PRILOG III.

Najmanja dopuštena lovna veličina iz članka 5.

(1)  Veličina će se odrediti.

PRILOG IV.

Metoda određivanja veličine rakova i mekušaca

PRILOG V.

Regije 1 i 2

(1)  Grdobinke (Lophius spp.) ulovljene u ICES-ovim područjima VI i VII koje su zadržane na plovilu i čija količina premašuje 30 % ukupnog ulova ostvarenog u tim područjima moraju biti ulovljene alatom s okom mrežnog tega od najmanje 250 mm.

(2)  U ICES-ovim područjima VIIe i VIId, u razdoblju od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe, minimalna veličina će iznositi 90 mm.

(3)  U ICES-ovim područjima VIIe i VIId, u razdoblju od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe, minimalna veličina će iznositi 110 mm.

PRILOG VI.

Regija 3

(1)  U ICES-ovim područjima VIIIc i IX najmanja veličina oka mrežnog tega bit će 80-99 mm. Međutim, tijekom razdoblja od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe, najmanja veličina oka mrežnog tega bit će 60 mm.

(2)  Ulovljene grdobinke (Lophius spp.) koje su zadržane na plovilu i čija količina premašuje 30 % ukupnog ulova na plovilu moraju biti ulovljene alatom s okom mrežnog tega od najmanje 220 mm.

PRILOG VII.

DIO A

Korelacijska tablica

DIO B

Uredbe kojima se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 3094/86 stavljena izvan snage