13/Sv. 2

HR

Službeni list Europske unije

152

L 183/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

budući da je svrha uspostave i razvoja transeuropskih telekomunikacijskih mreža omogućiti protok i razmjenu informacija u cijeloj Zajednici; budući da je nabava potrebne opreme preduvjet da se građanima i industrijskom sektoru Zajednice, a posebno malim i srednjim poduzećima, omogući da u potpunosti iskoriste potencijal telekomunikacija kako bi se omogućila uspostava „informacijskog društva”, u kojem će razvoj aplikacija, usluga i telekomunikacijskih mreža biti od presudne važnosti za dostupnost bilo koje vrste ili količine informacija svakom građaninu, tvrtki ili tijelu vlasti, uključujući i one u manje razvijenim ili perifernim regijama;

(2)

budući da je u svojoj Bijeloj knjizi „Razvoj, konkurentnost i zapošljavanje” Komisija naglasila važnost uspostavljanja informacijskog društva, koje će uvođenjem novih oblika gospodarskih, političkih i društvenih odnosa Uniji pomoći da odgovori na izazove sljedećeg stoljeća, uključujući stvaranje novih radnih mjesta; budući da je Europsko vijeće ovo prepoznalo na zasjedanju u Bruxellesu u prosincu 1993. godine;

(3)

budući da je unutarnje tržište područje bez granica, unutar kojeg mora postojati slobodan protok robe, ljudi, kapitala i usluga i gdje mjere Zajednice koje su već usvojene ili su u postupku usvajanja zahtijevaju značajnu razmjenu informacija između pojedinaca, gospodarskih subjekata i tijela uprave; budući da je posjedovanje učinkovitih sredstava za razmjenu informacija od presudne važnosti za poboljšanje konkurentnosti poduzeća; budući da tu razmjenu informacija mogu omogućiti transeuropske telekomunikacijske mreže; budući da će dostupnost transeuropskih telekomunikacijskih mreža ojačati društvenu i gospodarsku koheziju Zajednice;

(4)

budući da uspostava i razvoj transeuropskih telekomunikacijskih mreža mora omogućiti slobodnu razmjenu informacija između pojedinaca, gospodarskih subjekata i tijela uprave, istovremeno poštujući pravo pojedinca na privatnost i prava koja se odnose na intelektualno i industrijsko vlasništvo;

(5)

budući da je u lipnju 1994. godine u svom izvješću „Europa i globalno informacijsko društvo”, pripremljenom za zasjedanje Europskog vijeća na Krfu 24. i 25. lipnja 1994., skupina istaknutih predstavnika industrije preporučila uspostavu transeuropskih telekomunikacijskih mreža i njihovo povezivanje sa svim europskim mrežama; budući da su mobilne komunikacije u tom izvještaju nazvane stupom informacijskog društva čiji potencijal treba jačati; budući da je Europsko vijeće na sastanku na Krfu načelno odobrilo tu preporuku;

(6)

budući da je Komisija nakon tih preporuka Europskom parlamentu i Vijeću poslala komunikaciju naslovljenu „Europski put prema informacijskom društvu: akcijski plan”; budući da je u zaključcima sa sastanka Vijeća 28. rujna 1994. o tom akcijskom planu naglašena činjenica da je za Zajednicu presudan brz razvoj visoko učinkovite informacijske infrastrukture na osnovama globalnog, koherentnog i uravnoteženog pristupa;

(7)

budući da se člankom 129.c Ugovora od Zajednice traži da odredi smjernice koje obuhvaćaju ciljeve, prioritete i širok spektar mjera predviđenih za područje transeuropskih mreža; budući da te smjernice moraju određivati projekte od zajedničkog interesa; budući da se transeuropske mreže na području telekomunikacijske infrastrukture sastoje od tri sloja: aplikacija, generičkih usluga i osnovnih mreža;

(8)

budući da se informacijsko društvo ne može razvijati bez dostupnih aplikacija, a posebno aplikacija od zajedničkog interesa, koje potrebe korisnika zadovoljavaju na najbolji mogući način, a kad je to primjereno, uzimaju u obzir i potrebe starih osoba i invalida; budući da stoga aplikacije predstavljaju bitan dio projekata od zajedničkog interesa; budući da aplikacije koje su važne za rad na daljinu moraju posebno uzeti u obzir važeće zakonske odredbe koje se odnose na radnička prava u zainteresiranim državama članicama;

(9)

budući da se projekti od zajedničkog interesa u mnogim slučajevima već provode unutar postojećih telekomunikacijskih mreža, posebno Euro-ISDN-a, i tako već nude transeuropske aplikacije; budući da je potrebno izraditi smjernice za utvrđivanje projekata od zajedničkog interesa;

(10)

budući da je potrebno koordinirati provedbu odabranih prijedloga i sličnih inicijativa usvojenih na nacionalnoj ili regionalnoj razini unutar Zajednice;

(11)

budući da u odabiru i provedbi takvih projekata u obzir treba uzeti svu infrastrukturu koju nude postojeći i novi ponuđači;

(12)

budući da su 9. studenoga 1995. Europski parlament i Vijeće usvojili Odluku 2717/95/EZ o smjernicama za razvoj EURO-ISDN mreže (digitalne mreže integriranih usluga) kao transeuropske mreže (5);

(13)

budući da se postojeće mreže, koje uključuju postojeći ISDN, razvijaju u smjeru naprednih mreža koje nude promjenjivu brzinu prijenosa podataka, sve do širokopojasnih mogućnosti, i koje se mogu prilagoditi različitim potrebama, a posebno pružanju multimedijalnih usluga i aplikacija; budući da će primjena integriranih širokopojasnih komunikacijskih mreža (IBC mreža) biti rezultat tog razvoja; budući da će IBC mreže predstavljati optimalnu platformu za aplikacije informacijskog društva;

(14)

budući da je provedbom RACE programa (posebnog programa za istraživanje i razvoj na području komunikacijskih tehnologija (od 1990. do 1994. godine)), utvrđenog Odlukom 91/352/EEZ (6), pripremljen teren i tehnološka baza za uvođenje IBC mreža u Europi;

(15)

budući da je provedbom Esprit programa (posebnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj, uključujući demonstraciju, na području informacijske tehnologije (od 1994. do 1998. godine), utvrđenog Odlukom 94/802/EZ (7), pripremljen teren i tehnološka baza za uvođenje aplikacija informacijske tehnologije;

(16)

budući da rezultati posebnih programa za istraživanje i tehnološki razvoj na području telematskih sustava od općeg interesa (od 1991. do 1994. godine), utvrđenih Odlukom 91/353/EEZ (8), i posebnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj, uključujući demonstraciju, na području telematskih aplikacija od općeg interesa (od 1994. do 1998. godine), utvrđenog Odlukom 94/801/EEZ (9), pripremaju teren za uvođenje interoperabilnih aplikacija od zajedničkog interesa u cijeloj Europi;

(17)

budući da je potrebna učinkovita koordinacija razvoja transeuropskih telekomunikacijskih mreža, koje moraju biti usmjerene na konkretne potrebe, a ne služiti za izvođenje isključivo eksperimentalnih projekata, i različitih programa Zajednice, a posebno posebnih programa četvrtog okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstraciju, programa namijenjenih malim i srednjim poduzećima, programa s informacijskim sadržajem (kao što su INFO 2000 i MEDIA II) i drugih aktivnosti informacijskog društva; budući da takva koordinacija mora postojati i prema projektima utvrđenima odlukama Europskog parlamenta i Vijeća o transeuropskim mrežama;

(18)

budući da mjere koje za cilj imaju omogućavanje interoperabilnosti telematskih mreža između tijela uprave spadaju među prioritete u odnosu na postojeće smjernice za transeuropske telekomunikacijske mreže;

(19)

budući da je u svojoj komunikaciji od 24. srpnja 1993. o pripremnim radnjama na području transeuropskih mreža u odnosu na integrirane širokopojasne komunikacije Komisija prepoznala potrebu da pripremne radnje izvede zajedno sa sektorskim subjektima s ciljem utvrđivanja odgovarajućih smjernica; budući da rezultat tih radnji čini temelj za smjernice ove Odluke koje se odnose na IBC mreže;

(20)

budući da se telekomunikacijski sektor sve više liberalizira; budući da će razvoj transeuropskih aplikacija, generičkih usluga i osnovnih mreža sve više ovisiti o osobnoj inicijativi; budući da ove transeuropske promjene moraju na razini Europe odgovoriti na tržišne potrebe ili konkretne i značajne potrebe društva koje same tržišne snage ne mogu zadovoljiti; budući da će se, uzevši ovo u obzir, od zainteresiranih sektorskih subjekata tražiti da podnesu određene prijedloge i to kroz odgovarajuće procedure koje svima nude jednake mogućnosti; budući da je potrebno utvrditi te postupke; budući da će Komisiji u određivanju projekata od općeg interesa pomagati odbor;

(21)

budući da su Europski parlament, Vijeće i Komisija 20. prosinca 1994. (10) usvojili modus vivendi u odnosu na mjere za provedbu pravnih akata usvojenih u skladu s postupkom određenim člankom 189.b Ugovora;

(22)

budući da projekte od zajedničkog interesa koji se odnose na državno područje neke države članice ta država članica treba odobriti;

(23)

budući da će Komisija i države članice morati djelovati kako bi omogućili interoperabilnost mreža i koordinirali, s jedne strane, aktivnosti država članica na uspostavi transeuropskih telekomunikacijskih mreža, a s druge strane slične nacionalne projekte, i to samo u mjeri koja je potrebna za postizanje opće usklađenosti;

(24)

budući da je za optimalan razvoj informacijskog društva potrebno omogućiti učinkovitu razmjenu informacija između Zajednice i trećih zemalja, a posebno država koje su potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru ili zemalja koje su sa Zajednicom sklopile Sporazum o pridruživanju;

(25)

budući da, međutim, aktivnosti poduzete u kontekstu ovih smjernica podliježu punoj primjeni pravila o tržišnom natjecanju utvrđenih Ugovorom i pravnim propisima za njihovu provedbu,

—

lakšeg prijelaza u informacijsko društvo, prijenosa iskustva o učincima uspostavljanja novih mreža i aplikacija na društvene aktivnosti, boljeg zadovoljavanja društvenih i kulturnih potreba i bolje kvalitete života,

—

veće konkurentnosti poduzeća u Zajednici, posebno malih i srednjih poduzeća, i jačeg unutarnjeg tržišta,

—

jače gospodarske i društvene kohezije, posebno uzimajući u obzir potrebu povezivanja otoka, regija bez izlaza na more i perifernih regija sa središnjim regijama Zajednice,

—

bržeg razvoja područja novog rasta, koja vode ka stvaranju novih radnih mjesta.

—

ocjena i potvrda tehničke i komercijalne izvedivosti, nakon koje slijedi primjena aplikacija koje podržavaju razvoj europskog informacijskog društva, a posebno aplikacija od zajedničkog interesa,

—

ocjena i potvrda izvedivosti, nakon čega slijedi primjena aplikacija koje doprinose gospodarskoj i društvenoj koheziji poboljšanjem pristupa informacijama na području cijele Zajednice i razvijanjem europske kulturne raznolikosti,

—

poticanje prekograničnih međuregionalnih inicijativa i inicijativa koje obuhvaćaju regije, posebno one koje su manje privlačne, za pokretanje transeuropskih telekomunikacijskih usluga i aplikacija,

—

ocjena i potvrda izvedivosti, nakon čega slijedi primjena aplikacija i usluga koje doprinose jačanju unutarnjeg tržišta i stvaranju novih radnih mjesta, a posebno onih koje malim i srednjim poduzećima nude sredstva za poboljšanje vlastite konkurentnosti u Zajednici i na svjetskoj razini,

—

utvrđivanje, ocjena i potvrda tehničke i komercijalne izvedivosti, nakon čega slijedi uvođenje transeuropskih generičkih usluga koje omogućavaju nesmetan pristup svim vrstama informacija, uključujući i one u ruralnim i perifernim regijama, a koje su interoperabilne s istovjetnim uslugama na svjetskoj razini,

—

ocjena i potvrda izvedivosti novih integriranih širokopojasnih komunikacijskih (IBC) mreža, kada je to potrebno za takve aplikacije i usluge, i poticanje međusobne povezanosti takvih mreža,

—

utvrđivanje i otklanjanje slabih točaka i nedostajućih veza kako bi se postigla učinkovita međupovezanost i interoperabilnost svih komponenti telekomunikacijskih mreža u Zajednici i na svjetskoj razini, s posebnim naglaskom na osnovne telekomunikacijske mreže navedene u Prilogu I.

—

odabir projekata od zajedničkog interesa kroz izradu programa rada,

—

aktivnosti koje za cilj imaju povećati svijest pojedinaca, gospodarskih subjekata i tijela uprave o koristi koju mogu imati od novih naprednih transeuropskih telekomunikacijskih usluga i aplikacija,

—

aktivnosti koje za cilj imaju potaknuti zajedničke inicijative korisnika i ponuđača za pokretanje projekata na području transeuropskih telekomunikacijskih mreža, a posebno IBC mreža,

—

podršku, putem metoda određenih Ugovorom, aktivnostima koje se odnose na ocjenu i potvrdu izvedivosti aplikacija, nakon čega slijedi njihova primjena, što se posebno odnosi na aplikacije od zajedničkog interesa, kao i poticanje javne/privatne suradnje, posebno kroz partnerstva,

—

poticanje pružanja i korištenja usluga i aplikacija za mala i srednja poduzeća i profesionalne korisnike, koji su izvor zapošljavanja i rasta,

—

poticanje međusobne povezanosti mreža, interoperabilnosti širokopojasnih usluga i aplikacija i infrastrukture koju one zahtijevaju, a posebno multimedijalnih aplikacija, kao i interoperabilnosti postojećih i širokopojasnih usluga i aplikacija.

—

pripremu i ažuriranje programa rada iz članka 7.,

—

određivanje sadržaja poziva na podnošenje prijedloga,

—

određivanje projekata od zajedničkog interesa prema kriterijima utvrđenima u Prilogu II.,

—

određivanje dodatnih aktivnosti za pomoć i koordinaciju,

—

mjere za ocjenu provedbe programa rada na financijskoj i tehničkoj razini.

—

sloj aplikacija, preko kojih korisnici uspostavljaju interakciju s generičkim uslugama i osnovnim mrežama kako bi zadovoljili svoje profesionalne, obrazovne i društvene potrebe,

—

sloj generičkih usluga, koji čine kompatibilne generičke usluge i upravljanje tim uslugama. Podržavanjem zajedničkih zahtjeva aplikacija i izradom zajedničkih alata za razvoj i provedbu novih aplikacija, te usluge nadopunjuju aplikacije i istovremeno pomažu njihovu interoperabilnost,

—

sloj osnovnih mreža, koji omogućava fizički pristup mrežama, prijenosne i komutacijske elemente, uključujući i upravljanje mrežama i signalizaciju. Ti elementi omogućavaju međusobnu povezanost transeuropske mreže.

—

Mreža za sveučilišta i istraživačke centre: potrebno je uspostaviti naprednu transeuropsku mrežu koja podržava multimedijalne aplikacije, povezujući sveučilišta i istraživačke centre po cijeloj Europi, s otvorenim pristupom njihovim knjižnicama.

—

Obrazovanje i obuka na daljinu: napredne usluge obrazovanja i obuke na daljinu trebale bi biti dostupne školama, fakultetima, poduzećima i pojedincima. Na području Zajednice potrebno je osnovati centre koji će biti dostupni na daljinu i pružati nastavno gradivo i usluge obuke za mala i srednja poduzeća, velike tvrtke, obrazovne sustave i tijela javne uprave. Potrebno je razviti nove pristupe svim važnim aspektima obrazovanja i obuke i usavršavati ih kako bi se omogućio prijelaz u informacijsko društvo.

—

Zdravstvena telematika: potrebno je uvesti transeuropske mreže i aplikacije koje se temelje na zajedničkim standardima, a koje bi na razini Zajednice povezale sve partnere u zdravstvenom sektoru, a posebno liječnike opće prakse, bolnice i zavode za javno zdravstvo.

—

Prometna telematika: transeuropske telekomunikacijske mreže treba u potpunosti iskoristiti za uvođenje korisnički orijentiranih usluga na području logističke podrške za sektor prometa i razvoj usluga s dodanom vrijednosti, kao što su informacijske usluge, usluge integriranog plaćanja i rezervacije, planiranje i vođenje puta, i upravljanje teretom i voznim parkom. Osim toga, potrebno je obuhvatiti i telematske usluge koje se odnose na prijevoz u gradovima, uzimajući u obzir zahtjeve normizacije i interoperabilnosti. Uvođenje ovih usluga na temelju naprednih fiksnih i mobilnih telekomunikacijskih mreža trebalo bi omogućiti, kad god je to moguće, potrebnu komplementarnost i interoperabilnost s transeuropskim prometnim mrežama.

—

Telematika u službi okoliša: transeuropske mreže mogu znatno doprinijeti praćenju okoliša i njegovim upravljanjem, uključujući i upravljanje u izvanrednim situacijama. Taj je doprinos moguć kroz uspostavu sustava informacija koji prikupljaju podatke o okolišu i čine ih dostupnim nadležnim tijelima, i uspostavu pouzdanih komunikacijskih sustava koji podržavaju intervencije u izvanrednim situacijama.

—

Rad na daljinu: razvoj rada na daljinu (u satelitskim uredima i po mogućnosti kod kuće), kojeg podržavaju napredni telekomunikacijski sustavi, pomoći će u uvođenju novih oblika fleksibilnosti u smislu mjesta gdje se posao obavlja i načina na koji je posao organiziran. Decentralizacijom poslovnih aktivnosti, rad na daljinu može pomoći i u smanjivanju posljedica koje po okoliš ima svakodnevno putovanje u populacijska središta. Razvoj rada na daljinu može se poticati provođenjem projekata koji pojedinačne telematske alate stavljaju na raspolaganje zaposlenicima koji rade na daljinu, kao i osnivanjem središta za rad na daljinu za zaposlenike na daljinu. Posebnu pažnju treba posvetiti procjeni i uzimanju u obzir posljedica koje ove aplikacije imaju po društvo.

—

Telematske usluge za mala i srednja poduzeća: projekti od zajedničkog interesa podržat će korištenje transeuropskih telekomunikacijskih aplikacija i usluga od strane malih i srednjih poduzeća, s vezama prema tijelima vlasti, gospodarskim udruženjima, potrošačima, strankama i dobavljačima, uključujući informacijske usluge i elektroničko poslovanje. Potrebno je podizati opću razinu svijesti malih i srednjih poduzeća o rješenjima koja se temelje na telematici.

—

Elektronički javni natječaji: potrebno je uspostaviti transeuropsku mrežu za elektroničko javno natjecanje, koje bi se temeljilo na elektroničkim procedurama za dodjelu ugovora koji se odnose na tijela javne uprave i dobavljače u Zajednici.

—

Gradski informacijski autoputovi: potrebno je poticati stvaranje mreža i usluga koje povezuju kućanstva, poduzeća, društvene ustanove i tijela uprave, i omogućuju pristup on-line multimedijalnim informacijskim, obrazovnim, kulturnim, zabavnim i turističkim uslugama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i na razini Zajednice. Potrebno je poticati povezivanje gradskih i regionalnih mreža.

—

Bibliotekarske usluge: potrebno je stvoriti napredne transeuropske mreže usluga koje uključuju sve vrste knjižnica (nacionalnih, sveučilišnih, istraživačkih, javnih, itd.) kako bi se omogućio učinkovit pristup skladištu organiziranog znanja i kulturnog bogatstva u knjižnicama na cijelom području Zajednice, a kako bi se podupro gospodarski, društveni, obrazovni i kulturni život Zajednice.

—

Telematske usluge za tržište rada: potrebno je uvesti mrežne usluge, kao što su baze podataka o poslovima, kako bi se podržalo promjenjivo tržište rada u Zajednici i pokušao riješiti problem nezaposlenosti.

—

Kulturno i jezično naslijeđe: potrebno je pokrenuti inicijative kojima bi se poticalo očuvanje i pristup europskom kulturnom i umjetničkom naslijeđu, pokazale mogućnosti informacijske infrastrukture u poticanju kreativnih napora i podupro razvoj lokalnog sadržaja na lokalnim jezicima i njegova distribucija.

—

Izrada operativnih transeuropskih generičkih usluga, što bi posebno trebalo obuhvatiti elektroničku poštu, sustave za prijenos datoteka, on-line pristup elektroničkim bazama podataka, i video usluge. Kako postoji hitna potreba za uvođenjem tih transeuropskih generičkih usluga, one će koristiti postojeće ili nove mreže, bilo fiksne ili mobilne, kao i već postojeće mogućnosti za pristup korisnika. Te generičke usluge trebaju uključivati elemente usluga koji već funkcioniraju na razini Zajednice, kao što su direktoriji, kliring, identifikacija, sigurnost podataka i informacija, čuvanje i plaćanje intelektualnog vlasništva, transeuropski „kiosk” i pomoć za mrežnu navigaciju, usluge koje omogućavaju pristup građanima, usluge plaćanja, itd.

—

Stalno širenje generičkih usluga u smjeru nastanka multimedijalnog okruženja. Te će usluge krajnjim korisnicima omogućiti pristup multimedijalnim uslugama, a mogu obuhvaćati, među ostalim, multimedijalnu poštu, brzi prijenos datoteka i video usluge, uključujući video usluge na zahtjev. Potrebno je poticati korištenje ovih multimedijalnih usluga od strane poduzeća i fizičkih osoba, kao što je potrebno poticati i integraciju novih elemenata usluga kao što su automatsko prevođenje, prepoznavanje govora, grafička korisnička sučelja, inteligentna sredstva i alati za interakciju i personalizaciju korisnika.

—

Uvođenje nevlasničkog digitalnog potpisa kao temelja za otvorenu ponudu usluga i mobilnost korištenja: generičke usluge počivat će na velikom broju komplementarnih i konkurentnih davalaca usluga. Otvorena ponuda usluga i mobilnost korištenja bit će od presudne važnosti i zahtijevat će uvođenje elektroničkih imena (digitalnih potpisa), koji će omogućiti opću dostupnost i podršku za zaštitu privatnosti.

—

Digitalne mreže integriranih usluga na razini Europe: iz razloga komercijalne i tehničke transeuropske dostupnosti, ISDN je danas najpodesnija digitalna komutirana osnovna mreža koja može podržati nove usluge i aplikacije. Njezin trenutačni razvoj čini je prilikom za Europu, a njena prodaja i rasprostranjenost bit će opravdani uvođenjem ovih novih usluga i aplikacija na europskoj razini. Međutim, treba imati na umu da je ISDN samo prvi korak i da će se razvijati dok ne postane samo jedno od sredstava za korisnički pristup širokopojasnim osnovnim uslugama. Posebna pozornost treba biti posvećena otklanjanju preostalih nedostataka kako bi se postigla učinkovita interoperabilnost usluga.

—

Komercijalno uvođenje asinkronog prijenosa (ATM) i ostalih IBC mreža: ovo područje mora biti od najvećeg zajedničkog europskog interesa.

—

Međudjelovanje postojećih i IBC mreža: postojeće mreže (za fiksne, mobilne i satelitske usluge) trebaju biti međusobno povezane i djelovati međusobno, kao i s mrežama za brzi prijenos koje se temelje na ATM-u, kako bi ponudile najbolja gospodarska rješenja za različite situacije koje će nastajati u procesu nastanka informacijskog društva. To je pitanje od temeljne važnosti za razvoj IBC mreže, a posebno je važno za mala i srednja poduzeća, kao i za profesionalne i privatne korisnike.

—

Razvoj fiksnih, mobilnih i satelitskih mreža s ciljem podržavanja gore opisanih aplikacija i usluga.

—

razvoj specifikacije ciljeva i ostvarenje tih ciljeva. Te će specifikacije sektorskim akterima pomagati u donošenju ispravnih odluka o ulaganju,

—

definiranje sredstava za pristup IBC mrežama na tri navedena sloja,

—

utvrđivanje zajedničkih specifikacija na temelju europskih i svjetskih normi,

—

unapređivanje suradnje između sektorskih aktera, a posebno novih i rascjepkanih operatera, kao što su operateri kablovske televizijske mreže, i unapređivanje suradnje s korisnicima,

—

koordinacija aktivnosti poduzetih u skladu s ovom Odlukom sa srodnim programima na razini Zajednice i nacionalnim programima.

—

moguća gospodarska održivost projekta, koja treba biti zajamčena,

—

zrelost projekta,

—

poticajni učinak intervencije Zajednice na javno i privatno financiranje,

—

solidnost financijskog paketa,

—

izravni ili neizravni društveno-gospodarski učinci, posebno na zapošljavanje,

—

posljedice za okoliš,

—

usklađivanje vremenskog okvira za različite dijelove projekta, posebno kod prekograničnih projekata.